Novi jezički horizonti-75. godina Kolarca

ulven RSS / 09.09.2008. u 15:17

   Zadužbina Ilije M. Kolarca je osnovana 1878. godine, a sadašnja njena zgrada je podignuta 1932. Odmah nakon toga je počeo sa radom Centar za nastavu stranih jezika u kome se u početku predavao samo engleski jezik.

Osnovan 1933. god. Centar za nastavu stranih jezika je najstarija škola stranih jezika u našoj zemlji. U toku svog višedecenijskog postojanja, škola jezika kaodeo zadužbine Ilije M. Kolarca, sa tradicijom preko 75 godina,  je prolazila kroz niz razdoblja, rame uz rame sa formiranjem moderne filologije u Srbiji. Prvi udžbenk za učenje  engleskog  jezika sa sve fonetskom transkripcijom  je napisao upravo jedan od predavača Centra , gospođa Mary Stansfield Popovića koja je  kasnije učestvovala u osniovanju Katedre za engleksi jezik i književnost .

  Centar za nastavu se diči veoma znamenitim profesorima, velikim imenima iz oblasti nastave stranih jezika, koji su predavali engleski jezik na Kolarcu. Među njima su na prvom mestu dr Ljiljana Mihajlović i prof. Slavna Babić, autori prve serije udžbenika za engleski jezik napisanih za potrebe Kolarca. Dr Danka Đokić, takođe veoma renomiran autor udžbenika za potrebe Kolarca, nadmašila je prethodne autore u pogledu broja izdanja udžbenika engleskog jezika. Ona je unapredila učenje engleskog jezika na našim prostorima time što je prva kod nas uvela komunikativni pristup u učenju engleskog jezika primenivši ga u svojim udžbenicima koje je izdao Kolarac. I danas veliki broj tečajeva drži se na osnovu udžbenika čiji su autori profesori Centra za nastavu stranih jezika Zadužbine.

  Pre više od tri decenije se u Centru za nastavu na Kolarcu počeo izučavati prvi specijalizovani tečaj engleskog jezika za ekonomiste i komercijaliste kao preteča danas veoma popularnih poslovnih tečajeva. U skladu sa potrebama polaznika od 1977. godine razvijaju se specijalizovani tečajevi stranih jezika.


  Vremenom se uz učenje engleskog jezika postepeno razvila i nastava ostalih svetskih jezika za odrasle i omladinu. Danas se izučavaju sledeci jezici: engleski, nemački, ruski, francuski, španski, novogrčki,italijanski,  japanski i drugi. 

 

  Centar neprestano radi na učvršćivanju saradnje sa kulturnim centrima onih zemalja čiji se jezik kod nas izučava: Britanskim savetom, Goethe Institutom, Instituto Cervantes, Francuskim kulturnim centrom, Italijanskim kulturnim centrom, itd.

Danas u vreme sve uticajnijeg  jezičkog neopluralizma koji preovladava u Evropskoj Uniji, "Kolarac" se okreće novim horizontima. U godini " interkulturalnih odnosa" koju evropska zajednica obeležava ove godine, Kolarac se usmerio na novu jezičku grupu koja je u poslednjih deset godina stekla izuzetnu popularnost. Uspostavljanje grupe za skandinavske jezike (švedski i danski jezik), koja će se u svom radu rukovoditi spajanjem tradicionalnih skandinavskih metoda učenja jezika , kao i  elementa kulturoloških obrazaca koji su neophodne i od vitalnog značaja  za svakog ko želi da shvati  osnove bilo koje strane  kulture.

 

 Cilj nastave  skandinavskih jezika,  je  da polaznike osposobi za polaganje  švedskih , odnosno  danskih državnih testova jezika. Tokom naredne godine, planira se uspostavljanje zvanične , šire,  saradnje sa relevantnim institucijama  (Svenska Institutet, Det Danske Kulturinstitut)  u Skandinaviji, kako bi polaznici mogli da polažu same ispite u Beogradu, na "Kolarcu", jer se to trentno odvija vrlo otežano i stvara neizmeran stres kandidatima. Pored standardne nastave  skandinavskih jezika u planu je organizovanje jedinstvenih  kurseve konverzacije i prevođenja koji  imaju za cilj  da omoguće što kvalitetnije usvajanje jezika i kulture. 

 

Zemlje evropske unije teže u poslednjih deset godina da pored obaveznih testova jezika uvedu i testove kulture, koji su izrazito zahtevni za osobe koje nisu dovoljno informisane o zemlji destinacije. Upravo iz tog razloga predavanja su "skrojena" po meri svake individue koja želi da da sazna o novim kulturama  i stekne nove vidike. Skandinavski pedagoški  model je jedan od najoriginalnijih u savremenom svetu, gde je cilj predavača da stekne poverenje  svake osobe ponaosob i time joj diskretno omogući da zajedničkim snagama pređu prve   nesigurne korake u usvajanju gradiva.

   

Atačmenti



Komentari (7)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Krugolina Borup Krugolina Borup 17:15 09.09.2008

Hej!!!

Pa, hoćel' biti kurs iz danskog??
Odma da me upišeš!

Kad sam ja onomad se raspitivala kojekude po Beogradu, imali su kurseve švedskog, norveškog, finskog... ali danskog - APSOLUTNO NIKO!

Kome treba da se javim?
ulven ulven 23:23 09.09.2008

Re: Hej!!!



Hej med dig!

Ima, naravno. Javi se Vesni Polkic, rukovodiocu centra za strane jezike, posto ovde nema smisla da se reklamira tek tako , molim te produzi na www.kolarac.co.yu i tamo ces naci mejl i telefone, pa ce te oni poblize uputiti.

Poz.
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:59 09.09.2008

Re: Hej!!!

Ima, naravno. Javi se Vesni Polkic, rukovodiocu centra za strane jezike, posto ovde nema smisla da se reklamira tek tako , molim te produzi na www.kolarac.co.yu i tamo ces naci mejl i telefone, pa ce te oni poblize uputiti.


Ma, nema leba od toga.
Kad budem zvala, ima da mi kažu da teoretski oni imaju kurs danskog, ali praktično ne mogu da sakupe grupu.
Pa će da mi ponude privatne časove, po paprenoj ceni.


Ja mislila, ono, ima neka grupa s filološkog da im je propisano da to moraju, ili tako nešto.

U svakom slučaju, tebi:

Tak.
Mange tak.
Tusind tak.
Tak skal du have.
)))

(Sad ti meni kažeš: Selv tak)
dracena dracena 14:16 23.09.2008

Kolarac i nemački jezik

Nastava nemačkog jezika je u našoj sadašnjoj (kao uostalom i u ranijoj većoj i najranijoj najvećoj) državi bila i ostala na bednom nivou. Sa malim brojem izuzetaka. "Kolarac" je najsvetlija tačka učenja nem. jezika kod nas. Par entuzijasta je razvilo izvanredan program nastave za nemački jezik i metod posebno podesan za polaznike čiji je maternji jezik srpski. Udžbenici, iako sad već prilično stari, izvanredno prate i podržavaju proces učenja, izmedju ostalog, zahvaljujući i velikoj količini izuzetno inteligentnih, često čak duhotivith vežbanja. Divan primer je to "Kolarčevo" odeljenje za nemački jezik. Dva prvoklasna poznavaoca nemačkog jezika i metodičara su sve donedavno držala nastavu: gdja Ostojić i gdja Hadžić. Njihov doprinos je nemerljiv u razvoju nastave nem. jezika. Samo je šteta što ih malo ko kopira.
ulven ulven 02:50 24.09.2008

Re: Kolarac i nemački jezik

Da, slazem se.

Mislim da je nastava nemackog , sa izuzetkom Kolarca, generalno gledano kod nas jako losa, tako da ovaj veliki jezik, u svim aspektima, dosta "nevidljiv" u odnosu recimo na spanski, mada pri zaposljavnju ili citanju literature na univerzitetskim studijama je skoro pa broj dva, odmah posle engleskog. No ljudi udobno zavaljeni u predrasudi da posle par telenovela mogu da progovore kastilijanski , uglavnom odustanu kad shvate slozenost spanskog, koji im pre svega nije previse potreban na prvu loptu. Naravno ne mislim da ga ne treba uciti i da on ima itekako bitnu ulogu, ali nemacki je ipak jako vazan za nas iz ovog dela Evrope.
dracena dracena 06:19 24.09.2008

Re: Kolarac i nemački jezik

Ima još nekoliko razloga zbog kojih ovim vrednim ljudima treba odati priznanje. Prva je što se u Kolarčevoj nastavi nem. jezika radi o zaista velikom iskoraku, o modernom i po mnogo čemu originalnom pristupu, ali zasnovanom na naučnim saznanjima (dakle bez improvizacija), a to je jako veliki doprinos. To potvrdjuje i činjenica da jedino Kolarac na prostorima bivše SFRJ (ispravite me ako grešim) ima sertifikat od Geteovog instituta, odnosno potvrdu da Kolarčeva nastava odgovara njihovim standardima. Kad se završe svi kursevi kod Kolarca, dobija se diploma Geteovog instituta sa kojom se nemački može predavati strancima u čitavom svetu.

Drugi je što ovaj metod (ili bar njegovi delovi) uz odredjenu doradu može biti primenjiv i za ostale jezike kao generički za polaznike čiji je maternji jezik srpski.

Treći je što je lepo i korisno znati da i kod nas postoje ljudi koji su u jednoj kompleksnoj oblasti u kojoj su pored stručnog znanja potrebne i mnoge druge sposobnosti i veštine dostigli svetski nivo. I to bez velike buke, tiho, nenametljivo i pošteno, oslonjeni samo na svoj predani rad.

Ne znam kakva je trenutno situacija u odeljenju za nem. jezik. Ne bi bilo dobro da sa odlaskom u penziju dva gore pomenuta izvanredna stručnjaka dodje do zastoja u razvoju ili, još gore, do pada kvaliteta nastave i udžbenika. Nadam se da se rukovodstvo Kolaraca blagovremeno pobrinulo za kvalitetne zamene koje će nastaviti svetlu tradiciju.

Da, slažem se da to što je neki jezik popularan ne znači automatski i da ga ljudi zaista znaju. Engleski je najbolji primer za to. Svi ga kao govorimo, ali koristimo samo prezent i (u boljoj varijanti) past simple, a ostala vremena su nam neupotrebljiva iako smo ih učili. Takodje se slažem da se popularnost često ne poklapa sa praktičnim potrebama.

Mislim da bi kod nas trebalo raditi na popularizaciji novih navika kad su strani jezici u pitanju. Ni jedan jezik se ne može NAučiti. To je više veština nego znanje, pa se stranim jezikom vlada onoliko koliko se radi na sticanju i održavanju "kondicije". Dok god se redovno uči, pohadja nastava, čita ili na drugi način koristi naučeno, ono se održava i razvija. Čim se prekine, počinje krunjenje i uskoro se vraćamo na sam početak, skoro kao da ga nikad nismo ni učili. Zato bi pohadjanje nastave bar jednom nedeljno trebalo da bude permanentna aktivnost čitavog života. Isto kao fizičke vežbe. Škole stranih jezika bi mogle da mnogo doprinesu sticanju ove dobre navike.
ulven ulven 22:30 24.09.2008

Re: Kolarac i nemački jezik


Mislim da bi kod nas trebalo raditi na popularizaciji novih navika kad su strani jezici u pitanju. Ni jedan jezik se ne može NAučiti. To je više veština nego znanje, pa se stranim jezikom vlada onoliko koliko se radi na sticanju i održavanju "kondicije". Dok god se redovno uči, pohadja nastava, čita ili na drugi način koristi naučeno, ono se održava i razvija. Čim se prekine, počinje krunjenje i uskoro se vraćamo na sam početak, skoro kao da ga nikad nismo ni učili. Zato bi pohadjanje nastave bar jednom nedeljno trebalo da bude permanentna aktivnost čitavog života. Isto kao fizičke vežbe. Škole stranih jezika bi mogle da mnogo doprinesu sticanju ove dobre navike.
*novo



Sa ovime se slazem, preporuka ki vrata. Medjutim, iskreno receno, ovde ljudi nemaju kulturu ucenja stranih jezika od recima Holandjana, koji vladaju sa bar dva do tri jezika ( razni nivoi, ali...). To kazem zato sto sam u tim vodama, i stvarno "svakakve" sam video. U te svakakve spadaju i ti sto odu na pocetni kurs i za cetri meseca hoce da pricaju kao "tamo", Ali to NE- MOZE tako, medjutim svako objasnjenje je samo gubljenje vremena.

U svom radu sam uveo neke inovacije, za koje sam dobio preporuku i podrsku da su dobre, ali ljudi prepoznaju kao dobro samo ono sto im je poznato, znaci ili da bubaju malo gramatike ili da saznaju kako se kazu neke reci koje vise nikad ne upotrebe i to je to. Prisutan je i broj onih koji tako odrade kurs i kazu imam diplomu neke tamo skole, a kao sto svi znamo dipolma ne znaci (nikom) nista, dok ne otvorite usta ili napisete nesto. Ljudi su cudo, sta reci.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana