Marketinška ili pravna država

Freedom of Information RSS / 30.06.2008. u 13:15

Piše: Nemanja Nenadić

 

Kao građani imamo pravo da od države očekujemo da stvori uslove u kojima ćemo biti bezbedni i u kojima ćemo moći kao pojedinci i zajednica da napredujemo. Međutim, čak i ako oni koji u ime naroda vode državu nemaju dobru viziju i dobre sposobnosti da ostvare ono što su dobili u zadatak, od njih se očekuje da obezbede minimum. Taj minimum je pravna država, to jest organizacija koja dosledno poštuje pravila koja je sama utvrdila. Naravno i ta pravila moraju naravno biti u skadu sa opštprihvaćenim načelima savremenog sveta.

Nepravna država može imati mnoge oblike. Na primer, nije pravna država ona u kojoj institucije primenjuju samo one propise koji samo u određenom trenutku odgovaraju eliti/partiji/klasi na vlasti. Nije pravna država ni ona u kojoj institucije nekim kršiteljima pravila gledaju kroz prste a druge strogo kažnjavaju za istu stvar. Najzad, nije pravna država ni ona u kojoj ostvarivanje prava zavisi od toga da li je građanin koji pravo želi da ostvari to pravo dovoljno moćan da se oni koji primenjuju zakon uplaše od njegovog vaninstitucionalnog uticaja.

Povod za ovaj kratak tekst o velikoj temi jeste najnoviji razvoj situacije sa primenom rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja. Mi dakle imamo Zakon koji nalaže da se svakome omogući pristup informaciji u posedu organa vlasti, i da se to učini u određenom roku i u određenoj proceduri. Taj isti zakon omogućava žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja kada je pravo uskraćeno i nalaže organima vlasti da bezuslovno postupe po rešenju Poverenika po žalbi i njegovom nalogu. Rok za takvo postupanje je 3 dana. Pre desetak dana Poverenik je obelodanio da postoji preko 100 organa vlasti koji su prekršili zakon ne samo po tome što tražiocima nisu dostavili informacije, već i po tome što nisu ispunili svoju zakonsku obavezu ni po konačnoj odluci po žalbi. U saopštenju Poverenika je izričito pomenuto nekoliko centralnih organa vlasti koji su tako postupali. Saopštenje je izazvalo veliku medijsku pažnju i izuzetno kritičan odnos svih medija prema institucijama koje su na ovaj način dobile negativan publicitet. Ubrzo potom, dva organa vlasti su u potpunosti ili delimično dostavili tražene im dokumente. To su bili RTS (dostavljanje dela dokumenata koje im je tražio Komitet pravnika za ljudska prava) i RIK (dostavljanje, kopija izveštaja o finansiranju kampanje za izbor predsednika Republike organizaciji Transparentnost – Srbija). Čini se da su neke druge „prozvane“ institucije ostale dosledne praksi nepostupanja (npr. BIA, Ministarstvo za infrastrukturu).

Sve nas ovo navodi na misao da oni koji postupaju nakon što proteknu svi mogući rokovi i tek nakon što nastane „kritična masa“ pritiska javnog mnenja, u stvari nisu bezuslovni protagonisti pravne države, već njene zamene koju bismo uslovno mogli da nazovemo „marketinškom državom“. Na isti, „marketinški“ način verovatno razmišljaju i oni koji se ne obaziru na negativan imidž koji stvaraju u javnosti, pa stoga ni posle pritiska javnosti ne ispunjavaju obaveze, odnosno, možda je reč o institucijama/partijama/političarima koji upravo žele da pruže dokaza o tome da im se može da budu iznad pravnog sistema, računajući na to da će pridobiti pristalice takvog stava, kojih sigurno u Srbiji nije malo.

Možda bismo mogli na osnovu svega ovoga da budemo srećni, zato što imamo dokaz da javno mnenje ipak može da utiče na odluke nosilaca vlasti. Međutim, razloga za zabrinutost ima mnogo više. „Marketinška država“ nas skupo košta. Taj trošak se ne ogleda samo u silnoj energiji koju je potrebno utrošiti da bi se ostvarilo neko pravo ili obezbedilo sprovođenje zakona. Mnogo je gore po celo društvo to što se u „marketinškoj državi“ mnogo više polaže na popularnost mera nego na dobro planiranje i ostvarivanje stvarnih i dugoročnih rezultata.

Beograd, 30. jun 2008.



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

drug clan drug clan 15:29 30.06.2008

marketing

ne mogu da se otmem utisku da je i ovo marketinski potez samo jos nisam provalio sta se reklamira i ko placa reklamu
Freedom of Information Freedom of Information 12:44 01.07.2008

Re: marketing

Zapravo nije reklama ni za šta, a pogotovo nije plaćena.

Poenta ovog teksta je bila da opiše sažeto jednu stvar koju nam je svima poznata, to jest da pravna država ne funkcioniše uvek u Srbiji, a da zatim skrene pažnju na pojavu da se neke institucije i političari odlučuju na to da ispune svoju zakonsku obavezu tek u momentu kada im zapreti opasnost da će im negativan imidž u javnosti usled nepoštovanja zakona naneti veću štetu nego obelodanjivanje informacije.

Meni je ova pojava zanimljiva iz nekoliko razloga, od kojih neki nisu razrađeni u tekstu. Prvu grupu razloga čine pitanje uticajnosti javnog mnenja u Srbiji, kritične mase tog uticaja koja je potrebna da bi došlo do uticaja na donošenje odluka i pitanje uticaja javnog mnenja na pojedine tipove učesnika u javnom životu.

Drugo pitanje prevazilazi temu teksta i pristupa informacijama i vezano je za motivaciju političara za preduzimanje mera. Drugim rečima, da li je u Srbiji uopše moguć uspeh nekog političara koji se neće baviti pretežno marketinški zanimljivim potezima već raditi stvari koje su najkorisnije sa stanovišta javnog interesa?

angie angie 15:43 30.06.2008

slazem se sa svime-sem,

to shto zovete marketinshkom drzavom (bash zvuchi)-je bahatost i arogancija sistema koji pravno ne funkcionishe.

ta kritichna masa je toliko slaba i ne koristi mehanizme odbrane- te prosto nema odgovarajucih efekata.

dokle god tajkuni i kakogodsezvale jedinice funkcionishu kao valada u senci-od prava i zakona nema nishta.
mariopan mariopan 16:28 30.06.2008

Re: slazem se sa svime-sem,

Posto je ovo drzva koja zakone priemnjuje samo onda kada oni koriste nekoj odredjenoj grupi ljudi, stranki na vlasti ili partiji ...ja mogu da kazem da sam zivela u Srbiji ali pravnu drzavu jos nisam videla.Da li ima sanse da je ugledam pre kraja mog zivota a da ne moramo da je cupamo iz ruku onih kojima je pravna drzava smetnja za njihove mutne poslove? Istovremeno ne postoje nikakve zakonske sankcije za krsenje tih zakona od strane neke grupe ljudi, stranke na vlasti ili mocnih pojedinaca...pa sve dok se to ne promeni ...necemo imati pravnu drzavu koja ce svim svojim gradjanima garantovati da su pred zakonom jednaki...sad su neki jednakiji nego drugi.
Freedom of Information Freedom of Information 12:46 01.07.2008

Re: slazem se sa svime-sem,

I ja se slažem sa Vama.
Zeks Zeks 16:19 30.06.2008

Reklamokratija

"Ova prica je pisana u januaru 2006.godine i kao da je za beogradsku "Politiku"- za rubriku "Medu Nama"

Posle dvogodisnje nezaposlenosti i niza konkursa i prijava,odmah posle Nove Godine,krenuh do Fonda za razvoj Republike Srbije,radi informisanja o mojoj prijavi za mikrokredit, koji je Vlada namenila nezaposlenima ;ministar je proletos,na TV-u u medijima, smisljeno i sracunato, u nekoliko nastupa ,najavljivao hipotekarne kredite za nezaposlene sa kamatom od 1% za osnivanje firmi,izasao je konkurs,a ja sam ulozio stan i prijavio se.Da zaposlim samo sebe -kao jednog,jedinog zaposlenog!

Pocetak godine,januar,bio je pravo vreme posetu Fond-u:letos, tu sam bio na razgovoru u lepo opremljenoj,klimatizovanoj kancelariji sa jednim stolom,a jedna ukusno obucena i samouverena teta rekla mi je da se javim pocetkom naredne godine,da sam prijavio nedovoljno radnika,da ce prvo biti resavane prijave sa pet novozaposlenih radnika i da ce sve prijave biti do kraja godine resavane,a stiglo ih je mnogo,oko 7700. To sto nisam dobio nikakvo pismeno obavestenje,nije vazno - podaci su u racunaru...

...a sada - pravo je vreme za novu posetu...

Na prijavnici, portir mi rece da idem u kanc.1,a sa mnom u lift zajedno udjose jos trojica: svi u odelima,kao uniformisani,a ja onako, u kineskoj jakni i pazarackim leviskama.Vrata kancelarije otvorise se pred njima bez kucanja,dve tete koje su sedele radosno su im klicale,a treca,vratarka,meni rece - da idem u kanc.2 - bilo je ocigledno nismo zajedno.U kanc.2. prvo su me belo gledale,a onda su,njih tri naizmenicno pricale: kako su to njima uvalili ovi iz Nacionalne sluzbe za zaposljavanje,kako je to ogroman posao,da se javim Sluzbi jer su ,dosad,pozitivno resavane samo neke prijave,a sve ostale tamo prosledjene.

"Sta ce biti s njima?"
"Ne znamo"!
Ja rekoh:
"Otpoceti posao u Srbiji,danas,sa kreditom od 5000-20000evra i pet zaposlenih je nemoguce, a obraditi 7700 prijava s pedesetak rubrika nije tesko- ja sam informaticar,radio sam obradu podataka 15 godina, to bih zavrsio sa jednim operaterom vrlo brzo,eto posla za mene......"

Tisina i belo gledanje.Dobro,idem u Sluzbu.

Sluzba mi je poznat teren, imam dobre odnose sa svojim referentom,uvek se slatko ispricamo,ali nikad tamo nisam dobio ni jedan konkurs-samo pecate.Vidim, da napreduju.Kancelarije im se renoviraju.A moja referentica me je poslala u jednu od njih,gde likove poznajem: tu su se skupljale i prijave za te mikrokredite,a ranije,jedan drugi moj zahtev- bespovratni kredit za samozaposljavanje- nije se ispunio...ja sam ocekivao 120000,a oni mi ponudili iznos od 70000 dinara,da im se skinem sa biroa.

Pitam :
'Sta je sa mojim mikrokreditom?',
Teta rece :
'To je u Fond-u'.
'Oni kazu da su prosledili'...
' Ne, nisu' , sklanja pogled, gleda neki svoj posao.
Meni zivci rade.Povisujem ton i pitam :
'Hocete li to da mi date napismeno i potpisete! '
Sad gleda u mene.Pravda se:
"To se ne radi, a i nisam ja sef" .
'A gde je sef'?
'Na seminaru'

Tada, pojavi se tracak nade...Jedna od njih, meni iza ledja, masi se telefona i rece da ce ona nesto da vidi: zaista,uputi me na neki drugi sprat, oni znaju nesto o tome...

Tamo su bile dve cicke.Spustile su me na zemlju,ali su mi-hvala im- dale pravu informaciju:prijave su, stvarno kod njih,pokazase mi moj fajl,ali pare su u Fond-u. Njihovom - nekom drugom - sefu,odsutnom i na seminaru, niko jos nije rekao sta da radi sa tim prijavama, a njihova komunikacija sa Fond-om je losa, jer su ovi jako arogantni. Mana kredita je da je povoljan, pa ga dobijaju oni koji vec imaju razradjen biznis i neprijavljene ljude.
Sve je jasno.Od ministra i TV-a - do fonda i zavoda!

Kada mi se dese ovakve stvari , narocito u vreme ove moje nezaposlenosti, trudim se da suzbijem bes.Nasa istoricarka,koja dobro poznaje prilike u Srbiji ,nedavno je rekla : 'Tamo gde besan covek zgazi - tu trava ne raste'. Mislim da je u pravu.
Ali,kako zaustaviti ministra? Da li sprema novu kampanju?
Pa da mnogi od nas prodju,kao samoubica iz vica koji na Pancevackom mostu srece Deda Mraza,a ovaj mu ponudi pusenje za tri zelje(daj mi posao,nadji mi neki stan i vrati mi zenu,ostavila me je - popusicu ga).
Sreo se covek sa sudbinom:
"Tako mator, a veruje u Deda Mraza!"
Freedom of Information Freedom of Information 20:29 01.07.2008

Re: Reklamokratija

Hvala za ovu zanimljivu priču.

Nisam baš stručnjak za marketing, ali ste Vi opisali jedan mehanizam, u ovom slučaju marketinga iza kojeg ne stoje u potpunosti rezultati.

Verovatno u marketinškom timu tog ministra neko pravi računicu: na pozitivnoj strani bilansa trenutna korist od promocije sa pričom o tim kreditima; na negativnoj strani bilansa stoje posledice razočaranja onih koji su probali da dobiju kredit i suočili se sa teškoćama.

Prvu (za ministra pozitivnu) priču su čuli mnogi u doba kada je na velika zvona plasirana.

Drugu (za ministra negativnu) priču znaju oni koji su probali pa se razočarali, i njihovi prijatelji rođaci, čitaoci novina u kojima se o tome pisalo...

Osim broja ljudi koji su za ministra, partiju ili instituciju vezali pozitivnu ili negativnu priču, uspešnost marketinga sasvim sigurno zavisi i od tajminga. Zato u doba predizborne kampanje sve vrvi od priča o uspesima, a politički protivnici istovremeno vade iz rukava i naftalina priče o stvarnim i izmišljenim skandalima....
Macak Macak 17:51 30.06.2008

Marketing I advertising!

Možda bismo mogli na osnovu svega ovoga da budemo srećni, zato što imamo dokaz da javno mnenje ipak može da utiče na odluke nosilaca vlasti.


Da... jedini problem je sto je javno mnjenje tako smoreno od svega da ce se samo(inicijativno) tesko organizovati. Vlada teska apatija. Pomislilo bi se da nasm trebaju nove NVO i nova sredstva (citaj - pare) da podignu motivaciju gradjana do nivoa izdrzljivosti potrebnog za preganjanje sa ogrezlom birokratjom, self-focused politicarima i svemocnim institucijama. I jos vise, da uvere gradjane da u toj borbi mogu zaista nesto promeniti i ostvaiti svoj cilj. Mnogo je care... Skup je to advertising.
Eugenija Eugenija 22:11 30.06.2008

Glavni krivci

za stanje odnosno nepostojanje pravne drzave su prvenstveno pravnici Srbije pocev od sudija, predsednika suda pa sve do advokata, Svima njima je isuvise dugo odgovarao sistem razvlacenja predmeta na cemu su mnogi zaradjivali ispod stola pored drzavne plate. Institucije kazete? Ne postoje nikakve institucije. Postoje birokratske funkcije po sistemu alaj' volim ovaj rezim.... sto ne lici ni na imitacije institucija. Da bi postojala pravna drzava mora da postoji i svest kod pravnika. Ona ne postoji jer su moralne nakaznosti postale moralne vrednosti. Mi zivimo u situaciji da se hapsi pa pusta na slobodu tako da hapseni potom traze odstete jer "nista nije dokazano'' iako cesto postoje i snimci o korupciji (profesorka u aferi Indeks koju vise niko i ne spominje).
Mi smo pravo i pravnu drzavu premestili u Strazbur pa neka tamo resavaju predmete a gospoda iz pravosudja pisu levo desno lazne izvestaje o tim predmetima, sudije su i dalje na dozivotnim funkcijama iako pojma nemaju o poslu kojim se bave i prave se nemusti. I dalje svi svaljuju krivicu na drugoga a krivica lezi u onima koji su odgovorni za to sto ne postoji pravna drzava. Tek kada bi letelo barem deset sudija zbog toga sto neke predmete razvlace i po deset godina tek tada mozemo da se nadamo da ce ikada pravna drzava postojati. Sve u svemu treba suditi sudijama i njihovim sefovima kao i advokatima koji samo zaradjuju na predmetima i cesto rade za obe strane u nekom predmetu. Previse je Kragujevackih djaka u nasoj zemlji koje su obucavali cuveni vajni (Indeks) profesori.
Freedom of Information Freedom of Information 20:45 01.07.2008

Re: Marketing I advertising!

Javno mnenje je ne samo smoreno, već i ozbiljno zatrpano svakojakim neobrazloženim i neutemeljenim stavovima.

Nije poenta, a nije ni moguće u državi od 7-8 miliona ljudi da se veliki broj građana pokrene da npr. uličnim protestima i masovnim akcijama rešava neki od problema kakvi svakodnevno iskrsavaju u primeni zakona. Ljudi i ne žele takve stvari, već da postoje ljudi u nekoj grani vlasti koji bi se o tome brinuli.

S druge strane, kroz obrazložene inicijative, preporuke i izveštaje (kakve ponekad daju NVO, stručnjaci koji o nekim pitanjima imaju zaista šta da kažu ili još bolje nezavisni državni organi), a koje mediji prenose, kao i kroz istraživačke tekstove samih medija stvara se "javno mnenje" o nekom pitanju koje je manje ili više važno donosiocima odluka. Čini mi se da to ponekada uspeva, a ni da takav advertising ne mora biti ni skup, ukoliko uopšte išta košta.

Freedom of Information Freedom of Information 20:55 01.07.2008

Re: Glavni krivci

Moglo bi se i tako reći, da su pravnici najviše krivi.

Sudije su na primer rade u veoma lošim uslovima ali to ne može biti opravdanje za sve. Zaprepašćujuće je mali broj onih koji su razrešeni zbog nesavesnog i nestručnog rada, a ima previše grešaka i otezanja u predmetima. Čak i kada se utvrdi nesumnjivo odgovornost, obično se izriču blaže disciplinske mere. Ministarstvo pravde je najavljivalo da će biti sproveden opšti reizbor, koji će da posluži za selekciju ljudstva, ali, pošto kriterijumi za takvu selekciju još nisu objavljeni, i dalje lebdi opasnost da se proces pretvori u svoju suprotnost i da umesto najsposobnijih ostanu oni koji imaju najbolje veze sa političarima (pored toga što je i ustavnost takvog reizbora možda problematična).

Za neke stvari međutim nisu krivi pravnici, već političari koji odlučuju (bili pravnici ili ne), koji jednostavno ne poštuju zakon zato što im se tako može. Naravno, doslednoj primeni zakona ne pogoduje ni situacija u kojoj je svaka Vlada konglomerat stranaka i grupa sa partikularnim interesima i u kojoj svaki učesnik može da zapreti svojim povlačenjem iz takve Vlade ukoliko se njemu, njegovim prijateljima i finansijerima ne progleda kroz prste.
Eugenija Eugenija 23:23 01.07.2008

Re: Glavni krivci

Freedom of Information
Moglo bi se i tako reći, da su pravnici najviše krivi. Sudije su na primer rade u veoma lošim uslovima ali to ne može biti opravdanje za sve. Zaprepašćujuće je mali broj onih koji su razrešeni zbog nesavesnog i nestručnog rada, a ima previše grešaka i otezanja u predmetima. Čak i kada se utvrdi nesumnjivo odgovornost, obično se izriču blaže disciplinske mere. Ministarstvo pravde je najavljivalo da će biti sproveden opšti reizbor, koji će da posluži za selekciju ljudstva, ali, pošto kriterijumi za takvu selekciju još nisu objavljeni, i dalje lebdi opasnost da se proces pretvori u svoju suprotnost i da umesto najsposobnijih ostanu oni koji imaju najbolje veze sa političarima (pored toga što je i ustavnost takvog reizbora možda problematična). Za neke stvari međutim nisu krivi pravnici, već političari koji odlučuju (bili pravnici ili ne), koji jednostavno ne poštuju zakon zato što im se tako može. Naravno, doslednoj primeni zakona ne pogoduje ni situacija u kojoj je svaka Vlada konglomerat stranaka i grupa sa partikularnim interesima i u kojoj svaki učesnik može da zapreti svojim povlačenjem iz takve Vlade ukoliko se njemu, njegovim prijateljima i finansijerima ne progleda kroz prste.

U losim uslovima rade SVI jer se isuvise dugo nije ulagalo u kvalitet radnih uslova. Imali smo sistem koji je nalagao da se visak deli i trosi a da se nikada nije investiralo u ciste, svetle i konforne kancelarije, sudnice itsl. Medjutim to kao da je svima odgovaralo niko se nije bunio zasto mora da sedi ceo radni vek u mracnoj kancelariji sa vise kolega koji puse, ulaze/izlaze svaki cas, gde nije ni cisto. Takvi uslovi su sistematski stvarani opstim slaganjem samo da se nista ne promeni. Ostajem pri tome da je mnogim sudijama takodje odgovaralo da rade u uslovima u kojima rade inace bi se odavno bunili preko javnih glasila. Opste je poznato da postoje sudovi u kojima uslovi rada i nisu bas tako losi a da se bas u takvim sudovima svasta radi (veze, korupcija...)
Da su politicari takodje svemu krivi se slazem apsolutno. Nedavno je advokatu koji radi na jednom predmetu u kojem je poznata licnost tuzena strana saopsteno od strane sudije da je bilo telefonskog poziva iz vrha piramide da paze sta rade. Po tom pitanju, dakle, nista nije promenjeno u politici se samo menjaju figure dok sahovska tabla ostaje ista.
Najveci problem u svemu jeste sto svi konstatuju stanje ali niko ne preduzima mere. Populisticki nastup politicara je jeziv (nece da se zameraju nikome, stranci trebaju glasovi) i mi se vrtimo u krug. Svakog meseca od redova penzionera u posti da prime penzije ne moze da se udje (i to dva puta mesecno) ali to niti penzionerima smeta niti bilo kome. O sistemu placanja poreza/struje/vode... niko ne razmislja, normalan covek izgubi nerve dok obidje sve te nazovi institucije kao da mi nemamo druga posla nego da jurimo na noge birokratiji.
Imala bih mnogo toga da kazem o dikttauri birokratije kod nas ali bi mi trebalo mnogo baytova da utrosim i da se osecam kao telal u pustinji. Zivimo u srednjem veku po svim navikama a o kulturi zivljenja ne smem ni da razmisljam.:(
Dolybell Dolybell 01:06 01.07.2008

Previse je Kragujevackih djaka

Autobus se zaustavlja u Kragujevcu, na autobuskoj stanici i vozač kaže:

’’Pauza je 10 minuta ako neko hoće da ide u toalet, popuši cigaru ili završi fakultet..’’
mariopan mariopan 08:09 01.07.2008

Re: Previse je Kragujevackih djaka

Dolybell
Autobus se zaustavlja u Kragujevcu, na autobuskoj stanici i vozač kaže:

’’Pauza je 10 minuta ako neko hoće da ide u toalet, popuši cigaru ili završi fakultet..’’

ha ha ha ha )))
mariopan mariopan 08:13 01.07.2008

Re: Previse je Kragujevackih djaka

Zavrsio mladjani sin jednog advokata studije pa i on postao advokat. Posle prvog svog "slucaja" koji je iz cuga dobio na sudu sav srecan ide da se pohvali ocu:
"Sta kazes tata kako sam dobro zavrsio ovaj slucaj?"
"E, sine, da sam ja sve moje slucajeve iz prve resio sta mislis odakle bih tebe skolovao?"
Eugenija Eugenija 23:26 01.07.2008

Re: Previse je Kragujevackih djaka

Dolybell
Autobus se zaustavlja u Kragujevcu, na autobuskoj stanici i vozač kaže: ’’Pauza je 10 minuta ako neko hoće da ide u toalet, popuši cigaru ili završi fakultet..’’

Dobar vic kojem ja prosto ne mogu da se nasmejem jer je to crni humor.
Eugenija Eugenija 23:30 01.07.2008

Re: Previse je Kragujevackih djaka

mariopan
Zavrsio mladjani sin jednog advokata studije pa i on postao advokat. Posle prvog svog "slucaja" koji je iz cuga dobio na sudu sav srecan ide da se pohvali ocu:"Sta kazes tata kako sam dobro zavrsio ovaj slucaj?""E, sine, da sam ja sve moje slucajeve iz prve resio sta mislis odakle bih tebe skolovao?"

Da, i ovo je stara poznata anegdota kao dokaz koji sistem oni odrzavaju. To i jeste razlog zasto ja licno krivim uglavnom pravnike Srbije kojih imamo vise nego Francuska a koja je toliko puta veca zemlja od nase. Nigde nema vise pravnika i studenata prava a manje pravicnosnosti i vise losih zakona nego kod nas. Tu tek treba ostar rez, jedna velika 'sablja'.
Giant Giant 09:18 02.07.2008

Ma super si ti dečko..

Samo nam recite kolika je zarada koju mesečno primate u dotičnoj NVO, šta je pravi razlog bliskosti druženja sa funkcionerom RS, tj. Poverenikom za pristup informacijama od javnog značaja R.Šabićem...Čak se vozite zajedno i službenim automobilom Vlade RS!! Ah, da...razlog je što Vaša NVO nema dovoljno snažan budžet da Vas podrži u radu, pa morate da se snalazite kako znate i umete.... Takođe, javnost treba da zna šta je bila poenta Vašeg pristrasnog nastupa prilikom javnog predstavljanja - rasprave u vezi nacrta predloga zakona o agenciji za borbu protiv korupcije održanog pre par meseci u beogradskom hotelu!? Tom prilikom umesto da pružite podršku radu RO za rešavanje o sukobu interesa javnih funkcionera, Vi ste se stavili na stranu aktuelnog autora nacrta predloga zakona o agenciji za borbu protiv korupcije - minsitarstva pravde i resornog ministra, i nastojali da dezavuišete rad RO. Da nije bilo g-đe Verice Barać i njenog konstruktvnog nastupa, u javnosti bi se našao samo stav Vaše NVO! Nešto nisam primetio kritike upućene s vaše strane profesionalnom radu npr. ministarstva pravde RS!?
Eugenija Eugenija 22:05 02.07.2008

Re: Ma super si ti dečko..

Nešto nisam primetio kritike upućene s vaše strane profesionalnom radu npr. ministarstva pravde RS!?

Izvinjavam se sto se mesam ali ova recenica me veoma inspirisala da odreagujem. Zar u RS postoji tako nesto sto se zove ''ministarstvo pravde''? Dajte! Stvarno?! Nedavno sam videla pismo u kojem zamenica ministra pravde odgovara jednom gradjaninu na njegovu prituzbu rada suda i krsenja zakona postupajuce sudije u doticnom predmetu kako objasnjava da ministarstvo pravde ''nije nadlezno za nestrucan i neazuran rad sudija'' nego upucuje na nekakve komisije pri VSS i bla, bla, truc. Nije ona mucenica kriva, ona je dobila nalog da tako odgovori jer se zbog tog predmeta i drzava nasla pred medjunarodnim sudom ali ovo me podsetilo svojevremeno i na tzv. ustavni sud kada je jednom gradjaninu kojem je nasilno maknut advokat cime je njemu povredjeno njegovo gradjansko USTAVNO pravo na slobodan izbor advokata odgovoreno u smislu - ''ustavni sud nije nadlezan za povredu ustavnog prava''. Zbogom logiko!
Danas mi kaze jedan poznanik kako ima utisak da svako ko poznaje bilo kojeg catu u poreskom ne placa nikakav porez. Tako je i sa sudom, svako ko poznaje nekog sudiju (jos bolje predsednika suda) ne mora nizasta da odgovara pa cak ni kada preko svojih batinasa pokusa da ubije advokata njegove zrtve.
Da li je neko ''super decko'' to ne znam (nemam bas vremena da citam sve) ali znam samo da zivimo u zemlji obrnutih teza, bez zakona i reda u drustvu i da svi podnosimo sistem koji odrzavaju birokrate zarad NJIHOVE sigurnosti i egzistencije. Oni koji imaju najvise ti placaju najmanje a koji nemaju placaju zivotima jer nemaju ni za leka. Socijalna pravda je nepoznanica ostao je samo svadjalazki mentalitet i negativna energija. Covek postane totalni pesimista kada se osvrne oko sebe.
Freedom of Information Freedom of Information 10:13 03.07.2008

Re: Ma super si ti dečko..

Pokušaću da Vam pomognem da razumete kako je sistem odgovornosti sudija ustrojen. Koncepcija Zakona o sudijama, već dugo godina unazad je takva kod izbora i razrešenja sudija prevashodno reč imaju ljudi iz samog pravosuđa (kroz Nadzorni odbor VSS, Visoki savet i Veliko personalno veće).

Kada smo kao građani nezadovoljni radom sudstva, mi bismo želeli da postoji efikasna kontrola od strane Ministarstva pravde ili nekog drugog tela koje je van pravosudnog sistema. Međutim, pošto sudije treba da budu nepristrasne u odnosu na tu istu vlast, bilo bi loše da Ministarstvo bira i smenjuje sudije. Svi zakoni koji postoje u toj oblasti zato teže (manje ili više uspešno) da nađu ravnotežu između potrebe za nezavisnošću i potrebe za kontrolom.

U nastavku su relevantne odredbe iz važećeg zakona:

Nadzorni odbor

Član 40a

U Vrhovnom sudu Srbije obrazuje se Nadzorni odbor (u daljem tekstu: Odbor).

Odbor se sastoji od pet sudija koje na četiri godine bira Opšta sednica iz reda sudija Vrhovnog suda Srbije.

Radom Odbora rukovodi predsednik koga biraju članovi Odbora iz svojih redova.

Sudija ne može istovremeno biti član Odbora i Velikog personalnog veća.

Delokrug Nadzornog odbora

Član 40b

Odbor je ovlašćen da, po pritužbi ili samoinicijativno, kontroliše sudske predmete i načini uvid u njih.

Po okončanoj kontroli sudskog predmeta Odbor može pred Velikim personalnim većem pokrenuti postupak za razrešenje sudije zbog nesavesnog ili nestručnog vršenja dužnosti ili predložiti izricanje disciplinske mere sudiji.

II UTVRĐIVANJE RAZLOGA ZA PRESTANAK SUDIJSKE DUŽNOSTI

1. Utvrđivanje navršenja radnog veka i razloga za razrešenje

Nadležnost i pokretanje postupka

Član 56

Navršenje radnog veka i razloge za razrešenje utvrđuje Veliko personalno veće.

Postupak pokreću predsednik suda, predsednik neposrednog višeg suda, predsednik Vrhovnog suda Srbije i ministar nadležan za pravosuđe, a postupak u kome se utvrđuje postojanje razloga za razrešenje sudije zbog nesavesnog ili nestručnog vršenja sudijske dužnosti može pokrenuti i Odbor.

Postupak u kome se utvrđuje da li je predsednik Vrhovnog suda Srbije navršio radni vek i postoje li razlozi za njegovo razrešenje pokreće Veliko personalno veće.

Ako u roku od 60 dana od dana pokretanja postupka Veliko personalno veće ne donese odluku, odluku će doneti opšta sednica u narednom roku od 30 dana, a članovima Velikog personalnog veća prestaje mandat.

Postupak pred Velikim personalnim većem

Član 57

Veliko personalno veće činjenice utvrđuje i odlučuje u postupku zatvorenom za javnost.

Ono može zatražiti potrebne podatke od nadležnih organa i organizacija.

Odluka Velikog personalnog veća mora biti obrazložena.

Izricanje mera i pravo na prigovor

Član 58

Veliko personalno veće može u postupku za razrešenje zbog nesavesnog ili nestručnog vršenja dužnosti sudiji izreći meru upozorenja ili meru uklanjanja iz suda, od jednog meseca do jedne godine.

Na izrečenu meru sudija ima pravo prigovora Opštoj sednici, u roku od osam dana.

Opšta sednica zatvorena je za javnost.

Položaj sudije u postupku

Član 59

Sudija ima pravo da odmah bude obavešten o razlozima za pokretanje postupka, da se upozna s predmetom i pratećom dokumentacijom, tokom postupka i izveštajem sudije izvestioca i da sam ili preko zastupnika pruži objašnjenja i dokaze za svoje tvrdnje.

Svoje tvrdnje može usmeno da izloži pred Velikim personalnim većem i Opštom sednicom.

Obaveštavanje Narodne skupštine

Član 60

Na odluku Velikog personalnog veća kojom je utvrđeno navršenje radnog veka ili razloga za razrešenje nije dopušten prigovor.

Odmah po prijemu odluke predsednik Vrhovnog suda Srbije obaveštava Narodnu skupštinu da je sudija navršio radni vek ili da postoje razlozi za razrešenje.

Dejstvo mera

Član 61

Mera upozorenja i mera uklanjanja iz suda upisuje se u lični list sudije.

Dok mera uklanjanja traje, sudija ima položaj kao da je udaljen sa dužnosti.

Sudiji ne može dva puta biti izrečena mera upozorenja.

Freedom of Information Freedom of Information 11:47 03.07.2008

Re: Ma super si ti dečko..

Znate šta, nije baš lako odgovarati na pitanja koja u sebi već sadrže negativne konstatacije u stilu "koja je bila poenta vašeg pristrasnog nastupa". Ako zaista želite odgovor, molim da budete konkretniji:

Na koji način je moj nastup prilikom predstavljanja nacrta zakona o agenciji za borbu protiv korupcije bio pristrasan?

Što se tiče ostalog:

Na pomenutoj konferenciji (u februaru 2008, u hotelu M, organizatori Savet Evrope i Ministarstvo pravde) rad Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa uopšte nije bio tema, već predstavljanje radne verzije zakona o agenciji. Dakle, s obzirom na to da sam govorio o temi (o tome šta u tom zakonskom tekstu valja a šta ne valja) sigurno se nisam bavio radom Odbora niti nastojao da ga dezavuišem. Bio je na tom skupu i g. Radenković, član Odbora, kome sam ukazao na to da su neke preporuke za izmenu ranijih verzija istog zakona, koje je dao Odbor, unete u verziju koja je tog dana predstavljana i mislim da nikakve druge diskusije nisam imao na temu Odbora. Pošto ste Vi izgleda tamo bili, mogli biste mi ukazati na eventualne druge stvari koje sam pričao.

Glavna pak "linija sukoba" oko teksta zakona o agenciji između Ministarstva pravde i Odbora je pitanje da li Odbor treba da nastavi da postoji i radi poslove oko sukoba interesa funkcionera ili taj posao treba da preuzme Agencija kada se uspostavi. Meni je bitno da se taj posao radi dobro a manje bitno ko će da ga radi. Može ga raditi dobro i Odbor, a može ga raditi dobro i Agencija, ako bude osnovana. U sadašnjem zakonskom okviru taj se posao ne može dobro raditi, i zato zakon treba menjati. Mislim da nije nužno taj posao poveriti nekom drugom organu umesto Odbora, drugo je pitanje. Postoje razlozi za i protiv. Ukratko, razlozi za su: davanje tih ovlašćenja Agenciji bi osnažilo taj novi organ u odnosu prema funkcionerima drugih institucija, Agencija bi trebalo da funkcionere tih drugih institucija kontroliše i po drugom, srodnom, osnovu (sprovođenje Strategije i akcionog plana); najzad, davanje antikorupcijskim agencijama ovlašćenja kontrole u oblasti sukoba interesa nije neuobičajeno u svetu, a naišlo je i na pozitivno mišljenje SE. S druge strane, glavni razlog protiv je činjenica da već postoji organ koji se bavi pitanjem sukoba interesa nekih funkcionera (zakon o agenciji predviđa kontrolu šireg kruga lica, uključujući i funkcionere pravosuđa i javnih ustanova), pa bi gašenje tog organa i prenošenje ovlašćenja novom mogao biti opasan korak, jer bi se nikad ne može unapred znati (bez obzira šta piše u zakonu) hoće li agencija imati isti faktički stepen nezavisnosti kakav ima Odbor.

Kako god bilo, sadašnja verzija zakona o agenciji je posledica završnih tačaka Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije koju je skupština usvojila decembra 2005. Tamo se kaže:

III POGLAVLJE: IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE

Posebnim zakonom osnovaće se samostalno i nezavisno telo sa sledećim ovlašćenjima:

1. Nadzor nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana;

2. Koordinacija državnih organa u borbi protiv korupcije;

3. Primena propisa iz oblasti rešavanja sukoba interesa za funkcionere u svim granama vlasti;

4. Kontrola primene propisa o finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja;

5. Nadzor nad radom organa koji se bave borbom protiv korupcije;

6. Razvijanje planova integriteta u javnom i privatnom sektoru;

7. Davanje inicijative za izmenu i donošenje propisa državnih organa;

8. Redovno periodično izveštavanje Narodne skupštine i javnost u radu;

9. Međunarodna i regionalna saradnja u oblasti borbe protiv korupcije.

Dakle, koncepcija zakona je u skladu sa Strategijom. Pošto mislim da donete akte treba poštovati, dok se ne promene, mislim da je pravi put za otvaranje rasprave o tome da li treba osnivati agenciju i ko treba da radi kontrolu propisa o sprečavanju sukoba interesa otvaranje postupka za izmenu Strategije. To može da inicira bilo koji narodni poslanik ili Vlada.


Da nije bilo g-đe Verice Barać i njenog konstruktvnog nastupa, u javnosti bi se našao samo stav Vaše NVO! Nešto nisam primetio kritike upućene s vaše strane profesionalnom radu npr. ministarstva pravde RS!?


Nisam primetio da su se u javnosti našli stavovi NVO iz koje dolazim ili drugih učesnika nakon ove rasprave. Uglavnom su svi citirali ministra i gosta iz inostranstva. Videti link na http://www.portalargus.org/vesti/8539.html

Takođe mi nije jasno zašto kao protivtežu stavovima koje sam iznosio iznosite stavove Verice Barać. Vi to izgleda posmatrate kao da je NVO iz koje ja dolazim neki promoter ovog zakona a Verica (odnosno Savet) njegov protivnik i kao da se na odnosu između TS i Saveta odlučuje sudbina zakona. Tu grešite: ni ja (koji sam davao mnoštvo predloga u vezi sa sadržajem zakonskog teksta na radnoj grupi od kojih je manji broj i prihvaćen) niti Savet (koji je davao u nekim fazama predloge a posle se fokusirao na to da zakon ne treba ni donositi) ne odlučujemo o tome da li će zakon biti donet i šta će se u njemu nalaziti.

To što niste primetili moje kritike na račun Ministarstva pravde, može biti posledica toga da niste bili na mestima gde sam takve kritike upućivao. Ako želite, možete mi dostaviti adresu na mejl nemanjalaw@sezampro.yu pa da vam pošaljem imena svedoka.

Najzad, u vezi sa Vašim malicioznim komentarima na račun budžeta NVO, plate i putovanja sa Šabićem: TS ima budžet da podrži putovanja na skupove koje mi organizujemo. Međutim, putovanje sa Poverenikom Šabićem koje pominjete bilo je na skup koji nije bio u našoju organizaciji, već skup na koji sam bio pozvan sa učestvujem kao gost. Pošto je i Poverenik, koji, kao državni funkcioner koristi službeno vozilo, takođe bio gost na istom skupu, putovao sam sa njim, što je bilo prostije rešenje nego da organizator skupa organizuje poseban prevoz za mene. Najzad, u vezi sa mojom zaradom: ona nije fiksirana (nisam u radnom odnosu), već zavisi od toga da li postoje neki konkretni projekti i da li sam na njima angažovan u nekom svojstvu, da li su uplaćena sredstva za realizaciju projekta itd. Ako želite, podatke za neke konkretne poslove koje sam radio mogu Vam ih poslati mejlom.
Eugenija Eugenija 21:28 07.07.2008

Re: Ma super si ti dečko..

Pokušaću da Vam pomognem da razumete kako je sistem odgovornosti sudija ustrojen.

Hvala na podrobnom pojasnjenju ali sve bi to bilo lepo kada bi funkcionisalo u praksi. U praksi je tako da je to samo mrtvo slovo na papiru a da sudijama ne fali ni dlaka s glave a trebalo bi da ostanu potpuno bez kose.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana