Društvo| Film| Gradjanske inicijative| Istorija

Ekskluzivno: Sajmište - istorija jednog logora

Srđan Mitrović RSS / 26.01.2009. u 13:49

header.jpg 

 

 

Zbog velikog interesovanja za dokumentarni film iz dva dela, "Sajmište - istorija jednog logora", B92 je odlučio da ovo potresno svedočenje postavi na http://b92.blip.tv kako bi bio dostupan svima.

Film možete pogledati OVDE.

I posle svega:

jedini preživeli iz logora Topovske Šupe ni do danas nezna ko ga je spasio, jednostavno njega i njegovog oca su izvadili iz Topovskih šupa i čitava porodica je već iste večeri otišla za Italiju...Reč je o jednoj o najuglednijih i najimućnijih jevrejskih porodica pre rata koja je posedovala rudnik na planini Rtnju... Gospodin Minh ima nekoliko verzija ko je mogao da interveniše za njih ali nikada nije saznao čija intervencija je zaista uspela... Inace danas živi u jednnom malenom Izraelskom mestu sa svojom suprugom koja je je bila partizanska ilegalka u NDH...


Tatjana Gezler je u logoru bila sa svojim bratom i majkom, porodica Goldstajn je puštena na intervenciju italijanske vlade i to je jedini takav slučaj... NJen otac je bio direktor Securationa Generalija za čitav region te je na tom mestu ostao i po okupaciji samo uz garancije italijana da se njemu i njegovoj porodici ništa neće desiti... Italijani su uz dosta problema sa Nemcima uspeli da održe obećanje... Nakon rata porodica se seli za Izrael gde je Tatiana napravila karijeru kao prva žena instruktor letenja u svetu...

Debora Kabiljo Ostojic je bila predratni komunista, hapšena i mučena i pre Sajmišta (to joj je bio peti zatvor), puštena je iz logora na intervenciju svog supruga Srbina...

U filmu se pojavljuju i drugi svedoci koji nisu bili u logoru ali su posredno bili vezani za njega...

Boža Rafailović kome je čitava porodica pobijena u logoru, rat je proveo u italijanskom logoru, nakon rata je bio čuveni novinar i dopisnik Tanjuga i pratio je Tita na brojnim putovanjima, živeo u Meksiku gde i danas žive njegova deca...

Ženi Lebl je kraj rata nakon neverovatnog puteševija po čitavoj porobljenoj Evropi dočekala u Berlinu (!) u zatvoru, čekajuci na streljanje... Posle rata radila je u Politici ali nakon čuvene sale "ljubičice bela" završila je na golom otoku gde je provela dve godine... Nakon toga se seli u Izrael... Danas je jedan od najznačajnijih istoričara koji se bave Jevrejima u bivšoj Jugoslaviji...


Raul Taltebaum je iz jedine predratne prizrenske predratne porodice, on je u logoru bio na samom kraju 1944, tokom bombardovanja... Nakon rata bio je veoma cenjeni novinar NIN/a , autor nekoliko knjiga a po dolasku u Izrael nastavlja novinarsku karijeru, angažuje se politički te u jednom trenutku postaje presednik komunističke partije Izraela...

Ivan Ivanji, koji je na dan prikazivanja filma napunio osamdeset je deportovan iz Novog Sada i zajedno sa sestrom bio u nekoliko logora, uključujući Aušvic... Nakon rata bio je Titov prevodilac i ima uspešnu književnu karijeru...

Boban Jevtić

scenarista filma



Komentari (54)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jednatanja jednatanja 14:12 26.01.2009

Hvala tebi i B92

u ime nas u dijaspori koji nemamo satelit. Odoh da gledam. Pozdrav.
r0811n r0811n 14:15 26.01.2009

xxx

Pogledao na B-92.
Uz sav masivni marketing (i budget) koji ste imali, rezultat- nije dovoljno dobro.Nažalost.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:24 26.01.2009

Re: xxx

Uz sav masivni marketing (i budget) koji ste imali

rezultat- nije dovoljno dobro

da li mozes da preciziras sta nije dobro? ne kazem da jeste ili nije, ali kad vec iznosis negativno misljenje o rezultatu, mozda ne bi bilo lose da upotpunis iskaz.
ono o budzetu i marketingu...
r0811n r0811n 16:20 26.01.2009

Re: xxx

Pa dobro:
Na nivou scenarija i same režije, nije bilo ideje neophodne samoj temi - sajmište i društveno prećutkivanje(?), uzroci?
Primenjen je stereotipan šablon, izjave, fotografije, prilično nespretno snimljen ,,dokumentarni,, materijal, rečju jasan profesionalni nedostatak i definicija pristupa (forma, estetsko).
Nisam rekao da je loše, već da nije dovoljno dobro s obzirom na značaj teme i očigledno dovoljno sredstava da se to uradi u mnogo boljem profesionalnom (kreativnom) standardu.
Složićete se da sajmište to zaslužuje.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 18:19 26.01.2009

Re: xxx

sajmište i društveno prećutkivanje(?), uzroci?

možda nisi primetio, ali to i nije bila tema filma.
(forma, estetsko).

nije sve u formi, nešto je i u suštini.
očigledno dovoljno sredstava da se to uradi u mnogo boljem profesionalnom (kreativnom) standardu.

ovo samo tako izgleda.
r0811n r0811n 19:47 26.01.2009

Re: xxx

sajmište i društveno prećutkivanje(?), uzroci?


možda nisi primetio, ali to i nije bila tema filma.


to ne moze da ne bude tema filma.

(forma, estetsko).


nije sve u formi, nešto je i u suštini.


nema sustine bez odgovarajuce forme

očigledno dovoljno sredstava da se to uradi u mnogo boljem profesionalnom (kreativnom) standardu.


ovo samo tako izgleda.

To je nebitno ukoliko je rezultat dobar, kad nije onda je to argument.
kamichak92 kamichak92 20:05 26.01.2009

Re: xxx

r0811n
Pa dobro:
Na nivou scenarija i same režije, nije bilo ideje neophodne samoj temi - sajmište i društveno prećutkivanje(?), uzroci?
Primenjen je stereotipan šablon, izjave, fotografije, prilično nespretno snimljen ,,dokumentarni,, materijal, rečju jasan profesionalni nedostatak i definicija pristupa (forma, estetsko).
Nisam rekao da je loše, već da nije dovoljno dobro s obzirom na značaj teme i očigledno dovoljno sredstava da se to uradi u mnogo boljem profesionalnom (kreativnom) standardu.
Složićete se da sajmište to zaslužuje.



ne razumem o cemu govoris.
estetsko je vise nego zadovoljavajuce - od referenci na spilbergovu sindlerovu lisu (recite mi da nije slucajno :), do onih kao rekonstrukcija ili kako se to vec zove (sta je tu nespretno, osim sto kapiram da u drugom delu filma nisu mogli da nadju dovoljno isposcene i iscrpljene 'glumce' pa je neko s kim sam gledala imao opasku da su logorasi malo punacki), sjajne muzike, pisma hilde dajc ... sve do shpice koja odlicno izgleda.


Srđan Mitrović Srđan Mitrović 20:08 26.01.2009

Re: xxx

to ne moze da ne bude tema filma.

ja stvarno ne razumem ovakve kritike. da smo hteli da pravimo film o društvenom prećutkivanju, mi bi ga pravili. ovaj put su nam ipak bila mnogo važnija svedočenja preživelih logoraša.

shvatili smo da ti se film ne dopada i to je ok. ima i oni kojima se dopada i to je ok. samo nemoj da tražiš od autora da snimaju film onako kako ti misliš da treba. ova tema može da bude obražena na 100 načina. mi smo odabrali ovakav. kamo sreće da su se i neki drugi bavili ovom temom.

nema sustine bez odgovarajuce forme

nisam siguran. meni je ipak bitno i šta je rečeno od toga toga kako je rečeno. svejedno mi je kako je snimljena fotografija, bitno j da je ona tu.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 20:09 26.01.2009

Re: xxx

(recite mi da nije slucajno :)

ništa nije slučajno
r0811n r0811n 20:43 26.01.2009

Re: xxx

nisam siguran. meni je ipak bitno i šta je rečeno od toga toga kako je rečeno. svejedno mi je kako je snimljena fotografija, bitno j da je ona tu.

O.K. Moze i tako.
avgi92 avgi92 22:47 26.01.2009

Re: xxx

r0811n
Pa dobro:Na nivou scenarija i same režije, nije bilo ideje neophodne samoj temi - sajmište i društveno prećutkivanje(?), uzroci?Primenjen je stereotipan šablon, izjave, fotografije, prilično nespretno snimljen ,,dokumentarni,, materijal, rečju jasan profesionalni nedostatak i definicija pristupa (forma, estetsko).Nisam rekao da je loše, već da nije dovoljno dobro s obzirom na značaj teme i očigledno dovoljno sredstava da se to uradi u mnogo boljem profesionalnom (kreativnom) standardu.Složićete se da sajmište to zaslužuje.


Zasto je film dobar!

Dobar je zato sto je on delimicno i dokumentarnog karaktera. To i nije bila, koliko sam zakljucila, namera autora filma. Igrani filmovi ne mogu biti istorijski izvor. Oni jedino mogu biti istorijski izvor za istoriju kinematografije tog vremena. Ovaj film je dokumentarno / igranog karaktera. Sta je to dokument / izvor u ovom filmu? Licnosti koje se pojavljuju kao svedoci proslosti. Za istoricare je to istorijski izvor / svedocanstvo proslosti. Za sud to moze takodje da bude svedocanstvo. Za nastavnike istorije dobar film za nastavu / kako iz proslosti da naucimo, a da nam se ne ponovi u buducnosti. To je dobro u ovom filmu, a ima mnogo toga dobrog. Iz tog razloga za ovakav film ne treba govoriti o budzetu. Malo je tog novca kojim moze da se plati, A DA NAM SE NE PONOVI!


Tanja Jakobi Tanja Jakobi 14:36 26.01.2009

divno ste napravili film

O temi nema šta da se kaže, potresno i strašno i nema te vremenske distance koja može da obriše emocije.

o samom filmu : dobro ste izabrali sagovornike, jako ste lepo izmontirali, ubacili igrane delove i nasli pravu meru da se ispriča jedna ovakva priča.

estetski, ovo mi je je jedan od najboljih dokumentarnih filmova B 92.

cestitke celoj ekipi.
margos margos 15:32 26.01.2009

Re: divno ste napravili film

O temi nema šta da se kaže, potresno i strašno i nema te vremenske distance koja može da obriše emocije.

Ne umem da izrazim komplimente za ovako nešto. Dojmili su me ljudi, njihov mir, odsustvo besa.. baš nemam reči...

Ja svesno izbegavam da gledam bilo kakve potresne scene, ali sam dvaput odslušala film. Znam Srđane da je to za tebe uvreda - IZVINI. Ono što sam čula i u letu videla, po meni, kao prosečnom gledaocu, je dobro urađeno.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 15:35 26.01.2009

Re: divno ste napravili film

ali sam dvaput odslušala film

nisi jedina. znam bar još dvoje koji su mogli samo da slušaju. kažu da im je suviše strašno. na fakultetu smo učili kako je uho mnogo maštovitije od oka.
margos margos 15:43 26.01.2009

Re: divno ste napravili film

Srđan Mitrović
nisi jedina. znam bar još dvoje koji su mogli samo da slušaju. kažu da im je suviše strašno. na fakultetu smo učili kako je uho mnogo maštovitije od oka.

Kao dete, stalno sam sanjala scene iz partizanskih filmova... sada izbegavam sve što mogu da izbegnem.
Naravno, radoznalost me tera da 'bacim oko'.

Svašta me podstakne da napišem, pa se zaglavim u gomili misli - a zapravo, osećam samo tugu i poštovanje prema preživelima - i vama što ste napravili ovaj film. Ukratko: podrška i poštovanje. I još kraće: HVALA.
centaura centaura 19:33 26.01.2009

Re: divno ste napravili film

Srđan Mitrović
ali sam dvaput odslušala film
nisi jedina. znam bar još dvoje koji su mogli samo da slušaju. kažu da im je suviše strašno. na fakultetu smo učili kako je uho mnogo maštovitije od oka.


Ja sam samo htela usput da vidim kako je uradjeno.Stala sam kod Seviljskog berberina...

Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 14:46 26.01.2009

Znate zasto

kada mi se otvori link imam samo bele kvadrate umesto video fajla? :(
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 15:06 26.01.2009

Re: Znate zasto

imam samo bele kvadrate umesto video fajla? :(

mislim da nemate instaliran novi Adobe Flash player
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 15:38 26.01.2009

Re: Znate zasto

Hvala, izgleda da nije to..znate li moze li imati veze sa nekakvim drugim podesavanjima ili...?
thefreak thefreak 15:55 26.01.2009

Re: Znate zasto

Onda nemate instaliran neki plug-in, kao recimo Active X ili sl.Trebalo bi da kada kliknete na taj beli kvadrat, dobijete u posebnom prozoru odgovor zasto se ne vidi, eventualno ako Vam je blokiran Pop Up pa ne mozete da vidite razlog.
thefreak thefreak 15:06 26.01.2009

Odlicno odradjen dokumentarac Srdjane

ivana23 ivana23 15:16 26.01.2009

Re: Odlicno odradjen dokumentarac Srdjane

Pridruzujem se cestitkama.
AlexDunja AlexDunja 15:38 26.01.2009

...

bila sam zauzeta
za vikend,
sada sam odgledala obe epizode.

potresno, zaista.
srdjane, odlicno montirano.
bol, jos jednom svaka cast za muziku.

dobro ste ovo uradili, ljudi.
svi vi.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 19:43 26.01.2009

Re: ...

hvala
rapunzel rapunzel 16:21 26.01.2009

Srđane, Bebo

i ostali koji su učestvovali SVAKA ČAST!
Potresno i slikovito.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 19:45 26.01.2009

Re: Srđane, Bebo

hvala svima jos jednom!
mirelarado mirelarado 20:50 26.01.2009

Potresan, odlično urađen film,

teška, bolna tema, lica i reči ljudi koji su preživeli te strahote, sve to je ostavilo dubok utisak na mene. Zlo je zastrašujuće jer je teško pojmljivo, ali važno je da znamo šta se događalo ovde, usred našeg grada, ne tako davno.
Srđane, Bebo, sve čestitke za ovaj film, i vama i svima koji su učestvovali u njegovom nastanku. Hvala.
debau debau 21:49 26.01.2009

Pitanje

Da li postoji mogućnost da prikažem film mojim klincima u školi, tj da se download-uje negde? Inače, očigledno veliki rad i trud se isplatio.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 22:16 26.01.2009

Re: Pitanje

Da li postoji mogućnost da prikažem film mojim klincima u školi,

naravno.
javljam ti se na PP
hannah.greener hannah.greener 22:02 26.01.2009

odgledo...

Trideset i kusur godina ziveo u Bgdu, pojma nisam imao gde je tacno Sajmiste bilo.

Sejm on mi, ali je fakat da mi NIKO, NIKADA (a bilo je prilika, o Boze, bilo je prilika) nije boo oci sa time... Sto li je to tako, ako se uzme u obzir da sam sve marsute I Proleterske Brigade znao napamet...?

Dobar film, sve u svemu. Pohvale.



Srđan Mitrović Srđan Mitrović 22:19 26.01.2009

Re: odgledo...

Trideset i kusur godina ziveo u Bgdu, pojma nisam imao gde je tacno Sajmiste bilo.

nisi jedini.
nadam se da ovaj film neće biti kraj priče o Sajmištu nego početak. I sve dok se tamo ne napravi neki pristojni Memorijalni centar.
dragoljub92 dragoljub92 22:35 26.01.2009

dobar

film,odmeren,bez naglašene patetike.
sad druga je stvar što bi namatrebao i treći deo da vidimo i ko je sa naše steane učestvovao u tom zločinačkom poduhvatu.treba da se imenuju i bar osramote ako ne mogu da se kazne.
direktorka istoriskog muzeja kaže da se u muzeju nalaze dokumenta o tome kako su takozvcane srpske majke uprljale ruke sarađujući u ovom zločinu.bilo bi dobreoda se vide i ta dokumenta u nekom filmu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:04 26.01.2009

Хвала...

Прво, бескрајно сам захвалан што је филм постављен на интернет, па сам могао да га одгледам у термину и ритму који мени одговара. Друго, похвале за труд и сву енергију коју сте заједнички уложили да осветлите један део наше блиске историје. Треће, први део је документаристички динамичнији, али сведочења у оба која смо чули јесу драгоценост коју сте приближили свима нама. Четврто... нема четвртог, него само још једном похвале.


bolid1 bolid1 23:31 26.01.2009

djavo lezi u detaljima

Dragi Srdjane,

Odlican film, zaista :) :)

Medjutim u scenama gde su prikazivani SS oficiri, vozaci kamiona, provlaci se greska, bilo u tekstu ili u kostimografiji.

Evo u cemu je stvar, receno je da su kamion vozili podoficiri SSa, ali uniforme koje su koriscene u filmu su porucnicke, evo i fotografija:



Ovo su oznake porucnicke uniforme, na desnom reveru je oznaka SSa, a na levom cina. Tri rozete su oznaka za porucnika, odn po SS klasifikaciji: "Untersturmführer".

Trudim se da ne izigravam nadzar babu, samo mi je zao da se tako nesto provuce, ako sam u pravu. Ako nisam, izvinjenje unapred :) :)

poz,
Kosta
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 23:45 26.01.2009

Re: djavo lezi u detaljima

Medjutim u scenama gde su prikazivani SS oficiri, vozaci kamiona, provlaci se greska, bilo u tekstu ili u kostimografiji.

zanimljivo zapažanje. svaka čast. ja znam samo da je bilo jako puno problema oko kostima, jer ih je teško nabaviti u srbiji pa su neki donošeni iz hrvatske. jedino što mogu da kažem u odbranu je da rekonstrukcije nisu filmska verzija svedočenja već samo slobodna verzija događaja koja služi više kao ilustracija. nadam se da ovo zvuči dovoljno ubedljivo
bolid1 bolid1 00:02 27.01.2009

Re: djavo lezi u detaljima

Srđan Mitrović
Medjutim u scenama gde su prikazivani SS oficiri, vozaci kamiona, provlaci se greska, bilo u tekstu ili u kostimografiji.

zanimljivo zapažanje. svaka čast. ja znam samo da je bilo jako puno problema oko kostima, jer ih je teško zanaviti u srbiji pa su neki donošeni iz hrvatske. jedino što mogu da kažem u odbranu je da rekonstrukcije nisu filmska verzija svedočenja već samo slobodna verzija događaja koja služi više kao ilustracija. nadam se da ovo zvuči dovoljno ubedljivo


smiljke smiljke 00:52 27.01.2009

Odlichan film

Ovo mi je prvi komentar na blogu B92 i ide tebi Srdjane.. Kudos
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 00:56 27.01.2009

Re: Odlichan film

smiljke, veoma zahvaljujem. onda mi je ovaj tvoj komentar još draži.
fropius fropius 00:54 27.01.2009

Vrlo dobro

Jos jedna pohvala i jos jedno hvala iz dijaspore, za oba dela. Nisam znao da su Gec i Majer zapravo istorijske licnosti, a ne samo likovi iz Albaharijeve knjige. I nisam znao da je Sajmiste u drugoj fazi bilo tako uzasan logor. Mnogo upecatljivih detalja, a ne znam zasto na mene je jak utisak ostavilo kad jedna od sagovornica (Debora Kabiljo) prica o nejevrejki koja se prijavila za Sajmiste, jer je mislila da ce tamo da nadje svog muza jer "tako zdrav mozak razmislja".
Je li moguce znati gde zapravo zive sagovornici i kako su oni preziveli (onih nekoliko zena sa Sajmista, recimo)?
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 12:42 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

Je li moguce znati gde zapravo zive sagovornici i kako su oni preziveli (onih nekoliko zena sa Sajmista, recimo)?

jedini preziveli iz logora Topovske Supe ni do danas nezna ko ga je spasio, jednostavno njega i njegovog oca su izvadili iz topovskih supa i citava porodica je vec iste veceri otisla za Italiju...Rec je o jednoj o najuglednijih i najimucnijih jevrejskih porodica pre rata koja je posedovala rudnik na planini Rtnju... Gospodin Minh ima nekoliko verzija ko je mogao da intervenise za njih ali nikada nije saznao cija intervencija je zaista uspela... Inace danas zivi u jednnom malenom Izraelskom mestu sa svojom suprugom koja je je bila partizanska ilegalka u NDH...
Tatjana Gezler je u logoru bila sa svojim bratom i majkom, porodica Goldstajn je pustena na intervenciju italijanske vlade i to je jedini takav slucaj...NJen otac je bio direktor Securationa Generalija za citav region te je na tom mestu ostao i po okupaciji samo uz garancije italijana da se njemu i njegovoj porodici nista nece desiti...Italijani su uz dosta problema sa Nemcima uspeli da odrze obecanje...Nakon rata porodica se seli za Izrael gde je Tatiana napravila karijeru kao prva zena instruktor letenja u svetu...
Debora Kabiljo Ostojic je bila predratni komunista, hapsena i mucena i pre Sajmista (to joj je bio peti zatvor), pustena je iz logora na intervenciju svog supruga Srbina...
U filmu se pojavljuju i drugi svedoci koji nisu bili u logoru ali su posredno bili vezani za njega...
Boza Rafailovic kome je citava porodica pobijena u logoru, rat je proveo u italijanskom logoru, nakon rata je bio cuveni novinar i dopisnik Tanjuga i pratio je Tita na brojnim putovanjima, ziveo u Meksiku gde i danas zive njegova deca...
Zeni Lebl je kraj rata nakon neverovatnog putesevija po citavoj porobljenoj Evropi docekala u Berlinu (!) u zatvoru, cekajuci na streljanje...Posle rata radila je u politici ali nakon cuvene sale "ljubicice bela" zavrsila je na golom otoku gde je provela dve godine...Nakon toga se seli u Izrael...Danas je jedan od najznacajnijih istoricara koji se bave Jevrejima u bivsoj Jugoslaviji...
Raul Taltebaum je iz jedine predratne prizrenske predratne porodice, on je u logoru bio na samom kraju 1944, tokom bombardovanja... Nakon rata bio je veoma cenjeni novinar NIN/a , autor nekoliko knjiga a po dolasku u Izrael nastavlja novinarsku karijeru, angazuje se politicki te u jednom trenutku postaje presednik komunisticke partije Izraela...
Ivan Ivanji, koji je na dan prikazivanja filma napunio osamdeset je deportovan iz Novog Sada i zajedno sa sestrom bio u nekoliko logora, ukljucujuci Ausvic...Nakon rata bio je titov prevodilac i ima uspesnu knjizevnu karijeru...
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:39 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

Zeni Lebl je kraj rata nakon neverovatnog putesevija po citavoj porobljenoj Evropi docekala u Berlinu (!) u zatvoru, cekajuci na streljanje...Posle rata radila je u politici ali nakon cuvene sale "ljubicice bela" zavrsila je na golom otoku gde je provela dve godine...Nakon toga se seli u Izrael...

uje...koji zivot, koja mladost...strasno...i na kraju ode u izrael, u ratno podrucje sledecih xy godina...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 22:56 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

tražila sam ranije podatke o njoj i Evi Panić, a i emisiju koju je vodio Kiš...
Srdjane, ukoliko to imaš, možeš li mi javiti na pp.

deo onog što sam našla...
Ženi Lebl rodjena je 20. juna 1927. godine u Aleksincu. Od 1933. godine živela je u Beogradu, gde je završila osnovnu školu i nižu gimnaziju. Uoči odvodjenja jevrejskih žena i dece u logor na Sajmištu (gde joj ubijaju majku i sestru), pobegla je u Niš i pod lažnim imenom živela kod Jelene Glavaški, svoje nekadašnje vaspitačice iz dečjeg vrtića.
Zbog ilegalnog rada obe su uhapšene 22. februara 1943. godine. Dok je njena spasiteljica odvedena u logor i kasnije streljana, ona je kao maloletna oterana na rad u Rajhu, pa i tamo uhapšena. Oslobodjena je iz berlinskog Gestapoa 28. aprila 1945. godine. (Budući da je uspjela prikriti svoje poreklo, predstavljajući se kao Jovanka Lazić, nije smeštena u logor masovnog uništenja već u radnu jedinicu. Otuda je prebacuju u Berlin u kome doživljava traumatsku scenu isceniranog smaknuća, dočekuje oslobođenje i vraća se, preko Poljske i Ukrajine, u Jugoslaviju.)
Po povratku u Beograd zavrsila je gimnaziju i studirala pravo i Novinarsko-diplomatsku visoku školu. U isto vreme radila je kao saradnik ''Politike''. Objavljuje članke i o političkim temama i gotovo dobija akreditaciju kao vanjsko-politička dopisnica iz Pariza, zbog poznavanja stranih jezika. U apsurdnom obrtu, toliko tipičnom za socijalistički totalitarizam, biva bez ikakve najave uhapšena aprila 1949. Provodi vreme u istražnom zatvoru, a da se protiv nje ne podiže nikakva konkretna optužnica, i da bi kasnije saznala da joj je sva krivica u tome, što je ispričala politički vic u kome se ismejavao Josip Broz-Tito, (ljubičica bela) a istovremeno nije prijavila onoga ko joj je taj vic prvi ispričao. (Iza te osobe se, zapravo, krio provokator koji je želeo ispitati njenu “političku budnost”, i koji joj se mesecima bezuspešno udvarao.)
Uhapšena je zbog ''kleveta protiv naroda i države'' i ''kažnjena administrativno-prinudnom merom društveno-korisnog rada sa lišenjem slobode u trajanju od godinu dana''. Posle dve i po godine logora u Ramskom ritu, Zabeli, na Grguru I, Grguru II i Golom otoku pomilovana je. Septembra 1954. godine iselila se u Izrael. Posvetila se istraživanju istorije Jevreja na tlu bivše Jugoslavije, naročito u Srbiji i Makedoniji, delimično i u okviru Istorijskog odbora Udruženja Jevreja iz bivše Jugoslavije u Izraelu.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 23:20 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

Srdjane, ukoliko to imaš, možeš li mi javiti na pp.

nažalost nemam.
hvala za ovu biografiju. stvarno je impresivna i potresna.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:33 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

snezana mihajlovic
tražila sam ranije podatke o njoj i Evi Panić, a i emisiju koju je vodio Kiš...

Претпостављам да Александар Мандић, аутор те емисије, има у својој архиви Голи живот(?), то јест емисију у којој је Д. Киш правио интервју са Евом Панић и с њом слагао њену животну причу. Такође сам сигуран да је та емисија не тако давно репризирана на РТС-у, а сигуран сам и да је Мирајана Миочиновић има у својој документацији.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 23:38 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

e, predrage,
a kako ja da dodjem do toga?
(inače, 'goli život' sam gledala pre jedno 6-7 godina, al' bih volela da pogledam još jednom...)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:58 27.01.2009

Re: Vrlo dobro

snezana mihajlovic
e, predrage,
a kako ja da dodjem do toga?
(inače, 'goli život' sam gledala pre jedno 6-7 godina, al' bih volela da pogledam još jednom...)

Снежана, колико ја знам, и Мирјана (ФДУ) и Александар су прилично предусретљиве јавне личности, ма мора да ћеш до њих некако доћи...
ivana23 ivana23 01:04 27.01.2009

Za one koji neznaju...

Staro Beogradsko Sajmište

Na levoj obali Save, između Brankovog i starog savskog ( tramvajskog ) mosta, iznikao je 1938. godine kompleks Beogradskog sajmišta. Njegovi graditelji, tada mladi opštinski arhitekti Milivoje Tričković, Rajko Tatić i Đorđe Lukić, osmislili su ga, još u idejnim projektima kao monumentalan i moderan ansambl radijalnog karaktera, sa centralnim paviljonom - kulom, kao dominantnim motivom...
...Beogradski prolećni sajam, održan prvih meseci 1938. godine, označio je početak procvata Sajmišta...



...Beogradsko sajmište je 1941. godine postalo nemački logor smrti za Jevreje iz Srbije...

...U poratnim godinama "Staro sajmište" naseljavaju likovni umetnici i ono je, s pravom, bilo prozvano " Beogradski Monmartr "...

bolid1 bolid1 01:21 27.01.2009

Re: Za one koji neznaju...



ivana23
Staro Beogradsko Sajmište

...U poratnim godinama "Staro sajmište" naseljavaju likovni umetnici i ono je, s pravom, bilo prozvano " Beogradski Monmartr "...



Ovo je tek genijalno...e do juce su ovde neke ljude mucili i ubijali na dobar dan...e sad lepo aj malo da pravimo umetnicku cetvrt pa nikom nista??

Inace je i stari tramvajski depo na bulevaru bio sabirni centar za jevreje(ili "ostale", nisam siguran), odatle su odvodjeni u logore...tamo je danas trzni centar, a bas kao na sajmistu, stoji sitna tabla na kojoj to pise...valjda je neko stidljivo postavio...da ne bude da se nismo setili...
dejanvul dejanvul 02:29 27.01.2009

Re: Za one koji neznaju...

Mozda, ipak, ovako nekako? Ili - i tako? Ili?
znik znik 06:53 27.01.2009

Bravo!

Sjajan film. Mislim da je ovo bio "poslednji voz" da se snime i sećanja onih koji su preživeli sve te strahote.

Ja nisam umetnik i zaista ne mogu da kometarišem taj deo, ali da li je taj umetnički doživjaj ovde zaistra tako bitan? Mene je prvi deo rasplakao nakon desetak minuta, a verujte mi na reč da nisam baš tako lak na suzu. Zato mislim da je film veoma jak.

Što se tiče komentara na temu zašto se pedeset godina ćutalo, mislim da bi to samo razvodnilo film. To možda može da bude tema za neki drugi film.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 08:45 27.01.2009

Re: Bravo!

zašto se pedeset godina ćutalo,

to je tema budućeg trećeg dela: sajmište od 1945 do danas
AlexDunja AlexDunja 17:37 27.01.2009

Re: Bravo!

to je tema budućeg trećeg dela: sajmište od 1945 do danas

bice i tu zanimljivih prica.
jedva cekam.
galja92 galja92 16:14 27.01.2009

Hvala



Srdjane,

hvala sto ste film stavili na web da mozemo da ga pogledamo. Htela sam da vam kazem da mi se film svideo, da mi je bilo zanimljivo da ga odgledam, da me je potresao a da nije izgledao pateticno (sto je zamka u koju cesto filmovi sa slicnom temom upadaju) i sto me je bilo negde stid sto o Sajmistu (ni njegovoj slavi ni njegovom uzasu) ne znam skoro nista.

Nadam se samo da cete film slati na festivale u svetu jer mislim da zasluzuje da "ide dalje" pa tom prilikom saljem sledeci web za festival Jedan Svet u Pragu www.jedensvet.cz/ow/2008/portalEN.php.



Srđan Mitrović Srđan Mitrović 14:55 29.01.2009

TV KRITIKA

STRATIŠTE NA SAJMU
Politika, 28.01.2009; Strana: RT1

ZUMIRANjE

Branka Otašević

Posle dužeg vremena Televizija B 92 zaličila je na sebe. Zato je, valjda, kako piše na njenom vebsajtu, „s ponosom” ponudila dokumentarac „Staro sajmište, istorija jednog logora”.
Ovaj dvodelni program prikladan je početno postavljenom profilu B 92 i zalaganju za emisije istraživačkog novinarstva. U ovom slučaju istraživačko-otkrivalačka komponenta nije bila u nivou golih činjenica, jer su one istorijski poznate, već u domenu njihovog potvrđivanja i uobličavanja u snažno medijsko svedočenje.
Dodatna vrednost je ne samo u podsećanju na stradanja Jevreja, Cigana, Srba... na ovom stratištu u sadašnjem Beogradu, već i u poruci da to mesto valja da bude dostojnije obeleženo, možda baš u vidu Muzeja holokausta. Slojevi prošlosti Starog sajmišta, ne samo kao gubilišta nego i kao spomenika kulture, s obzirom na njegovu arhitektonsku izuzetnost u vremenu pre, i na umetnički značaj slikarske kolonije koja je tu obitavala posle Drugog svetskog rata, vape da se njegovi današnji ostaci zaštite od zaborava i zapuštenosti.
Dokumentarac Televizije B 92 urađen je u najboljem obrascu i po zanatskim merilima „bibisijevske škole”. Oslonjen najpre na iskaze preživelih paćenika iz ovog mučilišta, dokumentarac je stvorio sliku o tragediji 32.000 nesrećnika koje je sudbina dovela u nemački nacistički „Lager Zemun” u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Držeći se samo krupnih planova tih mučenika koji su pripovedali o sopstvenim iskustvima – ali zapravo i onih deset hiljada umrlih i pobijenih – autori su dobro procenili da ta staračka lica mogu biti ubedljiva koliko i potresne reči i pustili su ih da „govore” grčem, jecajem, bolnim osmesima.
Korak dalje otišli su rekonstrukcijom događaja kroz igrane delove, usredsredivši se na neke od ključnih situacija i tipičnih aktera – poput fatalne „dušegupke”, pokretne gasne komore u koju su ulazili živi, a u Jajince stizali mrtvi muškarci, žene i deca, zatim okrutnih kapoa-batinaša sa drvenim palicama, pa logoraša-skeleta koji su besmislenim radnim zadacima ponižavani i iscrpljivani do smrti.
Uz veoma potrebne i uvek ilustrativne arhivske materijale, zapise i snimke, „Staro sajmište” upotpunilo je svoju delotvornost postavši zaokružen, uverljiv i uzbuđujuće uznemirujući dokument. U njegovom stvaranju učestvovao je veliki i dokazano profesionalan autorski tim.
Pri tom neobično deluje što se na najavnoj špici emisije prvo pojavilo ime direktora TV kuće B 92. Piše tu, naime, sledeće: „Projekat Verana Matića – Nezavisni za istinu”. Čini se logičnim da direktor odobrava projekte u produkciji televizije kojoj je na čelu, kao i da ih predlaže i podržava. Ali ne baš i da ih sam kreira. Ili prisvaja. Ovakvo potpisivanje na TV špicama doskora nije praktikovano. No, otkako je direktor RTS-a Aleksandar Tijanić zauzeo prvu poziciju na špicama popularnih igranih serija, počela je, izgleda, neka nova moda.
Je li to znak pojačane rukovodilačke odgovornosti ili samouživanja u slavi znaće se ako dosledno nastave da se potpisuju i na „boflu” koji povremeno izlazi iz njihovih medijskih fabrika.

Autor: BRANKA OTAŠEVIĆ

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana