Šta očekujem od baklje u Srbiji

Ženska baklja muškog roda - MDG3 RSS / 16.06.2008. u 18:17

 

Autor: Sonja Liht

Picture-017.3039.jpg

 

Primajući danas Baklju od ambasadorke Kraljevine Danske, okružena svojim saradnicima u Beogradskom fondu za političku izuzetnost, bila sam, pre svega, srećna da je Baklja stigla u Srbiju. Nadam će da će prisustvo Srbije u ovoj globalnoj kampanji doprineti da više gra∂ana i gra∂anki, a u prvom redu ljudi koji se nalaze u centrima ekonomske i poličke moći, razumeju značaj Milenijumskih razvojnih ciljeva za budućnost našeg društva ali i cele naše planete. Predugo smo uronjeni u sopstvene probleme, nedoumice i razmirice, predugo zaboravljamo da smo deo jednog složenog i me∂uzavisnog sveta i da samo u aktivnoj komunikaciji s njim, i razumevajući izazove s kojim se taj svet suočava možemo zauzeti svoje mesto i vratiti sopstveno samopoštovanje, pa i razumevanje i poštovanje tog sveta.

Kako Baklja može da nam pomogne u tako složenom zadatku?

Prvo, ukazaće na činjenicu da u našem društvu još nije dovoljno uradjeno na postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena. Samo da podsetim, osam godina posle demokratskih promena naša Skupština još uvek nije usvojila Zakon protiv diskriminacije niti Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Naravno, zakoni po sebi ne menjaju stvarnost, a naročito ne duboko ukorenjene običaje i predrasude, ali ako ih nemamo mi kao da svima stavljamo do znanja da nam nije ni stalo da tu stvarnost menjamo. Kao da stavljamo do znanja da nam je svejedno da li će naše društvo napraviti istinski civilizacijski iskorak u pravcu većeg poštovanja prava i potencijala svakog gradjanina i gradjanke, ili nam je dovoljno da se samo deklarativno izjašnjavamo za progres i demokratiju, poštovanje ljudskih i gradjanskih prava i dostojanstva.

Drugo, Baklja će nas podsetiti da je za održivi razvoj i demokratske odnose neophodno da se u potpunosti prepoznaju i iskoriste svi resursi jedne zemlje - a žene su resurs, koji ni u ovoj relativno siromašnoj zemlji nije dovoljno prepoznat i iskorišten. „Ženska vlada" upravo radi na bazi podataka u koju će biti uvršteno najmanje hiljadu petsto žena stručnjakinja, kako bi tu bazu stavila na raspolaganje svima kojima ona može da bude od koristi, ali i da bi promovisala moć koju žene Srbije nose kao stvaraoci jedne drugačije, bolje budućnosti.

Treće, nadam se da će nas Baklja podsetiti da bez stalne borbe protiv uzroka siromaštva, jednog od najtežih i najbolnijih problema s kojim se suočava naše društvo, mi nećemo moći da ga učinimo pristojnijim, evropskijim, humanijim.

 

Picture-028.3040.jpg

 

 

Navodim samo neke od razloga zbog kojih sam danas bila srećna na maloj svečanosti upriličenoj u prostorijama moje organizacije. Sledeći nosioci Baklje, sledeći promoteri Trećeg milenijumskog razvojnog cilja u Srbiji biće Aida Ćorović, Gordana Čomić, Marijana Pajvančić, Tanja Miščević, Veran Matic i RTV B92, dnevni list „Blic" i jedna društveno odgovorna kompanija. Ponosna sam što sam u tako izuzetnom društvu. Upravo zahvaljujući tome što su svi oni uključeni u ovu kampanju, uverena sam da ćemo uspeti da maksimalno iskoristimo svoje učešće u ovoj plemenitoj i značajnoj svetskoj kampanji za dobrobit celog čovečanstva - i njegovog muškog i njegovog ženskog dela. Nema nam druge!

 

 



Komentari (35)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 18:32 16.06.2008

Beogradski fond za političku izuzetnost

Sta li je to ?
Otkud Baklja tu ? U toj organizaciji ?
Tibor Jóna Tibor Jóna 20:05 16.06.2008

Re: Beogradski fond za političku izuzetnost

Ninoslav Randjelovic
Sta li je to ?
Otkud Baklja tu ? U toj organizaciji ?


sto? sta fali? i (kripto)dssovci su ljudi....u ostalom, to kad krenes u karijeru od zahteva za jos crvenog kolektivizma 68 pa stignes do terciranja plemenskom kolektivizmu 08 - sta ti vise treba u zivotu nego svetlo da se izvuces iz te tamchuge... ili zaglibis jos dublje, sto ce ovde biti svakako slucaj!


elem, ja moram nesto drugo da pitam, najdobronamernije na svetu - jel od svih stvari na svetu, pa pardon, ali bas falusoid, morao da bude izabran za simbol promovisanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena? nje mogla neka lampa, lampion, fenjer - nego bas baklja?!?

AlexDunja AlexDunja 20:22 16.06.2008

Re: Beogradski fond za političku izuzetnos

nje mogla neka lampa, lampion, fenjer - nego bas baklja?!?

mogla je.
al stvarno:)
ox shaped lamp:)))
saton saton 11:44 17.06.2008

Re: Beogradski fond za političku izuzetnost

Ninoslav Randjelovic
Sta li je to ?Otkud Baklja tu ? U toj organizaciji ?



Zato

Exitus Letalis Exitus Letalis 14:26 17.06.2008

Re: Beogradski fond za političku izuzetnos

Tibor Jóna
Ninoslav Randjelovic
Sta li je to ?
Otkud Baklja tu ? U toj organizaciji ?


sto? sta fali? i (kripto)dssovci su ljudi....u ostalom, to kad krenes u karijeru od zahteva za jos crvenog kolektivizma 68 pa stignes do terciranja plemenskom kolektivizmu 08 - sta ti vise treba u zivotu nego svetlo da se izvuces iz te tamchuge... ili zaglibis jos dublje, sto ce ovde biti svakako slucaj!


elem, ja moram nesto drugo da pitam, najdobronamernije na svetu - jel od svih stvari na svetu, pa pardon, ali bas falusoid, morao da bude izabran za simbol promovisanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena? nje mogla neka lampa, lampion, fenjer - nego bas baklja?!?


čudni su počeci i ovaj kraj.
od omražene "soroševe" plaćenice, preko miškovićeve dobitnice titule za ličnos' godine (vreme), do ove baklje, šta li je...
držim da su ovi u danskoj ambasadi i državi danskoj malo neinformirani... malo više.
rodnom ravnopravnošću bave se ženske studije godinama, kada sonja light nije imala pojma da disciplina postoji.
gde su tu te žene?
Beogradski centar za ženske studije i istraživanja roda (Centar) je interdisciplinarni celovit obrazovni projekat koji čine predavački, istraživački i izdavački programi.
Centar je osnovan 1992. godine.
Polazeći od koncepta politika razlika, osnovni sadržaj obrazovnog programa se bavi pitanjima roda, seksualnosti, rase i klase i teorijski pronalazi mogućnosti otpora i modele tolerancije u odnosu na pojave isključivanja i marginalizacije.

Dr Daša Duhaček - koordinatorka projekta
Dr Dragana Popović – koordinatorka za nastavu i istraživanja
Dr Jelisaveta Blagojević – koordinatorka izdavačkog programa
Vajka Anđelković – koordinatorka za finansije
Dr Biljana Dojčinović-Nešić (književnost)
Marina Bogdanović (psihologija)
Ivana Cirković (biologija)
Mr Zorica Ivanović (antropologija)
Dr Snježana Milivojević (mediji i komunikacije)
Dr Zorica Mršević (pravo)
Spec. Vanda Perović (engleski jezik)
Katarina Lončarević (filozofija)
Dr Ljubinka Trgovčević (istorija)
Adriana Zaharijević (filozofija)
dakle, menjala se sonja light, menjala opcije, dok ne dođe do političke izuzetnosti...

ženske studije

U Centru su predavale/i i ili predaju


Branislava Anđelković, Branka Arsić, Staša Babić, Zorica Bečanović, Marina Bogdanović, Ljiljana Bogoeva Sedlar, Aleksandar Bošković, Biljana Branković, Ivanka Buzov, Isidora Jarić, Jovan Čekić, Ivan Čolović, Nadežda Ćetković, Branimir Dimitrijević, Ljiljana Dobrosavljević-Grujić, Mirjana Dokmanović, Jelena Djordjević, Dubravka Đurić, Tatjana Djuric-Kuzmanovic, Ildiko Erdei, Vladislava Felbabov, Vladislava Gordić, Drinka Gojković, Trivo Inđić, Nataša Kandić, Jelka Kljajić, Vesna Krmpotić, Ivana Kronja, Nataša Sofronić, Vera Litričin, Marija Lukic, Anđelka Milić, Ana Miljanić, Olivera Milosavljević, Zoran Milutinović, Aljoša Mimica, Aleksandar Molnar, Slobodanka Nedović, Mirjana Obretković, Borka Pavićević, Vukašin Pavlović, Latinka Perović, Nebojša Popov, Dijana Plut, Branka Prpa, Ivana Pantelić, Dragan Popadić, Sonja Prodanović, Radmila Radić, Ljubiša Rajić, Ljubica Rajković, Tatjana Rosić, Svenka Savić, Obrad Savić, Nada Seferović, Nada Ler Sofronić, Vera Smiljanić, Biljana Srbljanović, Vuk Stambolović, Ivana Stamenković, Ana Stolić, Slavica Stojanović, Branimir Stojanović, Predrag Šarčević, Jelena Špadijer Džinić, Teodora Tabački, Nikola Tucić, Ivana Vitas, Ivan Vejvoda, Vladislava Vojnović, Đorđe Vukadinović i druge/drugi.



ali državi danskoj nema ko da piše...
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 15:14 17.06.2008

Re: Beogradski fond za političku izuzetnost

@saton

Zato

Zbog teksta u magazinu Vreme ?
kuki kuki 19:08 16.06.2008

Cestitam


Druga baklja, drugo vreme, isti cilj.
mariopan mariopan 19:19 16.06.2008

Re: Cestitam

Hajde da nam osvetli ne bi li nasli coveka../ zenu.. cestitam i ostalim zenama sa liste i Vama.
Dubravka Bozinovic Dubravka Bozinovic 17:00 18.06.2008

Re: Cestitam

Izgleda da se ovde radi o gresci u naslovu. Naime, ovom blogu je dat naslov kojim pocinje drugi: Tužna priča o Srbiji, jer neupuceni stranci "politicke izuzetnike/ce" smatraju borcima za opamecivanje Srbije, a ne vide kad se one/oni zalazu za pomirenje sa zlikovcima i, cak, zalazu se da se Tadicevi i Dacicevi socijalisti izjednace sa onima koji su dali nemerljiv doprinos demokratizaciji evropskog Istoka.
Plasim se samo da se predmetna baklja ne upotrebi za spaljivanje nekih novih Djordana Bruna, koji se u ovoj sludjenoj zemlji upinju da pokazu da se oni kojima su ruke krvave do usiju ne mogu Predsednickim Ukazom premetnuti u "modernu, dinamicnu, proevropsku partiju"...
Mara Mara 19:28 16.06.2008

...

Лепа акција и озбиљан (свакако и тежак) задатак.
Слажем се са Вама да је у Србији питање родне равноправности - акутно. Како сте навели, два врло значајна закона: Закон против дискриминације и Закон о родној равноправности нису усвојени. Наравно, мртво слово на папиру ништа не значи, потребна је читава кампања, заправо стратегија на националном нивоу која би утицала на измену дубоко укорењених навика и предрасуда.
Питање равноправности полова се редовно гура на периферију "политичког дискурса" усред обиља "историјских момената", "пресудних избора", "кључних заседања"...Чини ми се, исправите ме уколико грешим, да добар део политичке елите благо речено потцењује питање родне равноправности (да не употребим неку тежу реч).
Наравно, равноправност и искорењивање дискриминације било које врсте, не зависи искључиво од политичке елите. Понављам, неопходна је свеобухватна стратегија која мора да обухвати све сегменте друштва.

пс. Вама и другим промотеркама Бакље најсрдачније честитам и желим пуно успеха (само напред)!
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:54 16.06.2008

ČESTITAM,

Ssvetlana Ssvetlana 21:54 16.06.2008

Re: ČESTITAM,

Lepo je cuti da neko pokrece i ta, tako znacajna pitanja! Nikada nije kasno, kako rekoste, nema nam druge!
trener trener 19:53 16.06.2008

Amazons

još nije dovoljno uradjeno na postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena
„Ženska vlada" upravo radina bazi podataka u koju će biti uvršteno najmanje hiljadu petsto žena stručnjakinja
a žene su resurs,
moć koju žene Srbije nose

Sledeći nosioci Baklje, sledeći promoteri Trećeg milenijumskog razvojnog cilja u Srbiji biće


Inner Party Inner Party 22:52 16.06.2008

Zahtevi

Postoji nekoliko zahteva koji se moraju ispuniti:

1) Za zenska prava se moraju boriti zene (nema cekanja da se "prvo zakonski neke stvari regulisu..." i sl.)

2) Depolitizacija borbe (borba ne sme biti podredjena politickim ciljevima, mora postojati saradnja zena svih, bas svih parlamentarnih stranaka oko osnovnih polaznih tacaka)

3) Borba protiv usitnjavanja (frakcija). Ne smeju u ime prava svih zena da govore male i opskurne NVO (sta god te organizacije mislile o sebi).

4) Ne moze se cekati na EU. Razumem da ova borba u Srbiji ima svoj evropski kontekst, ali se ona pre svega tice zena u Srbiji.

5) Koja stranka ima najvise zena u parlamentu? Takve stvari treba prepoznati i nagraditi!

6) Mora postojati polazna tacka borbe. 30% zena u parlamentu je izuzetno lako ostvariv cilj.

Mara Mara 23:59 16.06.2008

...

Трећи миленијумски циљ гласи, цитирам:
Eliminate gender disparity in primary and secondary education preferably by 2005, and at all levels by 2015
, како је то и наведено горе у тексту.
Србија, генерално, нема проблем у смислу дискриминације женске деце у основном и средњем образовању (једино ме занима како ствари стоје са Војном гимназијом....). Факултети и више школе су, такође, отворени за све кандидате подједнако (овде опет изузетак Војна академија, која је, чини ми се, ове године отворила могућност и "кандидаткињама" да се пријаве)...Проблем настаје после, приликом запошљавања и даље, напредовања у служби (компанији, државној управи, назовимо како било). Проблем имамо са "доступношћу" послова и позиција: дете може да вам каже који су "мушки", а који "женски" послови; то су матрице које нису уграђене у ДНК-код, него се уче од малих ногу - процесом социјализације ми их прихватамо "здраво за готово" најчешће и не улазећи у вредносну анализу...
Смета ми што сваки пут када се покрене ово питање, дискусија се своди на причу о тамо неким женама које нешто хоће. Имам осећај као да све добија негативни контекст (чак и када се овакве расправе воде међу образованим светом). Уместо да се концентришемо на оно шта хоћемо да постигнемо, ми се бавимо ко је покренуо то питање и његовом/њеном политичком позадином, "задњим намерама", укратко - тражимо заверу тамо где је нема и не треба да је буде. Свако друштво, држава и најмања, локална заједница, само могу да профитирају већим учешћем и квалитетнијим учешћем жена: не зато што су жене (и зато што ће то наметати тамо неки закон), него због тога што имају квалитет, знање и амбицију да ову и сваку другу државу учине бољом.
Трећи миленијумски циљ намеће обавезу цивилизованом друштву да до краја спроведе један од основних постулата Повеље Уједињених нација (и готово сваког значајнијег документа донетог под окриљем УН-а), а то је равноправност свих - једнаке могућности за све...
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 09:06 17.06.2008

.

Cestitam. . .
Hvala Hvala 11:30 17.06.2008

kokoška ili jaje


g-dja Liht:

... Nadam će da će prisustvo Srbije u ovoj globalnoj kampanji doprineti da više gra∂ana i gra∂anki, a u prvom redu ljudi koji se nalaze u centrima ekonomske i poličke moći, razumeju značaj Milenijumskih razvojnih ciljeva za budućnost našeg društva ali i cele naše planete. Predugo smo uronjeni u sopstvene probleme, nedoumice i razmirice, predugo zaboravljamo da smo deo jednog složenog i me∂uzavisnog sveta i da samo u aktivnoj komunikaciji s njim, i razumevajući izazove s kojim se taj svet suočava možemo zauzeti svoje mesto i vratiti sopstveno samopoštovanje, pa i razumevanje i poštovanje tog sveta.


Nadam se da autorka čita svoj blog, pa ga možda i dopuni nekim odgovorom ili objašnjenjem

Tačno je da smo predugo uronjeni u sopstvene probleme i sve ostalo što te u vezi sa tim napisali, medjutim, nadanje, podsećanje, ukazivanje ... oprostite, ali ne izgleda mi dovoljno.

Mi smo suočeni sa alarmantnom nezainteresovanošću za svet, globalne probleme, milenijumske ciljeve i okrenuti svom zapustenom, prljavom, osiromašenom i primitivizovanom dvorištu.

Ne sumnjajući u dobre namere ni autorke, ni ostalih učesnika u akciji uključujući sve koji će nositi baklju, a posebno ne sumnjajući u najbolje namere Kraljevine Danske i njihove ambasade u Beogradu, pribojavam se da (čitala sam i prethodni blog) pristup i realizacija ove plemenite ideje ne bi trebalo da budu isti u svakom društvu. Svako društvo ima specifičnosti, a nama, ovde, izgleda treba jednostavniji jezik koji bi znatno širem sloju ljudi približio svest o potrebi ne samo promovisanja nego i realizacije ovih ideja.

Moj lični utisak je da politička elita ali i nevladin sektor nastupaju suviše akademski i, oprostite, kao da su sa Olimpa zagledani u svemir, diskutuju o rešavanju globalnih problema, emancipaciji, rodnoj ravnoprvnosti, a tu nigde nema mene, moje komšinice, koleginice i niko se ne obraća nama.

Ja nemam rešenje kako napredovati s ovim, a da prethodno ekonomska i politička situacija u Srbiji ne bude bolja, stabilnija, a istovremeno shvatam da se ne može čekati da sve to bude, pa nekako dodjoh do onog - šta je starije, kokoška ili jaje? Pa se vrtimo kroz lavirint i izlaz ne vidimo.

Da li će nam neko, nekada, negde predstaviti rezultate na polju ostvarivanja Trećeg milenijumskog cilja, a da baš to i ne mora da se zove "Treći milenijumski cilj", jer zvuči kao nešto što prosečnog gradjanina i gradjanku Srbije slabo može da zainteresuje.

Uostalom i odziv na ovu temu pokazuje da ni učesnici bloga b92 jedva da imaju šta da kažu.

Upitajte se zašto?

Čestitam Vama, svima koji će baklju nositi, posebno Gordani Čomić čije blogove rado čitam, ali vas sve molim da "sidjete s Olimpa" i razmislite malo o pristupačnijem načinu predstavljanja ideja za koje se zalažete.


Hvala
vishnja vishnja 12:23 17.06.2008

za pocetak,

da li biste mogli, gospodjo Sonja, da nas - bar u periodu dok ste nosilac baklje - postedite ovakve diskriminacije i ismevanja:
hiljadu petsto žena stručnjakinja

?
hvala unapred
dunjica dunjica 15:28 17.06.2008

Re: za pocetak,

postedite ovakve diskriminacije

Može li pojašnjenje, molim: što je u ovom rodno korektnom nazivu (stručnjakinja) diskriminatorski?
anchi anchi 17:46 17.06.2008

Re: za pocetak,

dunjica
postedite ovakve diskriminacijeMože li pojašnjenje, molim: što je u ovom rodno korektnom nazivu (stručnjakinja) diskriminatorski?



hih, nisam struchnjakinja pa ne znam da li je diskriminatorski, samo mi nesto smesno ... mama znala da mi podvikne ... nemoj tako, ponasas se kao mangup! .. sad ja moram da brinem kako svoju da grdim sto je mangupkinja, nema veze dobro je da nije neka mislilica ili mislilackinja ... pih!
dunjica dunjica 19:53 17.06.2008

Re: za pocetak,

sad ja moram da brinem kako svoju da grdim sto je mangupkinja

pa ne morate je grditi. jednostavno.

dobro je da nije neka mislilica ili mislilackinja

znaci, najbolje da ne misli. mozda ce tako biti sretnija?
vishnja vishnja 07:58 18.06.2008

Re: za pocetak,

Može li pojašnjenje, molim: što je u ovom rodno korektnom nazivu (stručnjakinja) diskriminatorski?

to sto je strucnost nasilno polno odredjena. 'zenska' strucnost se ovakvim vestackim rodnim odredjivanjem kvalitativno odvaja od 'muske'.
ja ovo dozivljavam kao ismevanje jezika i ismevanje cele ideje o ravnopravnosti polova. rec "strucnjakinja" kao takva ne postoji, tako da ne moze biti rodno korektna. ovim se fokus skrece sa vaznih stvari - kao da neko pokusava celu ideju da ucini apsurdnom.

dosta je bilo price o ovome na blogu, i uglavnom smo se slozili da se ne slazemo :)
dunjica dunjica 09:16 18.06.2008

Re: za pocetak,

visnja

Nedavno sam opet imala jedan razgovor u kojem me argument mog sugovornika veoma podsjeća na ovaj tvoj/Vaš. Bilo je ovako:

Ja: Zašto vam na ulaznim vratima stoji samo tvoje ime, kada ovdje žive i drugi članovi obitelji?
On: Pa, D i P su još djeca, a H...
Ja: A H. ?
On: H. to nije važno.
Ja: Da li je ona to rekla? H. pripada ova kuća koliko i tebi, ona tu živi i donosi pare, a "nevidljiva" je.
On: Opet ti sa tvojim onim ženskim traumama... (ovo je Njegov omiljeni argument - op. moja) H. je slobodna, poslovna žena, njoj to nije bitno čije ime piše na vratima.
Ja: Onda stavite samo njeno ime. Ako nije bitno.

Eto, On ZNA da to njoj nije bitno. A mi znamo da je njemu bitno da njegovo ime, sve sa Dr titulom stoji na vratima. Ona je, smatra on, ostvarila svoja prava time što ima svoje zaposlenje i privređuje u kuću. Ne treba joj da bude vidljiva u javnosti. Glavno da je prisutna u kući kad treba.

Tko hoće, shvatiće.

Edit: a što se tiče stručnosti... Eto, ja se uvijek ljutim kada mi stiže stručna pošta na kojoj je adresirano na Gospodin Dipl. Ing. Duška B-K, unatoč tome što uvijek koristim ženski naziv svog zvanja, koji je u općoj upotrebi ovdje - Ingenieurin (inženjerka). Neki tamo, koji misle da to nije bitno, misle da je samo po sebi razumljivo da je jedan Dipl. Ing. muško. Šta li?
U pitanju je moja stručnost i stručnost mojih kolegica.
vishnja vishnja 10:37 18.06.2008

Re: za pocetak,

Dunjice,
reakcija gospodina H (! :)) je sustinski drugacija od moje. (ilustracija & trolcic: na vratima stana u kom sam odrasla bilo je ispisano prezime i sva cetiri imena - ja, brat, mama, tata - moj stav nije odmakao daleko od toga)

moju vidljivost u mojoj profesionalnoj (mikro)javnosti odredjuje moja strucnost i licni i profesionalni odnos prema okruzenju, a ne uvodjenje nepostojecih 'rodno korektnih' odrednica. Ingenieurin, Lehrerin itd su reci koje postoje u nemackom jeziku. mogu da prihvatim i rec "inzenjerka" (mada se licno odredjujem kao inzenjer) jer nije rogobatna u hrvatskom/srpskom jeziku. ali, zar tebi "strucnjakinja" ne zvuci kao izrugivanje? ja sam se tako jednom potpisala ovde na blogu iz cistog zezanja, bas kad je bila slicna tema. na kraj pameti mi nije bilo da je neko spreman da takvu rec koristi. to jednostavno vredja moja nezna usesa :)

ne znam, mislim da se ovim skrece paznja sa vaznih stvari. da li je bitnije nazvati/ne nazvati uciteljicu uciteljem ili dovesti drustvo na taj nivo svesti da prosveta i druge profesije u kojima su najvise zastupljene zene budu jednako placene kao tzv "muske" (moja i tvoja) ?
dunjica dunjica 11:49 18.06.2008

Re: za pocetak,

ne znam, mislim da se ovim skrece paznja sa vaznih stvari. da li je bitnije nazvati/ne nazvati uciteljicu uciteljem ili dovesti drustvo na taj nivo svesti da prosveta i druge profesije u kojima su najvise zastupljene zene budu jednako placene kao tzv "muske" (moja i tvoja) ?

Mislim da je važno i jedno i drugo, borba na svim poljima.

A što se tiče rogobatnosti jezika, postoji mnogo toga što mi više para uši - npr. psovke, koje su, uzgred, postale vrlo oportune na svim nivoima društva.


vucko vucko 21:08 17.06.2008

Tacones lejanos

u Srbiji biće Aida Ćorović, Gordana Čomić, Marijana Pajvančić, Tanja Miščević, Veran Matic

:)))
Željka Buturović Željka Buturović 13:52 18.06.2008

razumevanje milenijumskih ciljeva

da, zaista ne bi bilo lose da ljudi u srbiji razumeju milenijumske ciljeve. na primer, sa kojim pravom medjunarodne organizacije zacrtavaju bilo kojoj drzavi kako treba da izgleda i koliko procenata cega treba da poseduje? dalje, kakve su prave posledice pokusaja da se ostvare takvi ciljevi? kakav je track-record ovakvih akcija (a itekako ih je bilo) u proslosti?

miljenijumski ciljevi su samo najnoviji ime za dobri stari nacin da "obrazovani" ljudi sa zapada koje niko ne zeli da zaposli putuju i jedu o tudjem trosku sve osecajuci se da unapredjuju sudbinu covecanstva. da sve ovo nije sasvim realno i provereno pogubno, bilo bi smesno.
Brooklyn Brooklyn 22:11 18.06.2008

Re: razumevanje milenijumskih ciljeva

miljenijumski ciljevi su samo najnoviji ime za dobri stari nacin da "obrazovani" ljudi sa zapada koje niko ne zeli da zaposli putuju i jedu o tudjem trosku sve osecajuci se da unapredjuju sudbinu covecanstva. da sve ovo nije sasvim realno i provereno pogubno, bilo bi smesno.

apsolutno tacno. pri cemu mi ne smeta kada se te organizacije finansiraju same na privatnom trzistu, ali kada se finansiraju od poreza, onda me to nervira u nacelu, a kada se finansiraju od mog poreza, onda me bas iritira.
vishnja vishnja 14:49 18.06.2008

sad,

mene zanima nesto drugo: osim ovih nekoliko pobrojanih stvari na koje ce nas "baklja podsetiti" - sta sad? da li je nosiocu objasnjeno da je blog, sa bakljom ili bez nje, interaktivni vid komunikacije... a mi evo vec treci dan camimo cekajuci?
Dolybell Dolybell 00:18 19.06.2008

Koja ravnopravnost ?

Samo da podsetim, osam godina posle demokratskih promena naša Skupština još uvek nije usvojila Zakon protiv diskriminacije niti Zakon o rodnoj ravnopravnosti.
Naravno, zakoni po sebi ne menjaju stvarnost, a naročito ne duboko ukorenjene običaje i predrasude,
ali ako ih nemamo mi kao da svima stavljamo do znanja da nam nije ni stalo da tu stvarnost menjamo.
Kao da stavljamo do znanja da nam je svejedno da li će naše društvo napraviti istinski civilizacijski iskorak u pravcu većeg poštovanja prava i potencijala svakog gradjanina i gradjanke, ili nam je dovoljno da se samo deklarativno izjašnjavamo za progres i demokratiju, poštovanje ljudskih i gradjanskih prava i dostojanstva.


Duboko ukorenjeni običaji i predrasude su prioritet u odnosu na bilo koji zakon
koji ima nameru da se izjasni protiv diskriminacije.
Civilizacijski pomak je sadržan pre svega u kulturi, potom u obrazovanju a
značajno i u vaspitanju ( mada je ono sadržano pod pojmom kulture),
a sve to rezuliira u pojmu odgovornosti.

Međutim, retrogradni običaji i verovanja koja nam stižu i preko sve većeg
upliva Pravoslavne crkve u sve pore društva - počevši od kuće,
preko škole pa sve do vrhova vlasti, samo nas vuku u nazad a ne
ka civilizacijskim pomacima - i taman kad je postojala mogućnost da se
nešto i na tom polju pozitivno dogodi - mi smo se sunovratili.

Nijedan zakon, koji nije u skladu sa društvom u kome se donosi,
nema nikakve šanse da se može i primeniti.

Samo veoma bogato društvo može da se bavi problemom
diskriminacije, koje se rešava na razne načine i raznim drugim zakonima,
a ne samo zakonima o ravnopravnosti.

Samo jedan primer primene zakona:
Kod nas, iako postoji zakon kojim se nalaže jednom roditelju
da plaća alimentaciju za decu i ev. drugog roditelja ( ako ne radi)
u slučajevima kad se brak razvede, nema načina - sem da se
povlačite po sudovima - da alimentaciju i dobijete ako onaj ko
treba da je plaća to ne čini.
Što opet, ne znači da će te je dobiti i nakon izvršnih presuda,
naročito ako treba da je plaća privatni preduzetnik.
Uglavnom su žena i deca žrtve nemoći da se zakon primeni.

Ko je tu ravnopravniji ?

Pre svega kultura i kultura i kultura....pa obrazovanje,
i svakako odgovornost - a sve ostalo dolazi nakon toga.




vucko vucko 09:12 19.06.2008

Re: Koja ravnopravnost ?


Pre svega kultura i kultura i kultura....pa obrazovanje,
i svakako odgovornost - a sve ostalo dolazi nakon toga.

Možda bi, do duše, efikasnije sudstvo takođe pomoglo...

Odgovor Sonje Liht


Zaista mi je žao što nisam bila u prilici da se uključim u debatu koja je usledila povodom mog teksta, ali bila sam na službenom putu van zemlje. Kada sam prihvatila da napišem tekst mislila sam da ću moći da se regularnije uključujem, ali nažalost to nije bilo moguće. Drago mi je da je tekst izazvao različite reakcije, iako mi se čini da su neke bile izazvane ne tekstom, već činjenicom da sam ja autorka teksta. Dozvoljavam sebi da se na te reakcije ne osvrćem. Previše mi se često događa da na tekstove koje, s vremena na vreme, objavljujem u ”Politici”, dobijam reakcije koje se uglavnom bave mojom ličnošću a ne onim što pišem. Najčešće se ti čitaoci i ne potrude da pročitaju kratak tekst koji napišem. Doduše, tamo me optužuju upravo za suprotno od onoga što me optužuje/etiketira gospodin Jona. Da li to, možda, znači da sam, ipak, na pravom putu? Zanimljiva je I primedba da ja ne znam šta su ženske studije. Autorku(a) bih uputila na knjižicu objavljenu povodom desetogodišnjice Ženskih studija u Beogradu. Tamo će naći sve potrebne informacije o mom angažmanu i angažmanu Soros fonda (nakon juna 1996. Fonda za otvoreno društvo) na čijem sam čelu bila u osnivanju i podršci toj inicijativi, a može i da se raspita kod osnivačica.

Da li milenijumski razvojni ciljevi znače nametanje bilo kome? Da li je članstvo u Ujedinjenim nacijama nametnuto bilo kome? Nažalost, na Milenijumskom samitu, septembra 2000, naša zemlja nije prisustvovala. Ali smo svi bili presretni kada je, samo nekoliko dana, nakon 5. oktobra, naša zastava ponovo podignuta na Ist Riveru. I od tada do danas, koliko mi je poznato, niko ni u našoj zemlji te ciljeve nije doveo u pitanje. Njihova je osnovna ideja da svet učine pravednijim, humanijim, da pomognu ugroženim i obespravljenim. Da vek u kojem već živimo ne postane vek u kojem i čovečanstvo i planeta mogu sebe dovesti do uništenja. Svi koji misle da ovi ciljevi nisu pravi neka slobodno ponude bolje. Lično sam ponosna I zadovoljna da je cilj osnaživanja položaja i uloge žena uvršten u te ciljeve. Mislim da bi bilo razloga za još više a ne manje prostora posvećenog rodu i rodnoj ravnopravnosti. Razume se da se zemlje razlikuju, ali zato i postoji velike fleksibilnost u primeni politika koje vode do ispunjavanja ovih ciljeva. Konačno, od svih nas i naših političkih predstavnika zavisi koliko ćemo i kako učestvovati u ostvarenju svakog pojedinačnog cilja. Srećom kod nas HIV/AIDS a još manje malarija ne haraju kao na drugim mestima na planeti, ali smo zato i mi suočeni sa siromaštvom, ekološkim problemima, korupcijom, slabim institucijama.

Da se osvrnem i na pitanje jezika. Srpski jezik je rodno senzitivan. U tome se slažu brojni lingvisti i lingvistkinje. Naravno, rasprava o ovom pitanju je legitimna kao i o svakom drugom, ali ja nemam nameru da se u nju upuštam. Prava sagovornica za ovu temu je, na primer, profesorka Svenka Savić. Kao sociloškinja znam da se često skreće na ovu putanju kada se nema šta suštinski reći o samoj temi. To često rade ne samo muškarci već i žene koje se boje da će rodno senzitivnim jezikom svoj postignuti uspeh nekako devalvirati. Ja bih želela da se usresredimo na temu – kako obezbediti da ovo naše društvo obezbedi sve preduslove za rodnu ravnopravnost, kako da se humanizuju odnosi među polovima, kako da se smanji nasilje u porodici, na radnom mestu, u društvu, kako da se zajedno borimo za ostvarenje ovih univerzalnih vrednosti. U tu borbu pozivam sve a naročito one koji mnogo i često govore o vrednostima, o tome da ih je ovo društvo izgubilo (a nalaze se ne svim na tačkama našeg političkog spektra), pozivam sve kojima je zaista stalo da živimo u boljem, pravednijem, pristojnijem društvu.

I na kraju želela bih da se najtoplije zahvalim na čestitkama. Budući da za dan, ponovo, idem na duži službeni put bojim se da neću moći da odgovorim na pristigle reakcije sve do kraja sledeće nedelje, kada ću s velikim zadovoljstvom predati baklju sledećim nosiocima. Nadam se da će one/oni imati više vremena za ovaj blog. (Uzgred, ne razumem, zašto Veran Matić ne bi bio nosilac baklje. Zar muškarci ne mogu/trebaju da budu nosioci gore pomenujtih, univerzalnih civilizacijskih vrednosti? )
vucko vucko 00:31 22.06.2008

A kad štafeta prođe?

(Uzgred, ne razumem, zašto Veran Matić ne bi bio nosilac baklje. Zar muškarci ne mogu/trebaju da budu nosioci gore pomenujtih, univerzalnih civilizacijskih vrednosti? )

Ma to samo mi, zavidljivci, komentarišemo kako se našao sam međ' ženama :)

Inače - interesantno je društvo nosilaca (šta je ženski rod od ove reči?) baklje, pa još b92 učestvuje - kakve su šanse da se ta ekipa zadrži ovde na blogu i kada baklja prođe? Mislim - Goca je tu i to je super, ali čini mi se da bi i ostale (nosioci?!) sa liste bile interesantne autorke, sve jedno da li u vezi rodne ravnopravnosti ili onoga čime se inače bave.
dunjica dunjica 19:22 23.06.2008

Re: A kad štafeta prođe?

društvo nosilaca (šta je ženski rod od ove reči?

nositeljki - srp.
nositeljica - hrv.
vishnja vishnja 08:47 23.06.2008

odgovor Sonji Liht

To često rade ne samo muškarci već i žene koje se boje da će rodno senzitivnim jezikom svoj postignuti uspeh nekako devalvirati

ovo je etiketiranje. sada bih ja mogla da kazem da obrnuti stav zastupaju zene koje su nedovoljno profesionalno ostvarene ili nesigurne u svoj strucni kvalitet, i to bi bilo jednako netacno i nekorektno kao Vasa tvrdnja.

to sto je jezik rodno senzitivan ne znaci da se na njemu mogu vrsiti nasilna prilagodjavanja zarad 'korektnosti'. on je senzitivan taman onoliko koliko jeste, ni manje ni vise.
I od tada do danas, koliko mi je poznato, niko ni u našoj zemlji te ciljeve nije doveo u pitanje. Njihova je osnovna ideja da svet učine pravednijim, humanijim, da pomognu ugroženim i obespravljenim. Da vek u kojem već živimo ne postane vek u kojem i čovečanstvo i planeta mogu sebe dovesti do uništenja. Svi koji misle da ovi ciljevi nisu pravi neka slobodno ponude bolje.

koliko sam razumela, ovde niko nije doveo u pitanje ciljeve. hajde da budemo malo prakticni - osim sto svi znamo sta zelimo (a znamo) - sta Vi kao nosilac baklje nudite kao put ka tim ciljevima? to je ono sto nedostaje u ovom tekstu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana