Ljudska prava

Čija su naša ljudska prava?

gordanac RSS / 10.12.2008. u 05:48

 - 60 godina dokumenata, događaja, promena, napretka, prepreka, rezultata, postignuća, izbegavanja, kršenja, podsećanja, učenja o tome koliko i kako su ljudska prava - važna -

imgSizer.aspx?img=15068&w=300&h=0Danas. 10.12., obeležava se Dan ljudskih prava jer je 10.12.1948. usvojena Opšta deklaracija o ljudskim pravima u UN, čiji se tekst na engleskom i srpskom može pročitati na sledećim internet stranicama :

"Universal Declaration of Human Rights"

"Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima" 

Tako je počelo, neposredno posle II svetskog rata, a nastavilo se u Helsinkiju usvajanjem Završnog akta tadašnjeg KEBS-a (danas OEBS-a, ili OSCE) koji smo i predlagali i glasali za njega. O ženskim pravima, (naravno kasnije) ,kako i koliko, može se pročitati na internet stranici "Globalizacija"

 

Šta se za ovih  60 godina dešavalo sa PRIMENOM dokumenata na koja se planeta ljudi obavezala? Koliko je duga lista izbegavanja primene, kršenja, zloupotrebe, politizacije i politikanstva na delu kad se pomenu dokumenta o ljudskim pravima? Ili ženskim, dečijim, manjinskim, religijskim, ....kojim god definisanim ljudskim pravom za čije poštovanje je planeta ljudi klimnula glavom i rekla «da, to je dobro, poštovaćemo i primeniti u svojim državama!». Koliko krhkim se katkad čine i institucije i ljudi i organizacije koje treba da brinu o primeni ljudskih prava?(kao ilustracija o PRIMENI, današnja vest : Zaštitnik građana "Zakone treba i primeniti" i Intervju Zaštitnika građana Saše Jankovića "Opterećeni smo kvazipitanjima")

 Čvrsto verujući da su ta dokumenta JEDINA STVAR koja nas koliko-toliko brani od samovolje kojoj su moćni (ko god oni bili!) uvek skloni, danas obeležavam taj dan sa ovih par rečenica i događaja:

- prvo je moj davnašnji razgovor sa prijateljem iz Pirota koji mi je (na svom nezaboravnom jeziku!) rekao «demokratija i ljudska prava?! to ti je za protivnici ! nEje to za ljudi da gi stvarno imaju"»

- drugo je jedan e-mail koji sam jednom dobila od nepoznatog pošiljaoca, a sadržaj mu je sledeći tekst:

 

"Uprkos"

 

Ljudi su nerazumni, nelogični i orijentisani sami na sebe,

voli ih uprkos tome.

Ako činiš nešto dobro u tvojoj podsvesti će biti egoistični motivi,

uprkos tome čini dobro.

Ako si uspešan imaćeš lažne prijatelje i prave neprijatelje,

uprkos tome budi uspešan.

Dobro koje ti činiš danas, sutra će već biti zaboravljeno,

uprkos tome čini dobro.

Iskrenost i otvorenost čine te ranjivim,

uprkos tome budi iskren i otvoren.

Ono što gradiš godinama može biti uništeno preko noći,

gradi uprkos tome.

Tvoja pomoć je zaista potrebna, ali ljudi će te možda napasti kad im pomogneš,

pomozi im uprkos tome.

Daj svetu sve od sebe, a oni će ti izbiti zube,

uprkos tome daj svetu sve od sebe.

 

Ne znam autora/ku teksta, ali meni bolje govori o ljudskim pravima nego sve analize, komentari, izveštaji, publikacije, kontrole primene, zakoni i propisi do kojih sam uspela da dođem. I dobar je za setiti ga se svakodnevno, jer su ljudi svakog dana oko nas. I žele poštovanje svojih prava. Na planeti i na državama je da ljudima stvore okvir za poštovanje njihovih prava, ali je na ljudima da urade sve da reči sa papira postanu život. Da urade SVE , uprkos SVEMU. Možda danas nije loš dan da takvi budemo u porodici, na ulici, na pijaci, u saobraćaju, kod frizera, na poslu, bilo gde......uprkos.....

Kad pogledamo da su ljudi usvojili ideju da SVI LJUDI imaju SVOJA LJUDSKA PRAVA tek tokom poslednjih 60 godina svoje ukupne civilizacijske istorije, onda je fina ideja ovog teksta da UPRKOS tome imamo prostora da tu ideju primenjujemo u svojoj svakodnevici, ako imamo volje, naravno.

- treće je podsećanje na Stivena Pinkera

Stiven Pinkert.gif je na prilično dobrom glasu na web-stranama koje redovno posećujem, edget.gif i boingboingt.gif, a preporučujem i njegovo izlaganje na TEDt.gif konferenciji.

Slušajući Pinkera palo mi je na pamet da nađem neke sličnosti i razlike između XIX i XX veka, a pogotovo da pogledam šta se od njegovih procena odnosi na ovaj naš, još uvek mlad XXI vek.

I vidim neke važne razlike:

- tehnologije

- zagađenost planete

- ljudska prava

- prava žena

I vidim neke važne sličnosti:

- ratovi

- revolucije

- redistribucije ekonomske moći

- nepravde

Stiven Pinker kaže "živimo u najmanje nasilnoj od svih epoha ljudske civilizacije od zore čovečanstva do danas" i argumentuje to "statistikom mrtvih na 100 000 stanovnika" i primerima odustajanja od okrutnog ubijanja.

Statistika je (naravno) "izvedena", više je svedena na ono što prepoznajemo kao euro-centričnu istoriju ljudske civilizacije  i sve u svemu, po njegovim tvrdnjama - manje se ubijamo, "manje smo nasilni".

Nekako me nije baš ubedio, a sviđalo bi mi se da je u pravu.

Čini mi se da nije dovoljno da smo odustali od spaljivanja ljudi, odsecanja glava ili delova tela (ako smo odustali), da bi mogli tvrditi da postajemo manje nasilni, da nam je doprlo do svesti da su ljudska prava, taj krhki plod XX veka jedini instrument koji imamo u borbi protiv nasilja ljudi jednih prema (nad) drugima, u borbi protiv nasilja koje neke države vrše nad sopstvenim državljanima, u borbi protiv nasilja nad ženama, decom, starima, ugroženima, različitima od nas (što je vrlo često neposredan i povod i uzrok nasilja uklopljen u poslovičnu ljudsku "uvrnutost" koja glasi "ovo ne poznajem? moj strah od nepoznatog mi kaže da je najbolje da ja to uklonim, već nekako!"), dakle mnogima koji pripadaju bilo kojoj grupi koja nije baš "naša" (šta god to "naša" značilo). A često se propušta prilika da se sagleda da SVI pripadamo grupi ili rodu LJUDI.

Globalizacija je XXI veku donela još jednu podelu koja je ostavila (i ostavlja) svoje posledice i na ljudska prava:

- države, zemlje i narodi koji su "subjekti" globalizacije ("global north") i one koji su "objekti"  globalizacije ("global south")(današnja vest: "UN - Skoro milijardu gladnih")

Borba za redistribuciju resursa za budućnost je u toku, a čini mi se da se sve manje govori o ljudskim pravima, o njihovoj važnosti za civilizaciju XXI veka.Terorizam je raširio strah, a uplašeni ljudi ne govore o slobodi i pravima, oni samo žele da se oslobode straha.Njihovo ljudsko pravo je da se njihovim strahom ne manipuliše, da se o primeni ljudskih prava u XXI veku ponovo govori, glasno i jasno.(kao ilustracija, a o globalizaciji, trenutnoj svetskoj finansijskoj krizi i ekonomskoj recesiji kojoj malo ko vidi "kraj" izjave Žozefa Štiglica "Kriza ne mimoilazi Srbiju" )

Naša ljudska prava nemaju nikoga osim nas ljudi, i žena i muškaraca, da zajedno brinemo o tome kolikog i kakvog dobra u našoj svakodnevici može biti od poštovanja i primene ljudskih prava.

Od ljudovanja među nama.

 

 

 

 




Komentari (83)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

bindu bindu 06:17 10.12.2008

.



"Where, after all, do universal human rights begin? In small places, close to home - so close and so small that they cannot be seen on any maps of the world. Yet they are the world of the individual person; the neighborhood he lives in; the school or college he attends; the factory, farm, or office where he works. Such are the places where every man, woman, and child seeks equal justice, equal opportunity, equal dignity without discrimination. Unless these rights have meaning there, they have little meaning anywhere. Without concerted citizen action to uphold them close to home, we shall look in vain for progress in the larger world

okey...? wiki biografija
ovo... samo da vas podsetim KO JE OVU DEKLARACIJU NAPISAO.
zaista se cudim kako ste mogli ovo da izostavite?
o ..daa..obrati paznju a ovo...On the Draft Convention on Political Rights of Women (1953) Eleanor Roosevelt.Discussing the specific articles of the Convention, Mrs. Roosevelt argues that the objectives of the United Nations are not only to encourage equal political rights for women in all countries, but also to ensure that women fully participate in directing the policy making of their governments.

Eleanor Roosevelt Address to the United Nations General Assembly On the Adoption of the Universal Declaration of Human Rights.
delivered 9 December 1948 in Paris, France.

[AUTHENTICITY CERTIFIED: Text version below transcribed directly from audio. (2)].


Eleanor Roosevelt regarded the Universal Declaration as her greatest accomplishment.

Mr. President, fellow delegates:

The long and meticulous study and debate of which this Universal Declaration of Human Rights is the product means that it reflects the composite views of the many men and governments who have contributed to its formulation. Not every man nor every government can have what he wants in a document of this kind. There are of course particular provisions in the Declaration before us with which we are not fully satisfied. I have no doubt this is true of other delegations, and it would still be true if we continued our labors over many years. Taken as a whole the Delegation of the United States believes that this is a good document -- even a great document -- and we propose to give it our full support. The position of the United States on the various parts of the Declaration is a matter of record in the Third Committee. I shall not burden the Assembly, and particularly my colleagues of the Third Committee, with a restatement of that position here.

I should like to comment briefly on the amendments proposed by the Soviet delegation. The language of these amendments has been dressed up somewhat, but the substance is the same as the amendments which were offered by the Soviet delegation in committee and rejected after exhaustive discussion. Substantially the same amendments have been previously considered and rejected in the Human Rights Commission. We in the United States admire those who fight for their convictions, and the Soviet delegation has fought for their convictions. But in the older democracies we have learned that sometimes we bow to the will of the majority. In doing that, we do not give up our convictions. We continue sometimes to persuade, and eventually we may be successful. But we know that we have to work together and we have to progress. So, we believe that when we have made a good fight, and the majority is against us, it is perhaps better tactics to try to cooperate.

I feel bound to say that I think perhaps it is somewhat of an imposition on this Assembly to have these amendments offered again here, and I am confident that they will be rejected without debate.

The first two paragraphs of the amendment to article 3 deal with the question of minorities, which committee 3 decided required further study, and has recommended, in a separate resolution, their reference to the Economic and Social Council and the Human Rights Commission. As set out in the Soviet amendment, this provision clearly states "group," and not "individual," rights.

The Soviet amendment to article 20 is obviously a very restrictive statement of the right to freedom of opinion and expression. It sets up standards which would enable any state practically to deny all freedom of opinion and expression without violating the article. It introduces the terms "democratic view," "democratic systems," "democratic state," and "fascism," which we know all too well from debates in this Assembly over the past two years on warmongering and related subjects are liable to the most flagrant abuse and diverse interpretations.

The statement of the Soviet delegate here tonight is a very good case in point on this. The Soviet amendment of article 22 introduces new elements into the article without improving the committed text and again introduces specific reference to "discrimination." As was repeatedly pointed out in committee 3, the question of discrimination is comprehensively covered in article 2 of the Declaration, so that its restatement elsewhere is completely unnecessary and also has the effect of weakening the comprehensive principles stated in article 2. The new article proposed by the Soviet delegation is but a restatement of State obligation, which the Soviet delegation attempted to introduce into practically every article in the Declaration. It would convert the Declaration into a document stating obligations on states, thereby changing completely its character as a statement of principles to serve as a common standard of achievement for the members of the United Nations.

The Soviet proposal for deferring consideration of the Declaration to the 4th session of the Assembly requires no comment. An identical text was rejected in committee 3 by a vote of 6 in favor and 26 against. We are all agreed, I am sure, that the Declaration, which has been worked on with such great effort and devotion, and over such a long period of time, must be approved by this Assembly at this session.

Certain provisions of the Declaration are stated in such broad terms as to be acceptable only because of the provisions in article 30 providing for limitation on the exercise of the rights for the purpose of meeting the requirements of morality, public order, and the general welfare. An example of this is the provision that everyone has the right to equal access to the public service in his country. The basic principle of equality and of nondiscrimination as to public employment is sound, but it cannot be accepted without limitation. My government, for example, would consider that this is unquestionably subject to limitation in the interest of public order and the general welfare. It would not consider that the exclusion from public employment of persons holding subversive political beliefs and not loyal to the basic principles and practices of the constitution and laws of the country would in any way infringe upon this right.

Likewise, my government has made it clear in the course of the development of the Declaration that it does not consider that the economic and social and cultural rights stated in the Declaration imply an obligation on governments to assure the enjoyment of these rights by direct governmental action. This was made quite clear in the Human Rights Commission text of article 23 which served as a so-called "umbrella" article to the articles on economic and social rights. We consider that the principle has not been affected by the fact that this article no longer contains a reference to the articles which follow it. This in no way affects our whole-hearted support for the basic principles of economic, social, and cultural rights set forth in these articles.

In giving our approval to the Declaration today it is of primary importance that we keep clearly in mind the basic character of the document. It is not a treaty; it is not an international agreement. It is not and does not purport to be a statement of law or of legal obligation. It is a Declaration of basic principles of human rights and freedoms, to be stamped with the approval of the General Assembly by formal vote of its members, and to serve as a common standard of achievement for all peoples of all nations.

We stand today at the threshold of a great event both in the life of the United Nations and in the life of mankind. This Universal Declaration of Human Rights may well become the international Magna Carta of all men everywhere. We hope its proclamation by the General Assembly will be an event comparable to the proclamation of the Declaration of the Rights of Man by the French people in 1789, the adoption of the Bill of Rights by the people of the United States, and the adoption of comparable declarations at different times in other countries.

At a time when there are so many issues on which we find it difficult to reach a common basis of agreement, it is a significant fact that 58 states have found such a large measure of agreement in the complex field of human rights. This must be taken as testimony of our common aspiration first voiced in the Charter of the United Nations to lift men everywhere to a higher standard of life and to a greater enjoyment of freedom. Man’s desire for peace lies behind this Declaration. The realization that the flagrant violation of human rights by Nazi and Fascist countries sowed the seeds of the last world war has supplied the impetus for the work which brings us to the moment of achievement here today.

In a recent speech in Canada, Gladstone Murray said:

"The central fact is that man is fundamentally a moral being, that the
light we have is imperfect does not matter so long as we are always
trying to improve it … we are equal in sharing the moral freedom that
distinguishes us as men. Man’s status makes each individual an end in
himself. No man is by nature simply the servant of the state or of
another man … the ideal and fact of freedom -- and not
technology -- are the true distinguishing marks of our civilization."

This Declaration is based upon the spiritual fact that man must have freedom in which to develop his full stature and through common effort to raise the level of human dignity. We have much to do to fully achieve and to assure the rights set forth in this Declaration. But having them put before us with the moral backing of 58 nations will be a great step forward.

As we here bring to fruition our labors on this Declaration of Human Rights, we must at the same time rededicate ourselves to the unfinished task which lies before us. We can now move on with new courage and inspiration to the completion of an international covenant on human rights and of measures for the implementation of human rights.

In conclusion, I feel that I cannot do better than to repeat the call to action by Secretary Marshall in his opening statement to this Assembly:

Let this third regular session of the General Assembly approve by an
overwhelming majority the Declaration of Human Rights as a
standard of conduct for all; and let us, as Members of the United
Nations, conscious of our own short-comings and imperfections, join
our effort in good faith to live up to this high standard.

gordanac gordanac 07:27 10.12.2008

Re: .

sjajan komentar, bindu, hvala!
ivana23 ivana23 09:14 10.12.2008

Re: .

bindu bindu 12:46 10.12.2008

Re: .

gordanac
sjajan komentar, bindu, hvala!



nema na cemu...takodje...
:)))
iz svega onoga sto sam cula i videla u americi,cini mi se kao da postoji tendencija da se zeni umanji znacaj,
i ako je neosporno bila jedan od najznacanijih licnosti u podiznju svesti o ljudskim pravima .
KafaJeGotova KafaJeGotova 16:45 12.12.2008

užasno licemerje

gordanac
sjajan komentar, bindu, hvala!

Diplomatski sadizam Vuka Jeremića: UBIJ, ZAKOLJI, DA IRANAC NE POSTOJI
ajde da pričamo o ljudskim pravima...
ne znam, gordanac, odakle vam obraza?!
Unfuckable Unfuckable 03:12 13.12.2008

Re: užasno licemerje

ne znam, gordanacvuk
odakle vam prava da obrazujete blog
dok gori Teheransko pitanje, a polarne kape se otapaju od te vreline ?

moderacijo, streljaj, banuj, spinuj, putzaj.....štabilo !
aquariusoptimist aquariusoptimist 07:06 10.12.2008

Zanima me

da li ce nas ministar inostranih poslova da potpise :

http://www.examiner.com/x-1916-Sex--Relationships-Examiner~y2008m12d9-UN-to-consider-global-decriminalization-of-homosexuality-declaration-on-Human-Rights-Day
gordanac gordanac 07:32 10.12.2008

link...

... iz komentara UN to consider 'global decriminalization of homosexuality' declaration on 60th Human Rights Day
....i citat iz teksta koji je "linkovan":

As Tatchell grimly notes, "86 countries (nearly half the nations on Earth) still have a total ban on male homosexuality and a smaller number also ban sex between women. The penalties in these countries range from a few years jail to life imprisonment. In at least seven countries or regions of countries (all under Islamist jurisdiction), the sentence is death: Saudi Arabia, Iran, Yemen, Sudan, Mauritania and parts of Nigeria and Pakistan."

The draft declaration has the support of all 27 member states in the European Union, and condemns "discrimination based on sexual orientation and gender identity."

Tatchell is keeping score: In addition to the 27 EU nations, the declaration has the support of Canada, New Zealand, Israel, Japan; non-EU European nations Norway, Switzerland, Iceland, Ukraine, Andorra, Liechtenstein, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Montenegro, Serbia, Ukraine, Armenia, and Macedonia; the Latin American states of Argentina, Brazil, Chile, Ecuador, Mexico and Uruguay; and African nations Gabon, Cape Verde, and Guinea-Bissau.

The US is not yet committed to the declaration. Australia, India, and China are also among the uncommitted nations. As Tatchell details, the Vatican has been the most outspoken opponent of the declaration. With less than 50 member nations committed to the declaration and more than 150 still uncommitted, passage of the declaration appears unlikely. Still, it is hugely symbolic and the unanimous EU support marks a dramatic turning point for international gay, lesbian, bisexual, and transgender human rights.

topcat topcat 07:34 10.12.2008

Re: Zanima me

Aj dont tink sou. Mozda kad se na listi nadju prava muskaraca & prava heteroseksualaca. To se izgleda podrazumijeva, a nije uvijek slucaj. Preporucam da panicno organizirate jos koju paradu i festival.

gordanac

Naša ljudska prava nemaju nikoga osim nas ljudi, i žena i muškaraca, da zajedno brinemo o tome kolikog i kakvog dobra u našoj svakodnevici može biti od poštovanja i primene ljudskih prava.

Od ljudovanja među nama.


ovo je lijepo receno.
jaksa scekic jaksa scekic 12:30 10.12.2008

Re: link...

A Gordanac sta cemo sa ovim:

Iz novine Dnevnik

SRBIJA U UN GLASALA PROTIV REZOLUCIJE EU KOJOM SE OD IRANA TRAŽI DA POŠTUJE LJUDSKA PRAVA

(Od našeg dopisnika iz Brisela)

– S kojim pravom Srbija traži ubrzavanje evropskih integracija, kada u Ujedinjenim nacijama glasa protiv predloga rezolucije svih država članica EU o promociji i zaštiti ljudskih prava? Ako u Beogradu misle da takve stvari prolaze nezapaženo, grdno se varaju. Nismo zaboravili da je Beograd godinama krio i štitio ratne zločince, nismo zaboravili napade na ambasade država članica EU i da do današnjeg dana za to niko nije odgovarao.


Uvažavali smo činjenicu da predsednik Tadić nije imao u potpunosti vlast u rukama, ali ne možemo da pređemo tek tako preko činjenice da Srbija u UN glasa o jednoj tako važnoj stvari, kakvo je pitanje ljudskih prava, protiv EU – rekao nam je visokopozicionirani diplomata Unije tokom neformalnog razgovora u Briselu.

Na tragu tog razgovora, otkrili smo da je Srbija 21. novembra glasala dva puta kontra od država Evropske unije u Ujedinjenim nacijama o nacrtu rezolucije o stanju ljudskih prava u Iranu. Izdvajamo najvažnije delove predloga rezolucije EU:
„Izražavamo duboku zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Iranu... posebno protiv torture, okrutnog i nečovečnog ponašanja ili kažnjavanja, uključujući bičevanje i odsecanje delova tela... kažnjavanje osoba kamenovanjem... velikog broja izvršnih smrtnih presuda bez poštovanja međunarodno garantovanih mera zaštite, uključujući javna izvršenja smrtnih kazni, posebno nad maloletnim licima... hapšenje i nasilnu represiju nad ženama i devojkama, kao i organizacijama koje se zalažu za zaštitu prava žena i devojaka...”

Ko je sve bio protiv

Protiv rezolucije o zaštiti ljudskih prava u Iranu, koju su predložile članice EU, glasale su, uz Srbiju, i sledeće države: Avganistan, Alžir, Azerbejdžan, Bangladeš, Belorusija, Kina, Kuba, Severna Koreja, Egipat, Eritreja, Indija, Indonezija, Iran, Kazahstan, Kuvajt, Kirgistan, Liban, Libija, Malezija, Mijanmar, Nikaragva, Niger, Oman, Pakistan, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Tadžikistan, Tunis, Turkmenistan, Uzbekistan, Venecuela, Zimbabve i još 15 država.
Konačni rezultat glasanja je bio 70 država za rezoluciju, 51 protiv, a 60 je bilo uzdržano.

U tekstu predloga rezolucije se dalje traže sledeći potezi od vlasti u Teheranu: ukinuti u zakonodavstvu kazne poput odsecanja delova tela, bičevanje i sve druge forme torture i druga okrutna i nečovečna postupanja prema licima; ukinuti praksu javnog izvršavanja smrtnih kazni; ukinuti mogućnost da lica mlađa od 18 godina mogu da budu osuđena na smrtnu kaznu; ukinuti mogućnost da kamenovanje može da bude metod izvršne kazne; eliminisati iz zakonodavstva i prakse sve forme diskriminalcije i kršenja ljudskih prava žena i devojaka; eliminisati iz zakonodavstva i prakse sve vidove diskriminacije i kršenja ljudskih osoba koje pripadaju drugim verskim, etničkim, jezičkim ili drugim manjinama; prestanak progona i zastrašivanja političkih protivnika i boraca za ljudska prava, kao i osoba koje su uhapšene samo zbog izraženog političkog mišljenja.

Dakle, Srbija je jedina evropska zemlja, uz Rusiju i Belorusiju, koja je praktično glasala za to da u Iranu nastave da kamenuju žene, odsecaju ljudima ruke, izvršavaju smrtne kazne nad decom i javno bičuju osobe na trgovima. Drugi paradoks na koji upozoravaju u EU je da u momentu dok predstavnici Srbije traže u susretima sa čelnicima «dvadesetsedmorice» ubrzavanje evropskih integracija, Beograd nastupa kao saveznik Irana protiv EU u Ujedinjenim nacijama.

– Za nas je jedino objašnjenje da je Srbija svojim glasom vraćala dug Iranu zbog glasanja prilikom odlučivanja u Generalnoj skupštini UN o zahtevu za savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti deklaracije nezavisnosti Kosova. Ali, ako je Beograd spreman da zbog Kosova bude na strani onih koji gaze ljudska prava, onda ne vidimo kako Srbija može da pomiri takvu politiku sa proklamovanim evropskim težnjama. Jer, EU je pre svega porodica naroda koji dele zajedničke vrednosti, među kojima je zaštita ljudskih prava na prvom mestu – prokomentarisao je za „«Dnevnik”» uticajni funkcioner EU koji je želeo da ostane anoniman.

Željko Pantelić
antioksidant antioksidant 12:50 10.12.2008

Re: link...

sta cemo sa ovim:

ne vidim problem

ko je priznao kosovo nije nas

ko nije priznao kosovo - nas je

kosovo je mera nase spoljne politike

deklaracija o ljudskim pravima je ipak deklarativna deklaracija
drug.clan drug.clan 15:36 10.12.2008

Re: link...

jaksa scekic
A Gordanac sta cemo sa ovim:

Dakle, Srbija je jedina evropska zemlja, uz Rusiju i Belorusiju, koja je praktično glasala za to da u Iranu nastave da kamenuju žene, odsecaju ljudima ruke, izvršavaju smrtne kazne nad decom i javno bičuju osobe na trgovima. Drugi paradoks na koji upozoravaju u EU je da u momentu dok predstavnici Srbije traže u susretima sa čelnicima «dvadesetsedmorice» ubrzavanje evropskih integracija, Beograd nastupa kao saveznik Irana protiv EU u Ujedinjenim nacijama.



Iako je ovo deklarativno tacno treba ipak pogledati stvari iz daleka tako da se vidi sve. Poznavajuci i diskutujuci sa nekoliko Iranskih prijatelja koji su iz one vecinske grupe koja ne podrzava trenutnu politiku svoje vlade moram da kazem da se ovde treba da se postave neka pitanja pre donosenja brzopletih crno-belih zakljucaka:

Najpre treba odgovoriti na pitanja: Cemu sluzi ta rezolucija?, Koliko ona moze da utice na stanje ljudskih prava? Kakav je tekst te rezolucije? i Kakve posledice njeno donosenje moze da ima?

Rezolucija kao sto svi znamo nece uciniti nista po pitanju ljudskih prava u Iranu jer ce se tamosnja vlast na nju oglusiti!, Ovo odgovor na pitanje cemu sluzi komplikuje. Naime ko moze da profitira od ove rezolucije ako je sasvim jasno da oni cija se prava krse ne mogu imati nikakve koristi? Od ove rezolucije, a posle ocekivanog ne ispunjavanja zahteva oni cija se prava krse imace jos vece probleme jer ce kazne "usperene protiv rezima" ustvari biti usmerene protiv naroda dok ce istovremeno ucvrstiti one koji sprovode teror. Mislim da u ovo ne treba da ubedjujem nikoga ko je ziveo u Srbiji od 1991. do 2000. i ko je bio svedok cinjenice da je Sloba postajao jaci a narod siromasniji svaki put kada bi neka "svetska" organizacija donela neku rezoluciju. Ukoliko ne verujete sopstvenom iskustvu pogledajte Severnu Koreju, Kubu, Haiti, Irak, Siriju...

Sada logicni odgovori na pitanja ko profitira i zasto to radi sama dolaze!
Da li Srbija treba da ucestvuje u procesu koji ce ljudska prava u Iranu jos vise komplikovati a narod naciniti jos siromasnijim? Da li glas protiv rezolucije koju je neko srocio po svojoj meri znaci da je to glas za zlostavljanje? Da li Vi to kazete da svako onaj ko nije za politiku zapada koji sirom sveta krsi ljudska prava na flargantniji nacin (Irak, Haiti, Afganistan, Bosna, ) je automatski za one koji tamo sprovode politiku. One koji su protiv rezolucije odmah strpavate u kos "saveznik irana i protivnika evrope"! Zar u toj demokratskoj evropi neko ne moze imati drugacije misljenje o tekstu jedne rezolucije? Ovde se nije glasalo o principima ljudskih prava vec o tekstu rezolucije za koju ne sumnjam da ima prljave namere! Znaci vi podrzavate ideju ko nije za nas tekst rezolucije taj je automatski terorista i tiranin! Vi podrzavate ideju da postoje samo dva misnjenja: crno i belo ili losi i dobri momci?

Ljudska prava nisu univerzalna istina (iako ih ja podrzavam) ne moze se dokazati da su bolja od bilo kog drugog drustvenog principa! Vi podrzavate nametanje trenutnog drustvenog modela u jednom delu sveta, ostatku sveta po cenu izgladnjivanja, izolovanja, i ubijanja ljudi? Sve pod izgovorom "MI VAS IZGLADNJUJEMO I UBIJAMO ZA VASE DOBRO" Da li su iracani danas posle dolaska "ljudskih prava" bezbedniji, srecniji, bogatiji, da li imaju vise prava nego sto su imali za vreme kada nisu imali "ljudska prava". I kada prodje ovaj haos tamo niko se nece pitati da li su zrtve vredne rezulatata? Naravno da nisu ali koga je jos briga jer je to jos jedna pobeda superiornog drustvenog sistema zapada koji ce se kroz istoriju kao i svaki do sada pokazati kao pogresan. Da li bi bilo bolje da je Irak ostavljen na miru a narod Iraka samostalno izborio za sistem koji njima vise odgovara - bas onako kako se narod amerike i evrope izborio za sistem ljudskih prava!

I krstasi i svi ostali osvajaci su mislili da je stvar za koju se bore i koju namecu svetu ispravna isto koliko i mi danas verujemo u nase principe iako mi sada znamo da oni nisu bili u pravu!
jaksa scekic jaksa scekic 22:17 10.12.2008

Re: link...

http://www.politika.rs/pogledi/Slobodan-Antonic/IRAN-EU-I-PROPITIVANJE-SRBIJE.sr.html


Ko je koga inspirisao drug.clan Antonica ili vice versa


J

PS:Citaju se blogovi bogami citaju
drug.clan drug.clan 23:25 10.12.2008

Re: link...

jaksa scekic
http://www.politika.rs/pogledi/Slobodan-Antonic/IRAN-EU-I-PROPITIVANJE-SRBIJE.sr.html


Ko je koga inspirisao drug.clan Antonica ili vice versa

J

PS:Citaju se blogovi bogami citaju



I sta ja sada da radim da zastitim najgoru vrstu mojih ljudskih prava "pravo na intelektualnu svojinu" ?

E propali su i ovi nasi politicki komentatori kada moraju da se inspirisu pisanijima nekih amatera pocetnika na blogu!

PS. Covek je objavio svoja pisanija najmanje 6 sati posle mene
gordanac gordanac 23:41 10.12.2008

Re: link...

I sta ja sada da radim da zastitim najgoru vrstu mojih ljudskih prava "pravo na intelektualnu svojinu" ?

:))))))))))
Ček`, ček`, a koliki je Jakšin i moj deo, ha? Msleeeeeeeem, da nije bilo posta, ne bi bilo Jakšinog komentara, a onda ni drug.clan ne bi imao odgovor, jeltakotakoje!
PS:Citaju se blogovi bogami citaju

Ako, ako.....
PS. Covek je objavio svoja pisanija najmanje 6 sati posle mene

I sada tu činjenicu zna najmanje 4 /četvoro) ljudi....:))
Evo i nagrade za drug.clan (tek toliko da se zapamti ko je autor)

The Universal Declaration of Human Rights
Черевићан Черевићан 08:44 10.12.2008

Сава жељан права

- одљуцки нас права
светом што читамо
на моменте чешће
побољева глава
па се нешто мислим
боље ибес таки права
него да нам свакодневно
нервирасе лична глава,
вели кими Сава

ајаму узвраћам
-права ма и икаква
боља су нег никаква
ivana23 ivana23 09:40 10.12.2008

***

ivana23 ivana23 09:45 10.12.2008

Re: ***

Ujedinjene nacije u Srbiji u saradnji sa Evropskom unijom danas će u Beogradu obeležiti Dan ljudskih prava i 60 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Na Trgu Republike će najpre biti organizovana manifestacija pod nazivom "60 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - pet koraka u borbi protiv diskriminacije".
Na skupu će učestvovati najviši predstavnici UN, uključujući šefa Predstavništva UNHCR-a Lenart Kocalainen, direktorka UNICEF-a Judita Rajhenberg, šef Delegacije Evropske komisije u Srbiji Žozep Ljoveras, visoki zvaničnici Srbije, kao i predstavnici ugroženih grupa i civilnog društva.
U okviru proslave tog velikog jubileja, Delegacija Evropske komisije u Srbiji potpisaće ugovore sa nevladinim organizacijama koje su učestvovale na konkursu za podršku iz programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Ukupan iznos grantova je 1,5 milion evra.
Povodom obeležavanja tog značajnog dana, UN u Srbiji, kako je najavljeno, objavljuju izveštaj - ostvarivanje prava Roma koji daje pregled situacije u kojoj se nalazi romska nacionalna manjina u Srbiji, postignutih rezultata i koraka neophodnih da bi se omogućilo puno ostvarenje prava Roma u Srbiji.
Dokument daje niz važnih preporuka za dalje aktivnosti koje su ujedno i apel za intenziviranje rada Vlade Srbije i svih ostalih aktera koji se bave tom problematikom.
Jedan od glavnih opštih ciljeva konkursa EIDHR bio je jačanje uloge civilnog društva u promociji ljudskih prava i demokratskih reformi u cilju sprečavanja konflikta i unapređenja pluralizma i učešća u političkom životu.
mariopan mariopan 12:40 10.12.2008

Re: ***

ivana23
Ujedinjene nacije u Srbiji u saradnji sa Evropskom unijom danas će u Beogradu obeležiti Dan ljudskih prava i 60 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Na Trgu Republike će najpre biti organizovana manifestacija pod nazivom "60 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - pet koraka u borbi protiv diskriminacije".
Na skupu će učestvovati najviši predstavnici UN, uključujući šefa Predstavništva UNHCR-a Lenart Kocalainen, direktorka UNICEF-a Judita Rajhenberg, šef Delegacije Evropske komisije u Srbiji Žozep Ljoveras, visoki zvaničnici Srbije, kao i predstavnici ugroženih grupa i civilnog društva.
U okviru proslave tog velikog jubileja, Delegacija Evropske komisije u Srbiji potpisaće ugovore sa nevladinim organizacijama koje su učestvovale na konkursu za podršku iz programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Ukupan iznos grantova je 1,5 milion evra.
Povodom obeležavanja tog značajnog dana, UN u Srbiji, kako je najavljeno, objavljuju izveštaj - ostvarivanje prava Roma koji daje pregled situacije u kojoj se nalazi romska nacionalna manjina u Srbiji, postignutih rezultata i koraka neophodnih da bi se omogućilo puno ostvarenje prava Roma u Srbiji.
Dokument daje niz važnih preporuka za dalje aktivnosti koje su ujedno i apel za intenziviranje rada Vlade Srbije i svih ostalih aktera koji se bave tom problematikom.
Jedan od glavnih opštih ciljeva konkursa EIDHR bio je jačanje uloge civilnog društva u promociji ljudskih prava i demokratskih reformi u cilju sprečavanja konflikta i unapređenja pluralizma i učešća u političkom životu.


Lepo je sto ce se na jednom mestu naci svi koji mogu i hoce da pomognu u ostvarivanju prava dece i Roma pa me zanima zasto se prava dece sa ulice ne resavaju bas danas i na adekvatan nacin, recimo ubise se od objasnjavanja zasto ne mogu da finansiraju Svratiste za decu ulice, trajno a ne privremeno i od priloga gradjana koji u opstoj krizi mogu i da presuse ili da budu nedovoljni.

To izvrdavanje obaveze i razna opravdanja . slutim , nece biti pomenuta bas na ovaj dan kada se toj deci zaklinju odrasli da ce uciniti sve da oni manje pate.

Ako ovo pitanje nasi odgovorni politicari ne zele i ne mogu da rese onda sve te price o pravima bljutavo zvuc, to je samo dan kada ce odrasli opet lagati decu, srucice u neki mikrofon gomilu fraza u koje ni sami ne veruju i onda ce otici na neki koktel gde ce da zaborave sta su upravo izgovorili.

Zao mi je , ali ne mogu da prihvatim da ce se o toj deci danas samo govoriti pa ce ih zaboraviti cim se iskljuce kamere i ugase mikrofoni.
ivana23 ivana23 12:56 10.12.2008

Re: ***

mariopan
Zao mi je , ali ne mogu da prihvatim da ce se o toj deci danas samo govoriti pa ce ih zaboraviti cim se iskljuce kamere i ugase mikrofoni.

Mariopan, izuzetno te cenim, ali mislim da si prebrzo procitala ovu vest koju sam prenela.
Danas, ova manifestacija na Trgu ne ukljucuje ni jednu domacu instituciju koja u sklopu nevedene akcije pruza pomoc, vec:

U okviru proslave tog velikog jubileja, Delegacija Evropske komisije u Srbiji potpisaće ugovore sa nevladinim organizacijama koje su učestvovale na konkursu za podršku iz programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Ukupan iznos grantova je 1,5 milion evra.

Mi ne znamo da li je Svratiste ucestvovalo na tom konkursu...
mariopan mariopan 14:48 10.12.2008

Re: ***

ivana23
mariopan
Zao mi je , ali ne mogu da prihvatim da ce se o toj deci danas samo govoriti pa ce ih zaboraviti cim se iskljuce kamere i ugase mikrofoni.

Mariopan, izuzetno te cenim, ali mislim da si prebrzo procitala ovu vest koju sam prenela.
Danas, ova manifestacija na Trgu ne ukljucuje ni jednu domacu instituciju koja u sklopu nevedene akcije pruza pomoc, vec:

U okviru proslave tog velikog jubileja, Delegacija Evropske komisije u Srbiji potpisaće ugovore sa nevladinim organizacijama koje su učestvovale na konkursu za podršku iz programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Ukupan iznos grantova je 1,5 milion evra.

Mi ne znamo da li je Svratiste ucestvovalo na tom konkursu...

Joj izvini , ja sam malo brzo odgovorila jer sam prvo nepazljivo citala a i jako sam razocarana ovako sporim resavanjem ovog problema. Brzi jezik od pameti , sto bi reko nas narod ,a li desava se , izvini
ivana23 ivana23 15:26 10.12.2008

Re: ***

mariopan
Brzi jezik od pameti , sto bi reko nas narod ,a li desava se , izvini


mariopan mariopan 17:56 10.12.2008

Re: ***

ivana23
mariopan
Brzi jezik od pameti , sto bi reko nas narod ,a li desava se , izvini



MilutinM MilutinM 09:45 10.12.2008

Godišnjica

Gordana,

Hvala na podsećanju. Moglo bi mnogo da toga se kaže, komentariše, razgovara... Izdvojio bih dve stvari

manje se ubijamo, "manje smo nasilni"

Nekako me nije baš ubedio, a sviđalo bi mi se da je u pravu.

Slažem se.

države, zemlje i narodi koji su "subjekti" globalizacije (global north) i one koji su "objekti" globalizacije (global south)

Ovo je vrlo lepo rečeno. Subjekti smatraju da imaju prava zbog toga što su bolje organizovani i što su vekovima muzli Objekte da im danas prodaju pamet i nameću demokratiju (onu iz Pirota), a ako su neposlušni zatvoriće ih u moderni gulag na ćošku Kube gde još vladaju srednjevekovni zakoni i metodi. Poslednjih nekoliko meseci, ogromna suma novca nakupila se za spašavanje nerealno naduvanih i sada zarušenih finansijskih sistema kojima se omogućava i kontroliše moć Subjekata. Da su taj novac sakupili pre godinu dana, danas niko na ovoj krhkoj planeti ne bi bio gladan. Da su ga sakupili pre pet godina, danas ne bi bilo nepismenih. Da su ga uložili u Objekte pre deset godina, danas bi Objekti sami sebi obezbedjivali dostojan život i ne bi zavisili od Subjekata.

Ljudska prava ne mogu se kontrolisati daljinskim upravljačom, pa da se ovde malo smanje a onde malo pojačaju. Postoji crno ili belo - ili ih poštujemo ili ne.

Ja sam za Uprkos
ivana23 ivana23 10:11 10.12.2008

Re: Godišnjica

MilutinM
Gordana,Hvala na podsećanju. Moglo bi mnogo da toga se kaže, komentariše, razgovara... Izdvojio bih dve stvari
Subjekti smatraju da imaju prava zbog toga što su bolje organizovani i što su vekovima muzli Objekte da im danas prodaju pamet i nameću demokratiju (onu iz Pirota), a ako su neposlušni zatvoriće ih u moderni gulag na ćošku Kube gde još vladaju srednjevekovni zakoni i metodi. Poslednjih nekoliko meseci, ogromna suma novca nakupila se za spašavanje nerealno naduvanih i sada zarušenih finansijskih sistema kojima se omogućava i kontroliše moć Subjekata. Da su taj novac sakupili pre godinu dana, danas niko na ovoj krhkoj planeti ne bi bio gladan. Da su ga sakupili pre pet godina, danas ne bi bilo nepismenih. Da su ga uložili u Objekte pre deset godina, danas bi Objekti sami sebi obezbedjivali dostojan život i ne bi zavisili od Subjekata.Ljudska prava ne mogu se kontrolisati daljinskim upravljačom, pa da se ovde malo smanje a onde malo pojačaju. Postoji crno ili belo - ili ih poštujemo ili ne.
Ja sam za Uprkos



gordanac gordanac 15:10 10.12.2008

Godišnjica

Ljudska prava ne mogu se kontrolisati daljinskim upravljačom, pa da se ovde malo smanje a onde malo pojačaju. Postoji crno ili belo - ili ih poštujemo ili ne.

Slažem se. Teorijski.
U praksi je to - sve nijanse crnog ili belog. A broj tih nijansi ume da bude neverovatno velik. I približavati takvu praksu teorijskom principu je upravo ono što pričam.
vishnja92 vishnja92 10:11 10.12.2008

:)

Naša ljudska prava nemaju nikoga osim nas ljudi, i žena i muškaraca, da zajedno brinemo o tome kolikog i kakvog dobra u našoj svakodnevici može biti od poštovanja i primene ljudskih prava.

gaston92 gaston92 11:12 10.12.2008

Draga Gordana,

Izvinjenje zbog skretanja sa teme.

Da li bi ste mogli da savetujete sta ce da se desi ako zakon o putnim ispravama ne bude izglasan do nove godine?

Puno pozdrava.

Vladimir
gordanac gordanac 15:11 10.12.2008

pasoši

Izmene Zakona o putnim ispravama moraju biti izglasane. (nema alternative :))
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 15:45 10.12.2008

Re: pasoši

gordanac
Izmene Zakona o putnim ispravama moraju biti izglasane. (nema alternative :))

mora se samo umreti, ili sto bi rekli Topalovici:"smo je smrt siguran biznis"!
drug.clan drug.clan 19:06 10.12.2008

Re: pasoši

Aleksandar Stosic
gordanac
Izmene Zakona o putnim ispravama moraju biti izglasane. (nema alternative :))

mora se samo umreti, ili sto bi rekli Topalovici:"smo je smrt siguran biznis"!


Ameri bi rekli mora se samo umreti i platiti porez.
Ovaj deo sa porezom me brine sa smrcu jos mogu da se nosim :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:35 10.12.2008

Re: pasoši

drug.clan
Ameri bi rekli mora se samo umreti i platiti porez.

"Ој, Раци, јунаци, не бојте се рана,
ником нема смрти до судњега дана."

А порез му ту више дође као гарнирунг.

Док људска права, gordanac... племенито... али и селективно.
"Свијет је овај тиран тирјанину а камоли души благородној."
gordanac gordanac 22:49 10.12.2008

---

Док људска права, gordanac... племенито... али и селективно.
"Свијет је овај тиран тирјанину а камоли души благородној."

Selektivno.
Ključna reč, saglasna.Reč koja proizvodi nepravde (odnosno činjenje ljudi tom rečju). Samo predlažem da ih prebrajamo, mislim na sve selektivno da pokušamo da prebrojimo neselektivno. Dug spisak, znam.
Ali..."ćud je ženska smiješna rabota, ne slomi je - al` zube polomi!" :))
Malanika Malanika 11:12 10.12.2008

Ovako se to desava :-(

Alex Carey:

... the 20th century has been characterized by three developments of great political importance: The growth of democracy, the growth of corporate power, and the growth of corporate propaganda as a means of protecting corporate power against democracy.

Australian social scientist, quoted by Noam Chomsky in World Orders Old and New


Deprimirajuce, zar ne
Malanika Malanika 11:35 10.12.2008

Re: Ovako se to desava :-(

Mali dodatak:

Moje se idealisticno bice uvek obraduje obelezavanju ovakvih godisnjica napora ne bi li se izgradilo jedno bolje, humanije, pravednije i srecnije drustvo od onoga u kome zivimo.

Moje racionalno bice kaze - osvescuj ljude, pokazuj im nacine, cesto perfidne zloupotrebe one cesto samo deklarisane slobode delanja.

Nalazim da je bitno da se ovde na blogu pojavljuju komentari raskrinkavanja parola i pukog deklarisanja ljudskih prava. Podrska samo stremljenjima gde je covek coveku cilj, nikada sredstvo.

Dug je put...
margos margos 12:12 10.12.2008

Re: Ovako se to desava :-(

Divan ti je komentar, a posebno
Podrska samo stremljenjima gde je covek coveku cilj, nikada sredstvo
Malanika Malanika 12:22 10.12.2008

Re: Ovako se to desava :-(

Hvala Margos,

rekao I.Kant jos davno pre mene, al ja volim da koristim u praksi
jasnaz jasnaz 11:12 10.12.2008

~

stari92 stari92 12:48 10.12.2008

Dakle,Srbija je jedina evropska zemlja

kojoj su 20-ak zemalja EU priznale secesiju dela teritorije sa neautohtonim žiteljima,
u svakom slučaju nacionalne manjine, i uz to aktivno učestvuju u lobiranju gromada
poput Togoa,Kajmanskih o.,i sl. da učine isto,a pritom nam uvode sve moguće i ne
sankcije (retroaktivno),zbog nekadašnjih vođa(inače,svojih nekadašnjih pajtosa) i
njihovih činjenja i ne ..

msm,stvarno teško za razumeti našu poziciju prilikom glasanja u UN

A,'di su naša prava ?
drug.clan drug.clan 15:44 10.12.2008

tri koraka

Ovako je pocelo:

Tako je počelo, neposredno posle II svetskog rata, a nastavilo se u Helsinkiju usvajanjem Završnog akta tadašnjeg KEBS-a (danas OEBS-a, ili OSCE) koji smo i predlagali i glasali za njega. O ženskim pravima, (naravno kasnije) ,kako i koliko, može se pročitati na internet stranici "Globalizacija"


Ovako se sprovodilo:

Šta se za ovih  60 godina dešavalo sa PRIMENOM dokumenata na koja se planeta ljudi obavezala? Koliko je duga lista izbegavanja primene, kršenja, zloupotrebe, politizacije i politikanstva na delu kad se pomenu dokumenta o ljudskim pravima? Ili ženskim, dečijim, manjinskim, religijskim, ....kojim god definisanim ljudskim pravom za čije poštovanje je planeta ljudi klimnula glavom i rekla «da, to je dobro, poštovaćemo i primeniti u svojim državama!».


Ovako ce da zavrsi:

Borba za redistribuciju resursa za budućnost je u toku, a čini mi se da se sve manje govori o ljudskim pravima, o njihovoj važnosti za civilizaciju XXI veka.Terorizam je raširio strah, a uplašeni ljudi ne govore o slobodi i pravima, oni samo žele da se oslobode straha.Njihovo ljudsko pravo je da se njihovim strahom ne manipuliše, da se o primeni ljudskih prava u XXI veku ponovo govori, glasno i jasno.(kao ilustracija, a o globalizaciji, trenutnoj svetskoj finansijskoj krizi i ekonomskoj recesiji kojoj malo ko vidi "kraj" izjave Žozefa Štiglica "Kriza ne mimoilazi Srbiju" )


B. Franklin :
"He who sacrifices freedom for security deserves neither."

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 15:51 10.12.2008

komentar 10.12.2006

Gordnac,
hteo bih samo da dam jedan svoj prilog. Ovo je tekst s jednog bloga na kojem sam pisao dve godine ranije, a istim povodom. Ako mogu da ga prilozim bio bih zahvalan.
Aleksandar
evo ga:

ned - 10.12.2006
...
Danas je međunarodni Dan ljudskih prava. Na ovaj dan 1948. u Ujedinjenim nacijama je izglasana Univerzalna povelja o ljudskim pravima...svi imaju pravo na život itd. Kad razmišljam o ovom danu pitam se zar je moguće da smo morali da izglasavmo ovako onešto. Zar je trebalo da ljudi sami sebi pisu kako ne smeju da ubijaju druge...izgleda da su ljudi životinje sa svescu. Osecam se jadno kada i dan danas moram da objašnjavam zašto je bitno ne ubiti!? Ne mrzeti, poštovati. Danas je to tako teško, a životi naši postali su deveta rupa na svirali i cesto mi se ucini da smo na vetrometini dok koracamo kroz živote. Kad sam bio mali nisam mislio da neko mora da mi kaže da je život svetinja i da se ne sme ubijati.
gordanac gordanac 19:31 10.12.2008

komentar 10.12.2006

Hvala na prilogu!
Kad sam bio mali nisam mislio da neko mora da mi kaže da je život svetinja i da se ne sme ubijati.

To i danas misle svi oni koji su "mali". Kad odrastu...onda se već sve i svašta - menja, na žalost.
A negde su se ubijali "uz sve snage" i kad smo mi bili mali...tako to biva sa ljudima i zato su ljudska prava tako važna i zato je važno ne odustajati od volje za primenom...uprkos... :))
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 22:20 11.12.2008

Re: komentar 10.12.2006

A negde su se ubijali "uz sve snage" i kad smo mi bili mali.

kad su mali za vojnike a veliki za decake...
ima i toga, a tek Afrika -deca vojnici

NNN NNN 16:28 10.12.2008

Reklamiram povredu POSLANIKA

Gordanac, dugo te nije bilo iz očiglednih razloga, pa se obradovah (i začudih) kad videh nov tekst, no pogled na vreme kad je objavljen, odagna mi čuđenje. Sad se čudim kad stižeš da spavaš
U svakom slučaju, hvala.
gordanac gordanac 19:35 10.12.2008

Reklamiram povredu POSLANIKA

:)))))))))
Oduvek tako sa mnom i sa - spavanjem. :))
("never sleeping, never wholly awake"
Dočim, sa sanjarenjem je sasvim druKče. :))
zajec zajec 17:59 10.12.2008

Danas u parlamentu

Vi, Gordana, danas na Medjunarodni dan ljudskih prava sedite u parlamentu u kome se diskutuje o nacrtu zakona o mrezi sudova, koji ako bude usvojen, gradjanima Srbije ce biti teze da ostvare svoja prava. Ne mogu da razumem ko je dao tako suludu ideju, nacrt, jel politikant Omerovic, da se izvrsi centralizacija sudstva. Tendencija se trebala usmeriti na decentralizaciji, da takoreci i u okviru mesne zajednice svaki gradjanin moze ostvariti svoja prava. Il vam je Nacrtom cilj da sudstvo ima manje predmeta, preciznije da se ljudi manje obracaju sudu za ostvarivanje svojih prava. Zamislite, pretucena zena negde iz okoline Lazarevca, najcesce i bez novca za prevoz, treba da se zaputi u beogradsku Palatu pravde gde ce za njihovo podrucje biti Drugi osnovni sud. Znate li mozda da je Palata tesna i za sadasnja tri suda i tuzilastva koji su tamo stacionirani? Znate li da i u ostalim sudovima nema dovoljno prostora, a vi plnairate da sve strpate u jednu zgradu. Hm, mozda mislite da je dogradite, pa do pocetka primene zakona, s obzirom na nasu brizinu rada, poslovanja, to je apsurdno. Sta cete sa sadasnjim zgradama? O da, u njima ce biti sudije za ne znam sta, pa ce sa predmetima juriti u Osnovne sudove. Pa, moracete im obezbediti prevoz, dodatne troskove. Il mislite da mogu i u gradske autobuse, vozove, metro. Racunajte i na fizicko-psiholoski faktor sudija, da ce vecina morati putovati u te osnovne sudove i razmislite o njihovoj produktivnosti, kada ponekad stignu iznervirani od saobracajnog kolapsa (hm, mogu kasniti) ili smrznuti, pa hajde pravo u sudnicu. Slicno je i sa samim strankama, kako ce se osecati posle puta, hoce li odmahnuti, i oprostiti se od svojih prava. Hoce li na pr. zena, pomisliti da ce joj biti lakse da je muz i dalje ponekad premlati nego da gubi energiju po sudovima, koji su plus toga i te kako, nije prejako ako kazem, neprijateljski raspolozeni prema zenama. Ona se najcesce ispituje kao da je ona u ulozi okrivljenog, ispituje se svaki delic njenog pokreta, svaka rec, uh, kao dokaz. Izmorena moze slucajno promeniti iskaz i biti okrivljena.

Tragikomicno je kako cinite ustupke nekima da slucajno ne ostanete bez kvoruma, pa onda moze ostati i sud na pr. u Backoj Topoli.

Vi svakako mozete uticati, predloziti zakonodavcu (ili u krugu ZESa) da se odustane od promene mreze sudova. Naravno, ako ste zato da su gradjanima na lako dostupan nacin moguca ostvarivanja prava, u suprotonom ovaj Vas blog je licemerje.
gordanac gordanac 19:23 10.12.2008

Danas u parlamentu

Vi, Gordana, danas na Medjunarodni dan ljudskih prava sedite u parlamentu u kome se diskutuje o nacrtu zakona o mrezi sudova, koji ako bude usvojen, gradjanima Srbije ce biti teze da ostvare svoja prava

Netačno.
Građani će lakše ostvarivati svoja prava pred sudovima.
Za građane se ("fizički" ne menja ništa osim što nova mreža sudova obezbeđuje "bolju uslugu", usklađena je sa modernim principima organizacije sudova različitih nivoa i novom organizacijom rada tražiće od sudija (sudova raznih nivoa) efikasniji i sasvim po rezultatima merljiv sudijski rad. I - nepristrasan, što je za građane najvažnije.
Zgrade sudova ostaju tu gde jesu i vrste sudskih procesa ostaju tu gde jesu (kad su u pitanju dosadašnji opštinski sudovi) i građani će videti promenu u tome što će umesto "Opštinski sud tajitaj" pisati "područna jedninica osnovnog suda togitog"..
"Nova" vrsta sudova su apelacioni sudovi, ali oko njih malo ko ima primedbi (gde će im biti sedišta i slično).

Glavni spor je ukidanje naziva "opštinski sud", a sa njime i - predsednika tih sudova. I ja razumem i zašto ii odakle toliki pritisak da reforme i ne bude, uvek je tako kad se "uspostavlja red" u nekoj oblasti na koju inače, većina IMA primedbi u odnosnu na sadašnji "red stvari".
Nova mreža sudova za građane menja puno stvari na bolje, ali i stavlja puno novih zahteva pred - sudije.

Priče o "putovanjima, ukidanjima zgrada, otpuštanjima, ..." su samo TO - priče. Neminovne i očekivane.

Poseban problem (koji ustvari više zanima sudije od nove mreže sudova i celog "seta" pravosudnih zakona) je - reizbor sudija. On je neminovan jer se uvode nove vrste sudova i nema nikakve veze sa - lustracijom (i to se olako i rekla bih neodgovorno - samo priča). Lustracija je postupak kojim se utvrđuje za zakonom utvrđene kategorije ljudi na javnom poslovima da su - kršili ljudska prava pri vršenju svoje funkcije i po Zakonu ima sasvim drugačiju i posebnu proceduru. Ovde je u pitanju - reizbor, takođe po drugaačijoj i Zakonom utvrđenoj proceduri.
Vi svakako mozete uticati, predloziti zakonodavcu (ili u krugu ZESa) da se odustane od promene mreze sudova. Naravno, ako ste zato da su gradjanima na lako dostupan nacin moguca ostvarivanja prava, u suprotonom ovaj Vas blog je licemerje.

Nikako ne bih predložila takvo šta. I glasaću za novu mrežu sudova jer se njome uvodi red tamo gde ga je do sada bilo malo ili nedovoljno, stvaraju se šanse za zaista efikasno i pravično suđenje i u područnim jedinicama i u osnovnim sudovima.
Ako se želi verovati demagogiji o "putovanjima, nestancima sudova iz opština, ukidanjima tradicije,....", ne mogu na žalost pomoći. Ko je sklon demagogiji - činjenice mu ne pomažu, štaviše češće mu - smetaju :))
zajec zajec 21:59 10.12.2008

Re: Danas u parlamentu

Hvala na odgovoru uz izvinjenje na reci „licemerje”. Na zalost nasela sam pricama, advokata i sudija, sa kojima sam takoreci svakodnevno u kontaktu. Nesto se od toga pricalo i na sednicama parlamenta (ponekad pogledam), pa i od poslanika stranaka iz vladajuce koalicije. Njihova duznost je bila da procitaju nacrte zakona i da onda ne postavljaju nebulozna pitanja, amandane, dovodeci u zabludu gradjane. Razumem ogorcenje sudija. Mnogi od njih se ponasaju osiono, kao da su bogomdani da sude zauvek. I, precesto ako nemas vezu sa sudijom, mozes da se slikas sa svojim pravima.

Juce prvi put cujem od klijentinje da se sudija na rocistu (prisutan i tuzeni, suprug) izvikala na nju zbog neurednosti (nedostatka) tuzbe. A trebalo je, da prijemom tuzbe uputi dopis za uredjenje tuzbe i tek dostavljanjem potrebne dokumentacije da zakaze tj. odrzi rociste. Znaci, sudija je predmet pogledala tek na rocistu... I tako znajuci kako se (ne)ostvaruju prava ostadoh danas doma, ignorisuci dogadjanja obelezavanja Dana medjunarodnih prava. Vas odgovor dao mi je energiju da izdrzim jos godinu dana podilazenja sudijama sa nadom da ce ostvarivanje prava biti podignuto na veci nivo... i, naravno razjasnicu demagozima o cemu se radi... mada pretpostavljam da i te kako znaju i zato "pricaju".
gordanac gordanac 22:19 10.12.2008

Re: Danas u parlamentu

i, naravno razjasnicu demagozima o cemu se radi... mada pretpostavljam da i te kako znaju i zato "pricaju".

Ne.
I nema potrebe za ironijom
"Demagozi" ne pričaju o činjenicama iz predloga Zakona i to je njihovo pravo, svako formira poruku onako kako misli da treba, neko o činjenicama, neko o sopstvenoj percepciji tih činjenica, manipulišući da bi argumentacija izgledala što uverljivije.
A znaju tačno zašto pričaju.
Pričaju o želji "da sve ostane isto". A do "ulaska" predloga Zakona (svih šest) su pričali o ogromnim problemima u pravosuđu i da "nešto treba menjati". Onog trenutka kad se promena ponudi - onda ide priča "ma, neka ostane sve ovako kako je, tako je najbolje!". Tako je uvek sa promenama, štagod da ponudite - prva reakcija je da nikako ne valja. Ljudi nisu skloni prihvatanju promena, oni bi da "bude bolje", ali da to ne podrazumeva "baš značajno menjanje na naviknuto"-

A volja za "opstankom" svih dosadašnjih "opštinskih sudova" je i očekivana i - prirodna.I to ima veze sa širenjem priče o "ukidanju sudova" ili "putovanjima" ili sa stavom "nije moguće organizovati sudijske dane" ....ali to sve naprosto - nije tačno.
Da ljudi "vole" da u svojoj opštini imaju "svoj sud" - to je tačno. I odatle je cela priča o mreži sudova....
A o reizboru sudija i da se ne govori...
dolybell92 dolybell92 18:06 10.12.2008

aneks

Umesto komentara:

deklaracija sa dodatkom
mirelarado mirelarado 20:28 10.12.2008

Značaj mlih iskoraka

Kad pogledamo da su ljudi usvojili ideju da SVI LJUDI imaju SVOJA LJUDSKA PRAVA tek tokom poslednjih 60 godina svoje ukupne civilizacijske istorije, onda je fina ideja ovog teksta da UPRKOS tome imamo prostora da tu ideju primenjujemo u svojoj svakodnevici, ako imamo volje, naravno.


Uvek kada se proslavlja Dan ljudskih prava idealizmu sklon deo moje ličnosti raduje se što su ljudi na planeti bili kadri da takvu deklaraciju potpišu. Ipak, što sam starija, sve manje poverenja imam u ta svečarska obećanja i velike reči, a sve mi se značajnijim čine mali, svakodnevni iskoraci u poboljšanju položaja nekih ljudi, poput nastojanja da uslovi u porodilištima budu humaniji, da deca ulice imaju svoje svratište, da se lični podaci desetina hiljada ljudi ne nađu na internetu zbog nečijeg nehata, da se spreči nasilje nad pripadnicima manjina, ženama, neheteroseksualnim osobama. Mislim da jedino ako se lično založim da se neki problem reši, i onda kada to naizgled nije u mom neposrednom interesu, mogu, bar malo, da doprinesem da borba za ljudska prava ne ostane mrtvo slovo na hartiji, ili, kako to Gordanac voli da kaže, samo tlapnja.
gordanac gordanac 20:34 10.12.2008

Značaj malih iskoraka...

...Mislim da jedino ako se lično založim da se neki problem reši, i onda kada to naizgled nije u mom neposrednom interesu, mogu, bar malo, da doprinesem da borba za ljudska prava ne ostane mrtvo slovo na hartiji,....

U sridu! :))
I mislim da je to ustvari najvažnija poruka svih priča o ljudskim pravima...
Paradoksalno ili ne - to takođe ponekad izgleda kao "idealizam" najveći od svih....
ivana23 ivana23 21:00 10.12.2008

Pet koraka za ljudska prava

Predstavnici UN, EK i Ministarstva ljudskih prava Srbije pozvali su na unapređenje položaja Roma, osoba sa invaliditetom, žena, dece i inficiranih HIV-om.

Učesnici manifestacije "60. godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima - pet koraka u borbi protiv diskriminacije" na Trgu Republike u Beogradu, ukazali su na nezadovoljavajući položaj populacije koja predstavlja najugroženiji sloj stanovništva u Srbiji.


Ceo tekst - B92
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:02 10.12.2008

Čija su naša ljudska prava?

Moja.
gordanac gordanac 21:24 10.12.2008

Čija su naša ljudska prava?

Moja.

:))
I moja
I tvoja
I njegova
I njena...
Naša su kad ih osvojimo da budu...

A ne valja kad neko kaže "nisu moja, nemam ih..."
OndaK malo nedostaje i mojima, tako ja mislim, mada možda ne izgleda tako na prvi pogled, ali na drugi...

Ima jedna dobra pesma jednog tragičnog pesnika Dušana Vasiljeva koji je živeo samo 23 godine, a ono malo pesama što je stigao da napiše samo slute koliko veliki pesnik je bio:

Čovek peva posle rata

Ja sam gazio u krvi do kolena,
I nemam više snova.
Sestra mi se prodala
I majci su mi posekli sede kose.
I ja u ovom mutnom moru bluda i kala
Ne tražim plena:
Oh, ja sam željan zraka! I mleka!
I bele jutarnje rose!

Ja sam se smejao u krvi do kolena,
i nisam pitao: zašto?
Brata sam zvao dušmanom kletim,
I kliktao sam kad se u mraku napred hrli,
I onda leti k vragu i Bog, i čovek, i rov!

A danas mirno gledam kako mi željenu ženu
gubavi bakalin grli,
i kako mi s glave raznosi krov; -
i nemam volje – il nemam snage – da mu se svetim.

Ja sam do juče pokorno sagibo glavu
I besno sam ljubio sram.
I do juče nisam znao sudbinu svoju pravu –
Ali je danas znam!

Oh, ta ja sam Čovek! Čovek!
Nije mi žao što sam gazio u krvi do kolena
i preživeo crvene godine klanja,
radi ovog svetog saznanja
što mi je donelo propast.

I ja ne tražim plena:
Oh, dajte meni još samo šaku zraka
I malo bele, jutarnje rose –
Ostalo vam na čast!

Unfuckable Unfuckable 21:35 10.12.2008

Re: Čija su naša ljudska prava?

supermodova
gordanac gordanac 21:56 10.12.2008

Re: Čija su naša ljudska prava?

supermodova

:)))))))))))
Da znaš da sam brisala jedan pasus koji je prvobitno bio pisan kao primer (smatrala sam blizak blogerima/blogerkama), a sadržavao je (otprilike) sledeće rečenice "zamislite kako se osetite kad vam neko izbriše komentar ili kad vam supermod odredi "ban", nije prijatno, ha? a ustvari je - potpuno bezazleno kad se poredi sa "pravim" kršenjem nekog od "naših prava" i ta bezazlenost "igre komunikacije" na blogu nimalo ne umanjuje naš osećaj "uskraćenosti" za nešto što smatramo svojim pravom....ono što nedostaje (možda) u takvim situacijama je da se setimo kako je "pravoj žrtvi kršenja nekog prava" kojegod to pravo bilo..."
Mislila sam da bi to bio dobar primer za nešto slično opisu "empatije" kao jednog od neophodnih uslova da se razume potreba za ljudskim pravima u svakodnevici, pa sam posle odustala, učinilo mi se da ću samo izazvati nesporazume...
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:06 10.12.2008

Re: Čija su naša ljudska prava?

i posle sam ja neozbiljan. ja prvi put u zhivotu neshto ozbiljno kazhem,

da su nasha prava moja i da samo tako mogu da postanu nasha,

a vidi njih. sad ce da dodju dezhurni chuvari ozbiljnosti da vas izgrde.
gordanac gordanac 22:23 10.12.2008

Re: Čija su naša ljudska prava?

da su nasha prava moja i da samo tako mogu da postanu nasha,

ovo je lepo, baš lepo
a vidi njih. sad ce da dodju dezhurni chuvari ozbiljnosti da vas izgrde.

:)))))))))
e, da će nam biti prvi put! :))
Unfuckable Unfuckable 22:26 10.12.2008

Re: Čija su naša ljudska prava?

mislim da bi mnogi blogeri sa čudnim izraslinama na nicku imali da kažu koju povodom toga....
Jaril Jaril 21:49 10.12.2008

Врзма ми се по глави...

да је "Упркос" написала Мајка Тереза, али нисам сигуран.
mirelarado mirelarado 22:17 10.12.2008

Re: Врзма ми се по глави...

"Упркос" написала Мајка Тереза, али нисам сигуран.


Jeste, zapravo se zove "Daj sve od sebe".
gordanac gordanac 22:27 10.12.2008

autorka Majka Tereza

E, hvala vam oboma na ovoj informaciji!
mirelarado mirelarado 22:38 10.12.2008

Re: autorka Majka Tereza

Evo originala. Možda je malo ispremetano, ali to je to:

Dai il meglio di te...

L'uomo è irragionevole, illogico, egocentrico
NON IMPORTA, AMALO
Se fai il bene, ti attribuiranno secondi fini egoistici
NON IMPORTA, FA' IL BENE
Se realizzi i tuoi obiettivi, troverai falsi amici e veri nemici
NON IMPORTA, REALIZZALI
Il bene che fai verrà domani dimenticato
NON IMPORTA, FA' IL BENE
L'onestà e la sincerità ti rendono vulnerabile
NON IMPORTA, SII FRANCO E ONESTO
Quello che per anni hai costruito può essere distrutto in un attimo
NON IMPORTA, COSTRUISCI
Se aiuti la gente, se ne risentirà
NON IMPORTA, AIUTALA
Da' al mondo il meglio di te, e ti prenderanno a calci
NON IMPORTA, DA' IL MEGLIO DI TE
jaksa scekic jaksa scekic 22:40 10.12.2008

A kako stojimo sa

pravom umreti.

Veceras je britanska TV presla rubikon. Emitovana je dokumentarna emisija o Kregu Evertu (iz Cikaga) koji je u Svajcarskoj pred TV kamerama popio barbiturate, uz pomoc svoje zene "zalio ih" sokom od jabuke i zubima iskljucio masine i jednostavno umro.
Sve snimljeno-sve emitovano. Jedan na jedan.Reality TV. Vrhunac ili dno-zavisi kako ko gleda.
Evertu je 2006 dijagnosticirano neumitno izumiranje nerava. Otisao je u Svajcarsku gde je eutanazija dozvoljena uz odredjene uslove
Ogromna je polemika u Velikoj Britaniji.

J

PS:Gordanac ako mislis da je trol,slobodno brisi,ja sam mnogo toleratniji od onih u Skupstini te se necu zaliti na povredu blogovskog poslovnika
gordanac gordanac 22:57 10.12.2008

---

PS:Gordanac ako mislis da je trol,slobodno brisi,ja sam mnogo toleratniji od onih u Skupstini te se necu zaliti na povredu blogovskog poslovnika

:))
Zna se moj stav - moj post može da bude bezveze, ali troll - nikad! :))

Eutanazija.
Razumem zašto izaziva veliku polemiku.
Ali tvoj komentar daje još jedan "sloj" - uloga medija u tom događaju.
Kontroverzno, krajnje, rekli bismo na prvi pogled, ali na drugi - zašto nam je "prirodno" da gledamo "direktne prenose" ratova, a nije nam "prirodno"da gledamo - smrt samo jednog ljudskog bića?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:49 10.12.2008

Тролчина

Борхес у једном забележеном разговору препричава догађај који је му је посведочио његов стриц, а он га сâм, касније, искористио у некој својој причи. Елем, један млади човек страдао је у тучи прободен ножем, и издишући замолио је окупљене да му прекрију лице, како нико не би видео његове гримасе смртне агоније. Неко се досетио и шеширом је заклонио лице умирућег.

Смрт је интиман чин. Као и љубав. Као и секс. Док се ратови увек проживљавају и памте махом као страдање једне заједнице. Када бисмо у себи могли да појмимо све те појединачна судбине, страдања и смрти, то би, за нашу ломну душу, било превише. Један некада тајни амерички програм покушавао је да војнике-специјалце обучи у неосетљивости вишесатно им приказујући, током тренинга, најсуровије примере појединачних насилних људских смрти и страдања. Неки од полазника курса повраћали су после ових сеанси. Неки су, пак, успели да пређу и тај праг људскости... Изгледа, ипак, да постоји негде дубоко уписана заповест: "Не убиј!"

Данашњи медији укидају границу између јавног и приватног. Тражена огољеност, тражена отвореност није урођена људској "природи". Свет би био несносан ако бисмо свакога дана баш сваком говорили све оно што мислимо. Па чак и нашим најближима. Јер такав би свет био поприлично несигурно место за наше постојање. Не бисмо, од те страшне присиле огољености, имали куда да сами себе склонимо.

Право Крега Еверета на властиту смрт не може се спорити. А његов лични чин, обнародован, само је историјска показна вежба једног личног страдања. Поводом другог, голготског страдања исписана је читава Књига. Коју сви знамо. И њен смисао. Али њене обреде, патње и подвиге понављамо само симболички. Јер другачије се не дâ живети.

Господе Боже, говорим као верујући. А то нисам.
;-)
mirelarado mirelarado 23:58 10.12.2008

Re: Тролчина

Данашњи медији укидају границу између јавног и приватног. Тражена огољеност, тражена отвореност није урођена људској "природи".


Nadam se da će i takvom medijskom ogoljavanju i srozavanju ljudskosti jednom ipak doći kraj...
gordanac gordanac 00:12 11.12.2008

---

Данашњи медији укидају границу између јавног и приватног. Тражена огољеност, тражена отвореност није урођена људској "природи". Свет би био несносан ако бисмо свакога дана баш сваком говорили све оно што мислимо. Па чак и нашим најближима. Јер такав би свет био поприлично несигурно место за наше постојање. Не бисмо, од те страшне присиле огољености, имали куда да сами себе склонимо.

Zašto onda mediji "prelaze" tu granicu?
Da li zato što nemaju kud više osim "direktnog prenosa" života i smrti, takvih kakvi su i u realnosti?
Imam utisak da se ljudi dobrovoljno odriču svojih "prava na privatnost" samo zato da bi mediji zabeležili i preneli nešto njihovo duboko intimno - ličnu dramu, tragediju, rođenje, venčanje, smrt,...sve ustvari značajne rituale koji se smatraju duboko "privatnim". Ljudi prosto žele da o sebi ostave poruku, trag, sliku, bilo šta, tako mi se čini.
Nekada su to mogli samo retki pojedinci (slika, stih, građevina, skulptura,....štagod), a mediji su na nekakav skoro paradoksalan način taj proces "demokratizovali" pa tako ljudi umesto svojih "dela" ostavljaju kroz medije "sebe same", svoje privatne rituale....
Unfuckable Unfuckable 00:18 11.12.2008

Re: Тролчина

Данашњи медији укидају границу између јавног и приватног. Тражена огољеност, тражена отвореност није урођена људској "природи". Свет би био несносан ако бисмо свакога дана баш сваком говорили све оно што мислимо. Па чак и нашим најближима. Јер такав би свет био поприлично несигурно место за наше постојање. Не бисмо, од те страшне присиле огољености, имали куда да сами себе склонимо.

Право Крега Еверета на властиту смрт не може се спорити. А његов лични чин, обнародован, само је историјска показна вежба једног личног страдања. Поводом другог, голготског страдања исписана је читава Књига. Коју сви знамо. И њен смисао. Али њене обреде, патње и подвиге понављамо само симболички. Јер другачије се не дâ живети.

Господе Боже, говорим као верник. А то нисам.


moderacijo, supermode, tko već....
nemojte sedeti i čekati da ovaj Momak objavi blog koji mu, uz ovakve Komentare (veliko "K", dobro ste videli...), nije ni neophodan - eda bi vi uradili ono što je jedino moguće

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:46 11.12.2008

Re: Тролчина

gordanac
Данашњи медији укидају границу између јавног и приватног. Тражена огољеност, тражена отвореност није урођена људској "природи". Свет би био несносан ако бисмо свакога дана баш сваком говорили све оно што мислимо. Па чак и нашим најближима. Јер такав би свет био поприлично несигурно место за наше постојање. Не бисмо, од те страшне присиле огољености, имали куда да сами себе склонимо.

Zašto onda mediji "prelaze" tu granicu?
Da li zato što nemaju kud više osim "direktnog prenosa" života i smrti, takvih kakvi su i u realnosti?
Imam utisak da se ljudi dobrovoljno odriču svojih "prava na privatnost" samo zato da bi mediji zabeležili i preneli nešto njihovo duboko intimno - ličnu dramu, tragediju, rođenje, venčanje, smrt,...sve ustvari značajne rituale koji se smatraju duboko "privatnim". Ljudi prosto žele da o sebi ostave poruku, trag, sliku, bilo šta, tako mi se čini.
Nekada su to mogli samo retki pojedinci (slika, stih, građevina, skulptura,....štagod), a mediji su na nekakav skoro paradoksalan način taj proces "demokratizovali" pa tako ljudi umesto svojih "dela" ostavljaju kroz medije "sebe same", svoje privatne rituale....


Ти говориш о привиду значаја, остварености и испуњености које некоме таj медијски млин пружа. О каквој је "демократизацији" завештања реч? Зар снимци мојих родитеља, док у нашем завичајном селу чисте орахе и суше смокве, значе другима оно што значе њиховој деци? Не, Гордана, тај лек није тако лак као што се чини, нити на дохват руке. И ту ти твоји "ритуали", које толико поштујеш, не помажу. Они истински су, ипак, најдубље интимни. У једном мом "исповедном" коментару (твоји ритуали не дају да они буду до краја исповедни;-) испричао сам како сам као студент снимао хонорарно свадбе, и то не мање од њих две стотине. После неког времена и довољно свадбарског исуства почео сам говорити оним мени симпатичнијим младенцима, као да их од нервозе умирим, да нема ничега што ће се на њиховој прослави десити а да ја то већ нисам видео и што се неће завршити у најбољем реду. Брзо сам схватио да их овај мој говор, мада добронамеран, ипак вређа: њиме сам укидао јединственост њиховог славља и њих самих. И после тога сам тај свој дубокоумни наступ укинуо. А да свима, појединачно, објашњавам да вредности њихове среће и испуњености, и њиховог личног значаја, могу оцртати само они сами, а не моја или туђа камера, нисам имао времена. Морао сам да снимам.

"Ритуал" обнавља само форму, а не и суштину културно-цивилизацијских завештања. За ово друго морамо ми да се побринемо.
gordanac gordanac 01:57 11.12.2008

---

Razumem, Predrag Brajović, skroz razumem.
Svako od nas jedinstven, neponovljiv i - neprevodiv, potpuno.
O tome su, ustvari i - ljudska prava.
O potrebi da se poštuje - neprevodivo.
Kroz formalne rituale (propise, pravila, zakone, Kjnigu, knjige,....))
(šta ću kad mislim da su ljudi bića rituala! :))
dubogdanovic dubogdanovic 23:42 10.12.2008

Cija su nasa ljudska prava?

Odgovor: Natase Jovanovic, Gordane Pop-Lazic, Vjerice Radete i Gordane Comic.
bertold bertold 17:36 11.12.2008

Re: Cija su nasa ljudska prava?

svašta..
gocana7 gocana7 14:46 12.12.2008

Re: Cija su nasa ljudska prava?

dubogdanovic
Odgovor: Natase Jovanovic, Gordane Pop-Lazic, Vjerice Radete i Gordane Comic.

Cemu ovde ime Gordane? Il se malcice salite. A ove tri su daleko od toga da znaju sta su ljudska prava, kao i ostala njihova radikalska braca i sestre. Kad smo kod ljudskih prava imaju li pravo zemunci na svoju zgradu, Magistrat, koju su radikali zauzeli za dinar po kvadratu. Doneta je presuda, elem Jociceva policija ih nije uspela iseliti. Hajde Gordanac uputi Dacica na posao. Jos tamo su radikali smestili vladu tzv. srpske krajine, u izgnanstvu.

Jos za Gordanca. Kako je i nerealan odnos snaga, zar nije jeftinije raspisati izbore? Oslobadjanjem od radikala Skupstina bi normalnije mogla da radi! Oni toliko koce, i lupaju da je sramota. Jos TV prenos ako neko gleda to su poluobrazovani, koje ce inficirati... ZASTO NE ISKLJUCITE MIKROFONE, barem kad pocnu pricati o deci?

E a kako je ekonomska kriza ne bili bilo pametno da se broj poslanika smanji upola. Znam, Gordanac ovo ti se ne dopada. Zao ti tvojih kolega da ostanu bez hleba.
Unfuckable Unfuckable 15:05 12.12.2008

Re: Cija su nasa ljudska prava?

gordanatz bre - pa tebe ljudi kapiraju kao ...Svevišnju ! (nema veze s višnjom koja je na putu)
A jel može i meni malo lepog vremena za vikend, vidim da su krenule novogodišnje želje.
gordanac gordanac 21:46 12.12.2008

Re: Cija su nasa ljudska prava?

Jos za Gordanca. Kako je i nerealan odnos snaga, zar nije jeftinije raspisati izbore? Oslobadjanjem od radikala Skupstina bi normalnije mogla da radi! Oni toliko koce, i lupaju da je sramota. Jos TV prenos ako neko gleda to su poluobrazovani, koje ce inficirati... ZASTO NE ISKLJUCITE MIKROFONE, barem kad pocnu pricati o deci?

E a kako je ekonomska kriza ne bili bilo pametno da se broj poslanika smanji upola. Znam, Gordanac ovo ti se ne dopada. Zao ti tvojih kolega da ostanu bez hleba.

Što se izbora tiče - opozicija će za to imati šansu već sledeće nedelje - biće zakazana sednica na kojoj će biti rasprava o nepoverenju Vladi - skupe 126 glasova ZA i - voila! Eto izbora.
Mikrofoni se "isključuju" (i to je vrlo nepopularna i neprimerna mera u bilo kom parlamentu, sli - dešava se..) samo u dva slučaja :
1) ako je poslaniku/ci oduzeta reč kao treći stepen kazne izrečene usled kršenja nekih od odredbi Poslovnika (prve dve su nakon upozorenja - prva, pa druga opomena)
2) ako je narodni poslanik/ca dobio/la reč bez osnova ili se ne obazire na upozorenja o prekoračenju vremena predviđenog za izlaganje ili se na bilo koji način oglušuje o upozorenja ili uputstva predsedavajućeg

U većini parlamenata govori se sa mesta i postoji ugrađen mehanizam "samoisključenja" mikrofona ili sa ili bez zvuka upozorenja ("gong"

Što se tiče ekonomske krize i broja poslanika evo informacija:
- broj poslanika u Narodnoj skupštini određen je Ustavom Republike Srbije i samo promenom Ustava može doći do promene broja, nikako drugačije
- uobičajeno je da jedan poslanik "ide" na 35 000 ili po nekim autorima na najviše 50 000 stanovnika (Srbija ima oko 6 500 000 birača ili oko 7 000 000 stanovnika) i sa 250 poslanika određenih Ustavom, mi smo "prosečna" zemlja
- ukupni troškovi Narodne skupštine (dakle - SVE, zarade, zaposleni, poslanici, dnevnice, putovanja, materijalni troškovi, održavanje, nabavke.....SVE) iznosi oko 0,2% od Budžeta Republike Srbije ( i inače je smanjeno predlogom Budžeta za 2009 u odnosu na prošlu godinu, tako da procenat ostaje očuvan jer je nominalno svuda došlo do "uštede"
barbarella barbarella 23:44 10.12.2008

Imaju li zene ljudska prava u Srbiji?

Ili zene u Srbiji nisu ljudi?
Ovo najozbiljnije pitam jer ne mogu da verujem da u anno domini 2008, zene u Srbiji JEDINE u Evropi nemaju svoja osnovna ljudska prava zasticena rodnim zakonom o jednakosti=Gender Equality Law.

Mislim da ovaj podatak govori koliko Srbija ustvari zaista ne pripada Evropi osim sto se sasvim slucajno tu nalazi geografski.

Apelujem na autorku bloga, posto sam upravo saznala da ucestvuje u radu parlamenta, da (ukoliko vec nije?) ovu sramotu spomene i bar pokusa da promeni kroz svoje delovanje u istom.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

"Nek se ne uzda jedan narod nikad doveka k prosvešteniju razuma doći u kojemu žene prostoti i varvarstvu ostaju."

"Vostani Serbije!
Davno si zaspala."


Dositej Obradovic, 1739-1811
gordanac gordanac 23:56 10.12.2008

Re: Imaju li zene ljudska prava u Srbiji?

Predlog Zakona o rodnoj ravnopravnosti (ili ravnopravnosti polova), odnosno tok kojim je pisan, predstavljan, osporavan i podržavan je (na žalost) sjajan primer s koliko teškoća se "osvajaju prava".
Pisan od strane zajedničke ekspertske radne grupe Izvršnog veća AP Vojvodine i Odbora za ravnopravnost polova Narodne skupštine republike Srbije, "prošao" javnu raspravu najmanje tri puta, bio na Dnevnom redu sednice Skupštine (mislim juna 2006), pa povučen, menjan još dva puta u formi predloga...knjigu bih mogla da napišem o "doživljajima" sa tim predlogom Zakona od prve ideje sa Konferencije na Palići 3.02.2000. do danas....Sličan "tegoban" put je prošao Predlog Zakona o udruženjima (konačno ćemo o njemu glasati na kraju ove sednice!), a i Antidiskriminacioni zakon...
Biće i na Dnevnom redu i biće usvojeni - to je neminovnost, koliko god bilo odlaganja do sada....
barbarella barbarella 00:32 11.12.2008

Re: Imaju li zene ljudska prava u Srbiji?

gordanac, iskreno se nadam da ce biti usvojen i to sto skorije, a da je neminovnost jeste, jer kad su vec do sad zemlje poput Modavije, Albanije i Crna Gore gde su zene tradicionalno u podredjenom polozaju u odnosu na muskarce npr. uspele da usvoje ovaj zakon ne mogu da verujem da Srbija nece moci.

A zatim, ono sto je jos bitnije, kad i kako ce se ovaj zakon poceti primenjivati to tek ostaje da se vidi kad (i ako) se usvoji...samo napred, imate moju punu podrsku za angazovanje po ovom pitanju, a verujem i podrsku vecine zena u Srbiji!
dunjica dunjica 16:09 11.12.2008

Dječja prava su ljudska prava

Gordana, hvala na podsjećanju! Na moju veliku radost, jučer je obilježavanje Dana ljudskih prava ovdje bila prvoklasna politička vijest.


SLIKA: vidi dolje. MNOGO HVALA Ivani Majstorici!

ivana23 ivana23 16:27 11.12.2008

Re: Dječja prava su ljudska prava

dunjica
Mačak: Mene Ustav štiti.Dijete: Blago tebi!(sorry, ne znam kako smanjiti gigantsku sliku)Gordana, hvala na podsjećanju! Na moju veliku radost, jučer je obilježavanje Dana ljudskih prava ovdje bila prvoklasna politička vijest.


DUNJICINA SLIKA: Mačak: Mene Ustav štiti. Dijete: Blago tebi!


Dunjce ti obrisi sliku, ovi nasi blogodrugari na dial up konekciji nece je otvoriti pola sata. :)))
gofox gofox 09:59 12.12.2008

Price of Silence

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana