Energetski sektor bez energije

Zorana Z. Mihajlović Milanović RSS / 04.01.2009. u 21:48

U životu postoji pet stvari koje se ne mogu vratiti: 1.kamen koji je bačen, 2. Reč nakon što je rečena, 3. Mogućnost nakon što je izgubljena, 4. Vreme kada je prošlo, i 5. Ljubav za koju se ne bori."


Političari su svih ovih godinama, građanima Srbije obećavali razvoj energetskog sektora, sveže investicije, hiljade novih radnih mesta, i nadasve lidera u regionu. Njihova obećanja su bila potpuno opravdana jer su mogućnosti - potencijali ovog sektora bili realna osnova za dostizanje liderske pozicije.
Na početku 2009.godine realnost je drugačija i „mogućnosti nakon što su izgubljene, ne mogu se vratiti". Politički establišment uverava i sebe i javnost u suprotno, najavljujući pompezno i retorički svake godine, iste a nove revolucionarne korake u sektoru. Nakon devet godina promenjeno je sedam ministara energetike i izgubljeno je vreme. Energetski sektor je ostao bez energije, ali zato sa viškom korupcije, neefikasnosti i neracionalnosti.
Sa druge strane, dinamične promene u okruženju, zahtevaju od nacionalnih energetika iste takve odgovore, što srpski čini još neizvesnijim i nestabilnijim (jer odgovora ovde nema).
Danas se srpski energetski sektor može okarakterisati sa 3N - Nedostaci, Nedorečenosti i Neuređenost, bilo institucionalno i zakovodavno, u definisanju, realizaciji i kontroli strategija, programa, planova, bilo u koracima ka dostizanju ekonomske, energetske i ekološke bezbednosti sektora. To dalje rezultira povećanje rizika unutar sektora, i prelazak iz nekad moguće liderske, u potencijalno usko grlo regiona. Da ne bi ponavljali već toliko puta rečeno, na početku Nove godine bitno je znati šta sve treba uraditi i očekivati u godini koja dolazi.
Na početku se ne može pobeći od konstatacije da sporost i gubljenje vremena košta, i donosi stagnaciju i retrogradnost. I čuvena izreka da „riba smrdi od glave" (toliko puta upotrebljena u sličnim tekstoivma) je evoluirala u to da „sve je u glavi, onih koji biraju i onih koji su izabrani". Što ne želimo, po pravilu se i dešava. Čega se bojimo, upravo nas obuzima.
Zato je toliko izgubljenih mogućnosti. Da li nedostaje inteligencija, koja se sama po sebi samo potencijal, a ne i potpuno razvijena sposobnost? Ili je u pitanju upravo nedostatak emocionalne inteligencije baš kod onih koji su i Ustavom zaduženi da realizuju strategije i programe? Zaboravilo se na potrebu jasne analize stanja, odnosa unutar sektora, i potrebe identifikovanja sposobnosti u/sa okruženjem. Tek nakon toga, se kreće u faznu realizaciju.
Pred Srbijom stoji hitnost preduzimanja odlučnijih koraka u toku godine, ili će zimu 2009/2010. godinu sačekati izolovana od ostalih zemalja u regionu, i sa ozbiljnom krizom nemogućnosti nabavke potrebnih količina energije. U isto vreme, proizvodnja i tranzit energije će se odvijati preko resursno bogatog Kosova. Iako nema pristup teritoriji a kamoli energetskim potencijalima od 1999.godine, Srbija uporno „preko nišana" gleda na sve što se odnosi i tiče Kosova, a potencijale i energiju sa tih prostora smatra beskompromisno svojom. Ukoliko nastavi tako da se ponaša rizikuje ozbiljne energetske krize za građane sopstvene države. Neophodno je imati realan plan i krenuti u njegovo ostvarenje.
Što se električne energije tiče, kakve god bile najave poslovodstva EPSa, u 2009.godini deo potreba biće zadovoljen iz uvoza. Na žalost, pošto se uvoz ne planira, biće verovatno interventan, što znači u nevreme, i po vrlo visokim cenama. Dodatno porazno jeste saznanje da već nekoliko godina EPS ne učestvuje na tenderima koje raspisuje EP R.Srpske za prodaju viškova električne energije. Razlozi koji se navode su pre svega administrativne prirode (da se htelo, bilo bi rešeno). Ovako, EPS će električnu energiju nabavljati od trgovca (koji su je kupili od nopr EP R.Srpske).
Dobro je poznato da tražnja za električnom energijom u Srbiji raste iz godine u godinu, kao i da je potreba za elektroenergetskim objektima davno postala hitna. Na žalost, oni se još uvek ne grade! Pokretanje tendera za izgradnju elektroenergetskih objekata (od Te To Kolubare B, Tesle 3, malih hidroelektrana, rekonstrukcija Te To N.Sad, Đerdapa 3, hidroelektrana sa R.Srpskom) mora uslediti u prvih mesec dana ove godine, sa nadom da će se prvi objekti pojaviti na mreži 2014/2015.godina.
Kritična tačka ovih projekata jeste već najavljena mogućnost „direktne pogodbe".
Na primeru vlasničke transformacije NISa, Srbija je već pokazala da se odluke Vlade, od strane same vlade i ne moraju poštovati, niti obrazloženja treba biti. Zbog toga se ne treba iznenaditi da ruski InterRao, koji je već zaključio Sporazum sa Elektroprivredom Srbije, postane njen strateški partner, i graditelj većine pomenutih objekata. Ako bi poziciju ostvario kao pobednik na javnom tenderu, onda bi to bilo u redu.
Međutim, sama izjava zamenika generalnog direktora EPS (D.Tomić) „da ne treba bežati od Rusa, jer su oni svetska sila u energetici" neobična je izjava drugog čoveka jedne od najvećih kompanija u okruženju, ali još jedanput pokazuje da je u Srbiji najslađe zamenjivati teze - ..oni koji se ne slažu sa direktnom pogodbom, su u stvari izdajnici i strani plaćenici, i mrze Ruse, dok su oni drugi u stvari patriote. To postaje psihopatološki problem većine političkih lidera, i njihovih sledbenika.
A, stvar je prosta. Samo putem javnog nadmetanja - tendera, moguće je dobiti najbolje! Da li će pobediti ruska, američka, evropska, nemačka...ili kompanija Paje Patka, manje je bitno, ukoliko se ispune uslovi i kriterijumi koje je država postavila, javno.
Deo energetskog sektora o kojem se puno govorilo već prethodne 2008.godine - naftni i gasni, neće se u ovoj godini naći u boljoj poziciji. Bez obzira na strateškog partnera kojeg je naftna privreda dobila, on će se u prvih šest meseci nove godine baviti preuzimanjem kompanije, reorganizacijom i restrukturiranjem. Bitne promene ne treba očekivati, osim jačanja monopolskog položaja NISa, mogućih problema u isporuci derivata, pogoršanja odnosa između privatnih prometnika i NISa, i gotovo sigurno stagnacije u delu istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.
Posebno osetljiv deo energetskog sektora Srbije jeste gasni podsektor. Problemi, čuvani ispod tepiha godinama, upravo su otvoreni u 2008.godini: pojava posrednika u nabavci gasa, njegova vlasnička struktura i uloga u budućoj gasifikaciji istočne i južne Srbije, pitanje skladišta gasa, diversifikacija puteva snabdevanja gasom...
Dok ono što je „na grani" a tiče se moguće rute magistralnog gasovoda ne bude bilo bar blizu „ruke", puno je potrebno uraditi. Strateški interes Srbije i stabilnog zadovoljenja energetske tražnje za gasom nalaže da potpisani Memorandum o izgradnji PSG B.Dvor hitno preraste u Ugovor o izgradnji odnosno završetku skladišta. Srbija je već jednom „živela" gasnu krizu, ni kriva ni dužna, a upravo ovih dana smo svedoci ponovonog energetskog rata između Rusije i Ukrajine, zbog čega trpi Evropa ali balkanske zemlje. Podsećanja radi, nakon završetka krize 2005/2006., kada je danima dobijano samo 50% od dnevnih potreba gasa, Srbija je jasno proklamovala hitan završetak skladišta! Nije i ne može biti jasno, šta se čekalo, i zbog čega se sa strateškim partnerom Gazpromom nije sklopio Ugovor? Sve drugo je na štetu građana Srbije. Gas se dobija iz jednog pravca - Rusija, Ukrajina i Mađarska. Prvi (Rusija-Ukrajina) je praćen energetskom nebeznednošću, a drugi (Mađarska-Srbija) potpunom eknomsko-energetskom neisplativošću po Srbiju, budući da tranzit plaća po izuzetno visokim cenama.
Oni koji koriste gas, kao ekološkijo i energetski efikasnije gorivo, umesto da su stimulisani, i da služe za primer, mogu očekivati u 2009.godini nestabilnost u njegovoj isporuci, a u godinama nakon ove, sigurno rast njegove cene. Razlog neće biti kretanje svetskih cena energenata, već visok nivo kourpcije i nesređeni odnosu u gasnoj privredi Srbije.
Važan segment energetskog bilansa zemlje, čine i toplane. Iako pripadaju lokalnim samoupravama, i tako dodatno postaju „klimavi" deo bilansa, o njima se malo govori, a u realnosti se itekako radi. One se modernizuju, a da ne postoje jasni planovi na nivou Ministarstva, niti kriterijumi,.. često van javnih nadmetanja.... To je još jedan mračan segment srpskog en.sektora. Građani koji se greju na takav način mogu očekivati enorman rast cena, jer kriterijuma nema, a i svako je gazda i veći papa od pape u svojoj varoši.
Dodajući tome da oskudnost potrebnih zakonskih propisa u oblasti obnovljivih izvora nije nastala usled neznanja ili neorganizovanosti, sa sigurnošću se može reći da godina koja je orped nama neće biti laka.
Nedorečenosti u energetskom sektoru Srbije će postojati sve dok se ne završi podela na feude između tzv.tajkuna u ovoj oblasti odnosno budućih vlastelina. Tek se nakon toga mogu očekivati potrebni akti i uređenje institucija.
Ukratko, električne energije, derivata i gasa će biti u 2009.godini, uz ogromnu napregnutost elektroenergetskog, monopolski položaj naftnog, i nestabilnost gasnog sektora. Cene po kojima će ih građani Srbije, i privreda plaćati biće nerealno visoke, a kao rezultat energetski i ekonomski neefikasnog sektora i duboko zagrizle sistemske korupcije.

 



Komentari (58)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

niccolo niccolo 21:57 04.01.2009

Obećanja

Političari su svih ovih godinama, građanima Srbije obećavali razvoj energetskog sektora, sveže investicije, hiljade novih radnih mesta, i nadasve lidera u regionu.


Ovo se može reći za bilo koji sektor u Srbiji. Naši političari podsećaju na onog advokata iz vica koji je xx godina vodio jedan slučaj i odškolovao sina od njega, a ovaj ga odmah završio...

Važan segment energetskog bilansa zemlje, čine i toplane. Iako pripadaju lokalnim samoupravama...


Tek što u lokalnim samoupravama nemaju pojma o propisima u oblasti energije....Mada, možda je to neznanje u stvari iz taktičkih razloga...

Re: Obećanja

@Tek što u lokalnim samoupravama nemaju pojma o propisima u oblasti energije....Mada, možda je to neznanje u stvari iz taktičkih razloga@

Ranije su elektrane-toplane bile pod punom ingerencijom republike. Medjutim kako je sve trebalo da se decentralizuje...a kod nas je sve iz jedne krajnosti u drugu...to su toplane potpale pod ingerenciju lokalnih samouprava. Ako se zna da one isto kao i ostali energetski podsektori uticu na bilans zemlje, onda je ovo velika steta. Em ne postoje ujednaceni kriterijumi, em pri pojavi malih kriza...lokalne samouprave se ponasaju kao da su ostrvo..., i jos puno toga...
gorio92 gorio92 22:53 04.01.2009

NIS rešio sve

Kada smo već kod viceva. Pričalo se za jednog saveznog funkcionera iz ranijeg peroida da je imao napisan jedan govor, pa je u zavisnosti od toga gde je, menjao nazive gradova i OOUR-a.
Ovaj post me, naravno u pozitivnom smislu, potsetio na to.
Može da se odnosi na bilo koji sektor u Srbiji.
No šalu na stranu, tekst je stvarno dobar.
Pošto u energetskom sektoru nisu ništa uradili, naši političari sada, prodaju NIS-a, prikazuju kao neko kolosalno rešenje za sve naše energetske brige.

Re: NIS rešio sve

@Ovaj post me, naravno u pozitivnom smislu, potsetio na to.
Može da se odnosi na bilo koji sektor u Srbiji.
No šalu na stranu, tekst je stvarno dobar.
Pošto u energetskom sektoru nisu ništa uradili, naši političari sada, prodaju NIS-a, prikazuju kao neko kolosalno rešenje za sve naše energetske brige@

Hvala Vam.
Ono sto je ostalo sada je EPS. Cinjenica je da tu sto-sta treba da se menja, ali se kao i kod NISa..cekalo i cekalo godinama, bez pravog plana..i na kraju prodato. Nesporno da su investicije tako potrebne, ali nacin na koji se dolazi do njih, njihova visina, a pre svega taj jasan plan sta se hoce...to nikako da se desi.
Onda nam se desava da na kraju izgubimo i pticu na grani.
Doctor Wu Doctor Wu 23:21 04.01.2009

Koliki je heat demand Srbije?

Negde sam čitao da u Americi na grejanje i hlađenje prostorija ode negde oko 40% prozvedene električne energije. Ne znam kakvi su podaci za Srbiju ali s obzirom na broj ugrađenih air conditionera i grejalica i relativnu nerazvijenost srpske ekonomije ne bih se čudio da je ovaj % znatno veći nego u USA. Pre nego u skupa energetska postrojenja od nekih 1000-3000$/kW instalisane snage, za koje su i inače potrebni sve nedostupniji krediti, čini mi se da bi u Srbiji trebalo povesti mnogo više računa o rasipanju električne energije i o tome kako da se poveća efikasnost njenog korišćenja. Dakle, incentivei se trebaju davati efikasnijoj i dugotrajnijoj ugradnji izolacionih materijala, termičkih šipova, ground source heat pumpi i drugih stvari kojima bi se efikasno smanjio heat demand a ne preskupoj gradnji novih energetskih objekata. Na stranu što bi se time smanjila energetska zavisnost Srbije od dvojca Hamović-Lazarević.
gorio92 gorio92 23:38 04.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

Dakle, incentivei se trebaju davati efikasnijoj i dugotrajnijoj ugradnji izolacionih materijala, termičkih šipova, ground source heat pumpi i drugih stvari kojima bi se efikasno smanjio heat demand a ne preskupoj gradnji novih energetskih objekata.

To su pametniji u Evropi radili pre maltene 50 godina.
Doctor Wu Doctor Wu 23:51 04.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

To su pametniji u Evropi radili pre maltene 50 godina.

Ne svugde i zavisno od lokalne situacije. U Švajcarskoj i Austriji su počeli prvi, dok su Danci i Nemci (koji se sigurno, pogotovu ovi prvi, ne mogu smatrati za glupe Evropljane) više ulagali u wind turbine (offshore i onshore) jer im to odgovara lokalnim ekonomijama. Danska negde oko 10% svojih energetskih potreba zadovoljava iz vetrova (naravno, ne mislim na prdež). Ali, njima se to može, jer imaju dosta obale. Landlocked zemlje više ulažu u GSHP. Englezi, naravno, ulažu i u jedno i u drugo, :).
niccolo niccolo 00:07 05.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

Doctor Wu
To su pametniji u Evropi radili pre maltene 50 godina.

Ne svugde i zavisno od lokalne situacije. U Švajcarskoj i Austriji su počeli prvi, dok su Danci i Nemci (koji se sigurno, pogotovu ovi prvi, ne mogu smatrati za glupe Evropljane) više ulagali u wind turbine (offshore i onshore) jer im to odgovara lokalnim ekonomijama. Danska negde oko 10% svojih energetskih potreba zadovoljava iz vetrova (naravno, ne mislim na prdež). Ali, njima se to može, jer imaju dosta obale. Landlocked zemlje više ulažu u GSHP. Englezi, naravno, ulažu i u jedno i u drugo, :).


mislim da je i Zorana govorila o ovome. Kod nas nema plana, ideje, u šta ulagati, šta razvijati....
Doctor Wu Doctor Wu 00:10 05.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

Kod nas nema plana, ideje, u šta ulagati, šta razvijati....

Ne treba plan. Samo incentive.
niccolo niccolo 00:14 05.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

incentive


Incentives su dobra stvar, naročito tax incentives!
Doctor Wu Doctor Wu 08:24 05.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

Incentives su dobra stvar, naročito tax incentives!

Pa da. I porezom. Umesto stimulisanja ludačke potrošnje, treba osloboditi od poreza prodaju i ugradnju termoizolacionih materijala i instalacija koje sam pomenuo, a politikom cena treba destimulisati rasipanje energije a ne podsticati ga.

Re: Koliki je heat demand Srbije?

@Negde sam čitao da u Americi na grejanje i hlađenje prostorija ode negde oko 40% prozvedene električne energije. Ne znam kakvi su podaci za Srbiju ali s obzirom na broj ugrađenih air conditionera i grejalica i relativnu nerazvijenost srpske ekonomije ne bih se čudio da je ovaj % znatno veći nego u USA. Pre nego u skupa energetska postrojenja od nekih 1000-3000$/kW instalisane snage, za koje su i inače potrebni sve nedostupniji krediti, čini mi se da bi u Srbiji trebalo povesti mnogo više računa o rasipanju električne energije i o tome kako da se poveća efikasnost njenog korišćenja@

Pored dezinvestiranja, najbolnija tacka energetskog sektora Srbija, a koja se odrazava na celo drustvo, odnosno sve sektore od industrije, domacinstva, do poljoprivrede i usluga...jeste pitanje energetske efikasnosti.
Srbija je na zacelju kolone zemalja po tom pokazatelju. Kod nas se energija rasipa, uredjaji su neefikasni energetski, nema standarda vezanih za takve stvari...
Struktura troskova jednog domacinstva pokazuje da oko44% energije jednog domacinstva se trosi na zagrevanje - hladjenje stambenog prostora, a od te unete energije oko 30% se gubi nepotrebno (najvise zbog lose izolacije zidova, palfona, i podova, prozora, spoljnih i ulaznih vrata...), na obezbedjenje tople vode odlazi oko 14%, na pripremu jela oko 33% energije..
Srbija ima Agenciju za energetsku efikasnost, koja ima svoje mesto u hijerarhiji energetskog sektora, i samo to. Jer pomaka nema.
niccolo niccolo 09:46 05.01.2009

Re: Koliki je heat demand Srbije?

Pa da. I porezom


Inače je srpski poreski sistem vrlo jednostavan, fale mnogi instituti koji bi omogućili da se putem poreza postižu određeni željeni efekti u raznim oblastima. Navedimo samo zaštitu životne sredine - sve što imamo jeste odredba u zakonu o porezu na dobit preduzeća u vezi sa usklađivanjem rashoda i pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava koja služe za prečišćavanje i smanjenje zagađenja životne sredine...To jednostavno nije dovoljno.

Srbija ima Agenciju za energetsku efikasnost, koja ima svoje mesto u hijerarhiji energetskog sektora, i samo to. Jer pomaka nema.


Šta zaista radi ta Agencija? Mislim, čitao sam svojevremeno zakon kojim je ona uvedena, nego me zanima kako njeno delovanje izgleda u praksi.
mayo1 mayo1 10:50 05.01.2009

Mali korak

U Hrvatskoj je iznad Senja izgrađena trenutno najveća vjetroelektrana snage 42 MW.
14 vjetrogeneratora visine 80 m, promjera turbine 90 m, svaki snage 3,0 MW.
Prema ugovoru, gradu Senju pripada 2% proizvedene el.energije.



Okvirni cilj je proizvodnja 20% el.energije iz obnovljivih izvora.

drug.clan drug.clan 15:54 05.01.2009

Re: Mali korak

mayo1
U Hrvatskoj je iznad Senja izgrađena trenutno najveća vjetroelektrana snage 42 MW.
14 vjetrogeneratora visine 80 m, promjera turbine 90 m, svaki snage 3,0 MW.
Prema ugovoru, gradu Senju pripada 2% proizvedene el.energije.



Okvirni cilj je proizvodnja 20% el.energije iz obnovljivih izvora.



Ko je nekada bio na vratniku zna da tamo vetar duva 350 dana u godini prosecnom brzinom od 40km/h pa je stoga ova investicija mozda isplativa. Mi nemamo takva mesta ali zato imamo nesto sto je jos bolje. Mogucnost da smanjimo potrosnju i tako ustedimo neverovatne sume novca.

Negde sam procitao podatak da su gubitci prenosa i distribucije veci od 30% sto je prvenstveno posledica kradje struje. Iako EPS to moze da otkrije relativno lako, iako su kazne velike to niko ne radi. Ovo dovodi do toga da svako trece domacinstvo ima uticnicu pre brojila i da se greje na struju koju ne placa pa stoga nema nikakav intres da ulazu u izolaciju i smanjuje potrosnju.

Alternativni izvori energije se jos uvek vestacki odrzavaju sa veoma viskom cenom te srbija ne bi trebala da se upusta u tu pricu sve dok se cena ne dovede na realni nivo koji ce biti konkurentniji od proizvodnje struje na ugalj i gas.

Ono sto mene najvise zapanjuje je cinjenica koliko mi energije rasipamo. ko je nekada bio zimi na savi kod obrenovca zna kako je sava tamo topla. Naime efikasnost nase najvece elektrane TENT koja proizvodi trecinu struje u Srbiji je negde oko 30% sto znaci da u savu i u vazduh emitujemo energiju dovoljnu da se zagreju skoro sva domacinstva u Srbiji ili bar u severnom delu. Na islandu uzimaju toplu vodu iz gejzira, transportuju je do gradova i greju se na nju a mi vodu koja je vec pod nasom kontrolom, blizu glavnog grada prosipamo u savu.
mayo1 mayo1 18:11 05.01.2009

Re: Mali korak

Ko je nekada bio na vratniku zna da tamo vetar duva 350 dana u godini prosecnom brzinom od 40km/h pa je stoga ova investicija mozda isplativa.

Ako te zanima podrobnija analiza isplativosti, uguglaj:
Energija, Vol.57 No.2 Travanj 2008.
ISPLATIVOST POTICAJNE OTKUPNE CIJENE ZA PROJEKTE VJETROELEKTRANA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(dao bih link, ali iz nekog razloga mi ne dopušta)
Negde sam procitao podatak da su gubitci prenosa i distribucije veci od 30% sto je prvenstveno posledica kradje struje.

Nije ovo neka specijalna srpska posebnost.
Prije par mjeseci u Osijeku je bio organiziran javni okrugli stol oko (navodne) namjere da se kod Dalja gradi nuklearna elektrana, čak u suradnji sa Srbijom.
Tom prilikom su od strane raznih organizacija "zelenog" pogleda na svijet predlagane kojekakve [ne]moguće alternative, pa je iznesen i zanimljiv podatak:

"Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine [2003] bili 2,543 milijardi kWh. Stoga je ukupno izgubljeno (gubici prijenosa i distribucije uvećani za samopotrošnju elektrana) 3,149 milijardi kWh.
Ta proizvedena, a zatim izgubljena električna energija čini u odnosu na neto električnu energiju predanu potrošačima vrlo visokih 23,5% (3,149/13,417).

U zapadno europskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina 7 - 8% električne energije predane potrošačima (prema: ECE Committee on Electric Power: The Electric Power Situation in the ECE Region in 1986, April 1988 i "International Energy Annual" Ministarstva energetike SAD - DOE USA, Washington) i trend im je smanjivanja.

Radi usporedbe sa spomenutim gubicima treba navesti da je cijela industrija u Hrvatskoj te godine potrošila svega 3,133 milijardi kWh. Dakle gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži su veći nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije. Pojedinih (kišnih) godina spomenuti gubici čak su veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj.

Sva kućanstva u Hrvatskoj su 2003. potrošila 5,694 milijardi kWh, odnosno [b]gubici su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne energije u kućanstvima/b]"

Da se čovjek zamisli.
Doctor Wu Doctor Wu 20:39 05.01.2009

Re: Mali korak

Nije ovo neka specijalna srpska posebnost.

Tačno, nije. Hrvatska je zapravo u mnogo gorem položaju nego Srbija jer per capita troši oko 20% (oko 26MWh-capita) a uvozi gotovo 60% svojih potreba za strujom.

Inače, što se tiče wind turbina one iako su nominalno relativno "jeftine" (capital cost je negde između 1200 i 1500 $/kW snage) ipak ne uspevaju da izguraju iskoristljivost na više od 40% što ih realno čini jako skupim (relativno čak skupljim od nuklearki koje se, trenutno, mogu izgraditi za nešto više od 2K$/kW, mada su one u drugoj kategoriji generatora jer se vetrenjače koriste za pokrivanje peak demanda, dok nuklearke, sa niskim operativnim troškovima, pokrivaju base demand). Još nije napravljena vetrenjača koje može proizvesti struju jefitniju od 0.06$/kWh.
treger92 treger92 02:27 05.01.2009

Rasipanje energije

Srbija ima nesreću da da oni koji je vode vode računa samo o svojim džepovima i ne razmišljaju šta će biti sa Srbijom za 10 ili više godina. Prvo Srbija ima najneracionalniju proizvodnju električne energije jer EPS nije zainteresovan da proizvodi jeftiniju energiju. Sve se lomi na potrošačima bilo privredu bilo na građane. Država pošto živi na donacijama i akcizama i porezima a ne od zdrave privrede je takođe zainteresovana da svaki proizvod pa i energija bude skuplji. Pri tom niko se obazire da ako privreda ima velike troškove za energiju, transport iostalo ne može da konkuriše svetskim proizvođačima. Tako recimo Beograd ima sjanu priliku da se greje tako što bi pregrejanu paru koja je nus proizvod TE dovede do kotlarnica i na taj našin obezbedi nepresušan izvor tople vode i za grejanje i za sanitarnu upotrebu što bi dovelo do ogromne uštede u drugim energentima. Takođeto bi bilo spas i za TE koje tu istu paru moraju da hlade sa 215 stepeni do temperature koja ne utiče na ekološki sistem reka. Ja sam siguran da Srbija ima velike mogućnosti na uštedi energije ali o tome niko ne vodi računa jer tu nema mogućnosti za korupciju.Kada troškovi proizvodnje jednog kilovata budu ravni svetskim standardima onda će EPS imati veću zaradu iako su manje cene. Inače Srbija je jedinstvena u svetu i po tome što ona ne uvodi jeftinije energente, jeftinije tehnologije ili bilo šta što je povezanosa realnim tržišnim odnosima. Osim droge gde smo najeftiniji u Evropi po svemu smo najskuplji, a da i ljudski život je kod nas najjeftiniji u Evropi.
sentinel26 sentinel26 11:47 05.01.2009

N I S

Poštovana Zorana, rijetki su stručnjaci kao vi koji su spremni da govore i pišu o 3N. Žalosno je što se vidi tako mala podrška. Ljudi izgleda čekaju da im Deda Mraz donese i energiju.
Veoma mi se svideo onaj vaš intervju "Sa Rusima nije ni bilo pregovora ... " i bio sam razočaran odsustvom komentara.

Jučer je Ministarstvo finansija priznalo da budžetska inspekcija nije ulazila u NIS posljednjih 2-3 godine ( a ko zna da li je i prije ).
Da li se slažete da ona tamo više nikada neće ni moći da udje ?

Kakav je vaš stav po pitanju zahtjeva Ukrajine da tranzit gasa ubuduće poskupljuje za isti procenat kao i gas ?
Čini mi se da je to glavni spor sa Rusijom, koja navodno na taj način "štiti" i krajnje korisnike.

Meni to izgleda logično, ali ne zato što mislim da je "pravedno" nego što ne znam po kojim elementima je ta cijena formirana i koliki je procenat "političke ljubavi" u njoj ugradjen.

Re: N I S

@Kakav je vaš stav po pitanju zahtjeva Ukrajine da tranzit gasa ubuduće poskupljuje za isti procenat kao i gas ?
Čini mi se da je to glavni spor sa Rusijom, koja navodno na taj način "štiti" i krajnje korisnike.

Meni to izgleda logično, ali ne zato što mislim da je "pravedno" nego što ne znam po kojim elementima je ta cijena formirana i koliki je procenat "političke ljubavi" u njoj ugradjen@

Energetika je vrlo vazna za Rusiju, kljucni faktor je za dve stvari: unutar drzave zasluzna za ekonomski oporavaak, a izvan oruzje spoljne politike. I ona ga koristi. Mada ona svakako nije jedina zemlja koja tako radi, bez obzira sto se tako govorilo.
Kolika ce cena biti koju ce Ukrajina placati zavisice upravo od dogovora izmedju EU i Rusije, kako god to zvucalo. Nesreca je sto i EU i Rusija vode svoj rat preko Ukrajine. I carki i problema ce biti sve dok se ne napravi jos jedan gasovod, da li ce to biti Juzni tok, cime ce osnaziti Rusija ..ili Nabuko cime ce se podici malo EU...svejedno je sa stanovista energetske bezbednosti, ali nije sa stanovista spoljne politike
ace1 ace1 14:07 05.01.2009

Fax

Zorana , koji si fax zavrsila ?
Pozdrav od dipl.mas. ing ( Mr. ) smer TE
.........i sve najbolje u Novoj 2009..............

Re: Fax

@Zorana , koji si fax zavrsila ?
Pozdrav od dipl.mas. ing ( Mr. ) smer TE
.........i sve najbolje u Novoj 2009..............@

Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, sa temema iz oblasti energetike i energetske bezbednosti.

Srecna Nova godina.
niki m niki m 14:16 05.01.2009

Kreće se...

[url=http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Vetar-u-jedra-Srbije.sr.html][/url]
http://www.politika.rs:8080/uploads/rubrike/69581/i/1/vetar.gif


Ветар у једра Србије
Огромне енергетске уштеде оствариле би се зауздавањем ваздушних струјања и претварањем сунчевог зрачења у киловате. Шта би на то рекао Дон Кихот?

У снази ветрова који дувају долинама и узвисинама, Србија је једнака Немачкој која је светска предводница у претварању ваздушних струјања у киловате. Упоређивање на темељу најновијих истраживања (околина Бремена, Београда и Вршца) увелико поткрепљује претходну мисао.

Зашто се толики дар с неба (Зар Срби нису небески народ?) узалудно траћи?

Европска унија у чије окриље наша земља хрли осмислила је подухват којим ће до краја 2020. петину енергетске потрошње намиривати из обновљивих извора, покривајући претежни део жетвом ветрова. Главни разлог за такво опредељење крије се у изнудици коју је наметнуло свеопште отопљење: смањење испуштања гасова „стаклене баште” (од којих је најзнатнији угљен-диоксид) у атмосферу.

Самерено по становнику (да избегнемо чувену поштапалицу – по глави), Србија је, на сву срећу, испод просека 25 чланица Европске уније, али је на светској лествици (202 државе) на високом 55. месту. И то у време када су кључна индустријска постројења, углавном, замрла или раде са умањеним учинком. Колико би ли се слика променила да је индустрија у пуном замаху?

Неискоришћена кошава

Пре пет година започело је проучавање названо „Национална стратегија одрживог коришћења природних ресурса и добара Србије”, с поглављем посвећеним коришћењу обновних извора, које је потпомогнуто из бриселског буђелара. У то је укључен Институт за мултидисциплинарна истраживања (ИМСИ) у Београду, чији су сарадници скоро обелоданили „Атлас енергетског потенцијала сунца и ветра Србије”.

Подаци прикупљени с мерних станица надомак Зајечара и Власинског језера обелоданили су, према речима директора др Мирослава Никчевића, да укупна годишња расположива количина енергије ветра износи око 2.400 терават сати (2,4 пута 103 TWh). Просечна по јединици површине, на висини од сто метара, креће се од 900 на југозападу и југу до 2.700 киловата сати на квадратни метар у источним крајевима. Највише вредности забележене су у подручјима у којима царује кошава и у неким планинским областима.

С техничког становишта, искоришћење зависи од тога колико је поступак претварања једног у други облик енергије делотворан: процењује се да ветар замењује 380.000 тона нафте годишње, уколико је учинак 20 одсто. Поткрепићемо то примером Београда: по једном житељу просечно се годишње утроши око 1.700 киловат-сати струје, а за исто раздобље неискоришћено оде низ ветар 4.000 киловат-сати на квадратни метар које би се добиле зауздавањем ваздушних струја. С 20 посто преобраћања, колико је данас изводљиво, стижемо до 800 киловат-сати по квадратном метру у години.

За постављање сваке ветротурбине довољна су два квадратна метра по становнику да се надомести укупна потрошња! Али није могуће баш свуда у једном граду подићи савремену ветрењачу.

Сунчано лице Србије

Још више киловата исцури у неповрат са сваким сунчаним даном. Просечно осунчавање у Србији достиже 2.000 сати, што износи – ако се прерачуна по квадратном метру – 1.387 киловат сати годишње. За целу земљу то је укупно 122.000 терават сати (1,22 пута 105 TWh). Уколико би се кровови прекрили сунчаним плочама (соларни панели), са учинком делотворности од 15 посто, годишње би се за потребе топлотне енергије надоместило 640.000 тона нафте.

Но, то није све: узме ли се у обзир и сагоревање биомасе (око половине сунчевог зрачења упију биљке у току фотосинтезе), може се казати да би се годишње само од осунчавања уштедела око два и по милиона тона нафте! А наша земља има 30 процената више сунчаних дана од просека Европске уније.

Срећна је околност што су временске прилике такве да зими најјаче дувају ветрови, а лети је најснажније сунчево зрачење, тако да се два издашна и обновљива извора надопуњују. Како небеско богатство употребити за добробит људи?

Институт за мултидисциплинарна истраживања уприличиће 28. јануара научно-стручно саветовање у главном граду, под именом „Ветар у једра Србије”, на којем ће представници министарстава (три надлежна), универзитета, привредних комора, амбасада и јавних гласила размотрити шта ваља урадити. Сазнања из студије која је омогућила да се Србија укључи у оквирни програм шест (FP6 – SEEWIND) ЕУ, а наш лист је први представља, већ су изазвала занимање страних улагача: само у околини Сурдулице може да се уложи 500 милиона евра у ветрогенераторске паркове.

Искоришћењем обновљивих извора смањила би се зависност од увоза која досеже до 45 одсто енергетских потреба.

Шта би на све ово рекао лутајући витез Дон Кихот од Ла Манче?

Станко Стојиљковић
[објављено: 04/01/2009] [url=http://][/url]
drug.clan drug.clan 16:18 05.01.2009

Re: Kreće se...

Институт за мултидисциплинарна истраживања уприличиће 28. јануара научно-стручно саветовање у главном граду, под именом „Ветар у једра Србије”, на којем ће представници министарстава (три надлежна), универзитета, привредних комора, амбасада и јавних гласила размотрити шта ваља урадити. Сазнања из студије која је омогућила да се Србија укључи у оквирни програм шест (FP6 – SEEWIND) ЕУ, а наш лист је први представља, већ су изазвала занимање страних улагача: само у околини Сурдулице може да се уложи 500 милиона евра у ветрогенераторске паркове.


jos jedno rasipanje para

Ne postoji pitanje da li je dovoljno sunceve energije da nas zagreje ili da li je to izvodljivo, ne postavlja se ni pitanje da li se to moze uraditi sa danasnjom tehnologijom, vec postoji samo pitanje da li to neko zeli da uradi.

Materijal za proizvodnju solarnih panela (kvarcni pesak) kosta oko 12 centi za vat (W)
Jedino sto je jos potrebno za proizvodnju istih je energija koja se gle cuda dobija iz vec proizvedenih panela sto znaci da uz pocetna ulaganja u opremu (koja nije nesto skupa i kskluzivna) i proizvodnju prve serije panela (kaoju kasnije koriste kao izvor energije) proizvodnja panela postaje skoro besplatna tj gross margin skace neverovatno brzo na vrednosti koje drugi mogu samo da sanjaju.

Pitanje je zasto se to ne radi? To je NAJVECE pitanje danasnjice i ne bi sada da ga nacinjem.

Na primer procena je da bi novi blok TENT-a kostao nekoliko milijardi evra i da bi provecao proizvodnju tek negde 2014. za oko 1000MW dok bi se sa tim parama moglo sagraditi nekoliko fabrika poli ili monosilicijumskih panela koja bi do te 2014 mogla da proizvede dovoljno panela da srbija tokom dana uopste ne koristi druge izvore energije. Osim toga srbija pored dva postojeca ima jos nekoliko pogodnih lokacija za energetska skladista pumpanjem vode. Posle zadovoljavanja nasih energetskih potreba fabrike koje proizvode panele napravile bi najveci izvozni bum u nasoj istoriji...

no izgleda da su sve ovo bajke jer mi nemamo onog treceg najmladjeg sina da stvari dovede u red, nasi politicari ne zele da se suprostave naftim lobijim, ne zele dobro ovoj zemlji, ne zele dobro ovom narodu.
Goran Vučković Goran Vučković 16:26 05.01.2009

Debela ladovina


no izgleda da su sve ovo bajke jer mi nemamo onog treceg najmladjeg sina da stvari dovede u red, nasi politicari ne zele da se suprostave naftim lobijim, ne zele dobro ovoj zemlji, ne zele dobro ovom narodu.

A i Srbi vole da su na suncu, a ne u hladu... pošto pretpostavljam da bi bilo dosta hlada ako bi se instalirao kapacitet koji daje toliku energiju... zar ne?

Mislim - ako je to tako prosto - zašto neko ko ima puno peska i sunca (a takvih oko Mediterana, npr, ima podosta) ne postane svetska mega-sila u proizvodnji energije? :)
drug.clan drug.clan 16:41 05.01.2009

Re: Debela ladovina

Goran Vučković

no izgleda da su sve ovo bajke jer mi nemamo onog treceg najmladjeg sina da stvari dovede u red, nasi politicari ne zele da se suprostave naftim lobijim, ne zele dobro ovoj zemlji, ne zele dobro ovom narodu.

A i Srbi vole da su na suncu, a ne u hladu... pošto pretpostavljam da bi bilo dosta hlada ako bi se instalirao kapacitet koji daje toliku energiju... zar ne?

Mislim - ako je to tako prosto - zašto neko ko ima puno peska i sunca (a takvih oko Mediterana, npr, ima podosta) ne postane svetska mega-sila u proizvodnji energije? :)


Sa relatino malom efikasnoscu kakvu imaju danasnji paneli Srbiji bi bilo dovoljno oko 30-35 km2 panela sto je manje od krovne povrsine samo u BG-u. Znaci to je vec u hladu.

Odgovor na drugo pitanje je jos laksi: zato sto to ide direkno protiv najvecih sila danasnjice koje kontrolisu svet kontrolisuci energiju (citaj naftu)
Goran Vučković Goran Vučković 16:49 05.01.2009

Re: Debela ladovina

Šta je problem onda sa kalkulacijom u npr. ovom članku?
drug.clan drug.clan 17:14 05.01.2009

Re: Debela ladovina

Goran Vučković
Šta je problem onda sa kalkulacijom u npr. ovom članku?



"How stuff works" i nije bas neka referenca.
Evo racunice:

Ovde mozes naci podatke za jedan tipican solarni panel koji se pravi od peska i koji mozes kupiti kada hoces. Kao sto mozes procitati panel od oko 1.6m2 proizvodi oko 220W sto znaci za jedan kW ti treba oko 7.5m2 panela (ovo je tacno pod odredjenim uslovima kakvi su recimo leti kod nas)
Znaci za 1 MW ti treba 7500m2 a za 1 GW treba 7,5 km2. Srbija u proseku trosi malo manje od 5GW energije sto daje 35km2. naravno ovo je gruba racunica i neobuhvata ukupnu proizvodnju struje vec kako sam rekao tokom nekih dana bi mogla praviti skoro svu potrebnu struju.
Cak i kada bi ova cifra bila duplo veca to ne bi pokrilo ni sve krovove samo u Beogradu.
niki m niki m 17:37 05.01.2009

Re: Kreće se...

jos jedno rasipanje para

Ne postoji pitanje da li je dovoljno sunceve energije da nas zagreje ili da li je to izvodljivo, ne postavlja se ni pitanje da li se to moze uraditi sa danasnjom tehnologijom, vec postoji samo pitanje da li to neko zeli da uradi.


Zasto je ovo jos jedno rasipanje para. Kako bi vi, na primer, potrosili te pare pa da ne bude rasipanje?
Naravno da postoje ljudi koji zele da uloze u izgradnju farmi vetrenjaca. U ovom trenutku, a dobrim delom i zahvaljujci ovoj studiji, operisu predstavnici vise stranih kompanija i konzorcijuma koji traze pogodne lokacije. U istocnoj Srbiji je sa tom namerom kupljeno ili zakupljeno stotine, pa cak i hiljade hektara zemlje. Ima i domacih zaintersovanih investitora. Ministarstvo rudarstva i energetike je najvilo da ce uskoro predloziti vladi uredbu o podsticajnim cenama struje iz obnovljivih izvora.
Na kraju, ne razumem ovaj gotovo refleksni negativan stav prema svemu. Bivse ministarstvo nauke i zivotne sredine je finansiralo projekat koji bi svojim rezultatima znatno ubrzao ceo ovaj proces i to se sada upravo i desava. U cemu je problem?!!!
drug.clan drug.clan 18:01 05.01.2009

Re: Kreće se...

niki m
jos jedno rasipanje para

Ne postoji pitanje da li je dovoljno sunceve energije da nas zagreje ili da li je to izvodljivo, ne postavlja se ni pitanje da li se to moze uraditi sa danasnjom tehnologijom, vec postoji samo pitanje da li to neko zeli da uradi.


Zasto je ovo jos jedno rasipanje para. Kako bi vi, na primer, potrosili te pare pa da ne bude rasipanje?
Naravno da postoje ljudi koji zele da uloze u izgradnju farmi vetrenjaca. U ovom trenutku, a dobrim delom i zahvaljujci ovoj studiji, operisu predstavnici vise stranih kompanija i konzorcijuma koji traze pogodne lokacije. U istocnoj Srbiji je sa tom namerom kupljeno ili zakupljeno stotine, pa cak i hiljade hektara zemlje. Ima i domacih zaintersovanih investitora. Ministarstvo rudarstva i energetike je najvilo da ce uskoro predloziti vladi uredbu o podsticajnim cenama struje iz obnovljivih izvora.
Na kraju, ne razumem ovaj gotovo refleksni negativan stav prema svemu. Bivse ministarstvo nauke i zivotne sredine je finansiralo projekat koji bi svojim rezultatima znatno ubrzao ceo ovaj proces i to se sada upravo i desava. U cemu je problem?!!!


u srbiji ne postoji lokacija gde bi se energija dobijena iz vetra isplatila zato sto su ulaganja u vetrenjace jako velika, odrzavanje jako skupo i jacina i ucestalost vetra kod nas mali. Struja dobijena na taj nacin nije konkuretna struji dobijenoj na ugalj ili iz hidro potencijala!
niki m niki m 18:15 05.01.2009

Re: Kreće se...

u srbiji ne postoji lokacija gde bi se energija dobijena iz vetra isplatila zato sto su ulaganja u vetrenjace jako velika, odrzavanje jako skupo i jacina i ucestalost vetra kod nas mali. Struja dobijena na taj nacin nije konkuretna struji dobijenoj na ugalj ili iz hidro potencijala!



Dragi moj gospodine, vas problem je sto pricate o stvarima o kojima ocigledno nemate pojma. Kada covek nesto ne zna on tada ili potrazi literaturu ili ako je u prilici da mu je to posao zapocne istrazivanje. Od te dve opcije, vi ste izabrali trecu, najgoru, pricate na pamet.
Osim toga, isplativost enrgije iz obnovljivih izvora se ne meri samo poredjenjem cena sa drugim izvorima. Postoje i fenomeni kao sto su klimatske promene, efekat staklene baste... Da li mislite da je EU, kada je skoro donela odliuku da u narednom periodu obezbedi 20% energije iz obnovljivih izvora mislila o ceni ili o pokusaju spasavanja kontinenta i ljudi od posledica klimatskih promena.
Goran Vučković Goran Vučković 18:39 05.01.2009

Re: Debela ladovina


Ovde mozes naci podatke za jedan tipican solarni panel koji se pravi od peska i koji mozes kupiti kada hoces. Kao sto mozes procitati panel od oko 1.6m2 proizvodi oko 220W sto znaci za jedan kW ti treba oko 7.5m2 panela (ovo je tacno pod odredjenim uslovima kakvi su recimo leti kod nas)
Znaci za 1 MW ti treba 7500m2 a za 1 GW treba 7,5 km2. Srbija u proseku trosi malo manje od 5GW energije sto daje 35km2. naravno ovo je gruba racunica i neobuhvata ukupnu proizvodnju struje vec kako sam rekao tokom nekih dana bi mogla praviti skoro svu potrebnu struju.
Cak i kada bi ova cifra bila duplo veca to ne bi pokrilo ni sve krovove samo u Beogradu.

Ma super to, nego ovi sa "1000 zašto - 1000 zato" kažu da bi to koštalo 16.000 po domaćinstvu bez smeštaja energije itd a i do duplo sa - ali ajd da kažemo da je 16.000 po domaćinstvu inicijalno, plus ne baš jasni troškovi održavanja (led se prospe pred žetvu, što bi rekao Balašević, i te fore). Ako na trenutak zanemarimo teoriju zavere i gledamo čistu ekonomsku računicu - kratkoročnu, dugoročnu, bilo kakvu - ko bi u toj priči investirao - domaćinstva, država ili privatni biznis (i zašto) i na bazi kakvih ekonomskih izgleda?

Re: Kreće se...

@Искоришћењем обновљивих извора смањила би се зависност од увоза која досеже до 45 одсто енергетских потреба.@

Da je Srbija iskoristila samo vodotokove pogodne za male hidroelektrane, ne bi morala da uvozi elektricnu energiju do 2015 godine ..., a kad tome bogatstvo u biomasi, suncevoj, geotermalnoj, vetru...Sramno je da 8 godina nema potrebnih propisa u ovoj oblasti. Razlog je poznat - to bi znacilo pojavu konkurencije u proiyvodnji elektricne energije, a to dalje znaci EPS nije monopolista.
Velika steta, jer se pravi deficit platnog bilansa drzave, umesto da podignemo energetsku samodovoljnost sa jedne, uvedemo nove investicije, zelenu energiju i podignemo energetsku efikasnost...mi se ponasamo kao da smo po bogatstvu najmanje Saudijska Arabija.. (a i oni se okrecu itekako obnovljivim izvorima energije)
Doctor Wu Doctor Wu 07:56 06.01.2009

Re: Kreće se...

Da je Srbija iskoristila samo vodotokove pogodne za male hidroelektrane, ne bi morala da uvozi elektricnu energiju do 2015 godine ..., a kad tome bogatstvo u biomasi, suncevoj, geotermalnoj, vetru...

A tek gravitacionoj... tek njom što je Srbija bogata. Pobogu, Zorana, diskutujete kao neko ko nije ekonomista! Problem Srbije nije u tome što uvozi električnu energiju nego što se ta energija koristi krajnje neracionalno, za grejanje/hlađenje loše izolovanih kuća (tj, u krajnjoj meri, za grejanje/hlađenje ulica). Projektovanje elektroenergetskog sistema koji će pokriti bazni demand za strujom (koji u Srbiji iznosi koliko? stalno izbegavate egzaktne podatke i bežite u liriku), sezonske poraste, kao i dnevne pikove (koji, zimi, idu i do 7.5GW- nominalna instalisana snaga srpskih elektrana je 9.5GW) je ozbiljan posao i ne može se rešavati tako ad hoc, što će se reći: "Ajmo sad, gradićemo mikro hidroelektrane ili turbine na vetar ili sunčane ćelije ili da sagoravamo biomasu". U krajnjoj meri, čak i da napravi sve te izvore uglavnom niske pouzdanosti, Srbija još uvek može ispasti neto uvoznik skupe struje pogotovu tokom hladnih i dugih zima bez vetra (sličnoj onoj kakva je, kako čujem, ovih dana).

Pored toga, sva ta struja koja se proizvede i izdistribuira košta, a Srbi nisu navikli da direktno plaćaju tu cenu koštanja. I tu je još jedan elemenat, Zorana, koji stalno prenebregavate ili izbegavate da pomenete: svetska cena struje iz termoelektrana i ostalih baznih izvora (nuklearki) je između 3 i 5 centi po kWh. Prosečna cena struje iz obnovljivih izvora je 8 i 9 centi po kWh pa i više. Ne znam koliki su danas računi za struju u srpskim domaćinstvima koja troše između 1.5 i 2 MWh mesečno, ali sumnjam da su 200$ (2400$ godišnje). O pogubnim efektima komunističke vladavine kada je jeftinom strujom kupovan socijalni mir i kada je podsticano arčenje električne energije a ne štednja i racionalna potrošnja (što je samo još jedan zločin komunista) ne bih ovog puta.

Prema tome, jedina iskrena poruka građanstvu Srbije može biti da je Srbija kao država elektroenergetski siromašna i da ne da će morati da ulaže u dodatna i obnovu postojećih postrojenja, nego će morati i da uvozi struju. Neophodno je učiniti sve (samo ekonomskim merama koje su gore navedene) da se ta energija što racionalnije troši. Vremena kada je Srbija bila jeftini energetski izvor stare Jugoslavije su bespovratno prošla, lignit (kao i mnoge druge stvari koje su invesitrane u propalu državu) je spaljen, i treba se okrenuti novim vremenima.
treger92 treger92 14:45 06.01.2009

Re: Kreće se...

Da razjasnimo jednu stvar prvo. Kako vi znate da je kod nas e.energija jeftinija nego u svetu. Ako hoćemo pravu skalu cena u svetu i u Srbiji onda treba da računamo ovako>
za 100 kW amerikanac radi 10 minuta (ovde mislimna prosečnu yaradu običnih radnika)
Srbin Radi 3 dana
Hrvat radi 20 sati Mađar radi 2 sati
Runun 2,5 sati
E tako se računa štaje skupo a šta jeftino. Drugo u Ostalim zemljama radna snaga je skuplja ali se produktivnost nalazi na višem nivou. Kod nas je jako niska produktivnost (jer su rashodi mnogo veći nego u normalnim zemljama).Takođe EPS je malo izgradio proizvodnih kapaciteta jer cela radnička klasa izgrađival te objekte i dala ih EPS u na upravljanje. Nažalost EPS je to samo upropašćivao.Drugo silne upravneodbore po raznim EPS ovim ćerkama firmi treba namiriti.Spas je samo u racionalnoj proizvodnji i potrošnji a kod nas se ni o jednom nevodi računa. Kod atomskih centrala najveći rashodi su povezani sa odlaganjem radioaaktivnog otpada koji je i najopasniji nus proizvod tih elktrana u odnosu na druge izvore.Znajući našu poslovičnu odgovornost prema svemu najbolje je da o tome i ne razmičljamo osim ako u blizini nebi izgradili naselje za političare i one koji se zalažu za te elektrane, pošto je to jako bezbedno a u okolini skladišta im uraditi vikendice i škole za decu.
drug.clan drug.clan 15:46 06.01.2009

Re: Debela ladovina

Goran Vučković

Ma super to, nego ovi sa "1000 zašto - 1000 zato" kažu da bi to koštalo 16.000 po domaćinstvu bez smeštaja energije itd a i do duplo sa - ali ajd da kažemo da je 16.000 po domaćinstvu inicijalno, plus ne baš jasni troškovi održavanja (led se prospe pred žetvu, što bi rekao Balašević, i te fore). Ako na trenutak zanemarimo teoriju zavere i gledamo čistu ekonomsku računicu - kratkoročnu, dugoročnu, bilo kakvu - ko bi u toj priči investirao - domaćinstva, država ili privatni biznis (i zašto) i na bazi kakvih ekonomskih izgleda?


Racunica koju sam ja naveo se odnosi na solarne panele koji bi bili prikljuceni na mrezu (potpuno je suludo ne iskoristiti infrastrukturu koja vec postoji. Stvaranje izolovanih solarnih sistema bilo bi ravno putovanju helikopterom u prodavnicu iako vam autoput ide do kuce). Inace ova njihova racunica je stara i bazirana na panelima od pre par godina cija je efikasnost bila manja a cena veca. Danas bi panel koji proizvodi 14kWh dnevno za 5 sati sunca kosta oko 10000 dolara i po ceni od $0.08 isplati se za tacno 25 godina koliki mu je vek trajanja ukoliko se cena struje ne povecava (neverovatno) i ukoliko kupovina panela nije finansirana iz kredita.

Opet ponavljam da je racunica vrlo realna i da bi se sa par milijardi evra koliko kosta novi blok TENT-a mogla pametnim ulaganjem za 10 godina obezbediti dovoljna proizvodnja enegrije iz sunca da tokom povoljnih dana nas sistem radi skoro iskljucivo na solarnu energiju a da tokom godine polovinu struje proizvedemo na taj nacin. Odrzavanje panela je skoro zanemarljiv trosak tokom prvih 10 godina i nizak posle toga a vek trajanja je negde oko 25 godina. Sto se leda tice taj problem je svet resio pre 100 godina a to sto mi nemamo dobre prognoze i ne ispaljujemo rakete nije nikakav izgovor jer sa sto hiljada evra godisnje na drzavnom nivou taj problem postaje trivijalan.

Ne bi ovde da ulazim u dublje ekonomske racunice ali samo da vam dam osecaj: za milijardu-dve evra mozete da napravite (ili kupite vec postojecu i prenesete u Srbiju ako hocete) fabriku poli/mono silijicijumskih solarnih panela sa kapacitetom od namanje 500MW godisnje, i da poizvedete prvih 100MW za snadbevanje fabrike strujom. 500MW panela u Srbiji godisnje mogu da generisu najmanje 700MWh struje (40 miliona evra ) grubo racunato za 10 godina (sa kreditom za 13 godina) vi ste povratili ulaganja i isplatili sve troskove proizvodnje (jer najveci troska koji imate energiju dobijate za dzabe posle inicijalnog ulaganja). Paneli traju 25 godina sto vam ostavlja bar 10 godina ubiranja profita od proizvodnje struje i mogucnost da viskove panela prodajete u inostranstvu po ceni koja nekoliko puta nadmasuje troskove proizvodnje.

E sada ulaganje, ko to treba da radi? Kao sto se vidi posao je vise nego isplativ svakome. Ko treba da ga radi? Ovo je vrlo kompleksno pitanje iskljucivo zbog ideoloskih razloga. Ako podjemo od pretpostavke da energetika treba da bude neprofitna jer pokriva osnovne ljudske potrebe kao i vodosnadbevanje i zdravstvena zastita onda je odgovor jasan. Ako krenemo od koncepta liberalizma u ekonomiji onda bi se vec neko nasao jer je posao profitabilan. Problem zasto niko jos nije zapoceo ovaj posao je naime drugacije prirode i nema veze sa naukom, tehnologijom ili sa isplativoscu. Razlog je isti kao i onaj zasto se ne prave efikasnije gume za automobile kada tehnologija za to vec postoji. Zato je drzava trenutno najbolji moguci investitor jer moze da se odupre pritiscima velikog svetskog naftnog biznisa. nazalost nasa drzava ne moze da se odupre ni lokalnim mafijasima.
drug.clan drug.clan 15:58 06.01.2009

Re: Kreće se...

Dragi moj gospodine, vas problem je sto pricate o stvarima o kojima ocigledno nemate pojma. Kada covek nesto ne zna on tada ili potrazi literaturu ili ako je u prilici da mu je to posao zapocne istrazivanje. Od te dve opcije, vi ste izabrali trecu, najgoru, pricate na pamet.
Osim toga, isplativost enrgije iz obnovljivih izvora se ne meri samo poredjenjem cena sa drugim izvorima. Postoje i fenomeni kao sto su klimatske promene, efekat staklene baste... Da li mislite da je EU, kada je skoro donela odliuku da u narednom periodu obezbedi 20% energije iz obnovljivih izvora mislila o ceni ili o pokusaju spasavanja kontinenta i ljudi od posledica klimatskih promena.


Draga moja gospodjo/gospodine,

Da biste nekoga optuzili da lupeta morate da imate nekakav argument. Naime i posle dugogodisnjeg bavljena ovim problemom u Srbiji nisam nasao ni jedno mesto gde bi se ulaganje u proizvodnju energije iz vetra isplatilo ukoliko u racunicu uvrstimo danasnju cenu struje od oko 0.06 cent po kWh.
Zato vas ovde javno pozivam da nam date koordinate mesta u Srbiji gde ce se vetrenjaca po danasnjim cenama izgradnje, odrzavanja i struje isplatiti i da nam date podatke za prosecnu brzinu (energiju) i ucestanost vetra, kao i cenu izgradnje i odrzavanja.

Sto se isplativosti merene po nekim drugim kriterijumima tice voleo bi da mi najpre pokazete jedan jedini dokaz da je covek uzrok "globalnog zagravanja" i da ce prelazak na vetrenjace nesto u tome promeniti a potom i racunicu kako ce se ulaganje u vetrenjace u Srbiji ispatiti toj istoj Srbiji. Licno mislim da ce Srbija globalnim zagravanjem samo profitirati ali moram da priznam da se tom vrstom nagadjanja nisam ozbiljno bavio jer ne vidim zasto razmatrati posledice necega sto je potpuno nepredvidivo na sta se ne moze uticati .
niki m niki m 16:30 06.01.2009

Re: Kreće se...

Draga moja gospodjo/gospodine,

Da biste nekoga optuzili da lupeta morate da imate nekakav argument. Naime i posle dugogodisnjeg bavljena ovim problemom u Srbiji nisam nasao ni jedno mesto gde bi se ulaganje u proizvodnju energije iz vetra isplatilo ukoliko u racunicu uvrstimo danasnju cenu struje od oko 0.06 cent po kWh.


Pod broj jedan nisam rekao da lupetate, ali definitivno govorite o stvarima koje ne poznajete. Kazete da se dugo godina bavite ovim problemom. Zanima me koju metodologiju koristite u vasem dugogodisnjem bavljenju, pa da nastavimo diskusiju.

Uzgred, trebalo bi da vam je poznato da bi precizne koordinate pogodnih lokacija za izgradnju vetrogeneratorskih parkova mogle da predstavljaju i neku vrstu poslovne tajne. Ipak, pomoci cu vam. Pre par nedelja je Ministarstvu zastite zivotne sredine dostavljena na ocenu tkz. studija o uticaju na zivotnu sredinu vetroparka na Zlataru. Posto kao zainteresovan gradjanin imate prava da imate uvid u taj dokument, prosetajte se do Omladinskih brigada 1 pa skinite kooridinate. Ukoliko zeli, investitor moze i da vam da ekonomske pokazatelje.

Sto se tice dokaza da li je covek svojim aktivnostima, pre svega, emisijom gasova doveo do klimatskih promena mislim da je besmisleno da raspravljamo ovde. Ta tema je prisutna u vecini medjunarodnih organizacija, pre svega u EU ali i velikom broju drugih drzava. Budite ubedjeni da ni UN ni EU se nebi bavili klimatskim promenama i na sve nacine pokusavali da smanje emisiju gasova staklene baste da se, pre toga, neko strucan nije dugo godina bavio ovom problematikom. Iskreno, kako stvar stoje vi ste taj koji bi trebalo da dokazuje da tezu da covek ne utice na klimatske promene.
drug.clan drug.clan 17:24 06.01.2009

Re: Kreće se...

niki m
Draga moja gospodjo/gospodine,

Da biste nekoga optuzili da lupeta morate da imate nekakav argument. Naime i posle dugogodisnjeg bavljena ovim problemom u Srbiji nisam nasao ni jedno mesto gde bi se ulaganje u proizvodnju energije iz vetra isplatilo ukoliko u racunicu uvrstimo danasnju cenu struje od oko 0.06 cent po kWh.


Pod broj jedan nisam rekao da lupetate, ali definitivno govorite o stvarima koje ne poznajete. Kazete da se dugo godina bavite ovim problemom. Zanima me koju metodologiju koristite u vasem dugogodisnjem bavljenju, pa da nastavimo diskusiju.

Uzgred, trebalo bi da vam je poznato da bi precizne koordinate pogodnih lokacija za izgradnju vetrogeneratorskih parkova mogle da predstavljaju i neku vrstu poslovne tajne. Ipak, pomoci cu vam. Pre par nedelja je Ministarstvu zastite zivotne sredine dostavljena na ocenu tkz. studija o uticaju na zivotnu sredinu vetroparka na Zlataru. Posto kao zainteresovan gradjanin imate prava da imate uvid u taj dokument, prosetajte se do Omladinskih brigada 1 pa skinite kooridinate. Ukoliko zeli, investitor moze i da vam da ekonomske pokazatelje.

Meni su poznate sve "precizne koordinate pogodnih lokacija za izgradnju vetrogeneratorskih parkova" u Srbiji: nema ih jer ni na jednom mestu u Srbiji izgradnja vetrenjaca nije isplativa.

Vrlo zanimljivo, kada smo kod studija mene bi vise zanimalo da navedete neku studiju o isplativosti a ne studiju o uticaju na zivotnu sredinu. Naime sve studije radjene u Srbiji za koje znam govore da se investicija isplati samo u slucaju subvencionioniranog otkupa struje (ili znacajnog povecanja struje u skorijoj buducnosti) ili subvencija drzave prilikom izgradnje.
Znaci u Srbiji gde vetar duva nedovoljno vetrenjace su u danasnjim ekonomskim okolnostima neisplative. Samo kapitalna investicija iznosi najmanje 5000 dolara po kW (skuplje od solarnih za 25-35%, a od nuklearnih 2,5 puta) uz vek trajanja elektrana na vetar koji je krace od solarnih a odrzavanje znatno skuplje.

niki m

Sto se tice dokaza da li je covek svojim aktivnostima, pre svega, emisijom gasova doveo do klimatskih promena mislim da je besmisleno da raspravljamo ovde. Ta tema je prisutna u vecini medjunarodnih organizacija, pre svega u EU ali i velikom broju drugih drzava. Budite ubedjeni da ni UN ni EU se nebi bavili klimatskim promenama i na sve nacine pokusavali da smanje emisiju gasova staklene baste da se, pre toga, neko strucan nije dugo godina bavio ovom problematikom. Iskreno, kako stvar stoje vi ste taj koji bi trebalo da dokazuje da tezu da covek ne utice na klimatske promene.


Da ovo je jedna od cuvenih zamena teza danasnjeg drustva. Kroz istoriju onaj ko je uvodio novine u zakonodavstvo, ko je novim propisima menjao nacin zivota ljudi bio je obavezan da pruzi opravdanje za te postupke i da pruzi dokaz za argumente koje koristi.

Sada se od mene i drugih ljudi trazi da mi dokazujemo da oni koji zele da nam nametnu ekstra trosak i smanje kvalitet zivota nisu u pravu. Valjda onaj ko uvodi novine mora da dokaze da su one pozitivne, produktivne i neophodne.

To sto UN i EU nesto rade ni u najoptimisticnijem snu ne znaci da je dobro i pozitivno jer smo svedoci da su iste te i slicne institucije u proslosti radile bas suprotno a sto se nauke tice tu su stvari vrlo komplikovanije.
Ne postoji ni jedan naucni dokaz tvrdnji da covek utice na zagrevanje, kao krunski dokaz potura se grafikon koji pokazuje losu povezanost CO2 koncetracije i globalne temperature (koja se odredjuje sistematski pogresnim metodom) ne dajuci nikakav dokaz sta je na grafikonu uzrok a sta posledica.

Ako mislite da je svetskim organizacijama jedini motiv dobrobit drustva pogledajte i ostale moguce motive link 1, malo veca suma se ocekuje u EU. Posto su prave berze unistili svojom pohlepom sada im treba nova koja trguje vazduhom, pravom na disanje u koju ne moraju nista da ulazu, za koju im ljudi radnici i ne trebaju vec samo njihov novac.
Da li znate da bi se investiranjem tih para direktno u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora emisija CO2 u tim zemljama smanjila za 40% dok se ocekuje da ce se carbon marketom emisja smanjiti za manje od 25%?
Da li znate da se ocekuje porast profita od nekoliko stotina puta u oblasti koja se zove Carbon finance? Mislite da su banke tamo da bi pomogle svetu? Sta mislite ko ce najvise da zaradi na teoriji da je CO2 kriv za zagrevanje? Sta mislite ko ce najvise da plati? Zasto da nam se u neminovnu transformaciju energetskog sektora na svetu ugrade lesinari koji sejanjem straha, kataklizmickim pretnjama i ucenama hoce dan ponovo oglobe ?

Razlozi za prelazak na obnovljive izvore pre svega solarnu i geotermalnu treba da budu drugacije prirode:
- besplatna ili jeftina energija za sve koja ce dovesti do prosperiteta u celom svetu a ne samo u delovima koji kontrolisu fosilnu energiju,
- ogranicenost trenutnih izvora energije
- obuzdavanje ratova i sukoba zbog energije jer solana i geotermalna svuda postoje
....
niki m niki m 17:46 06.01.2009

Re: Kreće se...


Meni su poznate sve "precizne koordinate pogodnih lokacija za izgradnju vetrogeneratorskih parkova" u Srbiji: nema ih jer ni na jednom mestu u Srbiji izgradnja vetrenjaca nije isplativa.


Pitao sam vas za metodologiju koji ste koristili u vasem dugogodisnjem bavljenju ovom problematikom nakon koga ste dosli do zakljucka da u Srbiji nema pogodnih lokaliteta. Bilo bi lepo da mi odgovorite.

Naime sve studije radjene u Srbiji za koje znam govore da se investicija isplati samo u slucaju subvencionioniranog otkupa struje (ili znacajnog povecanja struje u skorijoj buducnosti) ili subvencija drzave prilikom izgradnje.


Uredba o podsticajnim cenama struje dobijene od obnovljivih izvora je pripremljena u ministarstvu energetike i bice uskoro usvojena.

Ostalo sto pisete je manje vise ideologija koja nije tema ove price.
drug.clan drug.clan 18:35 06.01.2009

Re: Kreće se...

niki m

Meni su poznate sve "precizne koordinate pogodnih lokacija za izgradnju vetrogeneratorskih parkova" u Srbiji: nema ih jer ni na jednom mestu u Srbiji izgradnja vetrenjaca nije isplativa.


Pitao sam vas za metodologiju koji ste koristili u vasem dugogodisnjem bavljenju ovom problematikom nakon koga ste dosli do zakljucka da u Srbiji nema pogodnih lokaliteta. Bilo bi lepo da mi odgovorite.

Naime sve studije radjene u Srbiji za koje znam govore da se investicija isplati samo u slucaju subvencionioniranog otkupa struje (ili znacajnog povecanja struje u skorijoj buducnosti) ili subvencija drzave prilikom izgradnje.


Uredba o podsticajnim cenama struje dobijene od obnovljivih izvora je pripremljena u ministarstvu energetike i bice uskoro usvojena.

Ostalo sto pisete je manje vise ideologija koja nije tema ove price.


Znaci vama ce se isplatiti vetrenjace (ubiracete profit) tako sto cemo mi placati duplo vise za vasu struju!

To je ideologija na delu!
niki m niki m 18:40 06.01.2009

Re: Kreće se...

To je ideologija na delu!


Sta bi sa tom metodologijom?
drug.clan drug.clan 19:21 06.01.2009

Re: Kreće se...

niki m
To je ideologija na delu!


Sta bi sa tom metodologijom?


Sta ti je srpska nauka vazan joj je samo metod a ne rezultat.

Licno se bavim kratkorocnom i srednjorocnom prognozom i metodama odrzavanja turbina ali je tim u kojem radio studije isplativosti i za teritoriju Srbije sa podacima ECMWF-a.

Hajde sada vi meni objasnite vas stav da je dobro i moralno siromasnim ljudima u ovoj zemlji uzimati vise para za struju kroz subvencije da bi vi ostvarli profit na vasim vetrenjacama koje su inace neisplative!
Molim vas nemojte ga opravdavati borbom protiv globalnog zagrevanja jer je to ideologija koju ste meni osporili!
niki m niki m 19:53 06.01.2009

Re: Kreće se...

Molim vas nemojte ga opravdavati borbom protiv globalnog zagrevanja jer je to ideologija koju ste meni osporili!


Borba protiv globalnog zagrevanja nije ideologija vec skup aktivnosti koje se zasnivaju na trenutno preovladjujucem naucno misljenje. Ne sporim vam pravo da vi imate drugo misljenje ali u tom slucaju je najbolje da ga branite u referentnim naucnim casopisima.
Istrazivanje o kome je rec u clanku je radjeno analizom meteorloskih podataka, a zatim, na osnovu tih rezultata su na odredjenim tackama radjena i merenja. Da skratim, ta merenja pokazuju da postoje lokaliteti sa znacajnim energetskim potencijalima. Sto se ekonomske strane tice nije posao tima koji je radio istrazivanje.
Sto se tice boldovanog dela vaseg pitanja, odgovor je da je i siromasnim i bogatima potrebna energija. Ukoliko upletemo i socijalni element, opet mozemo da nadjemo opravdanje. Bogati trose daleko vise energije od siromasnih tako da ce biti vise optereceni. Ipak, ovo nije moja tema.
Ne zaboravite da je Srbija najveci proizvodjac pepela po glavi stanovnika na svetu zbog rada termoelektrana. Regulisanje ovog problema, inace najveceg problema zivotne sredine u Srbiji, nije uracunato u cenu struje, a kad tad cemo morati i to da platimo. Na kraju, mada se u javnosti hidroelektrane dozivljavaju kao najcistiji izvor energije, istina je nesto drugcija. Hidroelektrane imaju ogroman uticaj na ono sto se naziva zivotna sredina.
drug.clan drug.clan 21:07 06.01.2009

Re: Kreće se...

niki m
Molim vas nemojte ga opravdavati borbom protiv globalnog zagrevanja jer je to ideologija koju ste meni osporili!


Borba protiv globalnog zagrevanja nije ideologija vec skup aktivnosti koje se zasnivaju na trenutno preovladjujucem naucno misljenje. Ne sporim vam pravo da vi imate drugo misljenje ali u tom slucaju je najbolje da ga branite u referentnim naucnim casopisima.
Istrazivanje o kome je rec u clanku je radjeno analizom meteorloskih podataka, a zatim, na osnovu tih rezultata su na odredjenim tackama radjena i merenja. Da skratim, ta merenja pokazuju da postoje lokaliteti sa znacajnim energetskim potencijalima. Sto se ekonomske strane tice nije posao tima koji je radio istrazivanje.
Sto se tice boldovanog dela vaseg pitanja, odgovor je da je i siromasnim i bogatima potrebna energija. Ukoliko upletemo i socijalni element, opet mozemo da nadjemo opravdanje. Bogati trose daleko vise energije od siromasnih tako da ce biti vise optereceni. Ipak, ovo nije moja tema.
Ne zaboravite da je Srbija najveci proizvodjac pepela po glavi stanovnika na svetu zbog rada termoelektrana. Regulisanje ovog problema, inace najveceg problema zivotne sredine u Srbiji, nije uracunato u cenu struje, a kad tad cemo morati i to da platimo. Na kraju, mada se u javnosti hidroelektrane dozivljavaju kao najcistiji izvor energije, istina je nesto drugcija. Hidroelektrane imaju ogroman uticaj na ono sto se naziva zivotna sredina.


Po vama borba protiv nedokazanog anropogenog globalnog zagrevanja nije ideologija a borba za prava najsiromasnijih ljudi na ovoj planeti jeste?

Slazem se da je trenutno energetsko stanje u Srbiji jako lose i neodrzivo ali mislim da ga bacanje para u neisplative vetrenjace nece resiti vec ce samo oduzeti resurse i odloziti resenje. Osim toga kao i hidroelektrane i vetrenjace uticu na zivotnu sredinu menjajuci mikroklimu smanjem intenziteta vetrova, ubijanjem ptica, stvaranjem buke...

Vetar ima ogranicenu energiju i zadovoljavanjem malog dela potreba za energijom iz vetra bi smanjilo ukupnu snagu vetra u gusto naseljenim delovima sveta za nivo koji bi imao katastrofalnije posledice po zivotnu sredinu od globalnog otopljavanja. (Tako na primer Evropa raspolaze sa negde oko 6TW iskoristljivog vetra a trosi oko 3TW sto znaci da bi i zadovoljenje samo 20% energije iz vetra drasticno promenilo klimu u Evropi)

Od svih nama znanih izvora energije direktna solarna i geotermalna najmanje uticu na zivotnu sredinu i u isto vreme pruzaju najvecu (prakticno neiscrpnu) kolicinu energije.

Srbija nema ni resursa ni znanja da eksperimentise i dovodi sebe u situaciju da je potrosila oskudne resusre na pogresna ulaganja.

Sto se tice teorija o globalnom otopljavanju moram da primetim da u referentnim naucnim casopisima nema clanaka koji dokazuju ili objasnjavaju antropogeno globalno otopljavanje vec se uglavnom bave posledicama. U isto vreme sa vremena na vreme se objave i clanci koji govore suprotno ali se nekako zataskaju. (primer koji pokazuje da je koncetracija CO2 posledica povecanja temperatue a ne obrnuto, ili opste prihvaceni i dostupni mereoloski podaci koji se sakrivaju od javnosti).


Jedini kako bi ga vi nazvali "referentnim naucnim casopisima" koji potrepljujeuovakve tvrdnje su izvestaji politicke organizacije zvane Intergovernmental Panel on Climate Change. Ovde moram da napomenem da od 600 naucnika koji su ucesvovali u radu poslednjeg panela samo njih 60-tak je potpisalo izvestaj i to uglavnom oni kojima je karijera bazirana na antropogenom globalnom zagrevanju i nemaju nikakve druge reference van toga.

Da zavrsim cuvenim kvazinaucnimcitatom citatom iz njihovoh 4 izvestaja (sa frazama tipa: verovatno i najveci deo i iznosi verovatnoce bez prikaza kako su one izracunate) u koji se kunu zastupnici teorije o antropogenom globalnom zagrevanju:

Most of the observed increase in globally averaged temperatures since the mid-20th century is very likely due to the observed increase in anthropogenic (human) greenhouse gas concentrations.

Sta je onda izazvalo ostatak od "Most of the observed increase in globally averaged temperatures"?
treger92 treger92 12:10 07.01.2009

Re: Kreće se...

Potpuno se slažem sa vama.Nepostoji ni jedna naučno prihvaćena analiza koja direktno dovodi CO2 sa globalnim zagrevanjem. Naime u prošlosti kada nije bilo savremene tehnologije takođe su se dešavala globalna zahlađenja i zagrevannja. Neki naučnici danas pokušavaju da povežu te globalne promene iz prošlosti bliže i dalje sa erupcijama vulkana i ogromnim količinama prašine u atmosferi što je dovodilo do smanjenja zagrevanja planete, pa i izumiranja pojedinih vrsta. Dokazano je takođe da se uistoriji događalo periodično smenjivanje toplih i hladnh perioda.Prema tome priča o CO2. ne stoji baš na čvrstim nogama.Inače postoje i nove tehnologije za korišćenje solarne energije.
gera92 gera92 15:56 05.01.2009

pretencioznost


Kako ozbiljno percepirati bilo sta sto je u korelaciji sa osobom koja se ovako nominuje?
drug.clan drug.clan 16:28 05.01.2009

Re: pretencioznost

gera92

Kako ozbiljno percepirati bilo sta sto je u korelaciji sa osobom koja se ovako nominuje?



srpska "nauka"
mladen.mladen mladen.mladen 18:29 05.01.2009

kontakt

Postovana,

Zeleo bih da objavim Vas tekst na ovu temu na sajtu koji uredjujem.
Ukoliko ste zainteresovani mozete me kontaktirati na mail adresu mladen.bogicevic@gmail.com
predragmiljus predragmiljus 01:03 06.01.2009

Kad će kraj, ovoj, zoni sumraka?



Sve ste u pravu i sve je kristalno jasno, pa i da ovo nema ko da pročita, a mogao bi uticati. U državi Srbiji ne postoje državni interesi u pravom smislu reči. Nikako da se oslobodimo nekih vremena kad se razmišljalo jednom glavom i/ili iz jednog centra. Struka, to je za sadašnji politički establišment bruka. Svi su stručni za sve. Nije važno šta znaš, već kom lobiju pripadaš. Šta se krije iza ovakvog jednoumnog ( pored mnoštva partija ili stranaka ) i nametnutog sistema? Pa, pljačka sopstvene države i naroda u koji se svi kunu, a naročito u vreme izbora. Od svega što se dosad proizvodilo u Srbiji, jedino se još proizvode đonovi, za obraze, političara. Možete li se setiti samo do pre 20 godina šta se sve proizvodilo u R.Srbiji. To nedemokratsko jednoumlje, nose sve stranke, samo ih pažljivije treba slušati. One su i osnovni nosioci korupcije. Koliko puta lideri treba da iznevere obećanja data na izborima, pa da budu kažnjeni bar njihovim bojkotom. Obećavali su sve i svašta: bolji život, posao za nezaposlene (cifra je išla i do 500 000 radnih mesta), akcije od 1000 EURA, poštovanje zakona, borbu protiv kriminala ( i korupcija je kriminal )... Ništa od toga. Čak i oko budžeta imaju problema. Izborili su se za interese svojih stranaka i sebe lično. Sva strategija, sad se vidi. Najvažnije je dobiti vlast uz zaklinjanja na patriotizam, a u stvari podeliti feude od vrha države do javnih preduzeća, postaviti svoje ljude i bez ikakve adekvatne stručnosti, odgovornosti i/ili griže savesti za sudbinu istih (u poslovnom smislu), ispumpavati sredstva na razne načine i usmeravati ih svuda, a ne, ka razvoju domaće proizvodnje, izvoza...Simptomatična je njihova upornost da prodaju NIS, bez prave analize. Proizvodni resursi nafte i gasa, pomogli su nam da preživimo 90-te.Možda bi bili od koristi i u vremenu ove najavljivane krize. Sad nam samo preostaje da vrujemo, da će strateški partner biti bolji od dosadašnje mame-države, kao vlasnik. Vreme, će pokazati. Svetska kriza sela im, kako se to kaže, ko budali šamar, za njihovo neznanje i nemoć da poprave bilo šta u ekonomskom smislu.
Srbijom upravljaju trgovci, koje zanima samo profit, pošto poto, pa kud puklo... Ti isti pošto su se nagumali, nelegalno i legalno, kontrolišu svaku stranku i svakog lidera, pa i svaku vladu. Oni idu i toliko daleko, da su spremni da unište i najvitalnija državna preduzeća, zarad svoje dominacije na tržištu. Valjda će se roditi neko ko će i njih privesti sistemu i zakonu koji nepoštuju...Ko zna?
U Srbiji je sve vidljivija polarizacija u kojoj su političari pozicija; sve bogatija i osionija, a narod, građani ili glasači, opozicija; sve siromašnija i socijalno iz dana u dan sve ugroženija
Nedostatak istinskog patriotizma i pohlepa, rezultirao je nestručnost i nemanje koncepta nizašta, što je važno za funkcionisanje države. Da li je to stanje namerno stvoreno? Može biti, ali onda nam ti isti neće dozvoliti (i pored obećanja) bilo kakav ulazak u EU, jer tad, biće poslednji u gradu. Ovo selo im je zdravije.
Pitam se, Bože, gospode, kada će ovoj zoni sumraka doći kraj?

Re: Kad će kraj, ovoj, zoni sumraka?

@Simptomatična je njihova upornost da prodaju NIS, bez prave analize. Proizvodni resursi nafte i gasa, pomogli su nam da preživimo 90-te.Možda bi bili od koristi i u vremenu ove najavljivane krize. Sad nam samo preostaje da vrujemo, da će strateški partner biti bolji od dosadašnje mame-države, kao vlasnik. Vreme, će pokazati. @

Sve je jasno. Srbija je prodajeom prava na eksploataciju domace nafte i gasa prodala svoju stabilnost u naftnom sektoru zauvek.
Da li ce neko nekada da se upita, i da imenuje one koji su imali hrabrosti da to urade, mozda. Do tada, ostacemo jedna jadna korumpirana i nerazvijena zemlja na Balkanu.
treger92 treger92 15:00 06.01.2009

Re: Kad će kraj, ovoj, zoni sumraka?

Prvo jedno treba da nam bude jasno zemlja nije u ovom stanju zato što su čelnici partija nestručni, naprotiv oni su vrlo stručni i znaju da se interesi države i njihovi sukobljavaju zato oni koriste svoj položaj da urušavaju državu a svoju političku moć pretvaraju u ekonomsku. Nemojte se zavaravati da se Miško pita za sve. Mogao bi se kladiti sa vama da kada bise on sada kandidovao za predsednika da bi prošao kao Karić.Prava moć je u rukama onih koji drže BIA,Pravosuđe i Vojsku. Pstalo su sve igrači koji mogu svakog trenutka da ispadnu iz igre. Šta mislite da je Jelašić samostalan?Pa sutra će da izleti iz vile ako nekom stane na put. Uloge su strogo podeljene i ko ne igra svoju ulogu taj prolazi kao Đinđić.Prema tome za sve ovo što namse dešava nema opravdanja za nestručnost. Da ste doveli nekog seoskog azdu sa 4 osnovne bolje bi vodio ovu zemlju jer nebi radio protiv nje i ako nezna nešto bar bi pitao nekog ko zna.
predragmiljus predragmiljus 20:59 06.01.2009

Re: Kad će kraj, ovoj, zoni sumraka?

Prema tome za sve ovo što namse dešava nema opravdanja za nestručnost. Da ste doveli nekog seoskog azdu sa 4 osnovne bolje bi vodio ovu zemlju jer nebi radio protiv nje i ako nezna nešto bar bi pitao nekog ko zna.


Vi ste potpuno u pravu, vrlo su stručni za malverzacije u cvoju korist, a za štetu državi bole ih...đon. Međutim, oni su u prilici da vrše negativnu selekciju kadrova, što i čine postavljajući neiskusne ili neadekvatne na vrlo odgovorna mesta (direktore JP, UO itd). Bolje rečeno osnovni kriterijum im je poslušnost. Ako dotični radi na korist stranke i njihovu, dobar je. U opšte nije merilo šta su oni uradili sa preduzećima u kojima su direktori.
treger92 treger92 12:35 07.01.2009

Re: Kad će kraj, ovoj, zoni sumraka?

Tako je. Recimo Šarančić nije postavljen za generalnog direktora da bi doveo u red železnicu nego da da svojo sstranci obezbedi finansijske izvore. Tako je na železnici prepolovljen broj radnika a plate su ostale ne promenjene. Gde ide sada ta razlika.Drugo tehnička brzina pruga je bila u proseku 45 km/h kada je on došao a sada je 30 km/h. Da su ga postavilida sredi železnicu oni bi ga smenili odmah čim bi videli da nema rezultata.Tako je to svuda u politici i privredi. Ministar inostranih poslova bilo koje normalne države podneo bi ostavku posle sramnog slučaja Kovačević u koji su neposredno, aktivno učestvovali njegovi podčinjeni i to aktivno, nanoseći ogromnu štetu ugledu zemlje. A kod nikom ništa. Ministar energetike prelazi ladno prko davanja energetske stabilnosti drugoj državi i to još naziva privatizacijom pa to nema nigde. I tu nema olakšavajućih okolnosti. Da li bi oni svoju ličnu imovinu tako prodali kao našu zajednčku.
chaoster chaoster 21:57 07.01.2009

Re: Kad će kraj, ovoj, zoni sumraka?

Sve je jasno. Srbija je prodajeom prava na eksploataciju domace nafte i gasa prodala svoju stabilnost u naftnom sektoru zauvek.
Da li ce neko nekada da se upita, i da imenuje one koji su imali hrabrosti da to urade, mozda. Do tada, ostacemo jedna jadna korumpirana i nerazvijena zemlja na Balkanu.



Pokusajte da razumete genijalno-fantasticno-vidovit potez nasih Vodja - Uvalili su NIS braci u poslednjem trenutku jer za par godina ne bi dobili ni tih 400 mil. za isti - Pa sta ce nam NIS kad su svetske rezerve nafte na izmaku
chaoster chaoster 22:56 07.01.2009

PITANJE

Da li u Srbiji postoji, funkcionise ili je bar u izgradnji privatno postrojenje za proizvodnju el.energije koje je spregnuto sa EPS i prodaje el. energiju sistemu?

Pored navedenih propusta
- Energetska efikasnost (NEEFIKASNOST) domova, industrije i gubitaka u sistemu
- Nestrucno upravljanje (STRUCNO UPROPASTAVANJE) sistema
- Politika formiranja cene El.En. koja je jos uvek u tranziciji iz SOCIJALNE u EKONOMSKU
- Nedovoljna briga o zastiti planete (bez obzira na uticaj CO2, radijacije i sl ) ....
dodao bih i
- Nedostatak svesti o ENERGETSKOJ NEZAVISNOSTI drzave
Tu bi pored ekonomske racunice cene energije iz ovog ili onog izvora trebalo dodati (mrzim ovu kategoriju ali...) POLITICKI faktor koji bi NASE SUNCE, NAS VETAR, NASE VODOTOKOVE i NASE GEOTERMALNE potencijale doveo u ravnopravnu poziciju sa TUDJIM, UVOZNIM energentima koji su nam sigurni i dostupni samo dok ih debelo placamo i NOVCEM i NIS-om i ko zna cime jos...

Na nekoj televiziji (Americkoj, naravno) je emitovan komentar o ogromnom vestackom hidroakumulacionom sistemu u Brazilu koji je proizvodnju el.en. u toj zemlji podigao na blizu 100% potrosnje. Ameri su to nazvali EKOLOSKOM KATASTROFOM jer je podizanjem brane KATASTROFALNO NARUSEN EKOSISTEM i UGROZEN OPSTANAK BILJNIH I ZIVOTINJSKIH VRSTA!!!??? Vrhunac licemerja bi bio da su u nastavku vesti Brazilu ponudili izgradnju svojih nuklearki.


Dakle, ne bih zeleo da ispadnem glup u drustvu pa da tvrdim da je bilo bolje novac potrosen za izgradnju gasne infrastukture i svih ovih prikljucaka po par KEUR po domacinstvu uloziti u hidroelektrane, ali cu vrlo rado prihvatiti vasa misljenja o tome (argumentovana, naravno)




drug.clan drug.clan 14:05 08.01.2009

Re: PITANJE

chaoster

Dakle, ne bih zeleo da ispadnem glup u drustvu pa da tvrdim da je bilo bolje novac potrosen za izgradnju gasne infrastukture i svih ovih prikljucaka po par KEUR po domacinstvu uloziti u hidroelektrane, ali cu vrlo rado prihvatiti vasa misljenja o tome (argumentovana, naravno)



Jos bolje, ulazuci pare bacene u gasovode u toplovode koje bi velike elektrane koje prosipaju toplu vodu u reke povezali sa domacinstvima mogli smo da se grejemo besplatno sledecih nekoliko decenija i da smanjimo "toplotno zagadjenje" nasih reka!
chaoster chaoster 18:54 10.01.2009

Re: PITANJE

Jos bolje, ulazuci pare bacene u gasovode u toplovode koje bi velike elektrane koje prosipaju toplu vodu u reke povezali sa domacinstvima mogli smo da se grejemo besplatno sledecih nekoliko decenija i da smanjimo "toplotno zagadjenje" nasih reka!


KOGENERACIJA, BRAVO!
Mada mi je prosto neverovatno da to vec nije uradjeno!


Ponavljam pitanje Da li iko zna za postrojenje u privatnom vlasnistvu prikljucenom na EDS? Zorana, help!?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana