Profit u Srbiji

Velimir Ćurgus Kazimir RSS / 03.11.2008. u 20:34

 

            Odavno mi se po glavi mota ova tema. Ne bih je vezao isključivo za ekonomske i privredne probleme. Ideja profita lako se može proširiti i na odnose među ljudima, na osećanje moći, emocija, raznih vrsta zadovoljstava uostalom. Ima ljudi koji mogu unazad da ocene svoj dotadašnji život pojmovima kao što su profit ili totalni gubitak. Ne bih išao toliko daleko, ali ne mogu da se otrgnem od osećanja da je i izraz „biti na svome" nekako izmišljen kao svojevrsna  psiho-ekonomska uteha.

            Šta danas u Srbiji uopšte znači biti uspešan? Koliki je profit koji obezbeđuje uspešnost? Da li je svaki profit istog značaja ili se on razlikuje od posla do posla? Ne mogu da odgovorim na toliko pitanja sam. Ovo bi trebalo da bude timski rad.

            Uglavnom, pre nedelju dana je zatvorena jedna praonica na Bulevaru Kralja Aleksandra, u kojoj je uvek bila gužva. U praonioci je radilo nekoliko mladih žena, najčešće po jedna u smeni, koje su se smenjivale, pošto je gazda imao još tri praonice na raznim krajevima Beograda. Pre nego što je praonica zatvorena jedna radnica mi se poverila da će najverovatnije izgubiti posao jer gazda nije zadovoljan zaradom. To me je prilično začudilo jer usluge nisu bile ni malo jeftine a posla je bilo toliko da smo ponekad morali da čekamo po dva dana da bismo došli do svojih ispeglanih košulja. Uzeo sam tada podatke o prosečnoj dnevnoj zaradi, troškovima za plate, struju, potrošni materijal, zakup prostora, naravno, sve bez fiskalnog računa i pdv-a... i došao do zanimljivog otkrića da je gazda mesečno ostvarivao najmanje 25% čistog profita (oko 2.500 eura) pošto je najveći deo posla plaćan gotovinom. Moguće da je profit bio i veći jer su se stvari nosile i na hemijsko čišćenje što se posebno plaćalo. Ulaganje u samu praonicu kreće se oko 6.000 eura - tri mašine za pranje i sušenje, dve pegle, ventilator, pult i vešalice.

            Sudbina ove praonice, odnosno mladih žena koje su najverovatnije ostale bez posla, navela me je da razmišljam u dva pravca: kako to da država, odnosno njen Zavod za zapošljavanje, nije  došao na ideju da takvim mini projektima pokrene zapošljavanje, inicijativu i nadu hiljadama nezaposlenih ljudi, i kako je moguće da je 25% profita nedovoljno za uspešan posao.

            Ovde je, nesumnjivo, nastupilo ono otimačko, prostačko doba koje neki slavodobitno „krste" prvobitnom akumulacijom kapitala tako da se svaka kritika ovakvog stanja stvari doživljava kao komunističko-samoupravljački vapaj, ili urlik, sve jedno. Kao prvo, potpuno je besmisleno govoriti o „prvobitnoj akumulaciji kapitala" koja se odvija u Evropi u 21. veku. Prvobitna akumulacija kapitala je izvorno englesko iskustvo o kojem je tako lucidno pisao Adam Smit a emotivno Čarls Dikens. I jedan i drugi su učinili veoma mnogo da se taj period    prevazidje izmedju ostalog i time što se ubrzano razvijala filantropija i socijalna odgovornost kao deo opšte nacionalne kulture.

            U Srbiji je ta kultura postala deo prokletstva koji zajedno anatemišu novi bogataši i njihovi politički lakeji. Biti uspešan u Srbiji danas znači imati profit od osamdeset i sto odsto, kako u poslu tako i u politici. Opšta feudalizacija našeg političkog i javnog života, gde su feudi sinonimi za političke stranke i njihov uticaj, dovela je dotle da se ni o čemu, u stvari, ne može ozbiljno raspravljati ili razgovarati. Niko danas u Srbiji nije korumpiran, preplaćen, nesposoban, ograničen, pokvaren, ili jednostavno zavisan od odluka političkih i finansijskih centara moći.   Svi su ispravni, skromni, pametni i pošteni.

            Ono o čemu sada razmišlja, mada idemo u susret ekonomskoj krizi globalnih razmera, to je da se pokrene neka inicijativa, slična onoj banci za najsiromašnije u Bangladešu, koja bi mogla da podrži bespomoćne, a vredne ljude, da pokrenu svoje praonice, svoje plastenike, manufakture i zadruge, i da ne zavise ni od jedne stranke ili lidera. I da jednom doživimo trenutak kada će se normalno moći živeti i razvijati od profita od 10 ili 12 odsto. Tada bi, siguran sam, i naša politička elita morala mnogo više da vodi računa o običnim ljudima a ne o tajkunima.



Komentari (61)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Time Bandit Time Bandit 21:01 03.11.2008

Profit - sve sto je vece

od referentne stope NBS.

Da li je svaki profit istog značaja ili se on razlikuje od posla do posla?


Rec znacaj na ovom mestu u recenici se ne uklapa u "kontekst". Visina profita se razlikuje od industrije do industrije, i u stabilnim zemljama taj procenat je vrlo vazan za investitore. Npr. osrednji profit f za telecom biznis je 8%, profiti ispod tog procenta pokazuju trenutnu (ako je ne podrzava istorijski pregled profita u zadnjih 5-10g) ili konstantnu slabost pripadnika te industrije. Od 8 do 12% pokazuje izuzetnu uspesnost menagement-a telecom firme da odrzi rast u globalnom padu profita te industrije. Preko 12% su rezultati trenutnih lidera te industrije. Referentna stopa u tim zemljama je izmedju 4 i 5.5%.
jaksa scekic jaksa scekic 21:23 03.11.2008

Od profitne diskriminacije

gora je ona-starosna . Po nekim podacima u Velikoj Britaniji drasticno skace broj otpustenih koji su stariji od 50 godina. Njih nekolicina je uspelo da se vrati na posao jer su uspeli da dokazu da su ga izgubili ne zbog nepsosobnosti ili ne znanja, vec zbog godina. Odstete su bile vise nego simbolicne.

U Americi postoji nekoliki NGO koje se bave samo zaposljavanjem onih preko ili izmedju 50-60 godina.

Za neke struke iskustvo je mnogo bitnije nego godine i izgled.

J
vishnja92 vishnja92 22:02 03.11.2008

ovako je meni objasnjeno, juce:

"ponudjeno je 5000 eura za zakup. preko toga meni ide 10 puta vise. odbio sam. a takvih istih prostora tamo ima 200. a sada pogledaj oko sebe..."

i ja vidim Grad.
koja bi mogla da podrži bespomoćne, a vredne ljude

ovo ne postoji. sit gladnom ne veruje. to ne postoji. bila sam u tome i vise nisam, ali pamtim.
jako mi je drago sto neko tako razmislja, ali toga o cemu govorite nema.
ivana23 ivana23 22:53 03.11.2008

Re: ovako je meni objasnjeno, juce:

vishnja92
koja bi mogla da podrži bespomoćne, a vredne ljude
ovo ne postoji. sit gladnom ne veruje. to ne postoji. bila sam u tome i vise nisam, ali pamtim.jako mi je drago sto neko tako razmislja, ali toga o cemu govorite nema.

U pravu je visnja!

Pogledajte (danasnji) on-line Blic:

Tuča u Vladi za službeni automobil



U Vladi Srbije čine sve da izbegnu uvođenje pravila o korišćenju automobila. Ministarstvo finansija uporno odlaže da oceni uredbu o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila i time sprečava njeno usvajanje na Vladi. Uredbom u koju je „Blic“ imao uvid, korišćenje automobila se ne uskraćuje nikome od onih koji su i do sada imali tu privilegiju, ali i pored toga otpor kontroli je veliki.
Ni dva meseca otkako je premijer Mirko Cvetković naložio da se hitno donese pravilnik o korišćenju službenih automobila i time og­raniči neograničeno i bahato vozikanje činovnika o trošku građana, Vlada nije uspela da zavede red. Generalni sekretarijat je napisao predlog uredbe, ali ona ne može ni da stigne u Vladu dok ne dobije mišljenje Ministarstva finansija. U ovom ministarstvu bez pravog objašnjenja i razloga za „Blic“ su rekli samo da „predlog još razmatraju“. Generalnom sekretarijatu su time praktično vezane ruke.
- Za sada je o uredbi stiglo samo mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo Skupštine Srbije koje osporava pravo da Vlada Srbije određuje način korišćenja službenih vozila u Narodnoj skupštini. Uredba koju je uradio Generalni sekretarijat biće na sednici Vlade kada dobijemo i mišljenje Ministarstva finansija - kaže za „Blic“ Tamara Stojčević, generalni sekretar Vlade Srbije.
Uredba u koju je „Blic“ imao uvid predviđa da jednom mesečno bude kontrolisano korišćenje službenih automobila (korisnik, broj pređenih kilometara, potrošnja goriva…) koji su najvišim državnim organima dati na stalnu upotrebu.
Za republičke funkcionere koji imaju pravo da se voze samo kad im to odobri direktor Uprave za zajedničke poslove, upotreba vozila biće kontrolisana po završetku svake vožnje. Takođe, uredbom je predviđeno da Generalni sekretarijat oformi petočlanu komisiju koja će utvrđivati kategoriju službenih automobila koji se dodeljuju najvišim državnim.


- A odmah ispod te vesti mozete procitati:

Smanjiti javnu potrošnju ili nam se crno piše



Upozorenje Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke, da država mora da zamrzne plate i penzije jer se Srbiji loše piše, glas je razuma koji bi nadležni morali da čuju. Slično upozorenje šalje i Međunarodni monetarni fond koji kaže da bi planirano povećanje penzija u Srbiji na 70 odsto prosečne zarade u idućoj godini prouzrokovalo smanjenje izdataka za kapitalne investicije. Kako ne bi bila skuplja dara nego mera i u uslovima neumitnog usporavanja tempa rasta, ekonomisti preporučuju da se pre donošenja budžeta za 2009. godinu krajnje racionalno ponaša.
Mera zamrzavanja plata i penzija, kako je objasnio Jelašić, potrebna je zbog prenošenja ovogodišnjih povećanja plata i penzija na 2009. godinu, a što bi onemogućilo usvajanje restriktivnog budžeta za sledeću godinu.


BLIC

Glas razuma je zamrzavanje plata i penzija, a nisu automobili (da ostanemo samo kod njih, jer bi se moglo nabrajati o raznim pogodnostima, beneficijama... o basnoslovnim zaradama (JAT!) da i ne govorimo).
Uostalom i plate u NBS bi mogle, ne da se zamrznu, vec i da se smanje - ako je do glasa razuma!
vishnja92 vishnja92 23:07 03.11.2008

Re: ovako je meni objasnjeno, juce:

Uostalom i plate u NBS bi mogle, ne da se zamrznu, vec i da se smanje - ako je do glasa razuma!

Ivana, moja mama kao penzioner NBS veci deo mog radnog veka ima vecu penziju nego ja platu.
a ja vec godinama nemam losu platu, naprotiv.
neny neny 22:30 03.11.2008

.

Opšta feudalizacija našeg političkog i javnog života, gde su feudi sinonimi za političke stranke i njihov uticaj, dovela je dotle da se ni o čemu, u stvari, ne može ozbiljno raspravljati ili razgovarati. Niko danas u Srbiji nije korumpiran, preplaćen, nesposoban, ograničen, pokvaren, ili jednostavno zavisan od odluka političkih i finansijskih centara moći. Svi su ispravni, skromni, pametni i pošteni.


Ovo je upravo kljucno,jer ne mozemo ocekivati da ce drustvo koje vecinski ideal zivljenja vidi u 14. veku,smoci snage i naci pameti da se makar verbalno ako ne na neke relevantnije nacine suprostavi bogacenju domace aristokratije,preko tudje grbace.
tyson tyson 22:48 03.11.2008

Svoj posao

Pa postoje već duže vreme razni start-up krediti za počinjanje biznisa koje daje država preko nekoliko svojih institucija, te za mlade do 25, pa za one do 30 godina starosti, pa za ostale, pa za nezaposlene, pa ako je u pitanju prvi posao... U pitanju su prilično povoljni krediti.
Nemojte mi sada tražiti detaljnije podatke jer me to nije naročito zanimalo, ali znam da postoji.

Drugo, ljudi koji dobijaju otpremnine u društvenim firmama iste u ogromnom broju slulajeva troše za kupovinu automobila, bele tehnike itd, a skoro niko ne razmišlja o otpočinjanju nekog posla, sam ili sa nekim, pa i uz neki kredit. Pa onda kukaju kako su ostali bez posla i ne mogu da se zaposle.

Kad već širimo temu: znam za bar jednu stranu nevladinu organizaciju koja deli (ili je do skoro delila) start-up kredite ljudima van Beograda, a onda te pare zapravo nikada nisu tražili da im se vrate.

No, najlakše je kukati i očekivati od famozne države da sve obezbedi.

A da su domaće "gazde" hiperalave, to potpisujem. I to što sitniji biznis, to veća alavost. Čast izuzecima.



Alava Alava 23:34 03.11.2008

Re: Svoj posao

A da su domaće "gazde" hiperalave, to potpisujem. I to što sitniji biznis, to veća alavost. Čast izuzecima.

Mene spominješ? :)))))

Sad bez šale - ja imam firmu i radim na nuli praktično od starta. Zakup poslovnog prostora je izuzetno velika stavka, tako da sav moj eventualni profit ode na plaćanje zakupa. Neretko se dešava da za zakup moram da sakupim novac i sa neke druge strane, tj. da sam posao ne donosi dovoljno da bi se sve dažbine podmirile. Još ako kažem da sve poreze plaćam, izdajem fiskalne i to... jasno vam je.

Što se tih start-up kredita tiče, to su suviše male pare za nešto baš profitabilno i unosnije od klasičnog STR-a ili trafike. Bar je bilo tako kad sam ja počinjala.
tyson tyson 01:09 04.11.2008

Re: Svoj posao

Alava
Što se tih start-up kredita tiče, to su suviše male pare za nešto baš profitabilno i unosnije od klasičnog STR-a ili trafike. Bar je bilo tako kad sam ja počinjala.

Pa jeste, zato i jesu start-up, da ti pomognu da započneš nešto svoje, ne grandiozno, pa polako razrađuj biznis. Slabo će ko da ti da velike pare ako ti je to prva investicija. Veliki je rizik. Banke ponajmanje, a što bi onda i država.

Kazimir je i pomenuo nekih 6000 ojra kao sumu s kojom se može otvoriti perionica (mada ja mislim da to košta više), a ovi državni krediti su veći. Plus dodaš malo svojih para, udružiš se sa nekim...

A ne moraju samo trafike i STR da se otvaraju. Malo kreativnosti uvek dobro dođe. Nisu ovo devedesete. Mnogo više ljudi ima novca, i mnogo je više uspešnih firmi. Pa to je vidljivo golim okom.



P.S. Ah, da - krajnje je vreme da promeniš lokaciju svog poslovnog prostora, pa vidiš da te uguši kirija! :)
aguero aguero 14:26 04.11.2008

Re: Svoj posao


Sad bez šale - ja imam firmu i radim na nuli praktično od starta

To je ono sto je najstrasnije saznanje - da se i dalje ne isplati ni jedan legalan posao!Nema profita,ulaganja u razvoj,samo se unistava supstanca i sto vise radis,sve vise se ukopavas u zivo blato.Cak ako i naletis na super posao,sa dobrom zaradom,otece ti i jedno i drugo neki veci igrac,a ti ,ako glavu sacuvas,dobro si prosao....
Doctor Wu Doctor Wu 23:00 03.11.2008

Pa, očekivani profiti

zavise od rizika. U visokorizičnim područjima, investitor očekuje brzo obrtanje kapitala, visok profit i brzo izlaženje sa tržišta (take the money and run logika), Stabiliniji uslovi znače i smanjivanje očekivanih profitnih stopa.
flipper58 flipper58 23:55 03.11.2008

Re: Pa, očekivani profiti

zavise od rizika. U visokorizičnim područjima, investitor očekuje brzo obrtanje kapitala, visok profit i brzo izlaženje sa tržišta (take the money and run logika), Stabiliniji uslovi znače i smanjivanje očekivanih profitnih stopa.


odakle ti taj take-the-money-and-run način razmišljanja? Ozbiljni biznismeni ulažu u mnogoljudne zemlje poput Indije, Pakistana, itd. jer radna snaga je jeftina, potrošnja u skoro neograničenom porastu i dugoročni profiti su osigurani.

Šta je brzo izlaženje sa tržišta? Daj primer.

Stabilni uslovi - na primer u Britaniji ili Nemačkoj su stvorili stabilna potrošačka društva.

High-risk tržište hedge fondova nije zaustavilo investitore.

Šta su low-risk tržišta?
vishnja92 vishnja92 23:59 03.11.2008

Re: Pa, očekivani profiti

jao, gle, i ovo ce da se pretvori u jedan ekstremno dosadan i krajnje nerazumljiv blog o ekonomiji :)
kao da ih nema dovoljno.
tjah.

vecina - pa dobro.
al nije bila losa tema, ni smernice, uopste.
flipper58 flipper58 00:06 04.11.2008

Re: Pa, očekivani profiti

vishnja92
jao, gle, i ovo ce da se pretvori u jedan ekstremno dosadan i krajnje nerazumljiv blog o ekonomiji :)
kao da ih nema dovoljno.
tjah.

vecina - pa dobro.
al nije bila losa tema, ni smernice, uopste.


Cherry dear, the art of controversy is the art of conversation. Ili vice versa.
vishnja92 vishnja92 00:20 04.11.2008

Re: Pa, očekivani profiti

aj dobro :)))

al gundjacu jos malo posle, svejedno.
antioksidant antioksidant 10:15 04.11.2008

Re: Pa, očekivani profiti

Šta su low-risk tržišta?

drzave

ako ti sebi osvaris eksluzivu

tu vise rizika nema
dreamreader dreamreader 23:37 03.11.2008

Mera

Oduvek me je progonio utisak da je najveci srpski problem, u svakom segmentu drustva, bio nedostatak prave mere pa shodno tome i ravnoteze u onome sto se radi/ne radi, misli ili govori. To vazi i za ocekivanja, nadanja i gradjenje odnosa prema realnosti uopste.

Taj nedostatak mere se po mom (nestrucnom) misljenju svakako odnosi i na ekonomiju. Od prijatelja u malim i srednjim biznisima, ne tako retko, cujem kako gotovo niko ne pravi visegodisnje, odrzive planove za svoju proizvodnju/ponudu, pa samim tim direktno, cesto negativno, uticu na trend potraznje. Skoro je do mene dosla prica iz oblasti koju zaista ne poznajem, pa samim tim ne garantujem 100% ispravnost informacije, a odnosi se na potencijalno dobro trziste koje smo mogli imati u Rusiji, a za izvoz jabuka. Jedan deo nasih izvoznika je u prvoj godini odlucio da odmah zgrne veliki profit, a to je probao da ubrza podvalom ruskim partnerima stavljajuci sa jabukama i pakovanja vode, pa cak i cigle da bi dobili na obecanoj tezini.
E sada, ovo zvuci kao opste mesto u prirucniku "Kako zavrnuti klijenta - srpska praksa 101", ali meni je dovoljno verovatno ako se uzme u obzir svakodnevno iskustvo sa prosecnim srpskim biznismenom bilo koje velicine.
Brz profit, relativan kvalitet i gotovo nikakva odrzivost samog posla o kojem je rec - to je cini se usud dok drzava ne postavi realne standarde, ne pomogne onom ko je sposoban da ih ispuni i strogo ne sankcionise one koji ih krse.
vishnja92 vishnja92 23:45 03.11.2008

Re: Mera

Oduvek me je progonio utisak da je najveci srpski problem, u svakom segmentu drustva.....

....segmentu drustva, koje inace zivi na jednom dalekom ostrvu daleko od svega i jos nije spoznalo postojanje drugih civilizacija....

dajte bre, manite nas vise tih lokalno orijentisanih kategorizacija tamo gde im nije mesto.
dreamreader dreamreader 00:02 04.11.2008

Re: Mera

vishnja92
Oduvek me je progonio utisak da je najveci srpski problem, u svakom segmentu drustva.....

....segmentu drustva, koje inace zivi na jednom dalekom ostrvu daleko od svega i jos nije spoznalo postojanje drugih civilizacija....

dajte bre, manite nas vise tih lokalno orijentisanih kategorizacija tamo gde im nije mesto.


?

Nije mi bas najjasniji komentar - prvo, zato sto nigde ne spomenuh da od tog problema pati jedino i isljucivo Srbija (sto mislim da je posebno ocigledno sa ovom globalnom ekonomskom krizom), prosto je dat komentar koji se po mom misljenju odnosi na Srbiju (drugi su izostavljeni jer se tema nije odnosila na njih).
Drugo, cemu takav ton?
aguero aguero 14:07 04.11.2008

Re: Mera

Oduvek me je progonio utisak da je najveci srpski problem, u svakom segmentu drustva, bio nedostatak prave mere pa shodno tome i ravnoteze u onome sto se radi/ne radi, misli ili govori. To vazi i za ocekivanja, nadanja i gradjenje odnosa prema realnosti uopste.


Potpuno ste u pravu.Sto se tice planiranja,mnogi ce reci da na haoticnim trzistima i ne moze da se planira.No,to nije tacno.Osnove plana uvek moraju da se postave,da se zna sta se hoce i moze.Plan moze i da se ne ostvari,da nesto podbaci,ali i prebaci.Ali plan je osnova svakog posla,Osim poslova koje zovemo muljanjem.Ozbiljni poslovi zahtevaju razvojne studije,procenu isplativosti,odnos ulozenog,prometa i zaradjenog...
Tvrdim da u Srbiji i dalje niko,ali niko,ne moze da uradi kvalitetnu fizibiliti studiju po zapadnim standardima.Da je tako kazuju i mnoga za nas odvojena sredstva u svetu koja ne koristimo jer nismo sposobni da predjemo prag tih fondacija.
Jedan od primera neiskoriscene sanse je i mogucnost snimanja stranih filmova u Srbiji...znate ono - jevtinija radna snaga,troskovi...kad dosli stranci,nasi producenti,njihovi partneri, hteli da naplate sve ono sto nisu zaradili u proteklih deset godina.Odmah.I ovi se odmah pokupili i - Cao,djaci!Nikad vise!
Nemojte da se cudite tonu pojedinih ucesnika u ovoj prici,njih zamaraju ozbiljne teme i ozbiljan pristup temi.
Brooklyn Brooklyn 23:37 03.11.2008

*

Uzeo sam tada podatke o prosečnoj dnevnoj zaradi,

odakle si ih "uzeo"?

mozda tu lezi tvoj problem. lako je preceniti profit i potceniti troskove kada gledas nekog drugog.
Inner Party Inner Party 23:49 03.11.2008

Kome ja skidam kapu...

Šta danas u Srbiji uopšte znači biti uspešan?


... onom liku sto ga u Srbiji optuzuju da je monopolista, a on ode u Brisel da zahteva od Olija Rena da mu omoguci sirenje posla po drugim drzavama na Balkanu.


PS

Dokle vise sa tom mantrom o "malim i srednjim preduzecima"?!
Drzava treba da pomaze velike i one koji vec imaju - da postanu jos veci i da steknu jos vise.
Para na paru ide, mnogo je manje rizika kada se ulaze u vec stvoren biznis, nego u biznis koji se tek razvija...
ivana23 ivana23 00:00 04.11.2008

Re: Kome ja skidam kapu...

Inner Party
Šta danas u Srbiji uopšte znači biti uspešan?... onom liku sto ga u Srbiji optuzuju da je monopolista, a on ode u Brisel da zahteva od Olija Rena da mu omoguci sirenje posla po drugim drzavama na Balkanu. PSDokle vise sa tom mantrom o "malim i srednjim preduzecima"?!Drzava treba da pomaze velike i one koji vec imaju - da postanu jos veci i da steknu jos vise. Para na paru ide, mnogo je manje rizika kada se ulaze u vec stvoren biznis, nego u biznis koji se tek razvija...

A ko ce sutra da nam popravi bravu, odgusi cev, urami sliku... ukorici maturski/diplomski rad nasoj deci...? Miskovic?!
vishnja92 vishnja92 00:02 04.11.2008

Re: Kome ja skidam kapu...

kupicemo nove...kod njega
sve sto treba.
mirelarado mirelarado 00:05 04.11.2008

Re: Kome ja skidam kapu...

A ko ce sutra da nam popravi bravu, odgusi cev, urami sliku... ukorici maturski/diplomski rad nasoj deci...? Miskovic?!


Pravo pitanje! U stabilnim društvima giganti nisu monopolisti, a mali, porodični biznisi drže ekonomiju.
Sigurna sam da i u našoj zemlji ima vrednih ljudi koji ne sanjaju da se obogate preko noći već da svojoj porodici obezbede pristojan život. Očito je da ih treba više stimulisati u tom pravcu!
jeremija92 jeremija92 00:23 04.11.2008

Račun

"Uzeo sam tada podatke o prosečnoj dnevnoj zaradi, troškovima za plate, struju, potrošni materijal, zakup prostora, naravno, sve bez fiskalnog računa i pdv-a... i došao do zanimljivog otkrića da je gazda mesečno ostvarivao najmanje 25% čistog profita (oko 2.500 eura) pošto je najveći deo posla plaćan gotovinom. Moguće da je profit bio i veći jer su se stvari nosile i na hemijsko čišćenje što se posebno plaćalo."

Račun nije dobar.

Za profit od 25% svi u oblasti trgovine i usluga, (sem onih u trgovini narkoticima, belim roblljemi sl. poslovima), bi doslovce izginuli u Beogradu.
Predpostavljam da je greška u delu zakup prostora.
Vlasnik praonice poslovni prostor ili skuplje plaća ili ga za više od 2.500 E može izdati ukoliko je vlasnik .
U Bulevaru se bolji lokali izdaju u zakup za 100E po kvadratu.
Time Bandit Time Bandit 00:29 04.11.2008

Re: Račun

Oche jeremija,

koji je to profit u BG, sto Vi smatrate dovoljnim a nije u oblastima koje ste naveli?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:41 04.11.2008

Re: Račun

jeremija92
U Bulevaru se bolji lokali izdaju u zakup za 100E po kvadratu.

Тачно. И више од тога.

Профит самосталног киоска или СТРа: 2% (све легално) - 4-6%("креативан" приступ послу)
Профит објекта у ланцу: киоск 5-6% (увек су скроз легални) - радња, продавница, самопослуга, маркет, хипермаркет 8-15%.

П.С.
Хвала на оном позиву.

jeremija92 jeremija92 00:44 04.11.2008

Re: Račun

Sine Time, 10% je OK za sve legalne poslove u trgovini, sve preko toga je premija.
jeremija92 jeremija92 00:46 04.11.2008

Re: Račun

Predrag Brajovic


П.С.
Хвала на оном позиву.


Jel to hvala znači hvala da ili samo hvala.:)
Time Bandit Time Bandit 00:47 04.11.2008

Re: Račun

Oche Predrag,

koja je to logika da je profit nizi od kamate koje nude banke po vidjenju a i oroceno?

Ono sto sam ja cuo od ljudi koji se ovim poslovima bave je da je njihov cilj 35 do 45% bez nekog narocitog gledanja na pocetno ulozena sredstva (i prilicno su frustrirani sa realnih 20%), tj kada uloze u robu koju preprodaju ocekuju taj visoki procenat.
ivana23 ivana23 00:48 04.11.2008

Re: Račun

4-6%("креативан" приступ послу)


jeremija92 jeremija92 00:52 04.11.2008

Re: Račun

Time Bandit
Oche Predrag,

koja je to logika da je profit nizi od kamate koje nude banke po vidjenju a i oroceno?

Ono sto sam ja cuo od ljudi koji se ovim poslovima bave je da je njihov cilj 35 do 45% bez nekog narocitog gledanja na pocetno ulozena sredstva (i prilicno su frustrirani sa realnih 20%), tj kada uloze u robu koju preprodaju ocekuju taj visoki procenat.

Verovatno su ti pričali o trgovačkoj marži.
Time Bandit Time Bandit 00:52 04.11.2008

Re: Račun

O. jeremija, u obracanju je vise refleksija na skoro blogovsko nagadjanje u pravoslavnoj izbornoj trci...

Uzgred, pitanje ostaje isto - zasto bi neko radio za 10% profita ako mu banka nudi vise?
ivana23 ivana23 00:54 04.11.2008

Re: Račun

Time Bandit
O. jeremija, u obracanju je vise refleksija na skoro blogovsko nagadjanje u pravoslavnoj izbornoj trci...Uzgred, pitanje ostaje isto - zasto bi neko radio za 10% profita ako mu banka nudi vise?

Koja banka, daj link.
jeremija92 jeremija92 00:54 04.11.2008

Re: Račun

O, Time, ljudi o kojima pričamo nemaju velike svote u gotovini. Obrću mala sredstva, zarađuju svojim radom.
Kontaš?
jeremija92 jeremija92 00:55 04.11.2008

Re: Račun

ivana23
Time Bandit
O. jeremija, u obracanju je vise refleksija na skoro blogovsko nagadjanje u pravoslavnoj izbornoj trci...Uzgred, pitanje ostaje isto - zasto bi neko radio za 10% profita ako mu banka nudi vise?

Koja banka, daj link.


Jezda i Dafiment, samo mi se čini da su privremeno zatvorene.:))))))))))))
ivana23 ivana23 00:59 04.11.2008

Re: Račun

jeremija92
Jezda i Dafiment, samo mi se čini da su privremeno zatvorene.:))))))))))))


:))))))))))
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:02 04.11.2008

Re: Račun

Time Bandit
Oche Predrag,
koja je to logika da je profit nizi od kamate koje nude banke po vidjenju a i oroceno?

Сине Бандиту,
Захваљујем ти на примедби У праву си, овако како сам изнео није довољно јасно, а и ја сам био поприлично непрецизан.
Условно и грубо речено, говорим о профиту у односу на остварени промет. Домаћин је такође изнео помало непрецизне податке, скоро као ја :)), а у бизнису има сувише променљивих и разних мађионичарских трошкова, тако да је тешко правити нека тачнија уопштавања.

Али, веруј ми на реч (Јеремија зна да треба;-), прилично сам упознат са материјом...

јеремија92
Jel to hvala znači hvala da ili samo hvala.:)

Ја имам своју електронску кућу, а карактер ми је незгодан, тако да сам мало где радо виђен гост.
Тако да тек хвала:))
jeremija92 jeremija92 01:08 04.11.2008

Re: Račun

Predrag Brajovic


јеремија92
Jel to hvala znači hvala da ili samo hvala.:)

Ја имам своју електронску кућу, а карактер ми је незгодан, тако да сам мало где радо виђен гост.
Тако да тек хвала:))


Karakter je čovekova sudbina, što bi rekao blagopočivši otac Heraklit, ne beži od njega.
Poziv ostaje otvoren.

PS: gde je ta tvoja elektronska kuća, da te posetimo.:)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:16 04.11.2008

Re: Račun

jeremija92
PS: gde je ta tvoja elektronska kuća, da te posetimo.:)

Једноставно ћеш наћи: моје улице не мењају своје име.
Time Bandit Time Bandit 01:17 04.11.2008

Re: Račun

Svi ste po malo neprecizni ali zato dodatno qrceviti?

Ponovo, ali na drugi nacin. Moj rodjak/komsija/advokat ima izvesnu sumu novca, ja ga nemam a imam ideju kako bi moglo da se zaradi u nekom poslu. Trazim od njega da ulozi izvesnu sumu i obecam mu profit od 2% na njegov ulog na godisnjem nivou. On kaze da je to malo, jer bi vise dobio od plasmana tih sredstava na vidjeno u banci. Smislim neki drugi posao i obecam istoj osobi 5 do 6%, a on kaze da bi vise dobio na orocenoj stednji.
Nakon toga odem u banku cija je ponuda referentna kamata +2% markup-a.
jeremija92 jeremija92 01:37 04.11.2008

Re: Račun

Prvo dugme na sakou si pogrešno zakopčao.:)) Hoću da kažem: Polaziš od pogrešne pretpostavke.
Mali preduzetnici nemaju gotov novac. Imaju znanje, iskustvo, motive... počinju od ničega ili sa malim sredstvima, ponekad su ta sredstva pozajmljena od banke, roditelja...
Pitanje da li će sredstva koja nemaju uložiti u banku je, bez sumnje, suvišno. Počinju da rade da bi stvorili sredstva, a da li će u tome uspeti.... dugačka je priča.
Brooklyn Brooklyn 10:15 04.11.2008

Re: Račun

Ponovo, ali na drugi nacin. Moj rodjak/komsija/advokat ima izvesnu sumu novca, ja ga nemam a imam ideju kako bi moglo da se zaradi u nekom poslu. Trazim od njega da ulozi izvesnu sumu i obecam mu profit od 2% na njegov ulog na godisnjem nivou. On kaze da je to malo, jer bi vise dobio od plasmana tih sredstava na vidjeno u banci. Smislim neki drugi posao i obecam istoj osobi 5 do 6%, a on kaze da bi vise dobio na orocenoj stednji.
Nakon toga odem u banku cija je ponuda referentna kamata +2% markup-a.

u pravu si. ako je neko tom coveku dao tih, ajde da kazemo da je bilo 6,500 evra, onda taj ocekuje (ili bih ja) barem 15% (ako mu je rod). znaci, to je dodatni trosak, od otprilike 100-ak evra mesecno, koji treba odbiti od onog "profita", a koji kazimir izgleda nije racunao.

a od "angel investora" uzimaju oni koji nemogu da se kvalifikuju u banci za jeftiniji zajam, od ref. kamata +2%.

znaci treba razdvojiti dohodak od rada i kapitala. profit je ono sto ostane nakon sto vlasnik isplati sebi platu i vrati sve rate za kredite. tako da se vidi da tih 2,500 sto je ovaj izracunao kao profit i nije tako puno.

zbog cega ja mislim da se kazimir preracunao u svom racunanju? zato sto da je zaista tako profitabilan vise bi mu se isplatilo da radnju proda ili izda nego zatvori.
Velimir Ćurgus Kazimir Velimir Ćurgus Kazimir 13:57 04.11.2008

Re: Račun

Zakup je uključen u kalkulaciju i on iznosi 700 eura mesecno. Tri nove profi masine za pranje i susenje kostaju oko 5.000 eura. Toliko o osnovnim troškovima.
Time Bandit Time Bandit 14:46 04.11.2008

Re: Račun

Sem ovog nacina finansiranja cija je kamata uglavnom 20%, moguce je investiranje i kroz zaposlene. Za one koji se kvalifikuju, trazi se ulog od recimo 5.000 eura. Uz sigurno radno mesto sledece 3 godine, i redovnu platu, godisnje ce dobijati i 10% na ulozena sredstva. Ovo ima smisla u Srbiji, gde su mnogi ostali bez posla a dobili kakve takve otpremnine, a vlasnicima malih biznisa, koji vec imaju znanje i trziste obezbedjuje se rast i uvecanje obima proizvodnje / usluga.

Treci nacin finansiranja ovakvom malog biznisa je moguc i kroz same kupce/potrosace ako im se da popust od 15 do 20% na pretplatu za usluge.Npr. Kazimir se pretplati mesecno na usluge praonice, plati unapred odredjenu sumu koja mu na kraju ustedi 20% od mesecnih troskova pranja.

U slucaju koji je naveden, prosto je neverovatno da ulaganje od 6.000 eura daje cisti profit od 2.500 eura mesecno, sto znaci 41% na mesecnom nivou, a 500% na godisnjem. Brajko, a i jeremija gore su navodili profit za STR od 2% do 10% na godisnjem nivou (legalno, bez kreativinih intervencija) sa roditeljskim ulaganjima (bez kamate) ili pravljenje profita ni iz cega (jeremija - "Obrću mala sredstva, zarađuju svojim radom.Kontaš?"
Doctor Wu Doctor Wu 16:04 04.11.2008

Re: Račun

Zakup je uključen u kalkulaciju i on iznosi 700 eura mesecno. Tri nove profi masine za pranje i susenje kostaju oko 5.000 eura. Toliko o osnovnim troškovima.

Pretpostavljam da i struju i vodu racunate u osnovne troskove...
Uostalom, Kazimire, ako zaista verujete da je profit na ulozenih 6000 evra, 2500 evra mesecno (iliti 30000 evra godisnje) zasto objaviste to ovako javno na blogu? Kupite masine, nadjite tri radnice, i sta vas briga sta ce Jelasic sutra pricati za peMzije.
Brooklyn Brooklyn 16:07 04.11.2008

Re: Račun

Pretpostavljam da i struju i vodu racunate u osnovne troskove...

i plate, poreze na plate, bolovanja i godisnje odmore svih zaposlenih, a mozda cak i troskove popravke i amortizaciju osnovnih sredstava.
Velimir Ćurgus Kazimir Velimir Ćurgus Kazimir 20:28 04.11.2008

Re: Račun

Dragi doktore Wu, mislim da je ironija nepotrebna u ovom slucaju. Ovo nisam napisao zbog mudrovanja vec zato jer mi se cini da je rec o opstem mestu. Razmisljao sam i ja, naravno, da se obogatim nekim drugim poslom osim pisanjem i pravljenja arhiva, ali nikada to stvarno nisam pokusao. Malo me je sramota da pod stare dane krenem u biznismene. Osim toga, tu nije u pitanju samo licna odluka nego i okolnosti da kada krenete sa nekim poslom koji uposljava mnogo ljudi a vama ne donosi previse finansijskih benefita uvek razmisljate i o tome kakva je vasa odgovornost prema tim ljudima i tom poslu.
Ja, recimo, veoma volim da kuvam, i umem da kuvam sto je najvaznije gomilu jela, ali nikada nisam pomislio o sebi da bih mogao da napravim karijeru nekog restorandjije. Mnogo mi je vise prijalo da, s vremena na vreme, napravim rucak ili veceru za dvadesetak osoba. Jedna od ideja malog biznisa mogu biti abonentski ruckovi za dvadesetak ljudi dnevno. Za tako nesto ne morate imati restoran, dovoljan je stan od pedesetak kvadrata i precizan raspored pretplatnika i jela.
Doctor Wu Doctor Wu 21:44 04.11.2008

Re: Račun

Malo me je sramota da pod stare dane krenem u biznismene

Zašto, pobogu? Srbija je valjda jedina zemlja na svetu gde je bavljenje biznisom sramota. Čini se da je to gađenje na pare i ekonomiju uopšte neka zaostavština socijalističkog sistema u kome su nas kao pesmicu učili da je "naša zemlja bogata prirodnim resursima", a racionalna alokacija istih bila smatrana za kapitalističku (odnosno, tehnobirokratsku, da budemo u skladu sa lingom epohe) prevaru.
Jedna od ideja malog biznisa mogu biti abonentski ruckovi za dvadesetak ljudi dnevno. Za tako nesto ne morate imati restoran, dovoljan je stan od pedesetak kvadrata i precizan raspored pretplatnika i jela.

A može i ovako. Na Bbc'-ju 4 s vremena na vreme idu večere sa Portillom, na kojima neki pametni ljudi uz večeru zanimljivo raspravljaju o zanimljivim temama. Neka vrsta pozorišne predstave ali sa pametnim (i vrhunskim) "glumcima" koji govore svoje tekstove i to iz glave. Možda bi takve večere-javne diskusije bilo moguće organizovati i uživo, sa publikom koja bi uz vrhunsku večeru dobila priliku i da čuje nešto pametno. Siguran sam da bi za to bilo publike.
Time Bandit Time Bandit 00:05 05.11.2008

Radna vecera sa Kazimirom

Eh bre gosn Kazimire ako manjkaju sredstva za ulaganje ideja nikad dosta, ovo sto je WU napisao moze biti inicijalna kapisla.
Mozete da spremite veceru za nas desetak blogera, smislite deset do dvanaest pitanja za koje predpostavljate da citaocima mogu biti zanimljive, zatim snimite i reciklirate nasu debatu kroz 10 do 12 poglavlja, i na kraju objavite knjigu.
Ako se to pokaze kao uspesno - profitabilno, napravite plan predavanja da bi pokrili sva veca mesta u SRB i naravno krenete da se pripremate za sledecu knjigu, mislim veceru. Na jezickom uoblicavanju knjige moze pomoci i jeremija (ako je voljan) jer vec ima iskustva u "radnim vecerama" sa piscima a i stil mu je tecan...
jeremija92 jeremija92 01:26 05.11.2008

Re: Radna vecera sa Kazimirom

Prihvatam, a i znam da ljuštim luk.:)
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:14 04.11.2008

BERZA POSLOVNIH IDEJA

Umesto kukanja, hajde da organizujemo jednu neformalnu BERZU POSLOVNIH IDEJA. Koji su to poslovi koji bi jednoj prosečnoj našoj porodici omogućili normalan i prosperitetan život?
Evo, na primer, ja sam trenutno u pregovorima sa nekoliko uspešnih domaćih firmi radi otvaranja LANCA NACIONALNIH RESTORANA - ČORBADŽINICE.
Amerikanci imaju svoje hamburgere, Italijani svoje pizze, Grci svoje girose..., a mi bismo mogli da imamo duž koridora 10, u većim gradovima, banjama i ostalim turističkim mestima ČORBADŽINICE, u kojima bi se prodavale razne vrste čorbi, plus peciva, a sve uredjeno u ETNO stilu. To bi mogla da bude i izvozna šansa Srbije, kroz franšize!

Takodje, naša velika šansa je seoski turizam, onosno AGRO turizam, prema EU terminologiji. Ne mali broj naših stručnjaka tačno primećuje da je seoski turizam za Srbiju ono što je za Rusiju nafta ili za Grčku morski turizam!
NNN NNN 13:04 04.11.2008

Re: BERZA POSLOVNIH IDEJA

Za seoski turizam je potrebna razvijena infrastruktura, a mi smo još daleko, ali u budućnosti svakako.
aguero aguero 14:16 04.11.2008

Sirovi kapitalisti

Takodje, naša velika šansa je seoski turizam, onosno AGRO turizam, prema EU terminologiji. Ne mali broj naših stručnjaka tačno primećuje da je seoski turizam za Srbiju ono što je za Rusiju nafta ili za Grčku morski turizam!

Imam utisak da niste skoro putovali po Srbiji.Mnoge varosice izgledaju i dalje kao turske kasabe u kojima nema nista lepo.Bircuzi,kafici,kafane i ulice prepuni su pripitih i pijanih gradjana koji su potencijalna opasnost svakome sa strane.Tamo gde je lepo-u planinsko-brdskim predelima- nema puno ljudi,a mladih - nikako.Pa,ko da radi?Cak kad bi neko nekim cudom preko noci posejao sve sto treba - puteve,motele,hotele,restorane....ne bi imao ko da sve to opsluzuje!
.Sve je pobeglo u gradove.U Vojvodini tek nekoliko salasa i turisti okupljeni oko madjarskog perkleta i gulasa....|Zadojenih jevtinom brljom na sve strane...Teturaju po sirokim sorovima jos od 1o ujutro!
Seoski turizam jeste velika sansa,kao sto je i agrar i mnogo toga drugog...,ali mi nemamo ni zelje ni snage da se izvucemo iz krize.Zato je najvise onih kojima treba samo plata,a ne i posao na kome ce da rade i zarade tu platu.
Cela Srbija se orijentise na usluzne delatnosti,sitan biznis,za poslove koji traze slugu a ne gospodara.Veliki biznis osvojili su Slobini tajkuni i kao monopolisti diktiraju sudbinu biznisa u ovoj zemlji,ali i svih njenih gradjana.To nije surovi kapitalizam.Ovde je rec o sirovim kapitalistima!
Time Bandit Time Bandit 14:58 04.11.2008

Re: Sirovi kapitalisti

Na zalost, seoski i banjski turizam ce jos dugo biti potencijalno neiskoriscena grana uslusuzne industrije u SRB.
O uslovima razvoja i potrebnim "sastojcima" da bi taj potencijal bio iskorisceniji pisali smo na ovom blogu pre oko godinu dana prilikom kritike poteza tadasnje vlade da intenzivira (zapocne?) projekat - Stara Planina.
rivera rivera 22:42 04.11.2008

Re: Sirovi kapitalisti

pisali smo na ovom blogu pre oko godinu dana prilikom kritike poteza tadasnje vlade da intenzivira (zapocne?) projekat - Stara Planina.

Taj projekat se polako realizuje,ali i tu i na drugim mestima po Srbiji ulaze se ogroman novac u nekakva skijalista.U eri globalnog pregrevanja,niko ne vodi racuna o drasticnom smanjenju broja pravih zimskih dana i povecanju temperature u nasim planinsko-brdskim predelima,koliko ce,uopste,biti sneznih padavina i koliko moze da traje skijaska sezona....Dakle,kakva ce biti rentabilnost skijalista.Meni se cini da je to bacanje para.
Hocu reci,i kada ima dobrih namera,a samim tim i novca, nema dovoljno pameti za pravu strategiju razvoja.
skyspoter skyspoter 13:02 04.11.2008

pa ako je

naša velika šansa seoski turizam


onda bi bilo dobro da bude GREEN.

takodje spa - nase banje kada bi se ulepsale - postale bi dobar izvor prihoda...
slozun slozun 15:06 04.11.2008

Profit

Ne verujem da je vlasnik perionice glup pa da zatvara perionicu koja mu donosi profit. Prvo, ma koliko Vi računali postoji Marfijevo "zlatno" pravilo: Sve što se desi ići će na tvoj račun. Iz mog iskustva ako ti kalkulacija pokaće dobit od npr. 25%, to treba odmah podeliti sa 2, i ako bude 12,5% budi srećan. Drugo, možda je vlasnik pronašao unosniji posao, dozvoljeno mu je da novac uloži u nešto profitabilnije. Smatram da većina malih i srednjih firmi u Srbiji radi sa mnogo manjim profitom od 25% i zapošljava veliki broj ljudi i ne treba na sve gledati kao Miškoviće, Peconije i druge...
aguero aguero 15:41 04.11.2008

PORESKA POLITIKA

Da li neko moze da odgovori na prosto pitanje - Koliko se puta oporezivanjem kruni dinar,jedan jedini,koji legne u kasu neke firme.
Preko PDV-a,plata,trosenja tih plata, itd....Dakle,pratite taj jedan dinar od ulaza u jednu kasu do kraja njegovog puta u neku drugu kasu,i kasu neke druge firme.
Po mojoj proceni,to je vise od 5o posto.
Velimir Ćurgus Kazimir Velimir Ćurgus Kazimir 20:34 04.11.2008

Re: PORESKA POLITIKA

Tema poreske politike i skupe, a neefikasne i nekorisne drzave, je tema za sebe. Ekstra profit je deo sistema korupcije i nesposobnosti koji caruje ovom zemljom. Zapitajmo se samo zasto su doprinosi za zaposlene u Srbiji 62% a u Hrvatskoj 50%? Da nisu u Srbiji veca izdvajanja za zdravstvo, penzije, socijalnu politiku? Cisto sumnjam. Mi, naravno, nemamo uvid ne samo u to koliki je stvarno profit pojedinih tajkuna nego ni kako se trose novci koje dajemo kao poreski obveznici.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana