A Candid professor confesses
That half-secret of his success
Is not in his science, as such
Not in its marvellous so much
But in his bright and irresponsible guess
Od kad je Bojan poceo da radi na Human Genome Projectu, fantazirao je naglas: "Znas, jednog dana ce ljudi dolaziti kod tebe sa svojim genotipom i ti ces unapred znati verovatnocu da oni obole od bilo koje bolesti..." Nikada nisam verovala da masina moze da da odgovore na pitanje ljudskog zivota. Narocito kad su u pitanju karakterne osobine i duhovni zivot.
Ljudski genom ima oko 30 000 gena. Od njih se, u zavisnosti od zivotnog doba, prepisuje samo 20 000-25 000. Bilo mi je drago kad sam upoznala John Kopchicka i Nicka Okadu. Oni prvovode svoje zivote u americkoj zabiti zvanoj Athens, Ohio i gledaju „tackice kako trce". To se zove proteomics. Ljudski proteom je mnogo relevantniji od genoma jer izucava proizvode „aktivnih gena". Najnovija zabava su nam metabolomics. To su samo oni proteini koji su obradjeni ezimima i imaju aktivnu ulogu u metabolizmu, specijalnost Claire Higham.
Prosle nedelje sretnem na jednom od CPD meetinga Steve Balla. Trebalo je da odrzi debatu na temu water balance. Ono sto izdvaja izuzetnog naucnika od coveka koji radi svoj posao kao bilo ko drugi je tzv. „lateral thinking". Steve nam ispica pricu o nekim zivotinjicama, ne znam kako se ta vrsta prevodi, deluje na oko kao mali mis. Ima 2 roda. Pare se jednom godisnje. Jedan rod ima jednog partnera za ceo zivot i odredjeni polimorfizam gena za vazopresin receptor 2. Drugi rod menja partnera svake sezone i ma sasvim obican gen za vazopresin 2. Jedan od Steveovih ortaca je 2004 godine smislio da izleci nevernika genskom terapijom. I uspeo je. "Transplantacijom" gena za vazopresin receptor 2, nevernik se skrasio sa istom partnerkom vec 3 sezone parenja.
To nije sve. Steve veruje na osnovu uzorka iz ljudskog genoma da oko 40% ljudi ima isti polimorfizam receptora za vazopresin 2 kao „verni mis".
A Vi? Da li biste voleli da znate koga imate kod kuce?"