The Dark Knight

aleksandar.skywalker RSS / 22.11.2008. u 20:27

Tri godine od početka novog poglavlja u priči o mračnom vitezu i filma „Batman Begins“, reditelj i koscenarista Christopher Nolan je snimio drugi deo u sagi „The Dark Knight“.

 

dark_knight_logo.jpg 

 

Ko bi rekao da će posle odličnog „Batman Begins“ publika imati priliku da gleda još bolji „The Dark Knigh“t. Mnogo, mnogo bolji.

 

Ovo je verovatno najbolji film u Batman franšizi i jedan od najboljih ikada snimljenih filmova o super-strip-akcionim herojima. Ne postoji element filma za koji bi se mogao reći da loš. Jednostavno sve savršeno funkcioniše.

 

Scenaristi filma braća Christopher i Jonathan Nolan su priču fokusirali na dva nova lika: Jocker (Heath Ledger) i Harvey Dent (Aron Eckhart). Inspiraciju su potražili u prvim stripovima Betmena iz 1940., a tvorac priče za novi film, David S. Goyer navodi da je najveći uticaj na koncept imalo 13 izdanje ograničenog tiraža „Batman: The Long Halloween“. Nolan, takođe, navodi kao inspiraciju i film „Haet“ Majkl Mana. Dobivši zeleno svetlo od Vornera da produže minutažu filma (oko tri sata), scenaristi su u potpunosti iskoristili prostor da svaki od likova dobije svoje mesto, ali i da film dobije pored akcione i emocionalnu i moralnu strukturu. Tako se scenaristi bave i ljubavnim trouglom, ali i pitanjem humanosti stavljajući svoje likove u nezgodan položaj iz koga treba da se izvuku. Sve to im savršeno polazi za rukom ne dozvoljavajući sebi ni jednom da preteraju u nekom od segmenata.

 

Christopher Nolan je još jednom zablistao. Njegov estetski hiper-realizam u odnosu na nadrealizam i post noar Tima Burtona ili kič i travestije Joela Schumachera je ono što Betmenu najviše odgovara i ono što mu daje na oštrini uz mračnu atmosferu koju je i svojevremeno Burton postigao. Betmen je danas jednostavno ono što i jeste, ono što je i morao da bude – prava vizija tvorca comeback serijala „The Dark Knight Returns“, Frenka Millera. To je postignuto genijalnošću reditelja koji uspeva da skoro tri sata drži film na visokom nivou ne dozvolivši ni jednom da posrne. Pružajući publici takvog Betmena, Bartonova vizija je počela polako da bledi u svesti obožavaoca.

 

Kada se 2005. godine Betmen ponovo vratio na veliko platno nije postojala tolika potreba za poređenjem sa starim (naročito Bartonovim) filmovima koliko to postoji sa novim. Sve je to verovatno iz razloga zbog ponovnog vraćanja najvećeg negativca serijala - Jokera. Kad je rađen scenario za film „Batman Begins“, Goyer je pametno odlučio da film publici pruži „nižu kategoriju“ negativca pošto je želeo da u filmu objasni nastanak Betmena, a za jednog Jockera je potrebno mnogo više prostora. Burton je izabrao obrnut slučaj, ali on se u filmu ne bavi genezom Betmenovog lika. „The Dark Knight“ sigurno nije rimejk filma „Batman“ iz 1989., ali sasvim instiktivno se provlači paralela jer se Betmen susreće sa istim problemima. Kada se pogleda Nolanova verzija i kada se osvrnemo u prošlost, prvi film na momente deluje smešan i neuverljiv. Burton nije uspeo da svog Jokera opiše i prestavi kao veliku napast koja preti Gothamu. Sa druge strane Nolan to čini odlično. Jack Nicholsonov i Ledgerov Joker se dosta razlikuju. Prvi Joker je manje opasan i čak simpatičan kad se uporedi sa novom kreacijom. Lik koji je Ledger izgradio je pravi sociopata koji se lako može naći svuda u svetu, on je terorista, masovni ubica, šizofrenik, čovek bez imalo empatije, marginalizovani ludak koji jedino želi da ubija i da u tome uživa. Nicholsonov lik ume da bude i nežan na momente (ipak on se u filmu i zaljubljuje) i to ga čini manje lošim materijalom da se postigne ono što se želi.

 

dark_knight_18.jpg 

 

Kako god bilo, različita publika će imati svoje različite favorite. Kao i u slučaju sa James Bondom, ona starija neće moći zamisliti Jokera bez lica Jack Nicholsona, a mlađa će navijati za svog novog idola – Heath Ledgera.

 

Komandujući stliziacijom film Nolan dobija vizuelnu sliku koju želi. Fotografija je besprekorna, kostim odličan, scenografija skoro pa dobra, a kamera savršena. Svi ovi elementi doprinose Nolanovom hiper-realizmu, naročito ako se uzme u obzir da su ovog puta Gotham City „glumili“ London i Čikago.

 

Specijalni efekti su nešto o čemu će se dugo pričati. Ne zbog nekakvih inovacija i raskoši (jer posle „Gospodara Prstenova“ i „King Konga“ malo šta je ostalo da se usavršava), nego zbog njene odlične i efektne primene. Dok gledate film čini vam se da sve na sve strane eksplodira od dobre akcije koja traje i traje, ali kada sve to posle saberete dolazite do saznanja da film ima samo nekoliko akcionih scena koje su upotpunjene vizuelnim efektima. Efekat koje one emituju na čula je ono što publici stvara takvu impresiju.

 

Christian Bale je ponovio svoju hvaljenu ulogu iz 2005. Iako je Michael Keaton simpatičan, Bale je pravi i konačni Betmen. On daje liku sve ono što Keaton nije mogao: oštrinu, snagu, hedonizam, tugu i apatiju. Njegova posvećenost liku je očigledna. Pored fizičke konstitucije koju je održava za potrebe filma, on je ušao u lik još dublje. Ova uloga mu verovatno neće doneti Oskara, ali će mu doneti poštovanje filmskog sveta.

 

Iako na kraju to nije sasvim uspeo (uz veliku upornost reditelja) Heath Ledger je pretio da baci Balea u senku i sam okupira ceo film za sebe. Ledger u ulozi Jokera je fenomenalan i nešto što serijal još nije video. Iako je lik sociopate Jokera inspirativan, Nicholson to nije uspeo da iskoristi na način koji je Ledger to uradio. On je istražio lik i iskoristio svoj talenat i glumačku kreativnost da lik uzdigne visoko iznad ostalih i da stvori kreaciju koja može u budćnosti da postane inspiracija i drugim glumcima. Veliku ulogu u njegovom vizuelnom definisanju igra i maska koje mu daje potrebnu oštrinu i koja podseća na onu koju je nosio Brandon Lee u filmu „Vrana“. Heath Ledger je ovom ulogom pokazao širok raspon svog talenta i umeća od gej kauboja u filmu „Brokeback Mountin“ do psihopate i ludaka u Batmanu. Prvi film mu je doneo nominaciju za Oskara, a ovaj je mogao da mu donese i samu statuu. Posvećenost i žrtvovanje ulozi Ledgerova je za primer. Da bi se što bolje pripremio za ulogu Heath je živeo mesec dana sam u hotelu, formulišući karakter, glas i psihologiju samog junaka. Pri tom je vodio dnevnik u kom je opisivao Jokerove emocije i osećanja koja će ga posle voditi tokom snimanja. Imajući sve ovo vidu, ostaje još veća žal za tragičnom smrću mladog glumca.

 

U filmu su još uloge ostvarili i Aron Eckhart kao Harvey Dent i Maggie Gyllanhall kao Rachel Dawes. Lik Harvey Denta, okružnog tužioca i borca protiv kriminala, se pokazao kao važan u filmu, naročito ako se uzme u obzir da će upravo on na kraju postati negativac u stripu poznat kao „Čovek sa dva lica“. Međutim, i pred toga glumac deluje sasvim solidno bez ikakve želje da eksperimentiše sa likom. To doduše i nije toliko loše ako se sagleda film u celini. Za razliku od njega starija sestra Jake Gyllanhalla, Maggie deluje inspirisana projektom i daje od sebe koliko je to moguće pod oštrom kontrolom reditelja. Njen lik je privlačan, iskren i svež.

 

Svoje uloge iz prethodnika su ponovili i oskarovci Michael Cain i Morgan Freeman, sa primetno smanjenom minutažom. Oni se pojavljuju tamo gde je to potrebno da reditelj zatvori rupe i njihova osnovna svrha u filmu je da svojom reputacijom i imenima doprinesu na umetničkom značaju i težini filma.

 

 

Sva posvećenost, žrtva i uložena kreativna energija se (novčano) isplatila. Sa najvećim budžetom u serijalu od 180 miliona dolara film je za samo 10 dna prikazivanja zaradio 300 miliona dolara i tako potukao rekord „Pirata Sa Kariba“ koji su istu sumu zaradilo za 16 dana. Film je ostvario značajan rezultat i u Evropi zaradivši preko 126 miliona dolara, što mu je donelo ukupnu zaradu od 440.5 miliona za samo 12 dana. „Mračni Vite“z je, inače, samo je za vikend u Americi i Kanadi zaradio 75,6 miliona dolara. Enorman finansijski uspeh je film gurnuo na vrh isplativosti u Holivudu i sada zajedno sa filmovima o „Harry Pottery“ prestavlja najveći profitni centar u filmskoj industriji. Od ovakvog rudnika zlata Holivud se neće lako odreći i teži će da ga eksploatiše dokle god može, makar to za posledicu imalo i smenu reditelja i dolazak novog Joela Schumachera.

 

Batman na wikipediji



Komentari (0)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana