Život| Životni stil

Zemaljski dani teku

mariopan RSS / 15.02.2022. u 18:55

 
Na kraju sela, sa desne strane puta, bila je  kuća u kojoj su živeli Žarko i Ruža. Široko  banatsko dvorište spuštalo se naniže sve do jamure u kojoj je uvek bilo vode. Tu su se  seoske patke i guske po vazdan brčkale, a predveče bi, site i umorne, krenule sredinom sokaka na legalo. Plovile bi selom  nalik na  veliki beli oblak. Iz njega bi se, pred svakom otvorenom kapijom gde su stajale žene i pretresale protekli dan, izdvajao jedan pramičak te bele pređe, i gačući javljao gazdarici da su stigle kući. Do kraja sela oblak bi se raspršio, samo su sesoke kere dežurale na mesečini da se koja lisica ne prikrade.  Kapije bi se zatvarale, firange spuštale i selo bi tonulo u san. I tako svaki dan.
 
Svi u selu su navikli da ujutru vide Žarka kako ide do pekare da kupi kiflu za Ružu. Kada se vrati na pragu bi nalazio tek pomuženo mleko koje je donela Borka, komšinica, i dok se mleko uzvari on bi Ružu oprao i presvukao, da je  nahrani toplim mlekom u koje bi udrobio kiflu. Samo to je mogla da jede. Otkad Ruža boluje to niko više nije znao, bilo je  predugo da bi se pamtilo. 
 
Žarku se niko nije obradovao kada se rodio u kasnu jesen te 1938.godine. Bio je šesto dete u kući  siromašnog nadničara. Dve sestre su več bile udate a tri brata, tek  garavih nausnica, jedno drugom do uveta, samo su čekali da se što pre otisnu, što dalje od sirotinje i večito pijanog oca. Majka je poživela do kraja rata. Žarko je  ostao sam sa ocem i odrastao više gladan nego sit, zapušten  i napušten i od braće i sestara, koji dugo ni za sebe nisu imali dovoljno da bi i njemu pomogli. Zato se i od njih nekako odrodio ne čekajući nikoga i ništa, sam se starao o sebi i ocu.
Ipak, škola mu je dobro išla. Jedini je od braće i sestara završio osmoljetku i zanat i dobio posao mehaničara u fabrici u obližnjem gradu. 
 
Uprkos takvom životu izrastao je u zgodnog momka pa su ga rado gledale i devojke i snaše, kćeri seoskih nadničara i sirotinje. Zato nije čudo da se do svoje tridesetpete tri  puta ženio i sve tri oterao jer su bile nerotkinje. I Ruža je bila nerotkinja.
  
Kada je Ruža odlučila  da pođe za Žarka svi su joj govorili da se mane  ćorava posla. "To je divlje raslo, samo sebe stvorilo, sam sebe othranio, tri žene je oterao a kažu da hoće i da udari" govorile su joj drugarice. "A oni vaši pitomi ne tuku, hm?" brecnula se ona. Drugarica se zakikota i reče joj da već vidi kako je "upropašćena" jer se zagledala u momka, a to je već propast jer razuma tu nema, nego,  kad je već rešila, neka se čuva svekra. On nema svojih novaca, a voli rakiju, pa potkrada sina, a sin onda istuče ženu. 
"Zašto nju, zar on ne zna ko je uzeo njegove novce?"
"Zna ali ne može da tuče oca, greh je."
"A nju da tuče nije greh?" ljutnu se ona
Ipak,  dve večeri zatim otišla je kod Žarka. Njeni su došli da je traže sutradan, po običaju. Ona je isto tako po običaju odbila da se vrati. Prirediše rakiju i za selo je ona bila udata.Da li će oni da se registruju u opštini to nikome nije bilo važno.

Kuća je bila zapuštena i ruševna. Žarko je nije popravljao zato što je otac stalno pretio da će je prodati i popiti a braća samo čekala da otac sklopi oči pa da mu "prvi rog sa kuće skinu" jer je to i njihovo nasleđe. Ruža je, još dok su pili onu rakiju, sakrila dve flaše komovice da ima svekru svaki dan po fićok dva rakije da naspe, bar za prvo vreme, sa merom, a da ne dira sinove džepove i šlajpik. Starac se držao toga i tako je došao mir u kuću, bar sa te strane....a nemir sa druge...
 
Par dana je spremala kuću, a kako nije bilo mnogo toga da pere u praznoj kući rešila je da ide u nadnicu,  da i ona radi kako je od svoje dvanaeste, uz oca i majku navikla. Pristavila je ručak za sutra da se krčka na "smederevcu" a kad je Žarko čuo da hoće sutra u nadnicu  mrak mu je pao na oči. Rekao je da on radi i može da izdržava ženu, da su sve žene koje rade kurve, i ako ode, neka se slobodno vrati svojima, njemu takva žena ne treba.
 
Dovršila je jelo i tu noć spavala u kujni, a ujutru pre zore mogao je da je vidi kako sa motikom na ramenu odlazi na zborno mesto odakle ih kamionima voze na njive. Otišao je na posao pun besa rešen da joj pokaže kada se vrati.
 
Vratila se kasno popodne, rumena od sunca, oznojana i ulepljena prašinom. Žarko je  krišom gledao iz kuće kako se pere na bunaru, kako se presijava njena mokra koža, kako su jedre njene grudi i ruke i  crna  mokra kosa pada u bičevima po plećima. Kada je uzela peškir da se obriše brzo je šmugnuo u sobu da ga ona ne primeti. Jedva je vrata pritvorio kada se ona pojavila na pragu i mirno pitala: "Da se vratim mojima ili da kuvam za sutra?"
Nastala je tišina u kojoj su oboje čuli samo svoja srca  kako potmulo tuku u grudima.  
"Kuvaj" promrsio je besno.
Nije video osmejak koji  joj je zaigrao na uglu usana. 
 
Uskoro je u kući bilo i onoga što Žarko nije ni znao da neka kuća treba da ima. Zavese na prozorima, košulje  za njega i oca, peškiri, šoljice za kafu...Na proleće je kupila prvo jato guščića i pilića. Svekar se opravio i  živnuo usled dobre hrane i nege,  i pomagao bar da to perjano jato nahrani dok oni rade. Jednog dana je samo nestao i nije ga bilo celog dana. Uveče je sinu predao poklon, bio je u gradu, u Sudu, "prepisao" mu je kuću. Žarko je uskoro digao kredit i obnovio kuću, proširio, napravio kupatilo....i živelo se kako su već živeli i svi drugi u selu. Par godina kasnije svekar je umro u snu i dostojno ispraćen na onaj svet.
 
Svoje dece nisu imali ali su im iz grada dolazila deca Žarkovih sestrića ili sinovaca, a iz sela  deca Ružine braće i sestara. Žarko bi  one svoje vodio u selo da ih pokaže, jer su retko dolazili, da se šepuri kada komšije kažu "Pu, isti Bačika a  na tebe ima oči" . Ruža bi u stajaćoj sobi skidala sa pijedstala od perjanih jastuka i dunja  onu nakinđurenu lutku iz Italije, da se deca mogu naspavati  među perinama od najboljeg perja, u  prohladnoj sobi koja miriše na dunje, i učila devojčice mudrostima koje one treba da znaju kad odrastu.
 
Sve bi bilo dobro da se Ruža nije razbolela. Bolest je puzala njenim telom godinama ne pokazujući svoje strašno lice. Varala je i zavaravala kao  to nije ništa, malo bude bolje pa onda gore.... Ličilo je da je to bolest koju je moguće izlečiti, da je to samo bole kolena i zglobovi a koga to ne boli kada zađe u neke godine? Više je bila kod lekara a sve manje pokretna i sposobna da samu sebe posluži. Tako je jednog dana pala u krevet iz koga više nije ustala. Njeno telo se godinama pretvaralo u bolnu, zgrčenu mumiju veličine deteta. Samo je glava ostala ista pa došla velika spram uskih, praznih  ramena. Bilo je teško poznati je.
 
Bila je stidna. Njeno telo niko osim njenog muža nije video pa je po nekom prećutnom dogovoru Žarko sam negovao, odbivši svaku pomoć koju su nudili rođaci, i njeni i njegovi. Samo je jednom bratancu prepisao kuću da ih zauzvrat sahrani jer nema svoje dece da to obave ali je strogo odbio pomoć, kao da mora sve sam, da svima dokaže da može i sad uspravan na vetru stajati?
 
Jednog jutra selom je prostrujao šapat "umrla je Ruža".
Ljudi i žene se prekrstiše i zahvališe Bogu što je uzeo da se više ne pati, pa pohitaše da pomognu. Žene su pokojnicu spremile za sahranu i prepričavale kako je tog jutra Žarko, kao i svakog jutra, kupio kifle za Ružu i potopio u mleko da je nahrani. Kako je par zalogaja progutala ali se sledećim ugušila, i nije bilo pomoći. Bili su i lekari.....Tešili su ga da je to spas za bolesnicu, palili sveće i kadili sobe tamjanom. Muškarci su pili rakiju a žene bdele cele noći uz kovčeg, pomalo dremale ili se  dogovarale koja će da mesi zadušnu pogaču a koja  da kuva.
  
Žarko je stajao uza zid u kuhinji siv u licu i crn oko očiju. Sigurno je od šoka i tuge, nije lako to preživeti ali jak je on, šaputali su. Njega smestiše na kauč a ljudi posedaše oko stola u kuhinji i latiše se rakije.
 
Žarko je žmurio praveći se da drema da ga niko ništa ne bi pitao. Pred očima je imao sliku kako Ruža ustaje u zoru da pokupi jaje od one graorke što prva snese, što je verovala da je naročito zdravo za njega, i pobožno ga, još toplo unosi u kuću. Na smederevcu već kljuca voda za kafu i u lončetu voda za to jaje. Hleb je već prepekla a kada proceni da je on pri kraju  sa kafom spušta jaje u vodu koja vri. I kao da damarom svojim broji vreme koliko treba tom jajetu da se skuva, baš onako kako on voli, to jaje uvek bude savršeno. .Belance skuvano a žumance sirovo i toplo, gusto i slatko. I kada koricom hleba probije žumance i vrhom jezika pokupi onu tešku kap, nekako zna, oseti to u stomaku, da to nije jaje niti obrok, da je to ono što je tražio celog života i slutio  da postoji samo mu je nekako izmicalo. I kad bi pogledao Ružu čekajući potvrdu da to jeste ono što on misli i oseća ona  bi već radila nešto drugo. I setio se kako mu je, čvrsto ga gledajući u oči,  rekla tog jutra "Nemoj da me ostaviš". I nije.
 
Jutro je osvanulo i sjajni sunčevi zraci su osvetili lice pokojnice. Reduše su dremale sve dok jedna probuđena zunzara ne stade da kruži iznad sanduka, pa  mlada reduša skoči da je pokrije. Preneraženo ustuknu i trže iz sna staru ženu, glavnu redušu koja je bdela  uz sanduk i  pazila na običaje. 
 
"Šta ti je šta si se prepala?"
"Ta pogledaj" reče ona
Na sjajnom sunčevom svetlu, ispod  tanke providne  kože pokojnice , probijala je  plavičasta modrina, kao da  joj je neko šakom pritisnuo usta i nos da ne može da diše.  U nosu je bila kap sasušene krvi koju juče niko nije video a ni te modrice nije bilo.
 

Stara žena se načas smete ali se brzo pribra i šapatom ukori redušu. Tiho je izgrdi što je glupava i pravi paniku, zar ona ne zna da se svi u smrti promene? "Ne znam ja to baka Mico" promuca mlada i skloni se dalje da još ne bude grđena.  "Dabome da ne znaš, nego daj taj poklopac od sanduka, muve su se probudile još će je i upljuvati" i brže bolje staviše poklopac dok su se ostali budili. 
 Tako sahraniše Ružu.
U prvu subotu davali su joj nedelju dana. Žarko je teško hodao do seoskog groblja a ona zemljana boja njegovog lica nije nestala. Svi se zapitaše kada su tog Žarka bolje pogledali, zar niko nije primetio koliko je propao?

Par dana kasnije Žarko je bio u bolnici. Onkologija.
Bratanac koji je došao da ga vidi pokušao je da ga uteši:
"Striko čim te snime pustiće te kući, samo da vide šta ti je" 
"Znam ja šta mi je. samo neka mi daju nešto za bolove" reče teško savlađujući bol.
Dva meseca kasnije i njega su ispratili kroz selo do groblja.
Bratanac je čim pre prodao kuću nekom "investitoru". 
Sutradan su došli kamioni i bager koji je sve do jamure sravnio sa zemljom i kuću i svinjce i Ružinu baštu, natovario na kamione i odneo. Njemu je trebao samo tako veliki plac.
 
Malo ko danas pamti da je tu nekada bila Žarkova i Ružina kuća. Mladi misle da je tu oduvek bilo stovarište građevinskog materijala. 
 
A ni gusaka više nema na sokaku.
 
 
 


Komentari (238)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mariopan mariopan 19:39 18.02.2022

Re: Banat

freehand
Neues aus der Nachbarschaft
Ali da te razočaram, lovci upravo dolaze zbog ptica, divljih svinja, zečeva i srndaća.



Ma znam. Nisu to lovci nego idijoti. Dolaze i bukvalno istrebljuju ptice.

Istrebljuju tamo gde nema kontrole i država ne radi svoj posao. Inače, dolaze da kući ponesu trofe koji plate ogromnim parama od k0ojih se finansira održavanje prirode i održavanje divljači.

Da, o toj divljači najviše brinu sami lovci i čini mi se da su dobro organizovani, samo ne znam kolika je kontrola, nešto nemam poverenja u institucije koje to kontrolišu. Zapravo u bilo koje institucije. Svuda gde su neke pare već su nečiji prsti u tegli, to mi je opšti utisak.
zilikaka zilikaka 19:42 18.02.2022

Re: Banat

Poznat mi je mit o tome kako su nam Austrijanci, Madjari ili Nemci doneli civilizaciju (isti postoji i u Bosni i Hrvatskoj) i strasno je poguban. Tako je najlakse jer oslobadja od bilo kakve odgovornosti: sedi i cekaj da neko dodje i uredi ti zivot.

Pa nije mit o drugima, radilo je lokalno stanovništvo, tada još mahom Srbi, nego su postojali planovi i propisi i jaka država koja je lokalni živalj primoravala da se ponaša na propisani način i da radi u interesu države ali pre svega u svom interesu ako gledaš dalje od nosa.
Dakle, nije do naroda nego do sistema.
freehand freehand 19:43 18.02.2022

Re: Banat

mariopan
freehand
Neues aus der Nachbarschaft
Ali da te razočaram, lovci upravo dolaze zbog ptica, divljih svinja, zečeva i srndaća.



Ma znam. Nisu to lovci nego idijoti. Dolaze i bukvalno istrebljuju ptice.

Istrebljuju tamo gde nema kontrole i država ne radi svoj posao. Inače, dolaze da kući ponesu trofe koji plate ogromnim parama od k0ojih se finansira održavanje prirode i održavanje divljači.

Da, o toj divljači najviše brinu sami lovci i čini mi se da su dobro organizovani, samo ne znam kolika je kontrola, nešto nemam poverenja u institucije koje to kontrolišu. Zapravo u bilo koje institucije. Svuda gde su neke pare već su nečiji prsti u tegli, to mi je opšti utisak.

Pa po onome štoznam, a znam po nešto iz druge ruke, to je jedna od bolje organizovanih priča u državi. I lovačka udruženja i lovočuvari. Tako da su pomenuti pomori ptica i dviljači, ipak, na sreću mahom incidenti.
gvozden1 gvozden1 19:45 18.02.2022

Re: Banat

Dakle, nije do naroda nego do sistema.

Zato i kažem :)
zilikaka zilikaka 19:51 18.02.2022

Re: Banat

Pogledao sad: mislim da je ona ulica koju pominjem Svetosavska.

Da, ona jedina još ima kaldrmu (kamenu kocku) kao stari deo grada. Kao nešto šatro čuvaju nekadašnji izgled al brlja se na sve strane. Jedino ne znam za nadgradnju, nema toga tamo osim nekog "tržnog centra" nedefinisanog izgleda i statusa, koji je nikao devedesetih. Da si malo pro
alselone alselone 20:40 18.02.2022

Re: Banat

Da, ona jedina još ima kaldrmu (kamenu kocku) kao stari deo grada.

Radi li još kafić Patak? Jedared sam tamo bio kao student i bilo je ludo i nezaboravno, a mislim da od tada ni nisam bio u ZR.
zilikaka zilikaka 20:47 18.02.2022

Re: Banat

Radi li još kafić Patak? Jedared sam tamo bio kao student i bilo je ludo i nezaboravno, a mislim da od tada ni nisam bio u ZR.

Pravo da ti kažem, ne znam. Ne zalazim odavno na ta mesta. Ili se ide na klopu il ako je kafa onda uobičajene 2-3 lokacije jer su blizu tamo gde si.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 21:01 18.02.2022

Re: Banat


Da, ona jedina još ima kaldrmu (kamenu kocku) kao stari deo grada. Kao nešto šatro čuvaju nekadašnji izgled al brlja se na sve strane. Jedino ne znam za nadgradnju, nema toga tamo osim nekog "tržnog centra" nedefinisanog izgleda i statusa, koji je nikao devedesetih. Da si malo pro


Moguce da mi se par ulica pomesalo.
kick68 kick68 01:45 19.02.2022

Re: Banat

Ja bih odande peške utekaao,


Ja jednom boravila, drugi put prolazila, meni sve bilo interesantno kao u seriji Pop Ćira i pop Spira.
Uh priča, Mariopan i jako lepo ispričana.
Negde pročitah da ako život piše romane, onda je svako groblje jedna velika biblioteka. I jeste, ova tvoja priča je to dokazala.
Ovde kod mene hladno i to baš dugo, sa ogromnim brdima snega svuda i nema šanse da otopli.
Neko ipak ima snage da se našali:
Slika


mariopan mariopan 09:37 19.02.2022

Re: Banat

kick68


Hvala na čitanju kick

Moje visibabe već dugo drže cvet i jako su slatke, svaki čas idem u dvorište da ih vidim. Volim ja i sneg ali ako ga je toliko onda to treba čistiti a taj deo baš ne volem.
gedza.73 gedza.73 18:17 19.02.2022

Re: Banat

zilikaka
nego su postojali planovi i propisi i jaka država koja je lokalni živalj primoravala da se ponaša na propisani način i da radi u interesu države ali pre svega u svom interesu ako gledaš dalje od nosa.
Dakle, nije do naroda nego do sistema.

Saglasan od reči do reči.
I danas je slično. Uglavnom se opiremo promenama a da nije bilo prisile još bi živeli u osamdesetim po nekim administrativnim pravilima. I dalje ne mogu da se načudim pravilu da ti iz EU administracija odgovore odmah a da naši razvlače nedeljama.

Jesi li videla slučajno ovo

kako je prelep taj most bio




Mariopan bolji si pisac od mnogih samozvanih pisaca.


mariopan mariopan 18:31 19.02.2022

Re: Banat

Mariopan bolji si pisac od mnogih samozvanih pisaca.



Hvala Gedžo na pohvalama (vežbam da budem pisac) i na slikama našeg Bečkereka iz davnih vremena.

Mislim da je to onaj prvi most, koji je bio pre ovog koji sad stoji, a koji je skinut i rastavljen, premešten negde drugo?

Edit

Da, sad sam malo guglala, to je Veliki most, 1968. je srušen, nekom muljažom su ga oklevetali da je truo i da mora da se sruši.

Koja lepota od mosta?
gedza.73 gedza.73 18:42 19.02.2022

Re: Banat

Hvala Gedžo na pohvalama (vežbam da budem pisac)

Prirodan talenat.

Mislim da je to onaj prvi most, koji je bio pre ovog koji sad stoji, a koji je skinut i rastavljen, premešten negde drugo?

Skoro umetničko delo kojim bi se svaki grad ponosio je najvećim delom otišao u staro gvožđe i bio pretopljen.

Srednji deo mosta mogao je da se podiže za oko 1,5 m, okretanjem četiri zupčanika uz pomoć poluga.

Svakako da je među mostovima u Vojvodini ovo bio najreprezentativniji i, u likovnom pogledu, najiventivniji.


mariopan mariopan 18:53 19.02.2022

Re: Banat

Skoro umetničko delo kojim bi se svaki grad ponosio j


Pravo umetničko delo. Da je to imao bilo koji grad u svetu bio bi zaštićen kao umetničko delo, pravo blago, a mi smo ga pretopili kao staro gvožđe?

Ali, uvek je tako da o tome odlučuju nekakvi politički komesari, balvani koji ništa lepo ne mpogu da prepoznaju ni kada se o to sapletu.
gvozden1 gvozden1 18:58 19.02.2022

Re: Banat


nego su postojali planovi i propisi i jaka država koja je lokalni živalj primoravala da se ponaša na propisani način i da radi u interesu države ali pre svega u svom interesu ako gledaš dalje od nosa.

Saglasan od reči do reči


Ovo je prilično precizan opis zatvora, neka sila primorava počinjene da rade kako im se kaže, a sve je to, na kraju, i u njihovom interesu.

A ko će biti ta sila, počinjeni u zatvoru se ne pitaju uopšte, a i Banaćani u AU su se pitali slično.
mariopan mariopan 19:35 19.02.2022

Re: Banat

gvozden1

nego su postojali planovi i propisi i jaka država koja je lokalni živalj primoravala da se ponaša na propisani način i da radi u interesu države ali pre svega u svom interesu ako gledaš dalje od nosa.

Saglasan od reči do reči


Ovo je prilično precizan opis zatvora, neka sila primorava počinjene da rade kako im se kaže, a sve je to, na kraju, i u njihovom interesu.

A ko će biti ta sila, počinjeni u zatvoru se ne pitaju uopšte, a i Banaćani u AU su se pitali slično.


Uvek je bila neka sila samo se menjao onaj ko tu silu sprovodi. I sada je imaš pa je ne zoveš zatvor.

Ta sila donese spisak zakona i propisa kojih svi moraju da se pridržavaju jer su u opštem interesu, i ne može se ostaviti svakom na volju da odluči da li će da ih se pridržava ili neće?

To se zove uređena država.

Nisu je uvek uređivali najbolji ni najpametniji to priznajem.


Zato nam treba jaka država makar tebi ličilo na zatvor. Ako nema te sile da ljude primora da se drže zakona zavladaće anarhija, otimačina, i dok si reko keks eto nas u kamenom dobu.


gedza.73 gedza.73 19:55 19.02.2022

Re: Banat

gvozden1
Ovo je prilično precizan opis zatvora, neka sila primorava počinjene da rade kako im se kaže, a sve je to, na kraju, i u njihovom interesu.

Imaš zakone po kojima se ograničava brzina kretanja u gradu i zabranjuje vožnja u pijanom stanju. Onda imaš neke vozače koji te zakone poštuju i neke pijane koji voze prebrzo (jer ko njima da zabrani kad oni sami znaju 'kako najbolje voze na svetu') izazivajući nesreće u kojima ginu drugi učesnici u saobraćaju ili nevini prolaznici.
I imaš iznad svega državu koja umesto da primora sve da poštuju zakone nekim gleda kroz prste jer su <pasadpoželji> što polako dovodi do urušavanja institucija i preuzimanja sistema ne od najpametnijih, najboljih, najradenijih, najempatičnijih nego od najbezobzirnijih i najsebičnijih.

Pa onda se baca đubre gde ko stigne, vrzine se pustaju da izađu do pola puta, haustori se pretvaraju u javne toalete, obijaju se automobili, puca se po kafićima u po bela dana...
A ko će biti ta sila, počinjeni u zatvoru se ne pitaju uopšte, a i Banaćani u AU su se pitali slično.

Smatram kako se socijalne navike uče. Po ko zna koji put pišem kako nemam iluzije o EU ali građani iza gvozdene zavese koji su prihvatili i usvojili neka pravila te EU bolje žive od onih koji taj sistem nisu hteli da primene u svojoj državi.




gvozden1 gvozden1 20:40 19.02.2022

Re: Banat

I imaš iznad svega državu

Imaš.
Imaš ili Mariju Tereziju ili prokletu Jerinu.
E sad, neko to zove uređenim sistemom, neko nametom na vilajet.
Neko sagne glavu i bude srećan, neko uzme budak s kim je argatvo, pa s budakom ode u hajduke.

Hoću reći Gedžo, "sistem" koji se hvali, čak se stavlja ispred jugoslovenskog kao efikasniji, je sistem feudalizma, koji je možda bio efikasan za isušivanje močvara i za gradnju Smedereva, ali feudalizam.

Hvaliti taj sistem danas uz reči, nije do ljudi, do sistema je, je, po mom sudu, nenormalno.


alselone alselone 20:43 19.02.2022

Re: Banat

Gvozdene moraš još ž
Hvaliti taj sistem danas uz reči, nije do ljudi, do sistema je, je, po mom sudu, nenormalno.


Mora to žešće Gvozdene, nije više zezanje.

freehand freehand 20:47 19.02.2022

Re: Banat

Da, sad sam malo guglala, to je Veliki most, 1968. je srušen, nekom muljažom su ga oklevetali da je truo i da mora da se sruši.

Koja lepota od mosta?

A da sačekamo da se javi neko ko stvarno zna zbog čega je taj most srušen? Niko mostove nije rušio bez veze, kamoli odlukom političkih komesara. Pre će biti da most na tom mestu nije odgovarao ni funkcionalnošću ni gabaritima onome što je projektovano. Lepo je čuvati stare stvari, ali nikad društvo ne bi išlo napred ako bi se čuvalo sve staro. Ulice u Beogradu projektovane su da prime prvo hiljade a onda desetine hiljada automobila dnevno.
Život ide napred.
Pa onda nekad prekjučerašnja rešenja moraju da se sklone da bi mu se infrastruktura rpilagodila. Tauer bridž na Temzi stoji i danas, ali je pola centra Londona srušeno da bi se novo gradilo. Mera između čuvanja istorijskih vrednosti i novih urbanističkih zahteva mora da se nađe.
Al bilo bi lepo da Zili proveri kako je i zašto taj most rušen. Ja bih smeo da se kladim da nije bilo nikakvih komesara i da su postojali ozbiljni razlozi i stručne analize iza toga.
gvozden1 gvozden1 20:51 19.02.2022

Re: Banat


Mora to žešće Gvozdene, nije više zezanje.

Na šta li misliš? :)

Ovo hvalisanje Marije Terezije i celog tog kalambura od AU, je previše često i direktno da ne zasmeta.
gedza.73 gedza.73 21:04 19.02.2022

Re: Banat

gvozden1
Hvaliti taj sistem danas uz reči, nije do ljudi, do sistema je, je, po mom sudu, nenormalno.


Sa rođenom sestrom imam problem jer ona u sličnim diskusijama koristi
'Sve je to do kućnog vaspitanja' odnosno sve je do ljudi.
Mene uopšte ne zanima kako je ko vaspitan, da li mu je dan dobar ili je ustao na levu nogu nego kako sistem funkcioniše.

'Urbani mit' kaže kako su tramvaj koji su vukli konji po Londonu obalili Englezi (i tramvaj i konja i kočijaša) jer su svi navalili da uđu prvi i što pre. Tad su na svaku stanicu postavili bobije koji su mlatili svakog ko je pokušao da obiđe preko reda dok se svi nisu naučili redu.
Britance i nemce prati da su kao turisti šljematori koji se obeznane od alkohola i prave sranja po nekim turističkim destinacijama.
Naši gastarbajteri u Švajcarskoj (koja je generalno možda jedna od najoplicajskih država na svetu) poštuju ograničenja brzine, znaju kad se uključuje veš mašina, gde se baca i u koju kantu đubre i čim pređu granicu frljnu koru od banane kroz prozor

pa s budakom ode u hajduke.

Hoću reći Gedžo, "sistem" koji se hvali, čak se stavlja ispred jugoslovenskog kao efikasniji, je sistem feudalizma, koji je možda bio efikasan za isušivanje močvara i za gradnju Smedereva, ali feudalizam.

A onda Obrenović dohvati ajduka, veže ga, dovede celo selo da gleda dok ga biju do smrti. Mogli su hajduci da se bune kako su zakoni povratak u feudalizam, da je hajdučija izraz pobune protiv vlasti samo ostaje fakat da sistem brani pljačkanje i ubijanje ljudi po kućama.

Zamisli još jedan primer. Ona žena je ubila investitora na ulici. Po meni (da ne bude u formi pitanja) je sistem trebao da brani nju, odnosno njena prava od njega i takođe da strogo sankcioniše svaki pokušaj nasilja (ubistvo u ovom slučaju). A ne svakome na volju kako će da reaguje u nekoj situaciji.

Ovako bude do ljudi (podmitljivi činovnici, alavi investitori, Čarls Bronson osvetnici) a ne do sistema i bude haos.


softelectronics_e softelectronics_e 21:17 19.02.2022

Re: Banat

gedza.73
gvozden1
Hvaliti taj sistem danas uz reči, nije do ljudi, do sistema je, je, po mom sudu, nenormalno.


Sa rođenom sestrom imam problem jer ona u sličnim diskusijama koristi
'Sve je to do kućnog vaspitanja' odnosno sve je do ljudi.
Mene uopšte ne zanima kako je ko vaspitan, da li mu je dan dobar ili je ustao na levu nogu nego kako sistem funkcioniše.
...


Najbolji način da se napravi smaostabilišući sistem je kombinacijom pravila i vaspitanja.
Tek takav sistem postaje samoodrživ, odnosno, sposoban za samounapređivanje.
gvozden1 gvozden1 21:18 19.02.2022

Re: Banat

Mene uopšte ne zanima kako je ko vaspitan, da li mu je dan dobar ili je ustao na levu nogu nego kako sistem funkcioniše.

A zanima li te ko postavlja sistem?
Elita elite, prebogati slojevi koji kroje kapu svima, kao kod Marije, ili svi, kao posle Marije?

Ili ti to nije važno, važno je samo da je gazda strog (ako može malo i pravedan, super, ali i ne mora)

Ti hajduci koje pominješ pod Milošem nisu mogli da se pozivaju ni na šta zato što su bili obični kriminalci.
A ni Miloš baš nije mogao kako je hteo.

zilikaka zilikaka 22:06 19.02.2022

Re: Banat

A da sačekamo da se javi neko ko stvarno zna zbog čega je taj most srušen? Niko mostove nije rušio bez veze, kamoli odlukom političkih komesara. Pre će biti da most na tom mestu nije odgovarao ni funkcionalnošću ni gabaritima onome što je projektovano. Lepo je čuvati stare stvari, ali nikad društvo ne bi išlo napred ako bi se čuvalo sve staro. Ulice u Beogradu projektovane su da prime prvo hiljade a onda desetine hiljada automobila dnevno.
Život ide napred.
Pa onda nekad prekjučerašnja rešenja moraju da se sklone da bi mu se infrastruktura rpilagodila. Tauer bridž na Temzi stoji i danas, ali je pola centra Londona srušeno da bi se novo gradilo. Mera između čuvanja istorijskih vrednosti i novih urbanističkih zahteva mora da se nađe.
Al bilo bi lepo da Zili proveri kako je i zašto taj most rušen. Ja bih smeo da se kladim da nije bilo nikakvih komesara i da su postojali ozbiljni razlozi i stručne analize iza toga.

Odavno je poznato zašto je taj most srušen, kao i zašto je Begej ispravljen na način da mu se u sred grada ostavi mrtvaja koja je počela prirodno da se zamuljava i pretvara u baruštinu. Onda je u nekim delovima nasuta, sa idejom da to budu nekakva jezera, al za održavanje tako nečeg treba jako ozbiljna tehnika i mnogo para. Nikad se nije stiglo ni do pola realizacije osnovne ideja.

Elem, koliko ja znam, a o tome se prilično pričalo u kući, osnovni razlog je bila industrijalizacija.
Naime, tadašnje Brodogradilište Begej je postalo bilo vrlo ozbiljna firma, dobijalo velike poslove, ali su bili locirani uzvodno od grada i imali problem transporta svojih proizvoda, što zbog tog niskog mosta (koji se jeste otvarao za prolaz brodova, ali verovatno ne tolikih kolike su ovi nameravali da prave), što zbog oog uskog potkovičastog toka reke kroz sam centar grada.
E, onda su, umesto da logično presele fabriku nizvodno, uradili sve ove zahvate, u zamahu tehnički revolucionarnih rešenja.

Koju deceniju kasnije je prvo to brodogradilište propalo, pa se izgradilo još jedno, manje nizvodno, koje je isto propalo, a grad je pre svega izgubio reku a i prelep most - simbol grada opevan i u pesmi.

U sklopu uklanjanja mosta su naružili i celinu - postavili su novi betonski koji je naravno dovoljno visok za brodove al i za okolne zgrade i deo ulice je ostao u rupi.

E, onda su išli korak dalje (ovaj drugi deo i ja pamtim), pa su prelep trg sa kružnim tokom, koji je bio u skladu sa okolinom uklonili, i tu stranu "iznivelisali" tako što su podigli čelično staklenu nakazu - novu zgradu Vojvođanske banke koja je tada bila na vrhuncu moći.
Veličina te zgrade je u potpunom neskladu sa okolinom, kao kada dete od 7 godina obuje cipele 46.
Oko zgrade su napravili neke platoe, ružne bez funkcije, a ispod ostavili nivo za podzemnu garažu i nekakve lokale. Lokali su radili koju godinu i to nekih 20%, ostali nikad.
Osim te garaže koja se sporadično koristi, sve ostalo je odavno oronulo, prazno, puno đubreta i fekalija. Tamo se ne ide bez preke potrebe.
Inače, u gradu je postojao klan arhitekata, bračni parovi dobro pozicionirani , (ne znam da li su i koliko učestvovali u sklanjanju mosta i ispravljanju Begeja) koji su umeli da se povremeno vežbaju tako da se svi krstimo.
Jedan od projekata je bio da se povadi žuta kocka iz glavne ulice i sve preore na više mesta, pa da to kao budu nekakve velike žardinjere sa poprečnim prolazima koliko da može da se tu i tamo pređe ulica. Srećom, to rešenje je bilo relativno lako sanirati, za razliku od nepovratne štete uništavanja reke, pa i prelepog mosta sa kompletnom okolinom.
cmix909 cmix909 23:15 19.02.2022

Re: Banat

srdjan.pajic
... Izdržali jednu zimu, i pobegli glavom bez obzira. Ono, kažu, najgore je što nema nikog sa kim možeš da popričaš, to jest moraš da ideš u taj neki susedni gradić da vidiš čoveka...

Kad tamo...

... Među ljud’ma je, među bližnjima!“...
Al’ zlo je, majko, biti međ njima:...


Stoga, po mom neoriginalnom osecaju, grad nije dugorocno prijatan ako se iz njega ne moze odasvud lako izaci, na nogama ili na biciklu. (Rim, na primer, nije od tih, jer se iz njega, kako je primetio Dragoslav Andrić, moze izaci samo u rikverc.) Uz odgovarajucu formu, takav grad bi i bez visokih zgrada mogao biti i milionski. Drugi uslov je voda, osrednja reka kao minimum.

mariopan mariopan 00:14 20.02.2022

Re: Banat

Al bilo bi lepo da Zili proveri kako je i zašto taj most rušen. Ja bih smeo da se kladim da nije bilo nikakvih komesara i da su postojali ozbiljni razlozi i stručne analize iza toga.


Ja sam to potražila.

Stanje mosta pre rušenja (Izveštaji komisija)

Tokom višedecenijske eksploatacije došlo je do deformacija mosta, te je konstrukcija postala statički neodređena – na lukovima dva zgloba, došlo je do uklještenja srednjeg pokretnog dela mosta. Postavljen je pešački zastor i kamena kocka, čime je most dodatno opterećen, stvoreni su uslovi za korodiranje čelika, a time i smanjenja nosivosti.

Na mostu ništa nije rađeno od njegove izgradnje – nije popravljan ni štićen od korozije, te je polako propadao. Odeljenje za komunalne poslove NOO Zrenjanin osnovalo je Komisiju za pregled mosta decembra 1960. godine, a na osnovu njenog izveštaja formirana je Komisija eksperata sa Građevinskog fakulteta u Beogradu, koja je dostavila svoj izveštaj januara 1961. i predložila da se odmah pristupi snimanju konstrukcije mosta i obnavljanju planova, jer originalni planovi ne postoje. Predloženo je da to uradi Institut za ispitivanje materijala iz Beograda, kao i da ispita mehaničke osobine čelika, te da se potom donesu zaključci o daljoj sudbini mosta. Institut je dostavio izveštaj avgusta 1961. godine, u kome je konstatovao da su deformacije od povećanog opterećenja u granicama dozvoljenih i da ga treba odmah dovesti u »red«, uz pitanje da li je to uopšte potrebno s obzirom da će most »ostati na ovom mestu najviše još dve godine«. Institut je podneo novi izveštaj oktobra 1962. godine, kojim je svoje prethodne nalaze dopunio procenom stručnog montera da se na dostupnim mestima konstrukcije ne primećuju oslabljene veze, ali je glavna veza konstrukcije sa ležištima sumnjiva, možda opasna, jer su ova mesta najizloženija koroziji. Navedena su i sva ostala oštećenja i konstatovano je da ništa nije preduzeto prema preporukama iz prethodnog izveštaja. Kao zaključak, predloženo je da se postojeća čelična konstrukcija hitno zameni novom, jer pojačanje postojeće i zamena kolovozne table ne bi bile zadovoljavajuće u pogledu bezbednosti saobraćaja, nosivosti mosta i ekonomičnosti.
Posle dve godine ponovo je formirana stručna komisija za pregled mosta po nalogu Odeljenja za unutrašnje poslove SO Zrenjanin, koja je konstatovala da je veliki broj čeličnih profila i čvornih limova napadnut korozijom, te da se most nalazi u kritičnom stanju, da su smanjeni preseci čeličnih profila, a time i nosivost mosta. Ni tada ništa nije preduzeto u vezi sa ovim zaključcima, tako da je proteklo još dve godine.

Krajem 1966. godine sklopljen je ugovor sa Vodoprivrednim preduzećem DTD iz Novog Sada i GIK »Banat« o izgradnji utvrde obale Begeja, kojim su bili predviđeni i radovi na osiguranju temelja Velikog mosta. Ali, tada su u više navrata vođeni razgovori sa predstavnicima SO Zrenjanin o eventualnom uklanjanju mosta; pa, kako radovi na osiguranju temelja nisu bili mali ni jeftini, nisu ni izvedeni s obzirom na to da je bilo predviđeno uklanjanje mosta urbanističkim planom.

Konačno, Komisija za utvrđivanje bližih uslova za upotrebu sredstava Opštinskog fonda za uređivanje gradskog zemljišta, izgradnju i održavanje komunalnih objekata, na sednici od 10.10.1968. godine razmatrala je stanje Velikog mosta i predlog VP DTD iz Novog Sada i donela zaključak kojim je predložila Skupštini opštine Zrenjanin:
1. da donese odluku o uklanjanju Velikog mosta,
3. da obezbedi razliku potrebnih sredstava za izgradnju novog mosta na Begeju...
4. da preporuči VP DTD da obustavi radove na osiguranju temelja mosta.

SO Zrenjanin donosi odluku o rušenju mosta 6.11.1968. godine »ne pridržavajući se zaključaka i zajedničkih razgovora, prenebregavajući predloge i sugestije Zavoda« i doneto rešenje o zaštiti jezgra grada. Čak i podnošenje krivične prijave protiv tadašnjeg predsednika opštine nije spasilo most.

Autor:
Svetlana Bakić, dipl.inž.arh (Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin)
zilikaka zilikaka 01:00 20.02.2022

Re: Banat

Kao neko ko se ipak doznaje u sanacije čeličnih konstrukcija, uz činjenicu da nije došlo do promene strukture materijala nego supojedinamesta bila kritična zbog neodržavanja i pojave korozije, smemda tvrdim da je sanacija sasvim uspešno mogla da se obavi. Ne kažem da bi bila jeftina al u to vreme je već zavarivanje bila opšte poznata tehnologija i to se moglo rešiti, nego nije postojala volja nadležnih.
sumnjam da je izgradnja potpuno novog mosta bila jeftinija, a pošto je izgrađen pešački most, ništa se nije dobilo ni na protoku saobraćaja. Svakako 100 metara dalje imaš normalan most koji i danas trpi protok kompletnog saobraćaja, daleko većeg nego onda.
Jednostavno ih je bolela briga. Rešili su bili da menjaju izgled tog dela grada, a priča o Brodogradilištu pouzdano stoji. Možda je to bio glavni argument za usvajanje novog urbanističkog rešenja, jer se uklapa vremenski i u "ispravljanje" Begeja. Ne treba zaboraviti ni Vodotoranj u centru, nakazu koja je trebala da bude simbol novog vremena. To je taj isti talas štetočina uradio.

kamilo_emericki kamilo_emericki 02:01 20.02.2022

Re: Banat

nikvet pn
Проблем депопулације села имала је стара Европа пре више од пола века. Пред јефтиним увозом хране из бивших колонија домаћа производња постала је прескупа. Могли су да се ослоне на увоз и пусте своја села да урасту или - да разлику у цени производње своме фармеру надокнаде. Добит је што људи остају своји на своме, земља се ради, аграр бизнис обрће, села су жива и у њих долази привреда због мање инвестиције и плата; градови растерећени. Довољно важно да скоро половина буџета ЕУ иде у аграр. Фармер добије тачно колико да плати трошкове производње чега год; кнап-политика.


Polako, mitovi i realnost nisu isto.
U francuskom selu, u kojem sam ranije živio 7 godina imaju 4 farme na oko 1200 H poljoprivrednog zemljišta. 3 se bave žitom (pšenica, ječam, uljna repica) a samo jedna proizvodnjom mlijeka sa oko 70 muznih krava.
Ratari su gospoda koja rade, ili za nih rade, efektivno 2 mjeseca godišnje.Moj bivši komšija Didije obrađuje oko 350 H, tri puta godišnje ide na odmor, peca na obližnjem jezeru a zimi lovi po seoskim šumama.
Do polovine 70-ih selo je bilo slično našim selima, svi se bavili nekom sitnom proizvodnjom, desetak krava, svinje, žito. Kako je poljoprivreda igra velikih brojeva, na malom i svaštarskom posjedu se ne živi materijalno bogato ali se ne umire od gladi.
Kad gledaš na TV kako fabrički radnici, čak i najnižeg ranga, idu na odmor, koji je za tebe mislena imenica, šetaju po parkovima, imaju grijanje po svim prostorijama u stanu, pitaš se zašto ne možeš i ti. Dok ne znaš da nešto ne postoji za tim i nemaš potrebu. Mlađi odlaze u fabrike i na druge poslove, stari ostaju na farmama da polako pogase svjetla. Solidni putevi, koje je zbog sastava tla puno lakše napraviti i održavati nego kod nas, omogućavaju odlazak u grad i okolne gradiće na posao što jedan broj ljudi vraća u sela kao mjesta stanovanja ali ne kao mjesta profesionalne aktivnosti.
Supruga i ja smo putovali oko 40 km u jednom pravcu do posla.
Po mnogim selima su škole ugašene odavno ali dobro organizovan prevoz đaka autobusima omogućava nesmetano školovanje djece.
mariopan mariopan 09:11 20.02.2022

Re: Banat

zilikaka
Kao neko ko se ipak doznaje u sanacije čeličnih konstrukcija, uz činjenicu da nije došlo do promene strukture materijala nego supojedinamesta bila kritična zbog neodržavanja i pojave korozije, smemda tvrdim da je sanacija sasvim uspešno mogla da se obavi. Ne kažem da bi bila jeftina al u to vreme je već zavarivanje bila opšte poznata tehnologija i to se moglo rešiti, nego nije postojala volja nadležnih.
sumnjam da je izgradnja potpuno novog mosta bila jeftinija, a pošto je izgrađen pešački most, ništa se nije dobilo ni na protoku saobraćaja. Svakako 100 metara dalje imaš normalan most koji i danas trpi protok kompletnog saobraćaja, daleko većeg nego onda.
Jednostavno ih je bolela briga. Rešili su bili da menjaju izgled tog dela grada, a priča o Brodogradilištu pouzdano stoji. Možda je to bio glavni argument za usvajanje novog urbanističkog rešenja, jer se uklapa vremenski i u "ispravljanje" Begeja. Ne treba zaboraviti ni Vodotoranj u centru, nakazu koja je trebala da bude simbol novog vremena. To je taj isti talas štetočina uradio.



Ovo i ja mislim.

Mnogo manje znam o gradu i njegovoj istoriji od tebe, zato moram da tragam za tim informacijama po internetu.
Za mnogo toga mislim da nije trebalo da se radi a uradilo se, i kada vidim da to nije bilo na boljitak grada odmah posumnjam da je neko od toga imao koristi?

Možda meni nešto fali što tako mislim?

Jedno vreme sam samo gledala kako svi koji sednu u fotelju u opštini prvo krenu da raskopavaju trg ispred opštine, počupaju drveće u centru grada, ili šta god da je tamo raslo, popločaju betonom, (sve trgove u državi isti majstor radi, isti "projekat" isti izvođač??)

I svaka vlast je to radila, samo se smenjuju u foteljama a vlast shvataju kao "sad je red na nas da opajamo opštinsku kasu?"

Zato su to sada betionske pustinje preko kojih ne možeš da pregaziš kada zvezda upeče jer nema božije hladovine, nema trave, drveća, nema ničega osim betona.

Kada su počeli da prave ona tri jezera i da nasipaju deo Begeja mislila sam da nisu normalni, onaj most ostavili na suvom, da se baci kada propadne, valjda, eto koliko je to mozga imalo kada je počelo taj poduhvat?

Kada vidim da se nešto što je beskorisno radi a ne ono što bi nam blo lepo i korisno, a pritom mnogo košta, odmah posumnjam da se to ne radi zabadava nego neko od toga ima veliku ličnu korist?

To valjda vidim tako jer imam onaj trun u oku? Nije do njih nego do mene.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 09:01 21.02.2022

Re: Banat

Imaš zakone po kojima se ograničava brzina kretanja u gradu i zabranjuje vožnja u pijanom stanju. Onda imaš neke vozače koji te zakone poštuju i neke pijane koji voze prebrzo (jer ko njima da zabrani kad oni sami znaju 'kako najbolje voze na svetu') izazivajući nesreće u kojima ginu drugi učesnici u saobraćaju ili nevini prolaznici.
I imaš iznad svega državu koja umesto da primora sve da poštuju zakone nekim gleda kroz prste jer su <pasadpoželji> što polako dovodi do urušavanja institucija i preuzimanja sistema ne od najpametnijih, najboljih, najradenijih, najempatičnijih nego od najbezobzirnijih i najsebičnijih.

Pa onda se baca đubre gde ko stigne, vrzine se pustaju da izađu do pola puta, haustori se pretvaraju u javne toalete, obijaju se automobili, puca se po kafićima u po bela dana...


Ima ona teorija da kad hajduci* prave drzavu onda tesko uspeju da ubede druge da se manu hajducije - jer kad si mog'o ti mogu i ja. Plus sto su se ovi koje su hajduci oterali (tada Austro-Ugari i Osmanlije) tesko mirili sa tim da bivse hajduke tretiraju kao sebi ravne pa kad god se moglo ubacio se poneki klipic u tockove - da se ne baci.

Postoji dobar lek protiv hajducije koji bi i kod nas sigurno radio: Habermasov ustavni patriotizam i nacija gradjana. To je ono kad se u prvi plan stavi interes zajednice, zajednicko dobro i solidarnost umesto ne moze-nam-niko-niiista + razvaljuj! U Nemackoj se ideja pojavila u momentu kada je lojalnost prema novoj drzavi (posle ii sv. rata) bila slaba a nepoverenje u tu drzavu jako. Kao sto je kod nas danas (a bilo je i juce i prekjuce). I posto se iz te populacije koja ima nepoverenje prema institucijama regrutuju politicari i cinovnici koji bi trebali da servisiraju te institucije imamo samoodrzavajuci sistem koji naciju vodi u propast.

*Ima Hobsbawm finu, iako danas pomalo zastarelu, knjigu BANDITS o hajducima i drugim razbojnickim grupama koja nije neinteresantna za razumevanje kako su se kalile drzave na nasim prostorima.
gvozden1 gvozden1 09:09 21.02.2022

Re: Banat

nacija gradjana

Bakir Izetbegović zahvaljuje.
predatortz predatortz 09:16 21.02.2022

Re: Banat


Bakir Izetbegović zahvaljuje.


Au, kakav bi to graDŽanski kalifat bio da ćetnici sreću ne kvare!
gvozden1 gvozden1 09:25 21.02.2022

Re: Banat

predatortz

Bakir Izetbegović zahvaljuje.


Au, kakav bi to graDŽanski kalifat bio da ćetnici sreću ne kvare!

Razmišljam nešto, šta može da stoji iza ovakvih predloga?

Dve su mogućnosti, pokvarenost u kombinaciji sa glupošću, i infantilnost.

Bakir je pokvaren i glup, pokvaren jer hoće muslimane da instalira kao gazde u BiH pričom o građanskoj državi, a glup jer misli da to može da mu prođe.

A ako neko zaista veruje da je takva, nenacionalna, nadnacionalna ideja ovde stvarno izvodljiva, on je infantilan.

Jedino gde je to možda moguće je Hrvatska:)
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 09:39 21.02.2022

Re: Banat

Bakir Izetbegović zahvaljuje.


Ja kazem Jürgen, ti kazes Bakir,
...
let’s call the whole thing off.

Ovo je tipican primer sakacenja razgovora. Izvuce se fraza, nafiluje necim potpuno nevezanim za znacenje koje je imala u originalnom kontekstu i onda se ponovo davi o 100 puta prezvakanoj temi. Zato ovaj blog i zamire.
predatortz predatortz 09:39 21.02.2022

Re: Banat

A ako neko zaista veruje da je takva, nenacionalna, nadnacionalna ideja ovde stvarno izvodljiva, on je infantilan.


Ne bih se složio da je (samo) infantilnost u pitanju. Svako ko insistira na multietničkoj tradiciji Sarajeva je ili mnogo glup, ili mnogo zlonameran. U oba svetska rata progon Srba u Sarajevu je krenuo odmah, široko podržan od muslimana. Rulja je odmah kidisala na komšije Srbe, njihovu imovinu, čast njihovih žena i ćeri... U Jasenovac se otpremalo iz strogog centra Sarajeva.
U ovom, potonjem ratu, tradicija je nastavljena. Čak, ovaj put se nije čekalo ni da rat počne. 1. marta je ubijen srpski svat, mladoženjin otac, a ranjen pravoslavni sveštenik, da se pokaže da u Sarajevu nema mesta ni za srpsku svadbu, ni za pravoslavnog sveštenika.
Kakav teror su preživljavali Srbi koji su bili naivni da ostanu u gradu, ili su iz nekog drugog razloga bili sprečeni da iz njega izađu, to je bilo ravno paklu.

Tako da svaki onaj koji zagovara građanski model, ili je mnogo glup, ili je mnogo zlonameran i cilj mu je brisanje Srba i Hrvata iz BiH.

Ko može da veruje da su ovo borci za građansku, multietničku Bosnu



taj je težak imbecil!

Ko veruje da je ovo nakon rata iščezlo kod bosanskijh muslimana, a nema terorističkog akta u Evropi i Americi da u njemu nije učestvovao neki bosanski musliman, ili neko od ovih koji su dobili pasoš BiH, taj je imbecil na kub.
Ili je jako zlonameran!

Izvini Maro, navuk'o me Gvozden!


freehand freehand 09:43 21.02.2022

Re: Banat

Izvini Maro, navuk'o me Gvozden!

I posle kaže primitivni, i mimo sveta...
freehand freehand 09:46 21.02.2022

Re: Banat


Ja kazem Jürgen, ti kazes Bakir,
...
let’s call the whole thing off.

Polako samo. Sutra će već isti mislioci da te ubeđuju kako im ideologija nije primitivni etnički šovinizam pa će početi da se hvale Cincarima, jevrejima, slovencima, Nemcima i Hrvatima kao pripadnicima te moderne evropske GRAĐANSKE nacije.
predatortz predatortz 09:48 21.02.2022

Re: Banat

freehand
Izvini Maro, navuk'o me Gvozden!

I posle kaže primitivni, i mimo sveta...


Oooo, gospodin Sisica! Otkud Vas?
Ovde razgovaramo a kod Vas sam banovan?
Iš!
gvozden1 gvozden1 09:48 21.02.2022

Re: Banat

Izvuce se fraza,

To nije izvučena fraza nego sama suština komentara.
Jer piše da je to lek.

A ako bismo dalje analizirali komentar, lako bismo našli još zlonamernosti.

Lek od čega?
Od hajduka, od Starine Novaka, hajduk Stanka, od Stanoja Glavaša, od Karađorđa.....?

Od toga treba Srbija da se leči?

Dobronamerni treba da budu vrlo oprezni kad hajduke i hajdučiju u Srbiji stavljaju u negativan kontekst, i pored činjenice da su postojali i nesporni razbojnici koji su tako nazivani.
freehand freehand 09:52 21.02.2022

Re: Banat

hajduk Stanka,


freehand freehand 09:53 21.02.2022

Re: Banat

predatortz
freehand
Izvini Maro, navuk'o me Gvozden!

I posle kaže primitivni, i mimo sveta...


Oooo, gospodin Sisica! Otkud Vas?
Ovde razgovaramo a kod Vas sam banovan?
Iš!

Predatorz, pazi metak!
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:14 21.02.2022

Re: Banat

To nije izvučena fraza nego sama suština komentara.
Jer piše da je to lek.

A ako bismo dalje analizirali komentar, lako bismo našli još zlonamernosti.

Lek od čega?
Od hajduka, od Starine Novaka, hajduk Stanka, od Stanoja Glavaša, od Karađorđa.....?

Od toga treba Srbija da se leči?

Dobro ameri treba da budu vrlo oprezni kad hajduke i hajdičuju u Srbiji stavljaju u negativan kontekst, i pored činjenice da su postojali i nesporni razbojnici koji su tako nazivani.


To ti kazem. Imas tih pet-sest svojih pojmova i udavi sa njima - pazljivo brinuci da ne zaboravis da sagovorniku prikacis zlonamernost. Dosadno!

Evo ako jos imas snage: pisalo je Habermasov politicki ideal 'nacije gradjana' (ideja stara makar 50ak godina) a ne Bakirova BH.

Ukratko: ideja ustavnog patriotizma ti je suprotna od ideje drzave koju ti imas: sta ima veze sto malo zeznes drzavu ako si Novak Djokovic ili neki drugi baja koji ima muda da u sred Beograda vikne glasno, jasno i strasno 'Zivela Srbija!'. Evo vidis, i ti si ovde nabrojao onoliko hajduka koliko posten srbomer nalaze pa si sad slobodan ciniti sta ti je volja - to te oslobadja recimo i od obaveze ciscenja kanala na tvom posedu odnosno ispred/iza narecenoga. A ja tek treba da dokazujem svoju odanost naciji - o kanalima da ne pricam.


Kraj besmislene polemike sa moje strane.



softelectronics_e softelectronics_e 10:20 21.02.2022

Re: Banat

Neues aus der Nachbarschaft
To nije izvučena fraza nego sama suština komentara.
Jer piše da je to lek.

A ako bismo dalje analizirali komentar, lako bismo našli još zlonamernosti.

Lek od čega?
Od hajduka, od Starine Novaka, hajduk Stanka, od Stanoja Glavaša, od Karađorđa.....?

Od toga treba Srbija da se leči?

Dobro ameri treba da budu vrlo oprezni kad hajduke i hajdičuju u Srbiji stavljaju u negativan kontekst, i pored činjenice da su postojali i nesporni razbojnici koji su tako nazivani.


To ti kazem. Imas tih pet-sest svojih pojmova i udavi sa njima - pazljivo brinuci da ne zaboravis da sagovorniku prikacis zlonamernost. Dosadno!

Evo ako jos imas snage: pisalo je Habermasov politicki ideal 'nacije gradjana' (ideja stara makar 50ak godina) a ne Bakirova BH.

Ukratko: ideja ustavnog patriotizma ti je suprotna od ideje drzave koju ti imas: sta ima veze sto malo zeznes drzavu ako si Novak Djokovic ili neki drugi baja koji ima muda da u sred Beograda vikne glasno, jasno i strasno 'Zivela Srbija!'. Evo vidis, i ti si ovde nabrojao onoliko hajduka koliko posten srbomer nalaze pa si sad slobodan ciniti sta ti je volja - to te oslobadja recimo i od obaveze ciscenja kanala na tvom posedu odnosno ispred/iza narecenoga. A ja tek treba da dokazujem svoju odanost naciji - o kanalima da ne pricam.


Kraj besmislene polemike sa moje strane.




Nisam najbolje razumeo ovo?
mariopan mariopan 10:20 21.02.2022

Re: Banat

Izvini Maro, navuk'o me Gvozden!

Kakav je blog ako nema trola i 500 komentara o nečem drugom?

Samo se nemojte potući.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:21 21.02.2022

Re: Banat


Polako samo. Sutra će već isti mislioci da te ubeđuju kako im ideologija nije primitivni etnički šovinizam pa će početi da se hvale Cincarima, jevrejima, slovencima, Nemcima i Hrvatima kao pripadnicima te moderne evropske GRAĐANSKE nacije.



Overavanje podobnosti izraza kao na Yugayinom blogu:

Već smo dovoljno snažni

Lepi, veliki, jaki

Ruka čvrsta i snažna

Udaramo pečate!
nikvet pn nikvet pn 10:28 21.02.2022

Re: Banat

kamilo_emericki

Polako, mitovi i realnost nisu isto.
U francuskom selu, u kojem sam ranije živio 7 godina imaju 4 farme na oko 1200 H poljoprivrednog zemljišta. 3 se bave žitom (pšenica, ječam, uljna repica) a samo jedna proizvodnjom mlijeka sa oko 70 muznih krava.


Не видим где се нисмо сложили. Тако би ваљало и наше село, не могу сви да раде пољопривреду. Уверио си се да њих четворица држе цео атар све под конац урађено. И наши фармери би исто да су исто организовани. Паори су упамет свуда исти, дај исте услове и не брини како ће ти изгледати држава.

Него...

У историји учили смо разне освајаче редом и њихове успешне технике и тактике. Промакла је једна ситница а то је одговор на питање: ко су били најуспешнији освајачи? Ко је освојио највише и одржао најдуже?

Одговор знамо - Енглези, Англосаксонци. Зашто? Вероватно зато што су били најписменији. По освајању одмах је ишао геометар, уцртавао путеве хоризонтално и вертикално, и будућа имања на квадратне миље, ено на Гугл мапс. Пионири на воловским запрегама изволите, не кошта ништа. Просечна УСА фарма и данас је миља х миља, 256 хектара. То је био тврд подухват прво да се преживи и прехрани породица па после да се направи вишак за продају. Таква пољопривредна јединица, фарма а не село као у старом свету неслућено је подигла успешност тог спорта. Добре стране тог модела повратно је прихватила ЕУ и прилагодила себи. Камилов комшија Дидије ради тачно као УСА фармер али социјално ужива, не би ловио и пецао да нема кафане са публиком да се похвали

Као што примећује Пајић фарма ујка-Џима је на издисају. Променило се време. Некада је на фарми био чопор деце, глуви деда, пијани ујка, разведена тетка, недељом црква па је друштвени живот био још и некакав. Данас са брачним паром фармера баш никакав. Зато фарма и замире, замењују је великаши. А у прерији ето стидљиво села са европским цртама.

Цео свет се мења, брише лоше и прихвата добро а неки тамо... Код Дарвина ништа ново.

nikvet pn nikvet pn 10:29 21.02.2022

Re: Banat

mariopan
Kakav je blog ako nema trola


Блог без троли - јаје без соли!
softelectronics_e softelectronics_e 10:39 21.02.2022

Re: Banat

Neues aus der Nachbarschaft

Polako samo. Sutra će već isti mislioci da te ubeđuju kako im ideologija nije primitivni etnički šovinizam pa će početi da se hvale Cincarima, jevrejima, slovencima, Nemcima i Hrvatima kao pripadnicima te moderne evropske GRAĐANSKE nacije.



Overavanje podobnosti izraza kao na Yugayinom blogu:

Već smo dovoljno snažni

Lepi, veliki, jaki

Ruka čvrsta i snažna

Udaramo pečate!

Komšo!
Čemu to pisanje u formulama?!
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:45 21.02.2022

Re: Banat

Komšo!
Čemu to pisanje u formulama?!


Nisu formule nego stihovi. Sarlovi. Ono sto pise izmedju redova popunjeno je muzikom.
mariopan mariopan 10:58 21.02.2022

Re: Banat

nikvet pn
mariopan
Kakav je blog ako nema trola


Блог без троли - јаје без соли!

freehand freehand 15:48 21.02.2022

Re: Banat

Neues aus der Nachbarschaft

Polako samo. Sutra će već isti mislioci da te ubeđuju kako im ideologija nije primitivni etnički šovinizam pa će početi da se hvale Cincarima, jevrejima, slovencima, Nemcima i Hrvatima kao pripadnicima te moderne evropske GRAĐANSKE nacije.



Overavanje podobnosti izraza kao na Yugayinom blogu:

Već smo dovoljno snažni

Lepi, veliki, jaki

Ruka čvrsta i snažna

Udaramo pečate!

Polako samo, sad će da potegne Pekića, Andrića, Đorđa Vajferta, Mešu i komunističkog likvidatora Mustafu Golubića. Njega, u stvari najviše vole, čak i više od Jova Kapičića.
Al to posle, kad treba da dokazuju svetskost i evropejstvo sopstvenog šovinizma.
crossover crossover 16:18 21.02.2022

Re: Banat

gvozden1
nacija gradjana

Bakir Izetbegović zahvaljuje.


Лош ти је пример, Изетбеговић је говедо кога боли дупе и за Хабермаса и за грађански национализам, да Босна није протекторат тај би другачију песму певао. Да си рекао краљ Александар то би већ имало неког смисла. :)
predatortz predatortz 16:22 21.02.2022

Re: Banat

Да си рекао краљ Александар то би већ имало неког смисла. :)


Unatoč mom monarhizmu, taj je bio golemo govedo. Prvi koji su hteli da ga smaknu bili su srpski oficiri. Nažalost nisu, pa je dosta štete naneo Srbiji idiotarijom zvanom Jugoslavija.
freehand freehand 16:28 21.02.2022

Re: Banat

predatortz
Да си рекао краљ Александар то би већ имало неког смисла. :)


Unatoč mom monarhizmu, taj je bio golemo govedo. Prvi koji su hteli da ga smaknu bili su srpski oficiri. Nažalost nisu, pa je dosta štete naneo Srbiji idiotarijom zvanom Jugoslavija.

Monarhista
A tu je i onaj drugi, što je za smicanje onog drugog, prethodnog aleksandra.
I to je sva što treba zbnati o srbskoj graždanskoj eliti i srbskom monarhizmu naročito.
crossover crossover 16:38 21.02.2022

Re: Banat

predatortz
Да си рекао краљ Александар то би већ имало неког смисла. :)


Unatoč mom monarhizmu, taj je bio golemo govedo. Prvi koji su hteli da ga smaknu bili su srpski oficiri. Nažalost nisu, pa je dosta štete naneo Srbiji idiotarijom zvanom Jugoslavija.


Јесте, превелика амбиција која нас је скупо коштала.
freehand freehand 16:49 21.02.2022

Re: Banat

crossover
predatortz
Да си рекао краљ Александар то би већ имало неког смисла. :)


Unatoč mom monarhizmu, taj je bio golemo govedo. Prvi koji su hteli da ga smaknu bili su srpski oficiri. Nažalost nisu, pa je dosta štete naneo Srbiji idiotarijom zvanom Jugoslavija.


Јесте, превелика амбиција која нас је скупо коштала.

Ček sad - jel Petrovo terorističko delovanje po Bosni a pod lažnim imenom - kako to neki ovde vole da tumače, isto bila prevelika ambicija koja nas je skupo koštala? I imamo li mi, u stvari, kneza ili kralja čija nas ambicija nije skupo koštala?
crossover crossover 17:27 21.02.2022

Re: Banat

freehand

Ček sad - jel Petrovo terorističko delovanje po Bosni a pod lažnim imenom - kako to neki ovde vole da tumače, isto bila prevelika ambicija koja nas je skupo koštala? I imamo li mi, u stvari, kneza ili kralja čija nas ambicija nije skupo koštala?


Мрзи ме толико да куцам, али кад већ помињемо Хабермаса, неке одговоре на ова твоја питања ћеш наћи код Ђинђића у његовој књизи "Југославија као недовршена држава". Једино се не сећам да је тамо помињао Петра Мркоњића. :)
freehand freehand 17:39 21.02.2022

Re: Banat

crossover
freehand

Ček sad - jel Petrovo terorističko delovanje po Bosni a pod lažnim imenom - kako to neki ovde vole da tumače, isto bila prevelika ambicija koja nas je skupo koštala? I imamo li mi, u stvari, kneza ili kralja čija nas ambicija nije skupo koštala?


Мрзи ме толико да куцам, али кад већ помињемо Хабермаса, неке одговоре на ова твоја питања ћеш наћи код Ђинђића у његовој књизи "Југославија као недовршена држава". Једино се не сећам да је тамо помињао Петра Мркоњића. :)

Pa eto. Pri tome - ja u normalnom razgovoru uopšte ne sporim da su i prva i druga Jugoslavija bile nesavršene, dapače. Sa velikim manama u postavci i izvedbi. Čak druga manje nego prva al ne zbog ideologije već zatošto je imala neki temelj nasleđen od prve . ali duboko sam ubeđen da je to bilavelika ideja i najbolje za SRbiju i Srbe u dvadesetom veku. nesreća je da ovde nikad nismo imali pedeset godina mira u komadu, špto bi bio minimum za nekakvo konsolidovanje sistema i države.
I svakako se slažem da je - pod uslovom da je to uopšte bilo moguće, a nesklon sam da verujem da ondašnji umovi koji su vodili državu nisu bili bar na nivou današnjih - trebalo da Srbija u novu zajednicu uđe sa konsolidovanim, čvrstim granicama. Ali rekoh - teško da je to bilo moguće a da ondašnja elita to nije htela ili se nije setila. Biće da je to ostavljeno za drugu fazu, kad se steknu uslovi.
crossover crossover 17:59 21.02.2022

Re: Banat

Čak druga manje nego prva al ne zbog ideologije već zatošto je imala neki temelj nasleđen od prve .


Југославија је умрла у Јасеновцу, Јастребарском, и у осталим усташким логорима. После тога је једино диктатура могла да одржи заједничку државу. За мене је то крај смислене приче о било каквој Југославији.
freehand freehand 18:16 21.02.2022

Re: Banat

crossover
Čak druga manje nego prva al ne zbog ideologije već zatošto je imala neki temelj nasleđen od prve .


Југославија је умрла у Јасеновцу, Јастребарском, и у осталим усташким логорима. После тога је једино диктатура могла да одржи заједничку државу. За мене је то крај смислене приче о било каквој Југославији.

neko bi rekao u Marselju '34, neko u Mačvi '14 i '15. Neko još pre toga, u tisuću navrata. A opet, druga Jugoslavija bila je dokaz da je moguće živeti zajedno, stvarati prijateljstva, sklapati brakove, dogovarati se. Falilo je tih pedeset godina mira.
docsumann docsumann 20:08 21.02.2022

Re: Banat

Neues aus der Nachbarschaft
Komšo!
Čemu to pisanje u formulama?!


Nisu formule nego stihovi. Sarlovi. Ono sto pise izmedju redova popunjeno je muzikom*.


*modernim dernjanjem - copyright cerski
gvozden1 gvozden1 21:25 21.02.2022

Re: Banat

Да си рекао краљ Александар то би већ имало неког смисла. :)

Ne prevelikog, jer Aleksandrova
ideja, makar smo sad sigurni u to, nije imala smisla.

Šta god da je stajalo iza nje, njegova megalomanija, njegova alavost na pare, čak i ako je neka plemenitost, sve je to besmisleno.

U vreme učvršćivanja principa nacionalnih država u Evropi posle sloma višenacionalnih tvorevina, srušenih carstva, on pravi ono što je krahiralo, višenacionalnu tvorevinu, a ukida ono što je učvršćivano, nacionalnu državu.

To je besmisleno, tačno onoliko koliko je Bosna besmislena.
Otud veza njega i Bakira.
Naravno uz ogromnu razliku, on je bio iskreni Jugosloven, zaista je želeo funkcionalna državu, znao je šta se za nju mora žrtvovati, Srbiju i srpski interes, i bio je spreman da ih žrtvuje.
Za razliku od Bakira koji ne da nije spreman da žrtvuje muslimanske intrese već bi da ih svima nametne.

I još jedna razlika, Aleksandru je trebalo tek nekoliko godina da shvati da je tvorevina koju je protežirao nemoguća i da prihvati da je treba rasturili, Bakir od toga ne odustaje ni posle skoro trideset.

Jugoslavija je, to se ne može odbaciti, rezultirala Jasenivcem i olujom, kako će se Bosna okončati, videćemo.



gvozden1 gvozden1 21:29 21.02.2022

Re: Banat

A ja tek treba da dokazujem svoju odanost naciji

Uh sad si me ganuo.
Baci bre tu patetiku, ebe mi se šta ti hoćeš ili moraš.

A, ako već pitaš, možda bi bilo dovoljno samo da je ne pljuješ u svakoj prilici.
Mani kanale, samo ne pljuckaš po Srbiji i Srbima.

Možda bude dovoljno, probaj.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 21:41 21.02.2022

Re: Banat

*modernim dernjanjem - copyright cerski



Doobar!

Slutim da mu je ovo bila samo jedna kockica u mozaiku koji je sadrzao najmanje jos nemoderno dernjanje, moderno nedernjanje i nemoderno nedernjanje.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 21:47 21.02.2022

Re: Banat

Uh sad si me ganuo.
Baci bre tu patetiku, ebe mi se šta ti hoćeš ili moraš.


Paštetika bralac!
freehand freehand 21:51 21.02.2022

Re: Banat

Neues aus der Nachbarschaft
Uh sad si me ganuo.
Baci bre tu patetiku, ebe mi se šta ti hoćeš ili moraš.


Paštetika bralac!

Daj mu ga malo po hajduk Stanku, to nije patetika.
gvozden1 gvozden1 22:02 21.02.2022

Re: Banat

Neues aus der Nachbarschaft
Uh sad si me ganuo.
Baci bre tu patetiku, ebe mi se šta ti hoćeš ili moraš.


Paštetika bralac!

Zovi kako hoćeš , ali ono hvatanje na, a šta ja treba da radim, i očekivanje odgovora, ma ništa, ti si naš, mi tebe volimo, je jadno.

Radi šta hoćeš, samo očekuj reakciju na to, ništa više.

Kao i svi, kao i ja.

Izabrao si da pljuješ Srbiju i da se sprdaš sa srpskim identitetom, u redu, samo budi spreman da ti se skreše u lice, a nemoj ovako jadno hvatati nečiju samilost.
freehand freehand 22:04 21.02.2022

Re: Banat

Izabrao si da pljuješ Srbiju i da se sprdaš sa srpskim identitetom

Nemoguće je da ovo nemalatinski naziv.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 22:26 21.02.2022

Re: Banat

Daj mu ga malo po hajduk Stanku, to nije patetika


A Zika Dronja, Mile Vrabac, Sima Gluvac, Mita Trta i Laza Cvrca? Ili Gligorije Pecikoza?


Ali nije to nis', neg' davidis kad se ono case po zemlji Srbiji pa s' skupu bratovscina Sinjega galeba i druzba Pere Kvrzice sa bakonjom Fra-Brnetom oko Hodzinog crknutog kazana i ondak direks vlak u snijegu. Uh, kakva je to protetika bila!
shmoo shmoo 10:33 17.02.2022

Због чега?

Због те слике на којој се види како се она пере на бунару после рада у надници, како јој се кожа пресијава на сунцу, због тих једрих груди и руку и црне мокре косе која у бичевима пада по плећима...

Пре тога их је било три... Четврта, Ружа, била је она права.

И Жарко је то и видео у тој слици ње на бунару и схватио је то.

Ружа и Жарко нису били људи који кукавички беже од живота. А живот је све, није само та слика ње на бунару.

Али та слика је оно због чега је вредело да обоје живе. И да не побегну од тога већ да остану једно уз друго до самог краја, ма какав год тај живот био и ма где год да га живе и ма шта год да се деси. Али заједно да га живе.

Ружа није била лепа протина кћи, али је била Жаркова жена.

И то је најважније у свему томе јер је то дало смисао њиховим животима.

Јесам ли у праву, Мариопан?





mariopan mariopan 10:58 17.02.2022

Re: Због чега?

Јесам ли у праву, Мариопан?



Jesi.

Savršeno si razumeo šta je pisac hteo da kaže.

Ovo nije bila priča o njihovom teškom životu već naprotiv, oda njihovoj ljubavi. Ako sam uspela da je dočaram. Siromaštvo iz koga su oboje potekli je samo potka priče jer je to često izgovor za one koji se dovoljno ne potrude, ali ako su dovoljno pametni kao što je bila Ruža, kada ga nije ispustila nego prigrlila, iskreno i nesebično, mogu da imaju lep život. Oni su taj život imali, ma šta mi mislili gledajući samo spolja.

Tek Ruža je bila ona prava, ona koja je smela i htela, umela, da to divlje u njemu ukroti, mekom i nežnom ženskom rukom, pametno i vešto, da ga zajazi, omeđi i pokaže šta je to ono što je njemu izmicalo a znao je da postoji samo ga, do tada, nije osetio, nije ga nikad bilo i za njega.

edit

Hvala Šmo
shmoo shmoo 11:32 17.02.2022

Коњи бесни и дивљи...

mariopan

Jesi.

Hvala Šmo




Savršeno si razumeo šta je pisac hteo da kaže.

Ovo nije bila priča o njihovom teškom životu već naprotiv, oda njihovoj ljubavi. Ako sam uspela da je dočaram. Siromaštvo iz koga su oboje potekli je samo potka priče jer je to često izgovor za one koji se dovoljno ne potrude, ali ako su dovoljno pametni kao što je bila Ruža, kada ga nije ispustila nego prigrlila, iskreno i nesebično, mogu da imaju lep život. Oni su taj život imali, ma šta mi mislili gledajući samo spolja.



Не желим то да ти прећутим, док сам читао твоју причу, све време су ми пред очима били мој деда ујка и баба ујна из Ченте. Деда ујка је био дивљи и неукроћен као и ти бесни коњи које је волео да јаше и да се поноси њима док пролази Чентом усправан у седлу као неки официр и са подигнутом брадом, а девојке га гледају. Бесни коњи који јуре, матер им њихову! Да се деран поноси.

А онда се у његовом животу појавила баба ујна и све је пошло као код Руже и Жарка.

И моја баба (најстарија од осморо сирочади које су после Великог рата разасули по целој Војводини по фамилији, а њу као најстарију послали у Београд на занат) могла је коначно да одахне и да престане да брине за тог свог најмлађег и да се не лажемо, најдражег брата мезимчета који је одрастао у кући код неке фамилије без деце у Ченти, наследио их и живео у Ченти читав живот.

Једина разлика је што су моји баба ујна и деда ујка оставили за собом сина, мог стрица који и данас живи у Ченти.

И једини мој прави жал у причи о Ружи и Жарку је што њих двоје нису имали деце.

Били би то сјајни људи.

Знам то по мом стрицу.






mariopan mariopan 11:50 17.02.2022

Re: Коњи бесни и дивљи...

shmoo

I junaci ove priče su stvarni ljudi, takođe deda ujko i baba ujna, zato sam mogla da je ispričam.
Veliki deo sam morala da izmaštam jer se tada nisam ni rodila, ali mora da je bilo tako? Kako bi moglo biti drugačije?

Verujem da ima još mnogo ovakvih priča iz stvarnog života.
docsumann docsumann 13:07 17.02.2022

Re: Коњи бесни и дивљи...

Verujem da ima još mnogo ovakvih priča iz stvarnog života.


život piše drame
a u pauzi idu reklame




lijepa priča


mariopan mariopan 15:18 17.02.2022

Re: Коњи бесни и дивљи...

docsumann



lijepa priča


I tebi doks
kamilo_emericki kamilo_emericki 15:02 17.02.2022

Sve je bilo protiv njih,

sem ljubavi. Čiste, bezuslovne i ko zna sa čim izazvane.
Ljubav koju su znali tiho i nenametljivo održavati, hraniti, braniti od, često nečasnih, nasrtaja drugih.
Sjajna je, naročito Ružina, odlučnost da protivnike te ljubavi prevede u saveznike, da polako i strpljivo gradi okruženje gdje će njoj i Žarku biti bolje, gdje će obadvoje biti veći, bolji, bogatiji.
mariopan mariopan 15:17 17.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

kamilo_emericki
sem ljubavi. Čiste, bezuslovne i ko zna sa čim izazvane.
Ljubav koju su znali tiho i nenametljivo održavati, hraniti, braniti od, često nečasnih, nasrtaja drugih.
Sjajna je, naročito Ružina, odlučnost da protivnike te ljubavi prevede u saveznike, da polako i strpljivo gradi okruženje gdje će njoj i Žarku biti bolje, gdje će obadvoje biti veći, bolji, bogatiji.

Ti si to lepo primetio. Hvala na čitanju.
Edit
Stvarno lep komentar koji pogađa u srž priče. Plašila sam se da to neću dobro dočarati ali si me obradovao ovim tvojim zapažanjem.
shmoo shmoo 16:43 17.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

kamilo_emericki
sem ljubavi. Čiste, bezuslovne i ko zna sa čim izazvane.
Ljubav koju su znali tiho i nenametljivo održavati, hraniti, braniti od, često nečasnih, nasrtaja drugih.
Sjajna je, naročito Ružina, odlučnost da protivnike te ljubavi prevede u saveznike, da polako i strpljivo gradi okruženje gdje će njoj i Žarku biti bolje, gdje će obadvoje biti veći, bolji, bogatiji.




Ribozom Ribozom 22:25 17.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

Ja sam u ovoj tuznoj zivotnoj prici nasao srecnu ljubavnu pricu.
Blogeri skloniji filozofiji znali bi da kvalititativno odrede odnos zivot/ljubav/sreca; nama prirodnjacima bi takav pokusaj izgledao mnogo rogobusniji.
Kvalitativno njihovu srecu bih izmerio proteklim vremenom izmedju smrti Zarka i Ruze; sto je manje vremena izmedju njhove smrti to je njihov zajednicki zivot bio srecniji.
Uh, zapletem se ja tako...

Ja sam nazalost u Vojvodini bio samo do Exita i Panceva.
Edvard Munch







mariopan mariopan 22:50 17.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

Ja sam u ovoj tuznoj zivotnoj prici nasao srecnu ljubavnu pricu.



To mi je i bila namera, da ovo bude ljubavna priča.
Oni jesu bili srećni, zato su potrajali do kraja jedno drugom. I kad je bilo teško to ih nije slomilo samo zato što su bili spokojni i sigurni u tu svoju ljubav.
freehand freehand 01:47 18.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

i Panceva.
Malo li je? Video si sve što vredi.
zilikaka zilikaka 17:20 18.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

Kvalitativno njihovu srecu bih izmerio proteklim vremenom izmedju smrti Zarka i Ruze; sto je manje vremena izmedju njhove smrti to je njihov zajednicki zivot bio srecniji.

Ja nisam vešta s rečima ni blizu ko zemljakinja. Umem jedino precizno i jasno da kažem šta treba, al to je za poso, ne za život.
I zato, ne usuđujem se da napišem priču o svojima, dedi i babi, Sosi i Vasi, nego ću samo izneti činjenice.

Ona ostala skroz siroče posle Španske groznice, podizao ju je najstariji brat, a on ostao bez oca, sa majkom bratom i sestrom, niko stariji od 12 godina.

Kažu da su se našli sami jer niko baš i nije mario za njih. Sosa je došla u kuću a brat joj odahnuo zbog jednih usta manje.

Živeli su i radili zajedno, mučki. Pričalo se da se znalo u selu ko prvi uvek kreće na njivu.

Izrodili su tri ćerke, svaka je otišla svojim putem, i ja ih pamtim kao dvoje staraca šćućurenih u jednoj sobici (jer što bi se ložilo svuda kad je njima ovo dovoljno), sa jednim širim krevetom, stolićem sa dve stolice i malim šporetom za grejanje i kuvanje.
Zaradili su oni i imali za mnogo više, nego im ovo bilo nekako taman za njih dvoje.
Posećivao ih je ko je kako stigao, oni su za sve imali razumevanja i sami o svemu vodili računa. Jednog dana je Sosa pala zbog srčanog udara, a Vasa krenuo da je traži, pa da doziva pomoć, i onog momenta kad su se ljudi skupili a on shvatio da nje više nema, seo je onaj isti njihov krevet i tiho izdahnuo. Bukvalno sat vremena posle nje. U onom metežu su prvo pomislili da je on zadremao.

Sahranili smo ih zajedno, i verujem da su oni o tome sanjali.
mariopan mariopan 18:56 18.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

Sahranili smo ih zajedno, i verujem da su oni o tome sanjali.

Oni su zajedno otišli, kao da su se dogovorili.

Ceo život jedno uz drugo pa su tako i otišli, prirodno kao disanje.
kamilo_emericki kamilo_emericki 00:35 20.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

Ribozom


Ja sam u ovoj tuznoj zivotnoj prici nasao srecnu ljubavnu pricu.


Žašto je ovo tužna životna priča?

mariopan mariopan 08:37 20.02.2022

Re: Sve je bilo protiv njih,

kamilo_emericki
Ribozom


Ja sam u ovoj tuznoj zivotnoj prici nasao srecnu ljubavnu pricu.


Žašto je ovo tužna životna priča?


Drago mi je da si je doživeo drugačije, valjda je svako doživi na svoj način? Hvala na čitanju.
omega68 omega68 08:50 18.02.2022

Je l

to, to što mislim?
Na sjajnom sunčevom svetlu, ispod tanke providne kože pokojnice , probijala je plavičasta modrina, kao da joj je neko šakom pritisnuo usta i nos da ne može da diše. U nosu je bila kap sasušene krvi koju juče niko nije video a ni te modrice nije bilo.
predatortz predatortz 08:57 18.02.2022

Re: Je l

omega68
to, to što mislim?
Na sjajnom sunčevom svetlu, ispod tanke providne kože pokojnice , probijala je plavičasta modrina, kao da joj je neko šakom pritisnuo usta i nos da ne može da diše. U nosu je bila kap sasušene krvi koju juče niko nije video a ni te modrice nije bilo.


Nisam želeo da mračim, ali sam se isto zapitao.

Svestan da je bolestan, da neće još dugo, rešio da Ružu ne ostavi na milost i nemilost?
nikvet pn nikvet pn 09:38 18.02.2022

Re: Je l

predatortz
rešio da Ružu ne ostavi


Не. Решила је она.
mariopan mariopan 10:25 18.02.2022

Re: Je l

omega68
to, to što mislim?
Na sjajnom sunčevom svetlu, ispod tanke providne kože pokojnice , probijala je plavičasta modrina, kao da joj je neko šakom pritisnuo usta i nos da ne može da diše. U nosu je bila kap sasušene krvi koju juče niko nije video a ni te modrice nije bilo.


Jeste, to je to što misliš.
mariopan mariopan 10:31 18.02.2022

Re: Je l

predatortz
omega68
to, to što mislim?
Na sjajnom sunčevom svetlu, ispod tanke providne kože pokojnice , probijala je plavičasta modrina, kao da joj je neko šakom pritisnuo usta i nos da ne može da diše. U nosu je bila kap sasušene krvi koju juče niko nije video a ni te modrice nije bilo.


Nisam želeo da mračim, ali sam se isto zapitao.

Svestan da je bolestan, da neće još dugo, rešio da Ružu ne ostavi na milost i nemilost?

Nikvet je u pravu, rešila je ona. Ona njena rečenica "nemoj da me ostaviš" koju su oboje dobro razumeli jer su znali šta znači, za nas bi, da je izgogovorena cela glasila "nemoj da me ostaviš da ostanem posle tebe".

I on je to uradio.

Ona ilustracija koju je ostavio nask gde piše "Žarkovo srce" baš je prava, jer je on svoje srce morao da smrzne i iščupa da bi mogao to da uradi, ali je uradio, nije je ostavio. To je teže nego umreti, što su oboje znali da če se uskoro desiti, ali je ipak uradio. Vrhunska ljubav, nema veće.
predatortz predatortz 10:33 18.02.2022

Re: Je l

Nikvet je u pravu, rešila je ona. Ona njena rečenica "nemoj da me ostaviš" koju su oboje dobro razumeli jer su znali šta znači, za nas bi, da je izgogovorena cela glasila "nemoj da me ostaviš da ostanem posle tebe".


Ona je tražila, on je rešio.

Svejedno, čin ljubavi i poverenja, obostrani.

mariopan mariopan 10:35 18.02.2022

Re: Je l

predatortz
Nikvet je u pravu, rešila je ona. Ona njena rečenica "nemoj da me ostaviš" koju su oboje dobro razumeli jer su znali šta znači, za nas bi, da je izgogovorena cela glasila "nemoj da me ostaviš da ostanem posle tebe".


Ona je tražila, on je rešio.

Svejedno, čin ljubavi i poverenja, obostrani.


Da, to je baš to.
omega68 omega68 12:05 18.02.2022

Re: Je l

Ali meni je glavni utisak
Stara žena se načas smete ali se brzo pribra i šapatom ukori redušu. Tiho je izgrdi što je glupava i pravi paniku, zar ona ne zna da se svi u smrti promene? "Ne znam ja to baka Mico" promuca mlada i skloni se dalje da još ne bude grđena. "Dabome da ne znaš, nego daj taj poklopac od sanduka, muve su se probudile još će je i upljuvati" i brže bolje staviše poklopac dok su se ostali budili.


i to kako su ti stariji ljudi, posebno žene, mudriji sa godinama i kako se ta mudrost prenosi na mlađe i ovakvim iskustvima.
Kažu da u kori mozga postoji režanj koji oko dvadesete počinje da zadebljava i to je odgovorno za uozbiljavanje koje od dece pravi ljude.
Meni je fascinantna metamorfoza koju, uglavnom na selu, dodatno prođu deca i sa ovakvim iskustvima.Tu se vidi svaka strana života - deca se uče šta je smrt, običaj, identitet, mladi lako preuzimaju uloge domaćina ili žene koja je stub kuće.Nema razmaženosti, nema mnogo priče nego se uči na primerima i kroz realne, životne situacije.
Tu mudrost koju je stekla ovim primerom, mlada žena će da prenese dalje, na mlađe, a zapadni psihoanalitičari će iznova da se pitaju šta je to što Srbe čini tako posebnim.
Ovo.
mariopan mariopan 13:00 18.02.2022

Re: Je l

.Tu se vidi svaka strana života - deca se uče šta je smrt, običaj, identitet, mladi lako preuzimaju uloge domaćina ili žene koja je stub kuće.Nema razmaženosti, nema mnogo priče nego se uči na primerima i kroz realne, životne situacije.

Ovo je tačno. To se na selu uči od malih nogu, lako i neosetno, od samih ukućana, i od svih oko sebe.

Kod nas kažu da decu vaspitava celo selo.

Spremniji su za realan život i lakše podnesu nedaće, nađu rešenja ako imaju kakvu nevolju a toga ih život neće poštedeti. Bolje je da znaju sve, lakše će da se snađu i brane od nevolja ako to već negde vide ili dožive.


docsumann docsumann 13:46 18.02.2022

Re: Je l

nikvet pn
predatortz
rešio da Ružu ne ostavi


Не. Решила је она.


ma, jasno, na prvu...
omega68 omega68 17:08 18.02.2022

Re: Je l

Оно што је најгоре, моји су у сличној ситуацији.
Иако имају децу и унуке плаше се те врсте усамљености кад неко оде.
Покушавамо да их разуверимо али тешко иде.
softelectronics_e softelectronics_e 17:35 19.02.2022

Re: Je l

omega68
Ali meni je glavni utisak
Stara žena se načas smete ali se brzo pribra i šapatom ukori redušu. Tiho je izgrdi što je glupava i pravi paniku, zar ona ne zna da se svi u smrti promene? "Ne znam ja to baka Mico" promuca mlada i skloni se dalje da još ne bude grđena. "Dabome da ne znaš, nego daj taj poklopac od sanduka, muve su se probudile još će je i upljuvati" i brže bolje staviše poklopac dok su se ostali budili.


i to kako su ti stariji ljudi, posebno žene, mudriji sa godinama i kako se ta mudrost prenosi na mlađe i ovakvim iskustvima.
Kažu da u kori mozga postoji režanj koji oko dvadesete počinje da zadebljava i to je odgovorno za uozbiljavanje koje od dece pravi ljude.
Meni je fascinantna metamorfoza koju, uglavnom na selu, dodatno prođu deca i sa ovakvim iskustvima.Tu se vidi svaka strana života - deca se uče šta je smrt, običaj, identitet, mladi lako preuzimaju uloge domaćina ili žene koja je stub kuće.Nema razmaženosti, nema mnogo priče nego se uči na primerima i kroz realne, životne situacije.
Tu mudrost koju je stekla ovim primerom, mlada žena će da prenese dalje, na mlađe, a zapadni psihoanalitičari će iznova da se pitaju šta je to što Srbe čini tako posebnim.
Ovo.

Nadam se da će doći vreme da Srbi ne budu tako posebni.
Pa makar psihoanalitičari ostali bez posla.
I da će Srbi postati obični kao Švajcarci, Italijani, Danci, Česi, Francuzi i Lihtenštajnijanci.
Dosta je bilo!
omega68 omega68 17:39 18.02.2022

Нана

Било је то некада давно,када нису постојала дечја права, али је постојала нана.И љубав.
Да ми је да оживи моја нана, само пола сата.
Да је водим у Врњце,да јој полијем све неполивено,окопам све неокопано,покупим све шљиве у Урвини, оперем све неопрано, скувам све нескувано.
Да је грлим и љубим, онако ситну, да је ставим у крило, да јој сплетем косу у седу кику и киком направим венац-круну око њене главе.
Да јој никада не кажем - не могу и са' ћу.Да после не буде никад.Да је се нагледа за сто мојих живота! Како иде уз Селиште, са рукама на боковима и полако. Како иде низ сокак са новом марамом и котарицом.Да јој купим све некупљено и пружим све непружено. Да јој узвратим све неузвраћене.
Зашто, зашто и зашто је живот тако кратак и брз?
Зашто је детињство пуно незнања?
И зашто је постојало само за место у сећању, као крунски сведок среће?
Зашто је отишла нана док јој не кажем:,,Нека нано, ја ћу"?

Светлана Павловић
Крагујевачке новине
10.02.2022.
mariopan mariopan 18:59 18.02.2022

Re: Нана

omega68

Нана

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana