Literatura

NIN-ov ovogodišnji sedmerac

jeremija92 RSS / 10.01.2009. u 02:35

Žiri za dodelu NIN-ove književne nagrade, (Milan Vlajčić, Milo Lompar, Aleksandar Jovanović, Stevan Tontić i Slobodan Vladušić), objavio je sinoć da je u uži izbor odabrao sedam romana.

1.Hamam Balkanija. Autor:Vladislav Bajac, pisac, prevodilac, izdavac, rodjen je 1954. godine u Beogradu. Objavio je romane: Knjiga o bambusu (1989), Crna kutija (1993), Druid iz Sindiduna (1998)..., knjige prica: Evropa na ledjima bika (1988), Podmetaci za snove (1992)... Dobitnik je vise knjizevnih nagrada. Proza i poezija mu je prevodjena na vise stranih jezika.

2. Tesla portret među maskama. Autor: Vladimir Pištalo (1960) objavio više zbirki pripovedaka, knjiga poetske proze i roman Milenijum u Beogradu (po mnogima, najupečatljivije freske devedesetih). Kao već afirmisan pisac i diplomirani pravnik, iselio se u SAD pre deset godina. Tamo je magistrirao i doktorirao, a na Univerzitetu u Vusteru (država Masačusets) predaje svetsku i američku istoriju.

3. Savršeno sećanje na smrt. Autor Radoslav Petković objavio više romana, knjiga priča i eseja. Roman Sudbina i komentari nagrađen je NIN-ovom nagradom 1993.

4. Dnevnik Marte Koen. Autor: Svetislav Basara.

 

 

5. Moja poslednja glavobolja, Laure Barnenapisan je kao dijalog glavne protagonistkinje, volšebne Isidore Sekulić i zagonetnog Poete.

 

 

 

6. Top je bio vreo, autor Vladimir Kecmanović rođen 1972. u Sarajevu gde je završio srednju školu. Opštu književnost sa teorijom diplomirao je 1997. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Godine 1990. njegova "Histerija" dobila je Andrićevu na jugoslovenskom konkursu lista "Oslobođenje" za najbolju kratku priču. Sačinio je izbor dela Dušana Radovića i Dušana Petričića za knjigu "Duškova kuća", koja je na Beogradskom sajmu knjiga 2004. proglašena dečijom knjigom godine. Do sada je objavio više pripovedaka i romane "Poslednja šansa" 1999. i "Sadržaj šupljine" 2001.

 

7.Nevidljivi, je avanturistički roman koji nudi avanturu i duha i tela, tražeći nove odgovore o fenomenu moderne umetnosti. Autor Aleksandar Gatalica rođen je 1964. godine u Beogradu. Opštu književnost sa teorijom književnosti diplomirao je 1989. Pored književnosti bavi se muzičkom i književnom kritikom i prevodilaštvom. Na Radio-Beogradu bavi se muzičkom kritikom na muzičkom kanalu Stereorama i u emisiji Dragstor ozbiljne muzike Beograda 202, a književnom kritikom u redovnoj rubrici kritike kniževnih časopisa na III programu radija

 

 

 

Čini se da je kritika pozitivno uticala na NIN-ov žiri, jer je među autorima samo jedan diplomata.

Ime laureata saznaćemo 22.januara 2009.g.

Atačmenti



Komentari (60)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 02:47 10.01.2009

Неоправдано одсутни...

Неоправдано одсутни: Крста Поповски: Тата


jeremija92 jeremija92 02:51 10.01.2009

Re: Неоправдано одсутни...

Veoma bih rado uvažio tvoje mišljenje poštovani Predraže i uvrstio Popovskog, čak po cenu da izbacim Basaru, ali nisam član.
marco_de.manccini marco_de.manccini 03:42 10.01.2009

treba sad dati nekom mladjem

Autor Radoslav Petković objavio više romana, knjiga priča i eseja. Roman Sudbina i komentari nagrađen je NIN-ovom nagradom 1003.
jeremija92 jeremija92 10:48 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Treba da se dodeli najboljem romanu, a slažem se da bi lepo bilo da je taj najbolji roman napisao mlađi pisac i po mogućnosti žena.

Od 1954.g kad je dodeljena prva NIN-ova nagrada za roman godine, pa do prošle godine, samo dve spisateljice su nagrađene:
1988.g. Dubravka Ugrešić za Forisranje romana reke, i
1995.g. Svetlana Velmar Janković za Bezdno.

Analitičko-statistički gledajući, moguća su dva zaključka:
- ili žene kod nas ređe i slabije pišu od muškaraca,
- ili u NIN-ovom žiriju sede muški šovinisti.

Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 11:24 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

"nagrađen je NIN-ovom nagradom 1003."
Pa, ovo je bre bilo pre Gutenberga !!!!

Predlazem Pistala. Znam ga iz mladosti.
jeremija92 jeremija92 14:19 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

marco_de.manccini
Autor Radoslav Petković objavio više romana, knjiga priča i eseja. Roman Sudbina i komentari nagrađen je NIN-ovom nagradom 1003.

Ninoslav Randjelovic
"nagrađen je NIN-ovom nagradom 1003."
Pa, ovo je bre bilo pre Gutenberga !!!!

Tek sad vidim lapsusčinu.

A da ne bi više grešio, evo čitavog spiska:

1954. Dobrica Ćosić - "Koreni"
1955. Mirko Božić - "Neisplakani"
1956. Oskar Davičo - "Beton i svici"
1957. Aleksandar Vučo - "Mrtve javke"
1958. Branko Ćopić - "Ne tuguj, bronzana stražo"
1959. Nagrada nije dodeljena
1960. Radomir Konstatinović - "Izlazak"
1961. Dobrica Ćosić - "Deobe"
1962. Miroslav Krleža - "Zastave"
1963. Oskar Davičo - "Gladi"
1964. Oskar Davičo - "Tajne"
1965. Ranko Marinković - "Kiklop"
1966. Meša Selimović - "Derviš i smrt"
1967. Erih Koš - "Mreza"
1968. Slobodan Novak - "Mirisi, zlato, tamjan"
1969. Bora Ćosić - "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji"
1970. Borislav Pekić - "Hodočašće Arsenija Njegovana"
1971. Miloš Crnjanski - "Roman o Londonu"
1972. Danilo Kiš - "Peščanik"
1973. Mihailo Lalić - "Ratna sreća"
1974. Jure Franičević Pločar - "Vir"
1975. Miodrag Bulatović - "Ljudi sa četiri prsta"
1976. Aleksandar Tišma - "Upotreba čoveka"
1977. Petko Vojnić Purčar - "Dom sve dalji"
1978. Mirko Kovač - "Vrata od utrobe"
1979. Pavle Ugrinov - "Zadat život"
1980. Slobodan Selenić - "Prijatelji"
1981. Pavao Pavličić - "Večernji akt"
1982. Antonije Isaković - "Tren 2"
1983. Dragoslav Mihailović - "Čizmaši"
1984. Milorad Pavić - "Hazarski rečnik"
1985. Živojin Pavlović - "Zid smrti"
1986. Vidosav Stevanović - "Testament"
1987. Voja Čolanović - "Zebnja na rasklapanje"
1988. Dubravka Ugrešić - "Forsiranje romana reke"
1989. Vojislav Lubarda - "Vaznesenje"
1990. Miroslav Jošić Višnjić - "Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba"
1991. Milisav Savić - "Hleb i strah"
1992. Živojin Pavlović - "Lapot"
1993. Radoslav Petković - "Sudbina i komentari"
1994. Vladimir Arsenijević - "U potpalublju"
1995. Svetlana Velmar Janković - "Bezdno"
1996. David Albahari - "Mamac"
1997. Milovan Danojlić - "Oslobodioci i izdajnici"
1998. Danilo Nikolić - "Fajront u Grgetegu"
1999. Maksimilijan Erenrajh Ostojić -"Karakteristika"
2000. Goran Petrović - Sitničarnica 'Kod srećne ruke'
2001. Zoran Ćirić - "Hobo"
2002. Mladen Markov - "Ukop oca"
2003. Vladan Matijević - “Pisac iz daleka”
2004. Vladimir Tasić - “Kiša i hartija”
2005. Miro Vuksanović - "Semolj zemlja"
2006. Svetislav Basara - "Uspon i pad Parkinsonove bolesti"
2007. Dragan Velikić - "Ruski prozor"
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:37 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

ja sam mislio da je drugi lapsus u pitanju, da si stavio 1003 umesto 2003, kad ono neki drugi lapsus.

nema veze, ja uvek mislim da treba najbolja knjiga pa ko god je napisao (neka je chak i diplomata).

ali shta je najbolje zavisi i od toga ko bira i odluchuje, pa se vracamo nazad na tvoju staru temu o tome ko sedi u komisijama za izbor.

nego da pitam, jel' ova nagrada novchana ili samo daje vechnu slavu dobitniku? znam da mogu da guglam i da mozhda nadjem, ali lakshe je pitati.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 19:09 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

ja sam mislio da je drugi lapsus u pitanju, da si stavio 1003 umesto 2003, kad ono neki drugi lapsus.

Ma, taj je lapsus u pitanju ! 1003 umesto 1993.
jeremija92 jeremija92 19:51 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Karneks nagrađuje sa deset hiljada evra, a kusur je besmrtnost.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:36 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

jeremija92
Karneks nagrađuje sa deset hiljada evra, a kusur je besmrtnost.

Јеремију, изгледа, новобезверни зилоти нису чак ни преко ПП обавестили да бесмртности нема. Трик је у нечем другом: од свих награда НИН-ова још увек има какву такву тежину, па писцу за живота доноси популарност и углед, а ни паре нису за бацање. Можда би се на прсте једне руке могла побројати остала књижевна признања која нису производ чисто "буразерског паланчења" а да нам, при том, прстића сигурно не зафали. Свеједно, некима чак ни НИН-ова награда није од помоћи, што би преглед списка награђених лако потврдио

Како год било, НИН-ова награда је једна од ретких трајућих књижевних институција, а то њено трајање, осим што јој је велика предност, каткад је и мана. Наиме, пречесто се догађа да није додељена за најбољи роман године, што јој је намена, већ се њом исправљају претходне "неправде". Басара ју је добио за Успон и пад Паркинсонове болести науштрб те "сезоне" далеко бољег Кома Срђана Ваљаревића, јер је, рецимо, његов Looney Tunes на истоветан начин био "оштећен" у прошлости, будући да је у години Looney Tunesа дошло на ред да Милован Данојлић "наплати" свој минули рад... "И та-ко.у бес-кра-јно..." (Телефонијада, Љ. Ршумовић)

Шалим се, наравно. Има ту и неспорних ствари.

Уосталом, и најбољи читаоци и најбољи писци радују се најпре књигама.
ludvig92 ludvig92 20:59 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Басара ју је добио за Успон и пад Паркинсонове болести науштрб те "сезоне" далеко бољег Кома Срђана Ваљаревића


ovo je mene tad jako iznenadilo dok nisam shvatio o čemu se radi...
ne znam samo kad će valjareviću vratiti zbog toga:)))
Unfuckable Unfuckable 21:04 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Наиме, пречесто се догађа да није додељена за најбољи роман године, што јој је намена, већ се њом исправљају претходне "неправде"

pa to bi se lahko moglo riješiti uvođenjem neke "nagrade za životno delo" ili "poseban & izuzetan doprinos sveopćem pisaniju" ili tako nekako ....kao Oskara što dodeljuju...?

edit : vidim da niko nije spomenuo GospoDŽu kao moguću dobitnicu
(ili - po običaju - nisam pažljivo čitao, fascinirat razmenom insajdesrskih saznanja o žiriju)
jeremija92 jeremija92 21:14 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Predrag Brajovic
Трик је у нечем другом: од свих награда НИН-ова још увек има какву такву тежину, па писцу доноси популарност и углед, а ни паре нису за бацање. Можда би се на прсте једне руке могла побројати остала књижевна признања која нису производ "буразерског паланчења" а да нам, при том, прстића сигурно не зафали.

Nedavno je jedan visoki službenik DB govorio kako je autor pamfleta Vojko i Savle, kasnije nagrađen NIN-ovom nagradom. Svakako, ne zbog umetničke vrednosti tog pamfleta, nego za jedno drugo delo, ali onako ... kako da kažem ...više je to bilo odlikovanje...a ne priznanje za književni domet nagrađenog romana.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:24 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Nedavno je jedan visoki službenik DB govorio kako je autor pamfleta Vojko i Savle


da malo parafraziram jarila, shto mi je drago kad nemam pojma o chemu govorite. nemojte ni da se trudite da objasnite. jasno mi je da sam srecan shto neke stvari i ne znam.

a ninoslave, ja sam mislio da je greshkom ukucano 1003 umesto 2003, kad ono ukucano umesto 1993. dakle ja sam polagao nade da je jeremija napravio samo jednu shtamparsku greshku, kad ono dve greshke. eh, kako nas uvek iznevere oni u koje se najvishe nadamo.

vladimir petrovic vladimir petrovic 21:27 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Predrag Brajović
...Како год било, НИН-ова награда је једна од ретких трајућих књижевних институција, а то њено трајање, осим што јој је велика предност, каткад је и мана. Наиме, пречесто се догађа да није додељена за најбољи роман године, што јој је намена, већ се њом исправљају претходне "неправде". Басара ју је добио за Успон и пад Паркинсонове болести науштрб те "сезоне" далеко бољег Кома Срђана Ваљаревића, јер је, рецимо, његов Looney Tunes на истоветан начин био "оштећен" у прошлости, будући да је у години Looney Tunesа дошло на ред да Милован Данојлић "наплати" свој минули рад... И та-ко.у бес-кра-јно...


Hm. Ne bih se javio da mi nije pružena mogućnost, kao i drugima, da izrazim svoj žal što je propuštena prilika da se Valjarevićev "Komo" zasluženo nagradi.

A što se ispravljanja "prethodnih nepravdi" tiče... bolje da ne pričamo. Naravno da je to tačno, ali TOGA ima kod svih nagrada, počev od Nobela pa niže. Iako po prirodi nisam bas senzibilan, svaki put kad dodje vreme Nobela za književnost mene žuč zaboli (valjda se to tako kaže za mučninu u stomaku).
Dakle, nemojmo da mislimo da su ovi NIN-ovci nekakvi "kutlurni mafijaši" koji su gore od drugih... u drugim sredinama i prilikama...
jeremija92 jeremija92 21:33 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

marco_de.manccini
Nedavno je jedan visoki službenik DB govorio kako je autor pamfleta Vojko i Savle


shto mi je drago kad nemam pojma o chemu govorite. nemojte ni da se trudite da objasnite. jasno mi je da sam srecan shto neke stvari i ne znam.


Tvojoj sreći mogao bi doći kraj, ukoliko se upustiš u istorijat najuglednije književne nagrade u nas, odnosno u njene korene.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:57 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

ah kakav majstor si jeremija, kao da si znao da ne mogu odoleti ponudi

"Tvojoj sreći mogao bi doći kraj"

a sve shto me deli od kraja je pritisak na link koji je kao nemarno ostavljen tu blizu. naravno ode sreca (precenjeno je to svakako).

dakle kad sam vec prochitao link, da kazhem da nema veze kakvi su koreni, mnoge stvari imaju neke chudne korene pa se tokom vremena preobliche u neshto sasvim dobro. ne kazhem da je to sluchaj ovde, samo opaska generalne prirode "konjima se u korene ne treba zagledati".
jeremija92 jeremija92 22:03 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Unfuckable
[
pa to bi se lahko moglo riješiti uvođenjem neke "nagrade za životno delo" ili "poseban & izuzetan doprinos sveopćem pisaniju"


Osnivači NIN-ove nagrade upravo su to bili i planirali:

Partija je svoje pisce bogato nagrađivala – uživali su razne društvene privilegije, bili su, u poređenju sa drugima, dobro plaćeni, njihove knjige zauzimale su glavna mesta u knjižarama, bibliotekama, školskoj lektiri. Jedna od privilegija bile su i nagrade.
U tom kontekstu valja posmatrati i ustanovljenje NIN-ove “Nagrade kritike”, koja je, kako je naglasio predsednik prvog žirija Milan Bogdanović, nagrada piscu za stvoreno delo, a nikako podsticaj za pisanje romana.
izvor
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:09 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

vladimir petrovic
Hm. Ne bih se javio da mi nije pružena mogućnost, kao i drugima, da izrazim svoj žal što je propuštena prilika da se Valjarevićev "Komo" zasluženo nagradi.

"Хм", "хм", "хм" – Владимире, да те трипут цитирам, ти показујеш поприличну, натпросечну упућеност у књижевну сцену, тако да сам почео да сумњам како ти је она хоби а ти у стварности само економиста – како се издајеш – кога је, по предању, у младости чувала гувернанта...

Заиста, јеси ли ти сигуран да си ти економиста?
jeremija92 jeremija92 22:18 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

marco_de.manccini
"konjima se u korene ne treba zagledati".


Problem je što se žiri ponekad vraća korenima, baš kao u slučaju o kome govori narečeni visoki službenik Stupar u serijalu b92 Službena tajna:

Godinama je ostala tajna ko je od takvih informacija Državne bezbednosti napravio tzv. humoresku sa naizgled tri izmišljene, ali prepoznatljive ličnosti. Vojko Nikolić, svima je bilo jasno da je u pitanju akademik Gojko Nikoliš, madam Argo - da ja to gospođa Margo, Nikoliševa supruga, i Savle Pavić je zapravo bio zapravo akademik Pavle Savić. U toj humoresci, koju je objavila "Politika“, Savle je penzioner, ugledna ličnost, skroman, pošten čovek, koji ništa nema sem malog stana, naučnih priznanja, ordenja i jedne lovačke puške. Nasuprot njemu je Vojko, takođe penzioner, istaknuta ličnost, ali sa legendom koju je sam o sebi stvarao. Suština sadržaja humoreske zapravo o akademiku Nikolišu je da je njegova supruga, Francuskinja, za koju se navodi da je saradnica njihove službe, te da su Nikolišu nestali svi ključevi, kao i kofer sa diplomatskim spisima. Navodi se da je on neurotičan čovek i da pokušava da se ubije. Gojko Nikoliš, kako u knjizi navodi Slava Đukić, izabran je kao meta zato što je na vanrednoj skupštini Akademije bio jedan od najoštrijih kritičara režima.

Ovakav Nikoliš, slavni general, španski borac, lekar, akademik, narodni heroj, pisac, silno je nervirao vlast. Njemu je suprotstavljen Pavle Savić, jedan častan čovek, dugogodišnji predsednik Srpske akademije, sa kojim je Nikoliš decenijama drugovao. Piscu humoreske učinilo se zgodnim da konfrontira ove dve ličnosti jer je na skupštini Akademije došlo do oštrog spora između Nikoliša i Savića, zbog čega su obojica kasnije gorko žalila. Iz toga je proistekla humoreska, koja predstavlja sramnu stranicu u istoriji "Politike“ i čiji su sadržaji dali ton beogradskoj štampi sledećih nekoliko godina.

Video sam da Stevanović za to što je napisao humoresku, pošto je Žika Minović bio apsolutno involviran u celu tu pripremu i tako dalje, onda su njemu dali... Pošto je i on bio zloupotrebljen, pošto verovatno nije on bio svestan šta će se posle i u kom smislu će se ta humoreska iskoristiti. On je dobio zadatak kao književnik da obradi te podatke i on je to u nekoj svojoj umetničkoj, nekoj svojoj viziji to napravio, ovima se to dopalo. Kada je počelo sve to da se valja, da se pravi od toga afera, onda verovatno kao satisfakciju neku i njemu, pošto je čovek tek posle shvatio u šta su ga uvalili, onda su mu dali NIN-ovu nagradu.
izvor
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:30 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

jeremija92
Problem je što se žiri ponekad vraća korenima, baš kao u slučaju o kome govori narečeni visoki službenik Stupar u serijalu b92 Službena tajna:

Стоооп! овде, Јеремија... Ово о чему твој извор прича одиграва се у трену када се још увек верује да књижевност у механизмима владања, обрачуна и контроле – било кроз хумореску или озбиљно дело – може пружити билу какву логистичку помоћ. Књижевност је, одавно, чак и код нас из те сфере протерана и уопште узев маргинализована.

Сваки број Скандала или Курира врви од "књижевног" прегалаштва споменутог типа, и данас се чак ни најдоконији службеник БИА-е не бави литературом и литератама. Додуше, неки од њих, осим транскрипата, приљежно читају и књиге.
gordanac gordanac 22:38 10.01.2009

Ima...

..Čubaka odličan post o half-a-troll temi ovde započetoj:
Godine zapleta: Spomenar
preporučujem, skroz
...a i nekršteni dani teku, ovo je taman literatura....:))))
jeremija92 jeremija92 22:40 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

Predrag Brajovic
данас чак ни најдоконији службеник БИА-е не бави се литературом и литератама.

Odavno mi se učinilo da književnost gubi na značaju, a malo je i Profesionalaca DB koji su specijalisti za književnost kao što je bio onaj D. Kovačevića.


jeremija92 jeremija92 22:45 10.01.2009

Re: Ima...

gordanac
..Čubaka odličan post o half-a-troll temi ovde započetoj:
Godine zapleta: Spomenar
preporučujem, skroz
...a i nekršteni dani teku, ovo je taman literatura....:))))


Bile su to zaista godine zapleta, još ih odplićemo... (Kolariću, paniću...)
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:46 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

"Хм", "хм", "хм" – Владимире, да те трипут цитирам,


Predraže, ja znam da se ti šališ, a ja sam ovde, ispred monitora, ipak - pocrveneo. Što bi rekli Australijanci, I blushed crimson.

Hobi je rastegljiv pojam. Ima onih koji nisu profesionalni vrtlari, pa imaju izvrsne vrtove.

Uostalom, ponekad neko ko gleda sa strane bolje vidi nego insajderi, he, he.

Jesam. Na žalost ili na sreću - završio sam ekonomske nauke. I to ne "pod moranje" - čak sam bio jedan od boljih studenata.

S druge strane, nije uvek ono što izgleda (Non semper ea sunt quae videntur).

N. B. Ono sa guvernantom nije bilo u - mladosti, naravno, već u detinjstvu. (Koje sam, uzgred budi rečeno, proveo na drugom kraju sveta). Šta ja mogu što imam dobro pamćenje, pa mi je ta persona ostala u dobrom sećanju.

EDIT: Podsećam na reči Hristove, upućene nevernom apostolu Tomi: "Blago onima koji ne videše a verovaše".


Izvinjenje Jeremiji zbog trolovanja!
jeremija92 jeremija92 22:48 10.01.2009

Re: treba sad dati nekom mladjem

vladimir petrovic


Izvinjenje Jeremiji zbog trolovanja!


Ništa, ništa...moglo bi još malo o toj guvernanti, meni je to promaklo.
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:12 10.01.2009

Slobodno tipovanje

Očekujem da ce ove godine to biti "Hamam Balkanija", od Vladislava Bajaca.

N. B. Ne znam na koga misliš kada kažeš da medju kandidatima imamo samo jednog diplomatu.
Gospodin Basara nije diplomata. On je jednom (što bi se reklo: po partijskom ključu) bio ambasador, ali nema veze sa (profesionalnom) diplomatijom.
jeremija92 jeremija92 10:46 10.01.2009

Re: Slobodno tipovanje

Mislim baš na njega.
Po partijskom ključu ili bez ključa, ali je bio naš ambasador na Kipru.
Inače, većina pisaca i ranije i u novije vreme, od prote Nenadovića i Dučića, preko Andrića, pa do Velikića, nisu bili diplomate od karijere.
Lektorka Lektorka 10:57 10.01.2009

Re: Slobodno tipovanje

Inače, većina pisaca i ranije i u novije vreme, od prote Nenadovića i Dučića, preko Andrića, pa do Velikića, nisu bili diplomate od karijere.

kako to mislis, nisu bili diplomate od karijere? upravo ducic, andric, velikic... ?
ali preporuka, ne brini. i mnogo mi je zao sto sam propustila letos "dvogled ilije cvorovica", tek sad vidim taj blog :)))
jeremija92 jeremija92 11:01 10.01.2009

Re: Slobodno tipovanje

Oni su za mene prvo pisci, a tek onda diplomate, ali očito da grešim - svima nam je potrebna Lektorka, a nje dugo nije bilo.:)

Što se tiče Dvogleda, bolje ikad nego nikad, a možeš ga komentarisati i ovde.
Hvala na javljanju i poz.
jeremija92 jeremija92 11:25 10.01.2009

Re: Slobodno tipovanje

vladimir petrovic
Očekujem da ce ove godine to biti "Hamam Balkanija", od Vladislava Bajaca.


Obzirom da si na Le Klezioa tipovao i kad je dodeljivana Nobelova nagrada, ako Bajac bude laureat, zaključujem da si ili izuzetan poznavalac ili imaš informacije koji drugi nemaju ili treba da igraš loto.
Lektorka Lektorka 11:40 10.01.2009

Re: Slobodno tipovanje

e, pa to je - nije isto reci "oni su ZA MENE prvo pisci, a tek onda diplomate" i "nisu bili diplomate od karijere".
eto, lektorka on duty :)
nego, mene zanima imas li ti favorita medju ovih sedmoro? ili, bolje receno, medju ovih sestoro, posto se jedan ocito vec ne broji
poz i tebi
jeremija92 jeremija92 13:47 10.01.2009

Re: Slobodno tipovanje

Navijam za damu.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:24 11.01.2009

trol patrol

izvinjavam se jeremiji i uvaženim gostima,
ali:
she has spoken...
:))))
Inner Party Inner Party 11:35 10.01.2009

Aleksandar Gatalica

NIje li vreme da Gatalica dobije Nagradu?!

jeremija92 jeremija92 13:57 10.01.2009

Re: Aleksandar Gatalica

Ako je godina rođenja kriterijum kojim se rukovodi žiri, onda može još da čeka.:)
silver bullet silver bullet 21:22 10.01.2009

Re: Aleksandar Gatalica

ko je godina rođenja kriterijum kojim se rukovodi žiri, onda može još da čeka.:)



Vreme je, al' tesko da ce je dobiti.
A roman je odlican.
ludvig92 ludvig92 12:26 10.01.2009

...

mislim da dobija Bajac. hamam je odličan roman a i on se nekako uklapa u ovaj društveni trenutak:)))
meni lično roman van konkurencije ove godine, pisan ovim zajedničkim jezikom, jesu Jergovićevi Dvori od oraha.
jeremija92 jeremija92 13:58 10.01.2009

Re: ...

Bajac, eto, ima već dva glasa - tvoj i vladimirov.
ludvig92 ludvig92 14:41 10.01.2009

Re: ...

pa, obzirom da nisam pročitao sve romane kandidate ne mogu imati ni pravi sud, inače nije bajac moj favorit nego prosto mislim da će on dobiti...
kazem ti, moj glas jergoviću.
jeremija92 jeremija92 15:11 10.01.2009

Re: ...

Slažem se.
Teško je pročitati preko 120 romana objavljenih u Srbiji tokom 2008.g.
Pitanje je da li je i svaki član žirija pročitao svaki ili su podelili obaveze.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:20 10.01.2009

Re: ...

jeremija92
Slažem se.
Teško je pročitati preko 120 romana objavljenih u Srbiji tokom 2008.g.
Pitanje je da li je i svaki član žirija pročitao svaki ili su podelili obaveze.

Сви чланови жирија, и пре жирирања, већ имају некакaв увид у тренутну продукцију. Особито они који се заиста баве савременом књижевном критиком.

Немогуће је да један човек прочита све романе издате током године. Наслови се деле, па се онда од прочитаног дају предлози шта треба да прочитају и други чланови жирија а не само онај коме је дотични роман пао у задужење. Мислим да тек ужи избор, овај твој објављени, имају сви обавезу да прочитају.

Тако ствари изгледају у теорији.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:40 10.01.2009

Re: ...

Немогуће је да један човек прочита све романе издате током године.

e ja tvrdim da je moguce prochitati 120 knjiga za jednu godinu. provereno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:56 10.01.2009

Re: ...

marco_de.manccini
Немогуће је да један човек прочита све романе издате током године.

e ja tvrdim da je moguce prochitati 120 knjiga za jednu godinu. provereno.

Да, кад би само то радио...

РАЧУНИЦА:
120 романа x 200 страна просечно = 24.000 страна
24.000 страна : 300 дана = 80 страна/дан

65 дана је шкарт, јер мораш и да живиш, а не само да читаш, рецимо оправљаш зубе или кола, идеш на одмор, играш жмурке са властитом децом... Тај шкарт је у реалности далеко већи јер дугим читањем долази до "читалачке предозираности", па интелектуална чула отупе и немогуће је одржати дневну норму страница. Читање лоших дела је особит напор. Мислим да би било реално да се чита 150 страна дневно а мањи број дана у години, што је 4-5 сати посвећеног и пажљивог књигобдења.

У овом жирију већина чак нису професионални критичари, што значи да морају додатно да залегну на посао. Такође хонорар за жирирање није толики да би било коме омогућио да се само тиме бави током целе године.
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:03 10.01.2009

Re: ...

sasvim dobra rachunica. dakle moguce je, teshko je, ne mozhe se ochekivati od komisije.
gordanac gordanac 16:03 10.01.2009

vidi...

...Predrag Brajović, posle ovoga:
Тако ствари изгледају у теорији.

i ovoga:
У овом жирију већина чак нису професионални критичари, што значи да морају додатно да залегну на посао. Такође хонорар за жирирање није толики да би било коме омогућио да се само тиме бави током целе године.

moram da pitam:
- Da li to znači da oni NE PROČITAJU knjige o kojima odlučuju, ha?
Kaži mi da nisam dobro razumela, molim te...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:17 10.01.2009

Re: vidi...

gordanac
...Predrag Brajović, posle ovoga:
Тако ствари изгледају у теорији.

i ovoga:
У овом жирију већина чак нису професионални критичари, што значи да морају додатно да залегну на посао. Такође хонорар за жирирање није толики да би било коме омогућио да се само тиме бави током целе године.

moram da pitam:
- Da li to znači da oni NE PROČITAJU knjige o kojima odlučuju, ha?
Kaži mi da nisam dobro razumela, molim te...

Сваки издавач шаље пет (5) примерака књиге којом писци учествују у избору за НИН-ову награду. То значи да је полазна претпоставка да ће сваки члан жирија прочитати све романе из конкуренције. То, ипак, не бива. Дешавало се, неких година, да жири буде формиран тек у јесен, што сужава број дана за читање. Потом, већина романа објави се за октобарски сајам књига, а проглашење победника је у јануару, што значи да би само неки неспавајући superwomаn постигао остварење ударничке норме за читање.

Дакле, јеси ти добро разумела, али молим да питање буде прецизније. На пример, да ли си хтела да питаш: "Које то књиге они не прочитају, а ипак донесу одлуку?" Понављам: оне из ужег избора ће сви прочитати.
gordanac gordanac 16:32 10.01.2009

Re: vidi...

"Које то књиге они не прочитају, а ипак донесу одлуку?"

To je pitanje.
Moguće je da ja "naopako" razmišljam, ali "tok misli" mi je ovakav:
- u žiri se biraju "znalci"
- "znalci" i inače - čitaju sve (mahom su zato i "znalci"
- izborom u žiri on/ona (da li je uopšte bilo žena u bilo kom žiriju?) u tom trenutku je VEĆ pročitao/la svaštanešto
- od izbora do odluke "dočitavaju" štagod da je objavljeno (sa ili bez međusobnih preporuka)
- donose odluku (uži, "užiji" "najužiji" izbor, glasanje, preglasavanje, negodovanje,...štagod, ali o PROČITANOM)
Ne biva tako?
Teorija?
Ako je ikako drugačije - ne moraš mi objašnjavati - ondaK znam kako je....
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:33 10.01.2009

Re: vidi...

Da li to znači da oni NE PROČITAJU knjige o kojima odlučuju, ha?

већина романа објави се за октобарски сајам књига, а проглашење победника је у јануару, што значи да би само неки неспавајући superwomen постигао остварење ударничке норме за читање


Hm. Stvar je u tome - KAKO ko čita.

Da podsetim na slučaj slavnog Borhesa? On je, zna se, rano ostao slep, dok je još bio direktor Gradske biblioteke u B/Ajresu.

Kaotakav, naravno, morao je da barata sa knjigama. A kada se svom prijatelju S. požalio kako mu smeta što je slep i ne može da čita knjige, ovaj mu dosetljivo kaže: "Pa nadji nekog dečka, koji lepo čita, plati mu (ne mnogo) i pusti ga da ti čita, a ti slušaj i uživaj".
Na to Borhes odgovara: "Problem je u tome što bi mi dečko čitao REDOM. A to bi bilo zamorno i glupo. Ja i kada sam video, nisam čitao knjige redom, već sam preskakao redove, a i stranice, onda kada sam uvidjao da ne treba baš sve - redom čitati"....

Pa možda medju našim vrlim članovima žirija ima i 'borhesovaca', he, he, he....
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:53 10.01.2009

Re: vidi...

gordanac
Ne biva tako?

Не бива.

Sine ira et studio (иде нам овај латински, шта ћеш): од побројаних НИНочланожиријеваца једино је С. Владушић књижевни критичар у оном правом смислу те речи. Међу осталима један од њих је махом филмски критичар, који не пише редовно књижевне критике савремене продукције, друга двојица су професори на факултету, вишеструко ангажовани на другим странама, петог пре знам као писца него као критичара. Уосталом, Србија није толико велика земља да лако нађеш стручњаке у оном ужем смислу те речи, барем би ти то требало да знаш, ако си ти она за коју мислим да јеси ;-) Такође је готово свуда устаљена пракса да се жирији често праве комбинцијом критичара и аутора, који једни другима дођу као коректив.

Уосталом, једном приликом и сâм сам био у сличној недаћи као ови НИН-ови чланови жирија, и осим што сам замрзео птице, открио сам и овај принцип.
gordanac gordanac 17:06 10.01.2009

Re: vidi...

Уосталом, Србија није толико велика земља да лако нађеш стручњаке у оном ужем смислу те речи, барем би ти то требало да знаш....

Znam.
Ali - "nada je gora svodilja od smrti"
Pa pomislim....kad ono hat međutoa....

Setio si me mog druga Desimira Tošića...nemiran duh koji me je naučio izrazu "sredonja" i kako da prepoznam pojavu kojoj pripada taj izraz ...ali opet, "drži" te nekako ta nada da je među knjigama, slikama, notama,...druKče
Kad ono - jes`, paz` da nije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:16 10.01.2009

Re: vidi...

gordanac
Setio si me mog druga Desimira Tošića...nemiran duh koji me je naučio izrazu "sredonja" i kako da prepoznam pojavu kojoj pripada taj izraz...

Бојим се да нећеш моћи, овако јавно, да ми појасниш шта то "средоња" значи.

А штета. Можда бих био за трун богатији ;-)
jednatanja jednatanja 13:09 10.01.2009

Basara

Njegov "Mongloski bedeker" je jedina knjiga ikada koju nisam procitala do kraja...od tada Basaru zaobilazim. Mozda se od onda popravio, ne znam?!
jeremija92 jeremija92 14:11 10.01.2009

Re: Basara

Poznavaoci kažu da je Fama o biciklistima njegovo najbolje delo.
Međutim, 1988.g. kada je Fama konkurisala, NIN-ovu nagradu je dobila Dubravka Ugrešić za Forsiranje romana reke.
Teofil Pančić, koji je, valjda, te godine bio član žirija, u jednoj TV emisiji je rekao Basari, da je Dubravkin roman bio bolji od njegovog. Basara se složio, prećutno.
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:51 10.01.2009

Re: Basara

Meni se SRCE ZEMLJE (pisano dok je Basara bio na ambasadorskoj funkciji na Kipru) više svidja od FAME O BICIKLISTIMA.

De gustubus non est disp....
pnbb pnbb 19:24 12.01.2009

Re: Basara

Mozda se od onda popravio, ne znam?!

neznatno
pnbb pnbb 19:25 12.01.2009

Re: Basara

više svidja od FAME O BICIKLISTIMA.

a meni napuklo ogledalo
natasavb natasavb 17:22 12.01.2009

Top je bio vreo

Zasto link sa onako losom kritikom za ovaj po svemu drugaciji i sjajan roman?
Nadam se da nemas nista protiv da stavim jos jedan. Mislim da je steta ne procitati ga, a ona kritika bi mogla potencijalne citaoce da odvrati od toga toga.
jeremija92 jeremija92 19:56 12.01.2009

Re: Top je bio vreo

Ja književnim kritičarima i političkim analitičarima ne verujem. O tome sam ranije nešto pokušao da kažem. U izboru nije bilo loše namere. Tebi hvala za još jedno, drugačije viđenje romana.
natasavb natasavb 20:26 12.01.2009

Re: Top je bio vreo

O tome sam ranije nešto pokušao da kažem.

Hvala za link, procitala i potpuno se slazem
Ne osvrcem se ni ja na misljenje kriticara, vec mislim da i sam znas kako je mladim piscima doci do citalaca,a jedna ovakav kritika bas ne pomaze.
A sto se tice nagrade cini mi se da se vec godinama zna unapred ko ce dobiti nagradu i da se sve vise pretvara u nagradu za zivotno delo .
P.S. Obavezno procitaj Top, ako vec nisi, a ako jesi volela bih cuti tvoje misljenje.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana