Svi znamo ko je u igri za predsednika SAD, te u tom svetlu, ljudi se ubiše da odgonetnu kako se dogodilo da jedan čovek po imenu Barak Obama doživi takav uspeh, uzimajući u obzir njegov život i biografiju s jedne i celokupno stanje američkog društva s druge strane.
Danas izlazi famozni New Yorker sa još famoznijom karikaturom, na kojoj je nacrtan bračni par Obama u Ovalnoj sobi. Barak u muslimanskoj nošnji sa turbanom, Mišel kao teroristkinja sa slikom Bin Ladena na zidu i američkom zastavom koja gori u kaminu.
O Obami sam već pisao nekoliko puta, a pre neki dan čitam vesti i naiđem na ovu nazovi analizu. Za ove vrućine dušu dala. A eto i prilike za filmofile da se podsete šta su zaboravili.
Pored toga, fenomenalni JibJab ima novi klip, pa ako još nekoga interesuje nešto drugačije od misli iz dokolice jednog blogera koji ničim izazvan niti vođen objavljuje šta stigne neka pogleda, eto ga na početku teksta, ne umem da lepim klipove koji nisu sa youtube, gde bih želeo, pa je zato na početku...
Koliko je Hollywood pomogao Obami?
Ako kandidat iz redova demokrata Barak Obama naredne jeseni postane prvi crnac na mestu predsednika SAD, to će bar delom biti i zahvaljujući filmovima i TV serijama u kojima su šefa Bele kuće igrali afroamerički glumci, tvrde pojedini stručnjaci za popularnu kulturu.Bilo da se radi o ulozi Semija Dejvisa mlađeg u filmu "Rufus Jones For President" iz 1933, ili Morganu Frimanu u filmu "Duboki udar" iz 1998, Holivud je na mesto lidera SAD postavio crnca mnogo vremena pre nego što je iko i čuo za Obamu.
Stručnjaci tvrde da su glumci koji su tumačili crne predsednike SAD u visokobudžetnim filmovima ili uspešenim serijama, omogućili biračkom telu da lakše prihvati ideju da Barak Obama, senator iz Ilinoisa, uđe u Belu kuću.
"Holivudski faktor" delimično objašnjava Obaminu popularnost među mlađim biračima, kaže Džon Matviko, autor knjige o mestu koje američki predsednik zauzima u popularnoj kulturi.
"Jedna od uloga popularne kulture jeste da ubaci ideje koje su na granici onoga što smatramo prihvatljivim, da bi one postepeno postale sasvim prihvatljive", rekao je Matviko agenciji Frans pres.
"Popularna kultura je vrlo suptilan oblik ubeđivanja", istakao je on.
Prema njegovim rečima, deo popularnosti Baraka Obame među mladima mogao bi se objasniti činjenicom da postoji nekoliko veoma pozitivnih filmskih interpretacija crnih predsedinika.
Od filma "The Man" iz 1972, sa Džejmsom Erlom Džounsom, koji je ocenjen kao prvi značajniji portret predsednika crnca na velikom platnu, samo je nekoliko filmova i serija preuzelo tu ideju.
Ipak, Denis Hejsbert, koji je dve godine igrao crnca na mestu šefa države u seriji "24", smatra da su te role ipak imale uticaja na javno mnjenje.
"Iskreno, moja uloga, način na koji sam je odigrao i na koji su je scenaristi napisali, otvorila je oči američkoj publici i ukazala da je predsednik crnac nešto što može da se dogodi", rekao je nedavno Hejsbert listu "Los Angeles times".
Stručnjak za crnačko pitanje u kinematografiji i profesor Univerziteta Južna Kalifornija Tod Bojd ima, međutim, drugačije mišljenje.
"Oklevam da kažem da zahvaljujući ulogama predsednika koje su tumačili Džejms Erl Džouns, Morgan Friman i Denis Hejsbert, Barak Obama može da postane predsednik", kaže Bojd. "To je malo preterano".
Ipak, on navodi da su takve uloge možda učinile da "neke stvari postanu pihvatljivije u očima društva".
Robert Tompson, profesor Univerziteta Sirakuza, u američkoj državi Njujork, i specijalista za popularnu kulturu, smatra da je Barak Obama popularan prvenstveno zbog svoje ličnosti i da njegova popularnost vuče korene iz crnačkog aktivizma 1950-ih i 1960-ih godina.
"Mislim da ne možemo potpuno da odbacimo ulogu filmova. Fikcija često prethodi onome što se dogodi u stvarnom životu", rekao je Tompson.
"Ali pripisati Morganu Frimanu i Denisu Hejsbertu značaj u uspehu Baraka Obame, to znači zaista potceniti domašaj pokreta za odbranu građanskih prava i harizmu Baraka Obame", zaključio je Tompson.
Denis Hejsbert voli da veruje da je to što je u TV seriji "24 sata" igrao prvog Amerikanca afričkog porekla koji je predsednik SAD, možda pomoglo Baraku Obami da postane demokratski kandidat na predstojećim izborima.