kad neće niko, moram ja
Osnivanje, u prestonom Kragujevcu, Gimnazije 1833. i Liceja 1838. godine je ugaoni kamen utemeljenja obrazovanja u kneževini Srbiji. Kragujevačka gimnazija je preko pola veka radila u nenamenskim i neuslovnim građevinama. Osamdesetih godina, u vremenu ekonomskog uspona, sagrađena je prava zgrada.
VELIKA GIMNAZIJA.
Reprezentativna srednjeevropska palata. Akademistički sigurna u svojoj eleganciji. Eklektičarski komotno projektovana. Sjajna i samouverena usred skromnog kragujevačkog okruženja.
Velika gimnazija danas spada u najbolji deo graditeljskog nasleđa Kragujevca. Kulturno je dobro od izuzetnog spomeničkog značaja uključeno u savremeni urbani život. Nezaobilazni deo gradske slike.
Zgrada Velike gimnazije je vrhunac kragujevačkog graditeljstva 19. veka.
Uloga Kragujevca u modernizaciji Srbije tokom 19. veka nije dovoljno proučena. Posebno, za razvoj graditeljstva. Osamdesetih godina je planski izvršena izgradnja novog sloja objekata Vojnotehničkog zavoda, unoseći prostorne obrasce razvijenih industrijskih zemalja, daleko iznad nivoa industrije Srbije. Istovremeno, regulacija izgradnje grada se odvija pod uticajem savremenih evropskih teorija. Velika gimnazija i crkva Uspenja presvete Bogorodice su reperi panorame Kragujevca krajem veka.
O građenju Gimnazije postoji niz podataka.
Poznat je način obezbeđenja sredstava. Početkomosamdesetih godina narod kragujevačkog okruga »uzima na sebe dužnost dao svom trošku napravi zgradu za kragujevačku gimnaziju«. Određen je prirez putem koga je sakupljena polovina novca. Drugu polovinu je dala država. Vlada je odobrila izgradnju na zemljištu više Kneževog konaka.
Poznat je izvođač. Kompanija Marka O.Markovića, značajnog graditelja u Kragujevcu i Srbiji. Cena je pogođenaza 300.000 dinara. Temelj udaren 27. marta 1885. godine. Zgrada jezavršena i osvećena 8. oktobra 1887. Useljena 1888. godine.
Prva kragujevacka gimnazija je najstarija gimnazija u Srbiji. Osnovana je 1833. godine. Kada je prva generacija ucenika zavrsila gimnaziju osnovan je Licej kao visa skola, da bi gimnazijalci mogli da nastave skolovanje. Kasnije se osniva visoka skola iz koje nastaje Beogradski univerzitet. Dakle, Prva kragujevacka gimnazija predstavlja klicu obrazovnog sistema u Srbiji. U ovoj skoli je u toku njene duge tradicije sticao znanje veliki broj poznatih ljudi u nauci i umetnosti. Veliki broj politicara, drzavnika i vojskovodja su bili djaci ili profesori Prve kragujevacke gimnazije. U toku svog postojanja skola je delila sudbinu naroda Srbije.
Veliki broj djaka i profesora streljan je 21. oktobra 1941. godine. Streljanje je izvrsila Nemacka okupatorska vojska. Taj dan se svake godine obelezava manifestacijom “Veliki skolski cas” u Sumaricama kod spomenika streljanim djacima. Tom dogadjaju je posvecen veliki broj pesama, poema, proznih dela, secanja, a najpoznatija je poema “Krvava bajka” ciji je autor Desanka Maksimovic. 21. oktobar je Dan skole Prve kragujevacke gimnazije.
Od 1887. godine skola je smestena u zgradu u kojoj se i sada nalazi. Projekat je uradjen u Becu, a izgradnja je trajala od 1884. do 1888. god. Stolarija je jos uvek iz tog perioda, a izgradjena je u jednoj beckoj stolarskoj radionici. Zgrada je pod zastitom drzave kao kulturno istorijski spomenik.
Moj pokojni deda Radomir( potonji sudija ), bio je đak gimnazije kada je 1933. proslavljano 100 godina od osnivanja.Moja malenkost je bila đak kada se proslavljalo 150 godina.Nadam se da ćemo biti prisutni i za 200-otu godišnjicu...
Juče je bilo obeležavanje 175 godina.Tolika istorija u samo jednom danu.Ova škola je imala status nacionalne ustanove još 1933 na stogodišnjicu osnivanja, kada je prisutan bio i kralj Aleksandar Karađorđević.Na manifestaciji je bilo i 20 000 ljudi a sve je prenosio Radio Beograd.Juče je tek povratila status obrazovne ustanove od posebnog interesa za državu.
Plejada naučnika, umetnika, diplomata, vojskovođa, političara, sportista, svedoči o dugoj i bogatoj tradiciji stuba srpske prosvete.U njoj su učili Radoje Domanović, Svetolik Ranković, Svetozar Marković, Dragoslav Srejović, Radomir Putnik, Živojin Mišić, Nikola Pašić, Vlada Bulatović Vib,Ljuba Tadić,Mija Aleksić, Olja Ivanjicki,Mladen Jagušt, Milan Piroćanac,Filip Hristić kasnije ministar spoljnih poslova, Stevan Pletikosić, Miloš Srejović,...dobro i Omega!
Predavali su : Đura jakšić kao nastavnik crtanja i krasnopisa,Stevan Kaćanski, Vojvoda Stepa Stepanović, dr. Sima Marković, Jovan Sterija Popović - profesor prirodnog prava Liceja u Kragujevcu, Miloje Pavlović đak, profesor i direktor škole koji je sa svojim đacima streljan 21.oktobra 1941.godine.On je rekao ( kada ga je nemački oficir na predlog jednog ljotićevca pozvao da izađe iz stroja ):
''Pucajte, ja i sada držim čas''
Tu se odškolovalo najviše srpskih generala i četrdesetak akademika.
Prva generacija 1833. je imala upisanih 34 učenika pod pokroviteljstvom jedinog profesora i upravnika Dimitrija Isailovića.
Plac na kome je izgrađena poklonio je kralj Milan Obrenović, a polovinu od 300 000 tadašnjih dinara za izgradnj, sakupili su građani Kragujevca.
Šta mislite, kako je bilo četiri godine ulaziti u takvu instituciju?
Predivno.
Išao sam u nju i kad nisam morao, kad sam bio bolestan, kad nisam naučio...Voleo sam i sve one stroge, staro-kovne profesore koji su bili najstrožiji u gradu(a i šire).Znao sam da ću na tom izvoru svakog dana da nešto naučim.Čak i kad dobijem ''keca''.Na kraju, dobio sam mnogo više.Moje interesovanje za pisanje, radoznalost, obrazovanje, zanimanje za blog...
Budi još bolja i starija
Ovo je moj način da ti zahvalim za sve.