Noć veštica ili Halloween je noć uoči Svih svetih, a zapravo je skraćenica od "All Hallow's Eve" ili "Hallow Eve" (Sveto veče, noć uoči Svih svetih), slavi se uglavnom u Irskoj, Americi, Kanadi, Portoriku, Australiji, Novom Zelandu... slično kao katolički praznik Svi sveti.
Stari Kelti su 1. novembar slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti Semhinu (Samhain). Verovali su da za vreme punog mjeseca, a najviše noć pre dana mrtvih, mrtvi napuštaju grobove, i opet, nakratko, dolaze na Zemlju i u svoje domove.
Zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. S Rimskim osvajanjima, noć mrtvih postaje institucionalizovan datum, a te noći prema starom rimskom verovanju, crni bog lova Samhin preuzima vlast nad svetom, ubija srndaća (boga Sunca), a boginju vegetacije odvodi u podzemlje, gde ona do proleća bdije nad semenjem, usnulim životinjama i dušama mrtvih.
U toj noći simbolično su se gasile sve vatre u ognjištima - verovalo se da mrtvi poslednji put dolaze na ovaj svet, pa su jedni na pragovima svojih domova ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cvekle ili krompir s upaljenom svećom, kako bi grešne duše uplašili, a dobre pronašle put kući.
Bundeva je tek u 16. veku postala popularna za dubljenje, prvo u Americi, a zatim i u ostatku sveta. Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Džeku (Jack), poznatom po njegovoj domišljatosti ali i škrtosti.
Jedna od priča govori kako je prevario djavola tako što mu je ponudio dušu u zamenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Džek ga je brzo stavio u džep u kojem je bio krst, zbog kojeg djavo više nije mogao da se vrati u svoj oblik.
Tek pošto je Džeku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, ovaj ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario djavla tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao krst, pa djavo opet nije mogao da ga dohvati.
Kada je umro, Džek zbog svog grešnog života nije bio primljen u raj, a na vratima Pakla dočekao ga je djavo i poslao nazad u mrak, a da ga se reši dao mu je žarulju uglja.
Džek je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žar i otad Džek, koji nikada nije pronašao put kući luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Džek Fenjer (Jack O'Lantern) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svetova.
Evo malo i irske tradicije:
Večera: Baren krompir, kuvani kupus i sirovi crni luk. Novčić se stavi u činiju s krompirom, a deca ga traže i ko ga nadje čuva ga za sreću.
Tradcionalni kolač je Barnbrack, što je neka vrste voćne pogače. Svaki član porodice dobija po krišku. U pogači se nalazi parče krpe, novčić i zvonce. Ako izvučete krpu, onda vam je ekonomska sutrašnjica u magli. Ako izvučete novčić onda se možete nadati berićetnoj godini. Zvonce vam je, pak, siguran znak da je pred vama romansa ili dugoroočna sreća.
List bršljena: Svaki član porodice stavlja list bršljena u šolju s vodom i ostavlja da prenoći.Ako je, ujutro, list i dalje u istom stanju, bez ikakvih takčica onda osoba koja je stavila list u šolju može da računa na 12 meseci zdravlja, sve do narednog Haloweena. Ako nije...
Bundeva (Now we're talkin'): Već znamo priču o Džeku fenjerašu, jel' da? Seljaci u Irskoj su se nadali da će ih fenjer od repe ili cvekle na prozoru zaštiti od vragova. Ali, kada su počele emigracije miliona Iraca u Ameriku, tamo više nije bilo repe, cvekle i sličnih proizvoda s Ostrva, pa su morali da izaberu nešto drugo. Ali, zar bundeva i nije efikasnija, lepša i mističnija.
Potrošačka groznica - epskih razmera!
Halloween se proslavlja u petak 31. oktobra.