Film

"PEĐA iz JOVANJICE" i "FANTOM iz SAVAMALE"

Filip Mladenović RSS / 03.03.2021. u 22:18

NAJPOSEĆENIJI MUZEJ
NAJPOSEĆENIJI MUZEJ
Svako doba tokom sazrevanja ima i svoje omiljene filmske žanrove. Kao klinac veoma sam voleo da gledam vesterne. U medjuvremenu sam ih izgustirao, kao i filmove koji tematiziraju konc logore i holokaust. Prosto, došlo je do zasićenja.

Ipak, dobre trilere uvek sam mogao da gledam, od gimnazijskih dana pa sve do sada.

Zato ću se ovom prilikom baviti sinopsisima 2 trilera, koje bih rado pogledao.

Prvi krimi film zvao bi se „Peđa iz Jovanjice". Glavni lik, hrabar i profesionalan policijski inspektor, koji saradjuje sa DEA-om i EUROPOL-om, formira bez znanja direktora policije i ministra, mali istraživački tim od 3 saradnika. Nakon istrage duge oko 5 meseci, dolazi do frapantnog saznanja da se u blizini Beograda nalazi prava pravcata farma za uzgoj velikih količina marihuane. I ne samo to! Saznaje da farmu i njegovog vlasnika čuvaju visoki policijski službenici, kao i pripadnici civilne i vojne državne bezbednosti!

Uz podršku DEA-a i EUROPOL-a pokreće i uspešno okončava akciju hapšenja vlasnika, zaposlenih i čuvara te farme marihuane.

Sada bi verovatno ljubitelji trilera pomislili da je sama akcija hapšenja dramski vrhunac filma. Medjutim, tu film tek počinje!

Umesto priznanja i pohvala od direktora i ministra policije, i on i njegov tim bivaju suspendovani. Kreće njihova kompromitacija putem medija, mobing na poslu, primoravanje da čak 2 puta idu na poligraf. Predsednik države, umesto da ih primi, čestita im i nagradi ih za uspešno izvedenu akciju, počinje da ih kudi putem medija.

I on i članovi tima preživljavaju teške trenutke, i u ljudskom i u profesionalnom smislu. Prekaljenom inspektoru je za nijansu lakše, jer je udovac i nema decu. Medjutim, trojica njegovih mlađih, odanih saradnika, policajaca bez mrlje u karijeri, imaju porodice, supruge i decu. Oni prolaze kroz pakao.
I sada dolazi vrhunac trilera: inspektor odlučuje da pravdu uzme u svoje ruke, kako bi zaštitio svoje kolege. Nema šta da izgubi!

Sledeći film, još napetiji triler, koji bih voleo da bude snimljen u Srbiji, zvao bi se „Fantom iz Savamale". Glavni junak ovog trilera je noćni čuvar jednog od nekoliko magacina u delu prestonice pokraj reke. Jedne lepe prolećne večeri, u taj deo Beograda, upada tridesetah krupnih osoba pod fantomkama, u pratnji automobila sa sakrivenim registarskim tablicama, bagerima i teškim kamionima. Dvojica maskiranih razbojnika razoružavaju glavnog junaka, otimaju mu mobilni telefon i vezuju ga.

Šta je bilo dalje, u nastavku trilera „Fantom iz Savamale"?

E, to prepuštam blogerkama i blogerima, da dopišu sinopsis za ovaj kriminalistički film!

 

Atačmenti



Komentari (444)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

crossover crossover 00:31 05.03.2021

Re: Repovi proslosti...

Mada su meni nekako svi ti američki filmovi snimani sedamdesetih i pravljeni kao dokumentarci. Ne zna se šta je u njima bolje - priča, režija ili gluma.


Слажем се, и мени је то омиљени период, рецимо Француска веза са Џин Хекменом, још један одличан филм са сличном темом.

Обавезно погледај документарац, у њему је све колд фактс што би рекли код нас у селу, нема уметничког доживљаја и поетских сцена са кучетом, па је све још јаче и уверљивије, поготово кад видиш стварне ликове и чујеш њихове приче.
Davie Davie 00:32 05.03.2021

Re: Repovi proslosti...

Iskreno, triviju ne bih zapamtio da nije dolazila od nekog čije pisanje deluje uravnoteženo i normalno. Što je lažna slika, očigledno, kad je reč o nekom bi da se javno bavi uguravanjem idiota.

Gled tko se javio. Uravnotezeni Pancevac.


Filip Mladenović Filip Mladenović 01:33 05.03.2021

Re: Repovi proslosti...

Davie
OK, vratimo se na pricu o nacelniku policije koji je kandidat za Serpikov lik, mislim, kako novinar moze da propusti takav zicer, pise se o tome da covek nema zenu, nema decu i moze da istrpi pritisak do boli a preskace se ciji je on sin, preskace se da je jos pre godinu dana isao na poligraf, da je vrsen pritisak na njega i da je potom odrzao konferenciju za stampu gde je proglasio nevinost porodice Vucic. Inace Mali Senta je dobio ime po bivsem shefu njegovog oca.


Budući triler "Pedja iz Jovanjice" nije dokumentarni, već igrani film.

Dakle, umetnička interpretacija ne mora se doslovno držati faktografije, uključujući i lik glavnog inspektora.

Čekamo nove ideje za sinopsis filma "Fantom iz Savamale".
gedza.73 gedza.73 16:22 05.03.2021

Re: Repovi proslosti...

Filip Mladenović
Čekamo nove ideje za sinopsis filma "Fantom iz Savamale".

Što nove ideje? Prepiši nešto iz vremena udbaša u kožnim mantilima, otimanje kuća i silovanja (mnoge žene su morale da spasavaju gole živote i živote svojih muževa pristajanjem na udbaške seksualne prohteve), dodaj Krcunove kočnice, mučenja u ozninim podrumima, vezane ljude i eto ti sinopsis samo umesto epohe koristiš današnju pomalo ublaženu i blaziranu scenografiju.

Pa pandurski i vojnički fudbalski timovi... Možeš da angažuješ kao stručnog savetnika nekog blogera koji bolje od mene zna kako je jedno prvenstvo prošlo kad su prepravljali rezultate na partijskim sastancima. Koliko se sećam jedan Hrvat je hteo da uvede red ali su ga beogradski vlastodršci u nogometu (nešto poput kombinacije Arkana i vladinih partijaca) razvukli po državnim tabloidima pa se povukao.

Još ako ubaciš kriminalce kojima je država davala lažne identitete kako bi išli po inostranstvu da pljačkaju (iako su znali da su ti ljudi traženi u tim zemljama) NUNS-ova nagrada za filmsko delo ti ne gine

Nego, Filipe, grize me nešto, znam kako ću da pogrešim ali čuo sam da nam je doživotni predsednik obijao kioske. U stvari ne kioske nego crkvu. Sa nekim pajtosom obio crkvu, ukrao relikviju pa preprodao (što po tebi može da bude bunt protiv svetske nerpavde) ali ako je stvarno istina zar nije pomalo poražavajuće da nam je predsednik bio lopov?
gvozden1 gvozden1 16:31 05.03.2021

Re: Repovi proslosti...

Prepiši nešto iz vremena udbaša u kožnim mantilima, otimanje kuća

Ne može, snimnjeno već.
O pokojniku sve najlepše.
Znaš ono kad ide pop (Bora Todorović) a pored njega defiluju mantili :)
nsarski nsarski 01:55 05.03.2021

Društvena Igra

Ovaj kultni film je pomalo zaboravljen. Snimio ga je Srđan Karanović davne 1972. godine. Scenario i glumačka ekipa su sakupljeni na sledeću način: u popularnim novinama "Čik pogodi" pojavio se oglas da se traže glumci za film (u tim novinama su pre toga mesecima izlazili oglasi gde su ambiciozni mladi ljudi nudili svoje talente za snimanje filma).
Elem, na oglas se javilo stotine zainteresovanih, Karanović je neke odabrao, napravio audiciju, i prema njihovim željama je nastao film "Društvena Igra".

Evo ga početak tog filma - preporučujem ga za zabavu i razonodu, a traje samo oko 8 minuta. Gledanje može da se prekine u bilo kom trenutku, ali kad budete videli prvi minut, uveren sam da ćete odgledati klip do kraja.

Dakle - "Društvena igra", Srđan Karanović.



Za Filipa: treći kandidat, inspektor koji želi da rešava nerešive slučajeve, je pravi lik za tebe.


Za one koji žele da vide ceo film, evo ga ovde.


Na 8:42 počinje pravi film. Scena je pored reke, na Ušću, tačno preko puta Hercegovačke, na travi leži tajanstveni leš, inspektor pored njega, i onda se filmska priča dalje odvija. Da! Kroz kadar brzo prođe onaj lik, i u prolazu mauče....
Filip Mladenović Filip Mladenović 03:11 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Deluje inspirativno.

U budućem filmu "Fantom iz Savale" sigurno će biti uloga i za glumce amatere, ali u ovom blogu se traže dopune sinopsisa.
zilikaka zilikaka 08:26 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Gledanje može da se prekine u bilo kom trenutku, ali kad budete videli prvi minut, uveren sam da ćete odgledati klip do kraja.

Ovim si me naveo da uopšte otvorim klip, i nisam se pokajala. Odlično je. Film i ne moram da gledam.
docsumann docsumann 09:30 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Dakle - "Društvena igra", Srđan Karanović.


ha, sjajno

kao neki video nastavak (nadgradnja) knjige Olovka Piše Srcem,

nešto poput Kamera Snima Okom
principessa_etrusca principessa_etrusca 11:03 05.03.2021

Re: Društvena Igra

nsarski
"Društvena igra", Srđan Karanović

Сјајно!
Filip Mladenović Filip Mladenović 11:48 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Biće sjajni i filmovi "Pedja iz Jovanjice" i "Fantom iz Savamale".

U prvom filmu profesionalnog i hrabrog inspektora mogao bi da igra ili Dragan Bjelogrlić ili Nikola Kojo, a u drugom čuvara iz Savamale Petar Božović!
gvozden1 gvozden1 11:55 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Biće sjajni i filmovi "Pedja iz Jovanjice" i "Fantom iz Savamale".

U prvom filmu profesionalnog i hrabrog inspektora mogao bi da igra ili Dragan Bjelogrlić ili Nikola Kojo, a u drugom čuvara iz Savamale Petar Božović!

Ma tako je Fićo, samo visoko gađaj.
Ništa manje od direktora RTSa, i Bjele, Koje i Pere u glavnim ulogama za tvoj film ne dolazi u obzir.

:)
predatortz predatortz 11:57 05.03.2021

Re: Društvena Igra

gvozden1
Biće sjajni i filmovi "Pedja iz Jovanjice" i "Fantom iz Savamale".

U prvom filmu profesionalnog i hrabrog inspektora mogao bi da igra ili Dragan Bjelogrlić ili Nikola Kojo, a u drugom čuvara iz Savamale Petar Božović!

Ma tako je Fićo, samo visoko gađaj.
Ništa manje od direktora RTSa, i Bjele, Koje i Pere u glavnim ulogama za tvoj film ne dolazi u obzir.

:)


Jok bre, Miru Karanović treba da angažuje. Ta će da glumi šta joj išteš, samo plati. I onog mladog marića, ili kako već beše...
nsarski nsarski 12:16 05.03.2021

Re: Društvena Igra

gvozden1
Biće sjajni i filmovi "Pedja iz Jovanjice" i "Fantom iz Savamale".

U prvom filmu profesionalnog i hrabrog inspektora mogao bi da igra ili Dragan Bjelogrlić ili Nikola Kojo, a u drugom čuvara iz Savamale Petar Božović!

Ma tako je Fićo, samo visoko gađaj.
Ništa manje od direktora RTSa, i Bjele, Koje i Pere u glavnim ulogama za tvoj film ne dolazi u obzir.

:)


Čudno mi je da nije zagrabio iz holivudskog fonda glumaca.

Nisam ja bez razloga postavio onaj gore prilog o filmu "Društvena igra". Kad se čovek malo uozbilji onda uvidi da je taj film zastrašujući zapravo. Ti likovi su amateri, dovedeni sa ulice, da pričaju o svojim ambicijama. Kad se te ideje i ambicije sastave u scenario, dobiješ sadržaj koji je mirne duše mogao da potiče iz bolnice Laza K. Lazarević.
Ti ljudi uopšte nisu svesni svoje nesvesti. A zabrinjava da ih ima veoma mnogo. Karanović je dobio nekoliko hiljada pisama od potencijalnih glumaca. A to je zaista zabrinjavajuće - slično kao "Balkanski špijun" - svaki Ilija Čvorović sanja da bude Džems Bond i da se o njemu snimi film. Takođe, primetno je da se među kandidatima nalazi veliki broj penzionisanih pandura i "boraca" u radnom dobu. Država penzionisala, i sada može da se bavi inspektorskim i ostalim uzbudljivih poslovima, da rešava nerešiva ubistva. Ti ljudi su uvereni da su kompetentni za sve. Nešto kao SUBNOR (a mnogi iz filma su verovatno bili članovi SUBNOR-a) koji je odlučivao o pogodnosti. Pogodnosti čega? Svega.

E, ovaj film je snimljen pre 50 godina, možda su se stvari promenile? Pa, nisu. Ovaj blog je dokaz tome.

Naš domaćin, samozvani dramaturg, samozvani novinar, samozvani aforističar je napisao blog kao satiru na jednu katastrofalnu vlast koja uništava ovu zemlju (slično kao i komunisti pre 50 godina). Zamišlja da angažuje vodeće glumce u zemlji za njegov fantastičan projekat. Primetiti da su samo "politički korektni" glumci uzeti u obzir. Ne dolazi u obzir neko ko se prodao Vučiću. I, po čemu se ova Filipova ambicija razlikuje od ambicija kandidata za slavne glumce u filmu "Društvena igra"? Ja razliku ne vidim.

nask nask 12:17 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Ovaj kultni film je pomalo zaboravljen.

Dvojac Karanović-Grlić, do jaja. Nisam ni znao za ovaj filma. Ulepša mi dan.

A Sarma kao hibrid između Šona Pena i Silvester Stalonea.
Filip Mladenović Filip Mladenović 12:32 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Karanović je za svoj film odabrao amatere izmedju velikog broja ponuda.

A ovaj narod je izabrao ove, aktuelne amatere na vlasti!

U pravu je Koča Popović: "Srbi su samo protiv onoga ko bi hteo da ih makar malo opameti, a oduševljeno kliču svakome ko ih još više zaglupljuje, unazađuje i unesrećuje."
predatortz predatortz 12:39 05.03.2021

Re: Društvena Igra

U pravu je Koča Popović: "Srbi su samo protiv onoga ko bi hteo da ih makar malo opameti, a oduševljeno kliču svakome ko ih još više zaglupljuje, unazađuje i unesrećuje."


Intelektualca koji je bio čankoliz bravarima, opančarima i propalim studentima ne treba ozbiljno shvatati.

On je bio poput ovih koji su zalutali kod Vučića, među kafedžije, keramičare i ljude sa lažnim diplomama.

U čemu je razlika?
gvozden1 gvozden1 13:56 05.03.2021

Re: Društvena Igra


Intelektualca koji je bio čankoliz bravarima, opančarima i propalim studentima ne treba ozbiljno shvatati.

Zanimnjiv lik.
Vrhunski Intelektualac, koji je i sam govorio da nema šta da priča sa Đulasom koji je pročitao eventualno neke marksističke knjige, ili sa Rankovićem koji nije ni toliko, koga su isterali iz partije jer je navodno ili stvarno ocinkario Rankovića, a koji se posle svega toga stavlja u položaj njima podređen.

Postoji detalj koji možda govori nešto o njegovom karakteru.

Posle rasula na Kadinjači, gde je on komandovao, uspeva da od bataljona spasi samo 12 vojnika, a na kraju ostaje sasvim sam.

Nailazi na četnike, sa petokrakom na kapi, ovi ga ne samo pustaju, nego mu daju vojnika, četnika, da ga odvede do Višegrada da se sastavi sa svojim komunistima.

Kasnije, partizani zarobljavaju neke četnike, među njima i tog dečka koji ga je vodio, i sude im (kratko, naravno)

Među sudijama je i Koča.
Prepoznaje ga i osuđuje na smrt.

I na to sve, on posle rata, u intervjuu za knjigu Razgovori sa Kočom, kaže, pa šta.

Filip Mladenović Filip Mladenović 14:01 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Koča Popović, sin beogradskih buržuja, antifašista, učesnik španskog gradjanskog rata, partizan, pesnik nadrealista, Jugosloven... je kao i Ivo Lola Ribar, moralna i intelektualna vertikala Srbije i Beograda!
gvozden1 gvozden1 14:40 05.03.2021

Re: Društvena Igra

moralna i intelektualna vertikala Srbije i Beograda!

Moralna?

Moralan je onaj ko pristane da mu partija naloži da se razvede od žene (jer se loše držala tokom okupacije) i da prihvati da živi sa ženom koju mu partija odredi?

Onaj ko naknadno izjavljuje da se slagao sa Đilasom kad je ovaj zaratio sa Titom, ali ni reč nije rekao kad su Đida apsili?

Može se pričati o njegovoj inteligenciji, nekim sposobnostima, ali o njegovom moralu, nikako.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:48 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Moralan je onaj ko pristane da mu partija naloži da se razvede od žene (jer se loše držala tokom okupacije) i da prihvati da živi sa ženom koju mu partija odredi?

Није уопште тачно да се "лоше држала".

Коча је отишао "у шуму", а Веру (Веронику) Бакотић Поповић оставио је да се сама сналази у окупираном Београду као жена истакнутог партизана. Њен грех у очима партије је био што се није придружила Кочи до јесени 1944, што је за партију било прекасно.

За разлику од Коче, она је била из заиста угледне породице. Отац јој је био просрпски оријентисани сплитски адвокат Др Лујо Бакотић кога је Први светски рат затекао у Србији. Касније је био у дипломатској служби Краљевине, између осталог посланик у Ватикану. Писао је о Валтазару Богишићу, Србима у Далмацији, Његошу и преводио, а умро је у Београду, баш пред немачко бомбардовање 1941.

Веру је фотографисао надреалиста Стеван Живадиновић, познат као Ване Бор (На овим фотографијама из 1931. означена је са оба презимена.)
gvozden1 gvozden1 15:51 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Није уопште тачно да се "лоше држала".

Naravno, naravno.
Loše držala je njihov sud.
Nije htela da ide u partizane, to je za njih bilo loše držanje.
nsarski nsarski 16:20 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Filip Mladenović
Koča Popović, sin beogradskih buržuja, antifašista, učesnik španskog gradjanskog rata, partizan, pesnik nadrealista, Jugosloven... je kao i Ivo Lola Ribar, moralna i intelektualna vertikala Srbije i Beograda!


Koča Popović, buržujsko dete, je beogradski šminker koji se zajebavao po Parizu, pa bio malo pesnik nadrelista, pa malo studirao prava , pa malo jurio zenske itd. Komunisti ga prigrlili iz dva razloga. Prvo, oni su ga cenili kao intelektualca jer je, u poređenju s njima, on makar bio pismen u odnosu na te šlosere, džabalebaroše, polu pismene šegrte, i bio obrazovan. I drugo, zato što im je potreban kao izložbeni predmet da pokažu da kao "nismo mi samo probisveti i nepismene bitange - evo među nama ima i osvešćenih buržuja".

Uostalom, on je ispao najpametniji od svih. Pre rata dedinjski buržuj, posle rata dedinjski buržuj - to i nije loš deal. Ja ne znam ni za jednog drugog predratnog dedinjskog buržuja koji je i posle rata ostao dedinjski buržuj. Koča ih je sve zajebo.
I, po tebi je K.P. intelektualna vertikala Srbije zato što je "sin buržuja, antifašista, španski borac, partizan, pesnik, Jugosloven"? Neverovatno. Nijedna od ovih karakteristika nema nikakve veze sa intelektualnošću. Pročitaj čoveče šta si napisao, pobogu. Ako si partizan ili pesnik ili Jugosloven to te čini vrhunskim intelektualcem? Bože me sačuvaj!
Znaš ko je vrhunski pariski đak, intelektualac? Mihajlo Petrović - Alas, na primer. On je doprineo nauci Srbije kao malo ko. Ali, jebiga, on nije bio partizan, španski borac, ili držao partijsku knjižicu.

Znaš, ovo tvoje je pogrešno kao kad bi rekao da je Đuka Bizon vrhunski intelektualac, jer on je čovek pravnik, ugledni advokat, narodni poslanik...ma, nema mu ravnog.
Filip Mladenović Filip Mladenović 16:32 05.03.2021

Re: Društvena Igra

U poredjenju sa Srbendama i profesionalnim patriotama, Koča Popović, Bogdan Bogdanović, Ivan Djurić, Nebojša Popov, Latinka Perović... su cvet srpstva!
gvozden1 gvozden1 16:39 05.03.2021

Re: Društvena Igra

su cvet srpstva

Eto ti ga sad, i srpstva.

A sam Koča kaže, ja sam Srbin po rođenju, ali se tako ne osećam.

Slučajni Srbin cvet srpstva.

Fićo, tebi uopšte nije problem da tresneš ovako?
nsarski nsarski 17:36 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Веру је фотографисао надреалиста Стеван Живадиновић, познат као Ване Бор (На овим фотографијама из 1931. означена је са оба презимена.)


Ova?
Filip Mladenović Filip Mladenović 17:38 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Nabrojao sam nekoliko imena...

A što se Koče tiče:

"Bio sam i ostao Srbin, ali nisam bolesna zadribanda i Srbenda. Takvi su izdali i osramotili srpski narod i narugali se njegovoj slavnoj istoriji!"
predatortz predatortz 17:40 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Filip Mladenović
Nabrojao sam nekoliko imena...

A što se Koče tiče:

"Bio sam i ostao Srbin, ali nisam bolesna zadribanda i Srbenda. Takvi su izdali i osramotili srpski narod i narugali se njegovoj slavnoj istoriji!"


A ko je kakav Srbin određuje on?
freehand freehand 17:49 05.03.2021

Re: Društvena Igra

A ko je kakav Srbin određuje on?

Ne, bogumi!
Samo srbstvujušča blogerska komisija od pet članova je na osnovu ovlašćenja sa Najviše instance vlasna da potpiše i overi nečije aktivno i bogougodno srbstvo ili otpust iz njega, i da se izjasni o njegovom kvalitetu i kvantitetu.
predatortz predatortz 17:54 05.03.2021

Re: Društvena Igra

freehand
A ko je kakav Srbin određuje on?

Ne, bogumi!
Samo srbstvujušča blogerska komisija od pet članova je na osnovu ovlašćenja sa Najviše instance vlasna da potpiše i overi nečije aktivno i bogougodno srbstvo ili otpust iz njega, i da se izjasni o njegovom kvalitetu i kvantitetu.


Ima li načina da se ova besmislica napiše kraće i manje kitnjasto?
Filip Mladenović Filip Mladenović 17:55 05.03.2021

Re: Društvena Igra

O Srbendama i profesionalnim patriotama:

"Budući da se - delom zato što nisu hteli, delom zato što nije naređeno odozgo - redovno i dopisno članstvo SANU oglušilo o Bećkovićev apel da se kao institucija „izjasne“ o Kosovu, Matvej je primenio lukaviju strategiju, koja je, treba li uopšte reći, takođe završila uprdom u čabar.

Uprkos ogromnom iskustvu u marifetlucima slične vrste, Bećković izgleda nije naučio lekciju da prigodom jogurt revolucija podrška narodnih masa ne znači ništa ukoliko nije odobrena sa Najvišeg Mesta, sledstveno bi Bećković - čim je Najviše Mesto obznanilo da predsednik SANU Kostić ima pravo na lično mišljenje (a carska se ne poriče) - pametnije bi postupio da je odustao, ali nije on čovek koji odustaje kad su ugrožene „svetinje“.

Nakon propasti akademske jogurt revolucije, Bećković je potegao pa za članstvo u društvu „najumnijih srpskih glava“ predložio Emira/Nemanju Kusturicu. Lukavo, nema šta. Jer, pazite sad. Šta god ko mislio o Kusturici - a svako svašta misli - teško bi bilo naći budalesinu koja bi se usudila reć da njegov umetnički opis nije preporuka i za akademije mnogo bolje od ove naše.

Kusturica je, međutim, pismeno i sa indignacijom odbio čast koju mu je ukazao jaki prijatelj Bećković. Ne iz skromnosti, ne ni zato što smatra da mu u Akademiji nije mesto - sklon sam da pomislim da Kusta misli da mu je mesto u svim akademijama - nego zato što je, pazi sad, Vlada Kostić navodno „zahtevao“ da Kusturica bude kandidovan za članstvo u akademijinom klubu književnika, a ne u novoosnovanom kružoku Ardaliona i filmadžija.

Trebalo bi da budem slep kod očiju pa da poverujem kako osvetoljubivi Kostić nema većinu svojih ljudi u Odeljenju za književnost i kontrolu nad armijom akademaca u drugim odeljenjima kod kojih će izdejstvovati sve što zamisli. Uskoro bi mogla da usledi njegova ostavka koja neće biti prihvaćena. On neće, oni hoće“, napisao je Kusturica i dodao da mu je mrska i sama pomisao da bude član Akademije koja neguje „soroševsko viđenje okupiranog Kosova“.

Kako to u sličnim prilikama ide, u akciju su se uključile poslovične Večernje novosti serijom patriotskih odjeka i reagovanja, a da je Uroš Predić nekim slučajem svojevremeno naslikao platno „Srpski dečak plače nad grobom zaklane SANU“, ni trenutka ne sumnjati da bi ga objavile kao fotografiju sa lica mesta.

Pre nego što će akcija događanja naroda u SANU završiti definitivnim i gromoglasnim prdežom u čabar, Kusturica je Vladi Kostiću preporučio da se podvrgne poligrafskom ispitivanju - prati čovek trendove, pa to ti je - a sada verovatno skupa sa Bećkovićem analizira šta je razlog neuspeha i u kom grmu leži zajeb. Priteći ću im u pomoć. Uzrok neuspeha se krije u Vrhovnom Grmu - znate na koji mislim - koji jeste spreman da da odlikovanja, ali ništa više od toga. I još jedna stvar. Za razliku od Kuste i Matije, nije spreman da dupetom zatvara vrata mišljenju koje mu jednog dana može biti korisno."

S. Basara
predatortz predatortz 18:28 05.03.2021

Re: Društvena Igra


S. Basara


Da ti pravo kažem, alkose izbegavam.
nsarski nsarski 18:31 05.03.2021

Re: Društvena Igra

predatortz

S. Basara


Da ti pravo kažem, alkose izbegavam.


Ili ono što ostane od alkosa kad iz njega ispari alkohol.
principessa_etrusca principessa_etrusca 18:34 05.03.2021

Re: Društvena Igra

I, po tebi je K.P. intelektualna vertikala Srbije zato što je "sin buržuja, antifašista, španski borac, partizan, pesnik, Jugosloven"? Neverovatno. Nijedna od ovih karakteristika nema nikakve veze sa intelektualnošću.

Наравно да Коча није био интелектуалац јер се то не постаје након неколико година студија, незавршених или завршених. Он је био авантуриста из богате породице који је видео света и говорио француски (на ком је школован, након француске гувернанте) и у једном кратком периоду замислио је себе као надреалисту. Као интелектуалца су могли да га виде само шлосер, Лека и рецимо друг Бевц.

Прави проблем је међутим то што је Коча био веома неморалан човек. О томе постоји тона документованих сведочанстава и требало би већ једном раскринкати мит о њему као легендарном, а скромном хероју који вози “спачек”.
gedza.73 gedza.73 18:52 05.03.2021

Re: Društvena Igra

U poredjenju sa Srbendama i profesionalnim patriotama, Koča Popović, Bogdan Bogdanović, Ivan Djurić, Nebojša Popov, Latinka Perović... su cvet srpstva!

Latinka Perović je tokom kulturne akcije spaljivala stripove jer se njima 'unosio buržoaski nemir u socijalistički omladinski duh'. Što je liberalni napredak s obzirom da su njeni istomišljenici združenog zločinačkog poduhvata streljali strip crtače. Inače njeni referati (poput onog u vezi Maspoka) u slavu i čest druga Tita nadilaze sve dosad zajedno napisano u INformerima, Kuririma, Alo-ima i Pink analitikama.

A Koča popović sredio ocu da mu se isplati ratna odšteta za mlin, majci namestio da joj se isplati renta za kuću u kojoj se nalazila ambasada dok je bratu ili sestri preko veze i svog čina sredio da im se ne oduzme vila na Topčiderskom brdu kao ostalima.

NJega je spasila Žanka Stokić tako što ga je preobukla u seljačko odelo i izvela iz grada da, nakon rata, taj tvoj velikan nije ništa učinio da svedoči u korist Žanke Stokić.

partija mu nije dozvolila da bude sa Verom jer je 'previše buržujka' pa su mu namestili neku starletu koju je obučavao predratni intelektualac, na čije je mesto došla, kako bi mogla po partijskoj liniji da bude zaposlena.

Možda ti bude zanimljiv sinopsis za omnibus od dve priče. Jedno kako je Lepa Peroviž dolazila do umetničkih slika... pa se onda ubaci svedočenje insajdera odnosno svedoka saradnika Ljuba Mikića pukovnika Jugoslovenske armije i nosioca spomenice koji kaže kako su vojnim kamionima dovožene otete i pokradene stvari (pa se povuče paralela sa otimačinama devedesetih) a onda su dolazile generalice koje su birkale, merkale i naređivale šta će vojnim partizanskim kamionima da im se doveze u otete vile ljudi koje su njihovi muževi pobili (znam da si posebno osetljiv na masovna stratišta u okolini Beograda).

Dok druga priča prati novinara, tvog kolegu, Predraga Milojevića sa impresivnom biografijom (intervjui sa Čerčilom, Hitelrom, Musolinijem, prevodilac, vrsni izveštač) koji je izbačen, otpušten, skrajnut (radna mesta koja nisu u skladu sa njegovom biografijom) i koji mora da prodaje stvari iz kuće, poput umetničkih dela, kako bi njegova porodica preživela.

A između ubaciš nekog podobnog novinara kako opušteno i rasterećeno jede flambirane palačinke.
gedza.73 gedza.73 18:57 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Он је био авантуриста из богате породице

Njegov otac je bio prototip teške barabe s obzirom da ga je Arčibald Rajs opisao u svojoj knjizi kao bitangu. Za mešanje peska sa brašnom koji je liferovao vojsci je bio osuđen.


Filip Mladenović Filip Mladenović 18:58 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Samo da podsetim: ovo je blog o sadašnjim Srbendama i zadribandama i o sinopsisu za 2 igrana filma: "Pedja iz Jovanjice" i "Fantom iz Savamale".

gedza.73 gedza.73 19:00 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Filip Mladenović
Samo da podsetim: ovo je blog o sadašnjim Srbendama i zadribandama i o sinopsisu za 2 igrana filma: "Pedja iz Jovanjice" i "Fantom iz Savamale".


Pa to ti i pričam. Nije se puno toga promenilo samo uzmi neki događaj iz prošlosti i malo 'ažuriraj' sa današnjicom.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:11 05.03.2021

Re: Društvena Igra

nsarski
Веру је фотографисао надреалиста Стеван Живадиновић, познат као Ване Бор (На овим фотографијама из 1931. означена је са оба презимена.)


Ova?

Да, то је једна, а има и ова, са истом крагном:



А ово је Кочин портрет из 1933:




ЛИНК
gvozden1 gvozden1 19:26 05.03.2021

Re: Društvena Igra


Наравно да Коча није био интелектуалац

Sad, šta je intelektualac?
Ako je imao završene škole, ako je govorio jezike, pa i kretao se u krugovima kojima se intelekt teško može sporoti, da li je intelektualac?

A ako biti intelektualac znači i biti moralna osoba, onda nije.


Nego na ovo Filipovo
"Bio sam i ostao Srbin

Da dodam

" Kad se 1971. nije moglo pisati Jugosloven, ja sam u rubrici nacionalnost napisao: Srbin po rođenju"

Ili

"Rođen sam u Srbiji, ali više se ne smatram Srbinom"

Stvarno cvet srpstva.
gvozden1 gvozden1 19:32 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Za mešanje peska sa brašnom koji je liferovao vojsci je bio osuđen.

Stric, mislim.
I mislim da je ovaj Koča baš po njemu dobio ime.
Zato je i dobio nadimak Peskar.

Suđeno jeste, ali neko kaže da je presuda bila oslobađajuća.

Kakva god da je bila to sa peskom je gotovo sigurno da se dešavalo.
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:34 05.03.2021

Re: Društvena Igra


Константин Поповић опет језди кроз наше снове (ЛИНК)

Крај рата 1944. донео је низ бомбардовања градова у Југославији, од стране америчких и британских ваздушних снага, које су ударе договарале са Врховним штабом НОВ и ПОЈ на челу са Брозом. Нарочито су страдали српски градови: од Подгорице, преко Београда, до Ниша. (Наравно, све зарад уништења „мрског окупатора“; труднице и бебе из београдског породилишта биле су, као и 1999, „колатерална штета“).

Словеначки градови нису толико страдали, јер се Едвард Кардељ („друг Бевц“) изразито противио томе. Својим партизанима, који су тражили бомбардовање појединих градова у „дежели“, писао је: “Не разумем које вас потребе терају на то и у чију корист би било то бомбардовање. Нема сумње да би у Љубљани било на хиљаде наших мртвих људи, а непријатељ не би претрпео готово никакве губитке. У ТОМЕ ИМАМО ИСКУСТВО ИЗ ЦЕЛЕ ЈУГОСЛАВИЈЕ. Имајте на уму да савезнички авиони бомбардују на ПОСЕБАН начин, тако да покривају ЦЕЛЕ ПОВРШИНЕ.“

Оно што у Словенији није хтео да ради друг Бевц, у Србији је хтео друг Коча. Он је тражио бомбардовање Лесковца на рођендан краља Петра Другог, 6. септембра 1944, када је погинуло преко хиљаду цивила и када је „српски Манчестер“ срушен до темеља.

Друг Коча је свој посао обавио са господином Фицројем Меклејном, представником оне Енглеске која је своје победе увек била спремна да издашно плати туђим главама. Бомбардовање је Коча са Меклејном посматрао са брда Петровац, о чему Черчилов емисар пише: „Као да је читав Лесковац одлетео у ваздух у правом облаку прашине, дима и рушевина… Остаци Лесковца лежали су пред нама покривени димом… Чак су и партизани били потресени“.
kamilo_emericki kamilo_emericki 19:40 05.03.2021

Re: Društvena Igra

nsarski
Filip Mladenović
Koča Popović, sin beogradskih buržuja, antifašista, učesnik španskog gradjanskog rata, partizan, pesnik nadrealista, Jugosloven... je kao i Ivo Lola Ribar, moralna i intelektualna vertikala Srbije i Beograda!


Koča Popović, buržujsko dete, je beogradski šminker koji se zajebavao po Parizu, pa bio malo pesnik nadrelista, pa malo studirao prava , pa malo jurio zenske itd. Komunisti ga prigrlili iz dva razloga. Prvo, oni su ga cenili kao intelektualca jer je, u poređenju s njima, on makar bio pismen u odnosu na te šlosere, džabalebaroše, polu pismene šegrte, i bio obrazovan. I drugo, zato što im je potreban kao izložbeni predmet da pokažu da kao "nismo mi samo probisveti i nepismene bitange - evo među nama ima i osvešćenih buržuja".

Uostalom, on je ispao najpametniji od svih. Pre rata dedinjski buržuj, posle rata dedinjski buržuj - to i nije loš deal. Ja ne znam ni za jednog drugog predratnog dedinjskog buržuja koji je i posle rata ostao dedinjski buržuj. Koča ih je sve zajebo.
I, po tebi je K.P. intelektualna vertikala Srbije zato što je "sin buržuja, antifašista, španski borac, partizan, pesnik, Jugosloven"? Neverovatno. Nijedna od ovih karakteristika nema nikakve veze sa intelektualnošću. Pročitaj čoveče šta si napisao, pobogu. Ako si partizan ili pesnik ili Jugosloven to te čini vrhunskim intelektualcem? Bože me sačuvaj!
Znaš ko je vrhunski pariski đak, intelektualac? Mihajlo Petrović - Alas, na primer. On je doprineo nauci Srbije kao malo ko. Ali, jebiga, on nije bio partizan, španski borac, ili držao partijsku knjižicu.

Znaš, ovo tvoje je pogrešno kao kad bi rekao da je Đuka Bizon vrhunski intelektualac, jer on je čovek pravnik, ugledni advokat, narodni poslanik...ma, nema mu ravnog.

A ko je ovaj Koča Popović?
"Po izbijanju Španskog građanskog rata, Koča je peške otišao preko Pirineja u Španiju i svrstao se u redove Španske republikanske armije od jula 1937. godine.[2] Prvo je bio borac, zatim artiljerijski instruktor, pa komandir baterije i komandant artiljerijskog diviziona. Stekao je čin poručnika Španske republikanske armije.[2] Oko dve godine učestvovao je u svim borbama artiljerijskih jedinica Internacionalnih brigada, na svim bojištima republikanske Španije, do njene poslednje bitke za Madrid. U Španiji je neko vreme ležao u bolnici.[6]

Posle sloma Republikanske armije Španije, Koča Popović, zajedno sa ostalim borcima Internacionalnih brigada, februara 1939. godine prelazi u Francusku. Zbog učešća u španskom narodnooslobodilačkom ratu interniran je i mart i april 1939. godine provodi u koncentracionom logoru Sen Siprijen. Izbavljen je intervencijom svojih francuskih prijatelja. Jedno vreme radio je u Komitetu za španske borce u Parizu. Septembra 1939. preko partijskih veza iz Francuske se vratio u Jugoslaviju, gde je nastavio revolucionarnu aktivnost pod okriljem Komunističke partije Jugoslavije."
Link
Interesantan tip koji se zajebavao po Španiji i tukao protiv nadolazećeg zla u vrijeme kad ozbiljni buržuji i intelektualci i ne spominju to zlo.
gvozden1 gvozden1 19:42 05.03.2021

Re: Društvena Igra

. Имајте на уму да савезнички авиони бомбардују на ПОСЕБАН начин, тако да покривају ЦЕЛЕ ПОВРШИНЕ.“

Ovo je zanimnjivo.
Nisam do sada nailazio na ovu Kardeljevu izjavu, ali jesam na tvrdnje da je to "tepih bombardovanje" primenjivao jedino na srpskim gradovima od strane saveznika.

Bombardovanja je bilo i drugde, ali tamo snage sa terena traže da se gađa neki konkretni cilj, neki most, neko skladište, neki objekat, onda saveznički avioni gađaju to, a samo su za nas komunisti tražili da se sipa redom.

Posle im saveznici fakturisali ta dejstva.
gedza.73 gedza.73 19:55 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Interesantan tip koji se zajebavao po Španiji i tukao protiv nadolazećeg zla u vrijeme kad ozbiljni buržuji i intelektualci i ne spominju to zlo.

Ovo nije tačno.


Др Драгољуб Јовановић... Школовао се на Сорбони, где је одбранио две докторске дисертације

Bio je jedan od prvih intelektualaca u Jugoslaviji svoga doba koji su od početka uočavali veliku opasnost od fašizma i nacizma. Kao veliki protivnik tih ideologija stalno je upozoravao u svojim delima i govorima na tu opasnost. Inicirao je stvaranje Narodnog fronta Jugoslavije za borbu protiv fašizma. Narodni front je stvoren 1936. godine u njegovoj kući u Profesorskoj koloniji u Beogradu.

На по­зив пред­сед­ни­ка вла­де Ре­пу­бли­ке Шпаније Ху­а­на Не­гри­на 1. фе­бру­а­ра 1938. го­ди­не, одлази у ову земљу да би подржао борбу тамошњих снага против фашистичке најезде. Говорио је у Кортесу (Скупшини) где је његов наступ изазвао велико одушевљење.

почетком 1946. године долази у сукоб са комунистима због отворене критике комунистичке диктатуре и залагања за парламентарну демократију и вишепартијски систем.

осуђен због наводне „велеиздаје“ на девет година тешке робије. Робију је издржао без дана помиловања.

Постхумно је 2010. године судски рехабилитoван, тако да је пресуда којом је осуђен проглашена ништавном, јер је у поступку доказано да је била искључиво резултат политичког прогона.




gedza.73 gedza.73 20:10 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Stric, mislim.
I mislim da je ovaj Koča baš po njemu dobio ime.
Zato je i dobio nadimak Peskar.

Suđeno jeste, ali neko kaže da je presuda bila oslobađajuća.

ma mistejka. Njegova porodica je pričala kako ima u rukama oslobađajuću presudu ali kako nije bitno jer je prošlo i neće da se akaju sa tim.

A mesni narodni odbor III reona u Beogradu procenjuje izgubljenu dobit i štetu na mlinovima oca i strica Koče Popović i isplaćuje im preko tri miliona dinara (mesečna plata novinara je bila 3 000 dinara). Čak im je po svemu sudeći isplaćena kirija i za ratni period (dokument koji je u ime Kočinog oca i strica poptisao zastupnik a radi se o prostorijama koje je pre rata koristio špediter a nakon rata, po novom ugovoru, preduzeće kancelarijske opreme Šumadija)


nsarski nsarski 20:11 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Interesantan tip koji se zajebavao po Španiji i tukao protiv nadolazećeg zla u vrijeme kad ozbiljni buržuji i intelektualci i ne spominju to zlo.


Ej, kad bih ti nabrojao kroz kakve je sve golgote, ratove i logore prolazio moj deda Šumadinac, i moj drugi deda, Bosanac, koji su se borili za Srbiju i svoju zemlju. Takvih boraca među svojim precima ima skoro svako ovde na blogu (imaš verovatno i ti) pa se time ne kurči.

Ovaj međunarodni terorista koga pominješ je mogao i u Vijetnamu da se bori, ali je svojoj zemlji samo zlo doneo. Uostalom, on se izjasnio kao slučajni pripadnik Srpske nacije. Ne očekuješ valjda da će za takvu svoju zemlju još i da se bori.

Taj rat u Španiji je u velikoj meri služio za izravnavanje ličnih računa između komunista. Zašto Tito nije išao u Španiju, nego se bahatio po pariskim bordelima i slao svoje egzekutore u Španiju da mu eliminišu konkurenciju?
Filip Mladenović Filip Mladenović 20:32 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Ovo jalovo i tupoglavo bežanje od sadašnjosti u nebulozne interpretacije prošlosti nije ništa drugo no uprd u čabar, kako je to lepo opisao S. Basara.

Inače, opet da podsetim da je ovo blog o 2 buduća filma - trilera, koje ćemo sigurno gledati, bilo u dokumentarnoj ili u igranoj verziji.

A biće i TV serija!
predatortz predatortz 20:45 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Inače, opet da podsetim da je ovo blog o 2 buduća filma - trilera, koje ćemo sigurno gledati, bilo u dokumentarnoj ili u igranoj verziji.

A biće i TV serija!


Znaš kako se kaže...
Prvo skoči, onda reci hop!
zilikaka zilikaka 21:16 05.03.2021

Re: Društvena Igra

predatortz
Inače, opet da podsetim da je ovo blog o 2 buduća filma - trilera, koje ćemo sigurno gledati, bilo u dokumentarnoj ili u igranoj verziji.

A biće i TV serija!


Znaš kako se kaže...
Prvo skoči, onda reci hop!

Pi, štos ti namćor čovek. Šta fali da bude serija?
Ja baš volim serije il one nastavke filmova. Tek tu dolazi do izražaja stvaralačka mašta, pa se ispostavi da ti nisi ti nego tvoj uzgublheni brat blizanac, il jednom postaneš sam sebi strina...ma veselje.
Greota je to obeshrabrivati.
predatortz predatortz 21:24 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Pi, štos ti namćor čovek.


Jes' primetila, a?
gvozden1 gvozden1 21:34 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Zašto Tito nije išao u Španiju,


Pero Simić, novinar, koji važi za najupućenijeg u Titovu biografiju taj deo smatra najvećom misterijom u Titovoj prošlosti.

On je ipak uveren da je Tito bio u Španiji, ali ne da se bori za republiku nego baš da ubija za Staljina.

Ima i ovde o tome.
Filip Mladenović Filip Mladenović 22:34 05.03.2021

Re: Društvena Igra

U Internacionalnim brigadama i drugim jedinicama Španske republikanske armije bilo je 1775 dobrovoljaca iz Jugoslavije, od kojih je u Španiji poginulo njih 595, a kasnije, u Narodnooslobodilačkoj borbi 116.

Među španskim dobrovoljcima je bilo veterana radničkog pokreta, vodećih revolucionara i članova najužeg rukovodstva KPJ (pet članova CK, sedam članova iz aparata Kominterne i troje bivših poslanika), kao Blagoje Parović, Vladimir Ćopić, Roman Filipčev, Božidar Maslarić, Marko Orešković, Karlo Mrazović, Dragotin Gustinčič, Veljko Kovačević, Julio Varesko...

Na nacionalnu pripadnost nije se obraćala veća pažnja, ali postojeći podaci govore o najvećem broju Hrvata (48 odsto), zatim Slovenaca (23%), Srba (18%), Crnogoraca (3,2%) i Makedonaca (1,5%).

Na spiskovima boraca se nalaze i nemačka i jevrejska imena. Jednako nepotpuni podaci kažu da su po političkoj pripadnosti bili komunisti (561), socijaldemokrate (10 odsto), članovi Hrvatske seljačke stranke (8 odsto), anarhisti (4 odsto), a van stranaka gotovo trećina ukupnog broja (457).

SLAVA IM!
kamilo_emericki kamilo_emericki 22:50 05.03.2021

Re: Društvena Igra

nsarski
Interesantan tip koji se zajebavao po Španiji i tukao protiv nadolazećeg zla u vrijeme kad ozbiljni buržuji i intelektualci i ne spominju to zlo.


Ej, kad bih ti nabrojao kroz kakve je sve golgote, ratove i logore prolazio moj deda Šumadinac, i moj drugi deda, Bosanac, koji su se borili za Srbiju i svoju zemlju. Takvih boraca među svojim precima ima skoro svako ovde na blogu (imaš verovatno i ti) pa se time ne kurči.

Ovaj međunarodni terorista koga pominješ je mogao i u Vijetnamu da se bori, ali je svojoj zemlji samo zlo doneo. Uostalom, on se izjasnio kao slučajni pripadnik Srpske nacije. Ne očekuješ valjda da će za takvu svoju zemlju još i da se bori.

Taj rat u Španiji je u velikoj meri služio za izravnavanje ličnih računa između komunista. Zašto Tito nije išao u Španiju, nego se bahatio po pariskim bordelima i slao svoje egzekutore u Španiju da mu eliminišu konkurenciju?


Ma ne zanimaju mene puno ideološke rasprave, naročito o vremenu koje je prošlo davno. Ja sam za to da se pošteno ako može, iznesu činjenice a zaključke nek izvodi svako za sebe.
Ako je, a izgleda da jeste, Koča Popović iz tvog posta ista ličnost kao i ovaj iz citata koji sam postavio, malo je čudno preskočiti ovakav detalji iz biografije.
Taj rat u Španiji je u velikoj meri služio za izravnavanje ličnih računa između komunista.

Mene su učili da je to bio rat za odbranu republikanske Španije od fašizma ali ako ti kažeš da je to bio rat za izravnavanje računa između komunista, ko sam ja da to dovodim u sumnju.


apostata apostata 23:22 05.03.2021

Re: Društvena Igra

principessa_etrusca

Константин Поповић опет језди кроз наше снове (ЛИНК)

Крај рата 1944. донео је низ бомбардовања градова у Југославији, од стране америчких и британских ваздушних снага, које су ударе договарале са Врховним штабом НОВ и ПОЈ на челу са Брозом. Нарочито су страдали српски градови: од Подгорице, преко Београда, до Ниша. (Наравно, све зарад уништења „мрског окупатора“; труднице и бебе из београдског породилишта биле су, као и 1999, „колатерална штета“).

Словеначки градови нису толико страдали, јер се Едвард Кардељ („друг Бевц“) изразито противио томе. Својим партизанима, који су тражили бомбардовање појединих градова у „дежели“, писао је: “Не разумем које вас потребе терају на то и у чију корист би било то бомбардовање. Нема сумње да би у Љубљани било на хиљаде наших мртвих људи, а непријатељ не би претрпео готово никакве губитке. У ТОМЕ ИМАМО ИСКУСТВО ИЗ ЦЕЛЕ ЈУГОСЛАВИЈЕ. Имајте на уму да савезнички авиони бомбардују на ПОСЕБАН начин, тако да покривају ЦЕЛЕ ПОВРШИНЕ.“

Оно што у Словенији није хтео да ради друг Бевц, у Србији је хтео друг Коча. Он је тражио бомбардовање Лесковца на рођендан краља Петра Другог, 6. септембра 1944, када је погинуло преко хиљаду цивила и када је „српски Манчестер“ срушен до темеља.

Друг Коча је свој посао обавио са господином Фицројем Меклејном, представником оне Енглеске која је своје победе увек била спремна да издашно плати туђим главама. Бомбардовање је Коча са Меклејном посматрао са брда Петровац, о чему Черчилов емисар пише: „Као да је читав Лесковац одлетео у ваздух у правом облаку прашине, дима и рушевина… Остаци Лесковца лежали су пред нама покривени димом… Чак су и партизани били потресени“.

Laže ovaj Dimitrijević k'o pas!

'Otvaramo' knjigu Bombing the European - Axis Powers A Historical Digest of the Combined Bomber Offensive 1939–1945. (inače autor je dr Richard G. Davis, currently a division chief for the US Army Center for Military History).

Davis-ove tabele sadrže kolonu "Area".
Upisani podatak u njima pojašnjava karakter konkretne misije. Uz imena gradova u Jugoslaviji, pojavljuju se tri kategorije:

C: city-area bombing; ordered or authorized by directive or numbered air force;
O: opportunity city-area bombing, conducted by individual formations and crews following initiative granted by AAF or RAF policy;
R: city-area bombing requested by friendly ground forces or partisans.

Kada je riječ o bombardovanjima sa oznakom R (što znači da je izvršeno izvršeno na zahtev “prijateljskih snaga ili partizanskih jedinica”) Davis-ove tabele pokazuju slijedeću sliku:

- Jugoslavija – 31 put
- Njemačka – 29 puta
- Francuska – 27 puta
- Italija – 5 puta.

Znači od 9.643 bombardovanja izvršena u periodu koji Davis obrađuje u svojoj knjizi samo 92 bombardovanja imala su oznaku R


Na području Jugoslavije po Davis-u oznaku R imala su:

- Podgorica (četiri puta)

- Mitrovica (tri puta)

- Novi Pazar, Prijepolje, Sjenica i Višegrad (po dva puta)

- Banja Luka, Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Drvar, Knin, Livno, Omiš, Peć, Prijedor, Ražanak, Rogatica, Split, Užice, Zavalje i Žegar (po jednom)

Drugim riječima ni 5.4.1944. ni 6.9.1944. Leskovac nije bombardovan na zahtjev partizana.

freehand freehand 23:23 05.03.2021

Re: Društvena Igra

principessa_etrusca

Константин Поповић опет језди кроз наше снове (ЛИНК)

Крај рата 1944. донео је низ бомбардовања градова у Југославији, од стране америчких и британских ваздушних снага, које су ударе договарале са Врховним штабом НОВ и ПОЈ на челу са Брозом. Нарочито су страдали српски градови: од Подгорице, преко Београда, до Ниша. (Наравно, све зарад уништења „мрског окупатора“; труднице и бебе из београдског породилишта биле су, као и 1999, „колатерална штета“).

Словеначки градови нису толико страдали, јер се Едвард Кардељ („друг Бевц“) изразито противио томе. Својим партизанима, који су тражили бомбардовање појединих градова у „дежели“, писао је: “Не разумем које вас потребе терају на то и у чију корист би било то бомбардовање. Нема сумње да би у Љубљани било на хиљаде наших мртвих људи, а непријатељ не би претрпео готово никакве губитке. У ТОМЕ ИМАМО ИСКУСТВО ИЗ ЦЕЛЕ ЈУГОСЛАВИЈЕ. Имајте на уму да савезнички авиони бомбардују на ПОСЕБАН начин, тако да покривају ЦЕЛЕ ПОВРШИНЕ.“

Оно што у Словенији није хтео да ради друг Бевц, у Србији је хтео друг Коча. Он је тражио бомбардовање Лесковца на рођендан краља Петра Другог, 6. септембра 1944, када је погинуло преко хиљаду цивила и када је „српски Манчестер“ срушен до темеља.

Друг Коча је свој посао обавио са господином Фицројем Меклејном, представником оне Енглеске која је своје победе увек била спремна да издашно плати туђим главама. Бомбардовање је Коча са Меклејном посматрао са брда Петровац, о чему Черчилов емисар пише: „Као да је читав Лесковац одлетео у ваздух у правом облаку прашине, дима и рушевина… Остаци Лесковца лежали су пред нама покривени димом… Чак су и партизани били потресени“.

Kakav je ovo bulšit, mila majko... Pa sam ispratio link, pa sam pogledao i tekst autora o cvetićima i lepštirićima, čarobno proleću u čijim čarolijama (njegova rečenica) i globalistima što nas sjebaše koronom, al reče Gospod da trpimo da bismo bili spašeni...
Jel moguće da ovo neko čita, kamoli da linkuje kao ozbiljan izvor?!
freehand freehand 23:24 05.03.2021

Re: Društvena Igra

- Podgorica (četiri puta)

Podgorica kao srpski grad?

Saq čime se ti raspravljaš, pobogu si brate?
freehand freehand 23:29 05.03.2021

Re: Društvena Igra

gedza.73
Он је био авантуриста из богате породице

Njegov otac je bio prototip teške barabe s obzirom da ga je Arčibald Rajs opisao u svojoj knjizi kao bitangu. Za mešanje peska sa brašnom koji je liferovao vojsci je bio osuđen.



Prilično precizan opis ogromne većine krunisanih glava i skoro svih ministara do '41.
gvozden1 gvozden1 23:46 05.03.2021

Re: Društvena Igra


Drugim riječima ni 5.4.1944. ni 6.9.1944. Leskovac nije bombardovan na zahtjev partizana.

A evo šta kažu drugi

Treba konsultovati knjigu Milivoja Perovića, „Leskovac u ratu i revoluciji“, Beograd, 1968, godine, koja na strani 369-371 govorio bombardovanju Leskovca 6. septembra 1944. i konstatuje. „Radi toga, a i što se mislilo da se pojedine jedinice zadržavajuu Leskovcu, doneta je odluka da se Leskovac bombarduje. Ovo je došlo uz saglasnost Glavnog štaba Srbije, a na traženje šefa savezničke vojne misije generala Meklina, koji se nalazio sa vojnom misijom u Pustoj Reci, na oko 20 km. severozapadno od Leskovca. Tako je Leskovac tokom drugog svetskog rata doživeo drugo najteže bombardovanje“.

On kaže saglasnost glavnog štaba i zahtev Meklina.

Nije velika suštinska razlika, zaista.

A u koju rubriku su ga oni administrativno svrstali, je stvarno malo zamagljivanje.
freehand freehand 23:54 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Nije velika suštinska razlika, zaista.



Ma nikakva.
Možda ipak mala suštinska razlika, što je jezičko i logičko otkriće
samo po sebi
apostata apostata 23:57 05.03.2021

Re: Društvena Igra

Jel' Perović naveo i izložio uz to neku pismenu naredbu Glavnog štaba ili je to samo čuo?
gvozden1 gvozden1 00:14 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Jel' Perović naveo i izložio uz to neku pismenu naredbu Glavnog štaba ili je to samo čuo?

Znaš Apostata, dokument je stvar pred kojom ozbiljan zastane, naravno.

Ali, složićeš se, dokument se mora i tumačiti, zar ne.

I tu imamo dve situacije, kad neko namerno pogrešno tumači dokument, sećamo se tog primera, i kad ga neko striktno, a na svoju vodenicu, tumači.

Bombardovanje Leskovca se desilo 6.septembra, kralj Petar je rođen 6. septembra, to su činjenice. Možda je koincidencija, a možda je i Vaskrs i Beograd koincidencija.

Možda, ali sumnju budi.

Dalje, na tom prostoru saveznici imaju svog partnera, i svog izaslanika kod njih.

Možda su sipali bombe po njima i bez njihovog znanja i odobrenja, a koliko je to verovatno?

Ti kažeš, daj dokument ili ću ja da tumači kako mi odgovara.

A za svoje tumačenje imaš neki administrativni papir, neko razvrstavanje po rubrikama, koji je daleko od toga da može da sa sigurnošću isključi ulogu komunista u toj akciji.

Možeš da ga tumačiš i tako, ali to je prilično neozbiljno i neodgovorno.
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:32 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Taj rat u Španiji je u velikoj meri služio za izravnavanje ličnih računa između komunista. Zašto Tito nije išao u Španiju, nego se bahatio po pariskim bordelima i slao svoje egzekutore u Španiju da mu eliminišu konkurenciju?

Тито је тих година живео у Паризу, у 5. арондисману у улици Rue des Bernardins, и одатле је повлачио конце.

Ми смо учени да је долазак интернационалних бригада које су се бориле на страни Републике био израз "солидарности са шпанским народом" у отпору шпанским националистима, међутим, и на другој страни се такође борило много солидарних добровољаца из Европе, белих Руса, Румуна, Француза (одред Јованка Орлеанка) итд. О овоме је писала Џудит Кин (Keene) у књизи Fighting For Franco: International Volunteers in Nationalist Spain During the Spanish Civil War, издатој пре десетак година.

Прошле или претпрошле године, постумно се појавила још једна интересантна књига о Шпанији, аутора Питера Кемпа (Kemp), Mine Were of Trouble. Кемп је био интересантан лик, рођен у Индији, школован на Кембриџу, у Другом светском рату био S.O.E, после дописник итд, а у Шпанији се борио на страни националиста. Ова његова књига пружа нови поглед на догађаје током грађанског рата, свакако уравнотеженији од оног који је био сервиран у СФРЈ.
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:42 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Mene su učili da je to bio rat za odbranu republikanske Španije od fašizma ali ako ti kažeš da je to bio rat za izravnavanje računa između komunista, ko sam ja da to dovodim u sumnju.

Мени је интересантно да је Орвел своје увиде о комунистичком тоталитаризму стекао у Шпанији где се борио на републиканској страни.
nsarski nsarski 01:00 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Мени је интересантно да је Орвел своје увиде о комунистичком тоталитаризму стекао у Шпанији где се борио на републиканској страни.


Ja sam razmišljao o tome i nešto već napisao kao komentar, pa se posle predomislio, i najzad odlučio da to ipak postavim.

Ne ne mislim da su svi španski borci bili prevaranti, neki su zaista išli u Španiju vođeni svojim idealima. To što su se posle razočarali kad su uvideli kakva je politička manipulacija bila u pitanju ne računa im se u plus.
Uostalom i Orvel i Hemingvej su tamo tumarali. Ja sam dobro poznavao španskog borca Veljka Kovačevića - on je inače otac pokojne Biljane Kovačević Vučo, a ona je bila moja dobra drugarica iz mladosti, pa tako - i razne stvari sam čuo od njega.
Na primer, kad je došlo "oslobođenje" njemu su ponudili kuću na Dedinju i on je odbio jer nije mogao da shvati da se neko useljava u tuđe kuće. U to vreme je bio pošteni idealista. Tada je dobio veliki stan, za njega i 3 ćerke, u Georgi Dimitrovoj (odmah ispod hotela Metropol) i tu sam imao prilike da se s njim "družim". On je posle pada Rankovića izgubio politički uticaj, povukao se iz javnosti, ali je do kraja života imao šofera koji ga je vozio po gradu kad je trebalo.
Ne znam koliko ti je poznato, ali Veljko je bio razočaran ovim sistemom, postao depresivan, i na kraju se ubio (1994). Idealista.
Toliko o herojima španskog rata.
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:04 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Kada su se saveznici poslednjih godina Drugog svetskog rata spremali za konačnu invaziju na Nemačku, nestrpljivi su bili i mnogi režiseri. Znali su da ih u onome što će ostati od Hitlerove Nemačke čeka hrpa materijala za buduće filmove. Uz to, oni su snimali propagandne spotove i kratke preglede koji su prikazivani vojnicima na frontu ili pre filmova u običnim bioskopima.

Među ovim rediteljima bilo je velikih imena poput Bilija Vajldera, Vilijama Vajlera i Franka Kapre. Među najtraženijima bio je Alfred Hičkok, tada već holivudska zvezda. Po nalogu britanskog Ministarstva informisanja je 1944. snimio dva polusatna filma namenjena francuskoj publici. Cilj je bio jačanje volje i otpora nemačkom okupatoru.

Ali to nije bilo sve. Na poziv svog prijatelja, producenta Sidnija Bernštajna, Hičkok je trebalo da snimi dokumentarni film o oslobađanju nacističkih koncentracionih logora. Radni naziv bio je „F3080“, a zapravo se radilo o svojevrsnom nastavku filma o oslobađanju logora Bergen-Belzen. Do danas se stručnjaci za film i istoričari spore koliko je daleko slavni Hičkok stigao sa radom na ovom filmu. Delo je jedno vreme bilo zapečaćeno jer, s obzirom na nove odnose SAD i Nemačke nakon rata, nije baš bilo poželjno podsećati na nacistička nedela. Dokazano je, međutim, da je režiser pregledao snimke i davao prve instrukcije za montažu. Zbog toga ovaj kratki film važi kao missing Hitchcock – ova konstrukcija se obično odnosi na izgubljene umetnine velikih slikara ili vajara.

I najzad, Hičkokova je ideja da se gradjanke i građani velikih nemačkih gradova kolektivno odvoze do konc logora, da bi uvideli za koga su glasali i šta su masovno podržavali od 1933. do 1945. godine.

Unfuckable Unfuckable 03:24 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Tada je dobio veliki stan, za njega i 3 ćerke, u Georgi Dimitrovoj (odmah ispod hotela Metropol)



Latinki u nejbrhudu.
freehand freehand 07:35 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Прошле или претпрошле године, постумно се појавила још једна интересантна књига о Шпанији, аутора Питера Кемпа (Kemp), Mine Were of Trouble. Кемп је био интересантан лик, рођен у Индији, школован на Кембриџу, у Другом светском рату био S.O.E, после дописник итд, а у Шпанији се борио на страни националиста. Ова његова књига пружа нови поглед на догађаје током грађанског рата, свакако уравнотеженији од оног који је био сервиран у СФРЈ.

U toj knjizi piše da "nacionalisti" nisu bili pobunjenici protiv legalne vlade i nosioci vojnog udara za njeno obaranje? Verovatno je i ovoj slici dato novo, revizijom utvrđeno značenje:


freehand freehand 07:38 06.03.2021

Re: Društvena Igra

nsarski
Мени је интересантно да је Орвел своје увиде о комунистичком тоталитаризму стекао у Шпанији где се борио на републиканској страни.


Ja sam razmišljao o tome i nešto već napisao kao komentar, pa se posle predomislio, i najzad odlučio da to ipak postavim.

Ne ne mislim da su svi španski borci bili prevaranti, neki su zaista išli u Španiju vođeni svojim idealima. To što su se posle razočarali kad su uvideli kakva je politička manipulacija bila u pitanju ne računa im se u plus.
Uostalom i Orvel i Hemingvej su tamo tumarali. Ja sam dobro poznavao španskog borca Veljka Kovačevića - on je inače otac pokojne Biljane Kovačević Vučo, a ona je bila moja dobra drugarica iz mladosti, pa tako - i razne stvari sam čuo od njega.
Na primer, kad je došlo "oslobođenje" njemu su ponudili kuću na Dedinju i on je odbio jer nije mogao da shvati da se neko useljava u tuđe kuće. U to vreme je bio pošteni idealista. Tada je dobio veliki stan, za njega i 3 ćerke, u Georgi Dimitrovoj (odmah ispod hotela Metropol) i tu sam imao prilike da se s njim "družim". On je posle pada Rankovića izgubio politički uticaj, povukao se iz javnosti, ali je do kraja života imao šofera koji ga je vozio po gradu kad je trebalo.
Ne znam koliko ti je poznato, ali Veljko je bio razočaran ovim sistemom, postao depresivan, i na kraju se ubio (1994). Idealista.
Toliko o herojima španskog rata.

Sjajna priča. Znaš, Profo, šta je ovde naročito interesantno? Oni koji u Srbiji hoće da oblate Biljanu Kovačević Vučop najčešće potežu njenog oca koji je ubijao ljude da bi se - pajz sad! - uselio u vilu na Dedinju?! I to je fakat kog se ulični mudraci drže kao i mnoštva sličnih laži.
milisav68 milisav68 09:18 06.03.2021

Re: Društvena Igra

freehand
I to je fakat kog se ulični mudraci drže kao i mnoštva sličnih laži.

Ko drukčije kaže, kleveće i laže.
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:30 06.03.2021

Re: Društvena Igra


Ja sam razmišljao o tome i nešto već napisao kao komentar, pa se posle predomislio, i najzad odlučio da to ipak postavim.

Вредност и значај Орвеловог Омажа Каталонији је што је та књига лично сведочанство о рату у коме је учествовао као борац милиције у Барселони.

Наравно да су у Шпанију ишли да се боре многи идеалисти, сам Орвел је био један од њих, али тамо се ипак стизало само преко амбасаде у Паризу, на позив и са препоруком неке од комунистичких партија. Сам Орвел се једва докопао Шпаније. А на терену је било свега и свачега, НКВД, троцкисти, фракције итд.

Артур Кестлер је ишао у Шпанију више пута, са неком лажном акредитацијом, а у ствари као извештач Коминтерне. Током последњег боравка, националисти/лојалисти су га ухапсили и осудили на смрт, из чега су га извукле неке енглеске новине за које је раније писао, а две његове књиге о рату су Шпански завет и Дијалог са смрћу.
On je posle pada Rankovića izgubio politički uticaj, povukao se iz javnosti, ali je do kraja života imao šofera koji ga je vozio po gradu kad je trebalo.

Писао је и био редован на Партизановим тениским теренима у улици Мирка Томића. По његовој књизи о устанку у Горском котару снимљена је серија Капелски кресови.
gedza.73 gedza.73 09:36 06.03.2021

Re: Društvena Igra

freehand
Oni koji u Srbiji hoće da oblate Biljanu Kovačević Vučop najčešće potežu njenog oca koji je ubijao ljude da bi se - pajz sad! - uselio u vilu na Dedinju?

Ima na netu da se pronađe intervju ćerke visoko pozicioniranog nacističkog oficira. Ona prvo kaže kako nije znala za strašne zločine, da se ograđuje od zločina i da osuđuje zločine u kojima je njen otac učestvovao.

Ne opravdava niti veliča saborce svog oca koji su po Beogradu pljačkali i iznosili nameštaj u magacine u kojima su se snabdevali u zavisnosti od ranga i položaja. Tako su tokom rata u prodavnicima odnosno magacinima sa jevrejskom robom nacisti kupovali po povlaštenim cenama predmete koji su im se dopadali ali su bili ograničeni količinom novca (bagatelnom) dok su nakon rata saborci oca Biljane Kovačević Vučo imali karte za snabdevanje R1, R2 i R3 koje su neki mogli da koriste u sličnim magacinima sa pokradenom robom (ponavljam da je ovo svedočenje partizanskog pukovnika) poput nacista.


gedza.73 gedza.73 09:47 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Filip Mladenović
U Internacionalnim brigadama i drugim jedinicama Španske republikanske armije bilo je 1775 dobrovoljaca iz Jugoslavije, od kojih je u Španiji poginulo njih 595,

Od ruke fašističkog diktatora Franka stradalo je 595 jugoslovenskih komunista.
Procenjuje se da je tokom Velike čistke ubijeno oko 600-700 članova Komunističke partije Jugoslavije, uključujući veliki broj osnivača i gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo. U Moskvi su streljani svi dotadašnji generalni sekretari KPJ: Filip Filipović, Sima Marković, Đuro Cvijić, Jovan Mališić i aktuelni Milan Gorkić, osim Triše Kaclerovića, koji se na vreme povukao iz politike. Pored toga, streljana su i dva sekretara SKOJ-a (Nikola Kotur i Grgur Vujović), kao i veliki broj rukovodilaca KPJ, članova CK i Politbiroa.


Što znači da su komunisti u drugoj polovini tridesetih više stradali od sovjetskih i svojih komunista nego od španskih fašista. Šta ti je sudba kleta. Preživiš fašističkog diktatora Franka a strelja te komunistički diktator Staljin.

U staljinističkim čistkama stradali su svi generalni sekretari KPJ do Tita
gedza.73 gedza.73 09:57 06.03.2021

Re: Društvena Igra

principessa_etrusca
Мени је интересантно да је Орвел своје увиде о комунистичком тоталитаризму


S ovakvom decom, pomisli on, ta jadna žena mora biti da živi u večitom
strahu. Još godinu-dve, i oni će je posmatrati dan i noć ne bi li naišli na kakav trag ideološke neispravnosti...
Najgore je od svega bilo to što su ih organizacije kao što su Špijuni sistematski pretvarale u nepokorne divljačiće, a ipak nisu u njima proizvodili nikakvu sklonost da se pobune protiv partijske discipline. Naprotiv, ona su obožavala Partiju i sve što je bilo s njom u vezi.
Orvel




docsumann docsumann 10:13 06.03.2021

Re: Društvena Igra

- Podgorica (četiri puta)


ima li ko bolji?
gvozden1 gvozden1 10:23 06.03.2021

Re: Društvena Igra

docsumann
- Podgorica (četiri puta)


ima li ko bolji?

Vi baš volite kad vas bombarduju :)

'99. sam često bio dole kod vas, sedmično, a nekad i češće, i kad su roknuli Danilovgrad, tu negde, prijatelj iz Nikšića mi kaže, dobro je što i nas bombarovaše, kod bismo od sramote da samo Srbiju bombarduju a nas ne :)
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:30 06.03.2021

Re: Društvena Igra

freehand
Nije velika suštinska razlika, zaista.



Ma nikakva.
Možda ipak mala suštinska razlika, što je jezičko i logičko otkriće
samo po sebi

Без обзира на “суштинску” разлику између “молимо вас, бомбардујте” и “слажемо се, слободно бомбардујте”, резултат је идентичан.

Било је преко хиљаду жртава бомбардовања, а град је сравњен са земљом.
Milan Novković Milan Novković 13:38 06.03.2021

Re: Društvena Igra

nsarski
Мени је интересантно да је Орвел своје увиде о комунистичком тоталитаризму стекао у Шпанији где се борио на републиканској страни.


Ja sam razmišljao o tome i nešto već napisao kao komentar, pa se posle predomislio, i najzad odlučio da to ipak postavim.
...

U međuvremenu se pojavila "tema" za opuštanje, verovatno si video - pojavila se ideja praktičnog warp-drajva kojem nije potrebna negativna energija.

I nemo sad neki pesimizam da potežeš, daj da vračamo malo i pevamo dodole nebili to promrdalo dok smo živi
principessa_etrusca principessa_etrusca 14:02 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Ne znam koliko ti je poznato, ali Veljko je bio razočaran ovim sistemom, postao depresivan, i na kraju se ubio (1994).

Он је био веома тешко болестан. Не сумњам да је био и разочаран, као што су били многи 90-их, међутим, прилика за дубоко разочарење је било много и раније, већ од обрачуна и стрељања по ослобођењу и суровог обрачуна са дојучерашњим друговима 1948.
zilikaka zilikaka 16:57 06.03.2021

Re: Društvena Igra

dok su nakon rata saborci oca Biljane Kovačević Vučo imali karte za snabdevanje R1, R2 i R3 koje su neki mogli da koriste u sličnim magacinima sa pokradenom robom

Nwće biti da su takve kartice bile. Te R1 i ostale su dobijali redom građani. R je oznaka za radnike. R1 za one koji rade najteže poslove. Imali su pravo na sledovanje najviše hrane. Domaćice su dobijale znatno manje. Deca isto. Poljoprivrednici mislim da nisu ni dobijali. Smatralo se sa imaju svoju hranu.
Znaš šta je interesantno?
Studenti su dobijali R kartice ali studenti matematike i tehnike R1 a ostali R2 jer se smatralo da mozgu treba energije isto kao kad kopaš ceo dan.
Ovo znam od oca. On je tad bio student i često se prisećao, po principu-ne povratilo se
zaharaga zaharaga 17:54 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Filip Mladenović


I najzad, Hičkokova je ideja da se gradjanke i građani velikih nemačkih gradova kolektivno odvoze do konc logora, da bi uvideli za koga su glasali i šta su masovno podržavali od 1933. do 1945. godine.



Velika je sreca da su vlast u Jugoslaviji preuzeli komunisti. Oni su brzom i odlucnom akcijom izbuldozerisali Jasenovacko stratiste i napravili golf terene. Time su sprecili svaku mogucnost da se ova Hickokova ideja primeni, i zastitili su ugled svojih saveznika, ustasa. Blizu je dan kada ce potomci komunista i ustasa, kolege na istom poslu, zajedno igrati golf po kostima genocidom istrebljenih srba, u pauzama od svojih duznosti u demokratskoj europskoj vlasti.
gedza.73 gedza.73 17:56 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Zilikaka
Ovo znam od oca. On je tad bio student i često se prisećao, po principu-ne povratilo se

1945-1948 je u pitanju. Verovatno je u tom perodu R3 bila za građane, R1 za povlašćene. Inače predlog za Dedinje je bio da se neke vile pretvore u bolnice a neke u škole što je vrh partije odbio.
Svedočenje ide ovako
Bilo je tu srebrnog i zlatnog posuđa, lustera, vitrina, fotelja, skupocenih tepiha, zavesa, čitavih garnitura nameštaja, krzna... Sve je to dovoženo vojnim kamionima a već sutradan su generalice dolazile i merkale. Vojni kamioni su po nečijem naređenju vozili i u velike, takođe uzurpirane stanove partizanskih rukovodilaca.

Vile i pansioni su naprosto bili razgrabljeni, a budući da ih nije bilo dovoljno, to je pojačalo surevnjivosti, zavidljivosti i ogovaranja. Najdrastičnija i najbezobzirnija bila je ustanova tzv. magacina za snabdevanje.

Magacini su organizovani inače po sovjetskom uzoru. Po tom uzoru bili su hijerarhični – na najvišem nivou bili su diplomatski magacini, iz koga su se snabdevali strani diplomati, najviši funkcioneri partije, a zatim je sledio magacin generala i viših oficira, magacin vođstva republika itd. Cene u magacinima bile su simbolične. Odmah su se javile zloupotrebe – jedan visoki zvaničnik naručio je četrdesetak jorgana za svoju rodbinu.
Milovan Đilas

Te magacine je narod zvao 'crveni kulturbund' jer je još bilo živo sećanje na slične prodavnice za Švabe i folskdojčere tokom rata.

Tek, navodno na zahtev Kidriča i Đilasa, su ukinute 1951. godine.


zilikaka zilikaka 19:08 06.03.2021

Re: Društvena Igra

1945-1948 je u pitanju. Verovatno je u tom perodu R3 bila za građane, R1 za povlašćene.

Le po jažem, odnosilo se na hranu. Koliko hleba i istalig mesečno.
Bile su i tačkice za štof za odela (braon ili plavo) i obuću, ali to R je radničko, za hranu.
To ne negira da su postojali posebni magacini za povlaštene, nego da se tamo nije nabavljalo na osnovu te R1 kartice nego na osnovu drugih dokumenata.

freehand freehand 22:26 06.03.2021

Re: Društvena Igra

milisav68
freehand
I to je fakat kog se ulični mudraci drže kao i mnoštva sličnih laži.

Ko drukčije kaže, kleveće i laže.

Misliš na Nsarskog?
Ne bih se složio. Profa svakako nije ni lažov ni neko ko bi izmišljao priče da bi pravdao decu komunista i njihove očeve.

A možda je bila i samo još jedna od jeftinih duhovitosti u pokušaju?
freehand freehand 22:36 06.03.2021

Re: Društvena Igra

principessa_etrusca
freehand
Nije velika suštinska razlika, zaista.



Ma nikakva.
Možda ipak mala suštinska razlika, što je jezičko i logičko otkriće
samo po sebi

Без обзира на “суштинску” разлику између “молимо вас, бомбардујте” и “слажемо се, слободно бомбардујте”, резултат је идентичан.

Било је преко хиљаду жртава бомбардовања, а град је сравњен са земљом.


Sve zavisi da li je suštinska razlika velika ili mala.
Primećujem sa žaljenjem da i kod tebe razlika između istine i laži postaje nikakva.
Inače, rasrpava o tim bombardovanjima bez kontekstualnog okvira koji jasno i istinito opisuje situaciju je standardan bulšit neznalica sa manjkom znanja i viškom zle volje i ideološkog zanosa.
A relativizacija razlike između zahteva za bombardovanje standardna je, po pravilu, za one one koji su pristali na Trojni pakt, mada nisu imali ništa protiv ni zahteva da se u njega uđe. A svako ko primeti da im je do '44 Hitler bio skroz ok a od '45 su im puna usta slobodnog sveta ili je komunista ili nije normalan.
A možda je i autorizovani planinarski zilo, ko zna.
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:14 06.03.2021

Re: Društvena Igra

zaharaga
Filip Mladenović


I najzad, Hičkokova je ideja da se gradjanke i građani velikih nemačkih gradova kolektivno odvoze do konc logora, da bi uvideli za koga su glasali i šta su masovno podržavali od 1933. do 1945. godine.



Velika je sreca da su vlast u Jugoslaviji preuzeli komunisti. Oni su brzom i odlucnom akcijom izbuldozerisali Jasenovacko stratiste i napravili golf terene. Time su sprecili svaku mogucnost da se ova Hickokova ideja primeni, i zastitili su ugled svojih saveznika, ustasa. Blizu je dan kada ce potomci komunista i ustasa, kolege na istom poslu, zajedno igrati golf po kostima genocidom istrebljenih srba, u pauzama od svojih duznosti u demokratskoj europskoj vlasti.



Toliko je snimljenih dokumentarnih filmova fotografija, eksponata u spomen muzeju, publikovanih knjiga, naučnih istraživanja... tako da je Hičkokova ideja višestruko realizovana!

Kamo sreće da je tako isto uradjeno i na prostoru konc logora na Starom sajmištu, usred Beograda!
gvozden1 gvozden1 23:48 06.03.2021

Re: Društvena Igra

Без обзира на “суштинску” разлику између “молимо вас, бомбардујте” и “слажемо се, слободно бомбардујте”, резултат је идентичан.

Било је преко хиљаду жртава бомбардовања, а град је сравњен са земљом.

Al nisu s tim komunisti imali ništa :)

Ma naravno da jesu, ali ako se traži dokumenat da se to dokaže, onda se možda ne može ni dokazati.

Meni je samo žao što Apostata, istoričar, ovim poludokumentom pokušava dokazati, a siguran sam da je svestan da ta knjiga na koju se poziva nije skoro nikakav dokaz ni za šta.

Ali i bez dokumenata se može dosta toga zaključiti.

Samo mesec dana pre toga se partizanska vojska, Tita lično, dogovara o sadejstvu sa savezničkom avijacijom, precizira se baš to, da partizani određuju ciljeve i traže pomoć avijacije gde ne mogu sami.
Dogovara se i linija komunikacije, preko Meklina.
Oformljuje se i posebna grupa pri savezničkom avijaciji za to.

Sve dogovoreno, kreće akcija, to nije sporno.

I imamo da su partitizanske snage, vrh, Koča Popović, Meklin, svi u tom trenutku tu oko Leskovca, saveznici ga bombarduju, a sad se kaže, ne, nisu partizani imali s tim ništa.

Pa stvarno se mora biti malouman da se u to poveruje.

Kakvi crni dokumenti, treba gram mozga samo.
apostata apostata 00:32 07.03.2021

Re: Društvena Igra

Meni je samo žao što Apostata, istoričar, ovim poludokumentom pokušava dokazati, a siguran sam da je svestan da ta knjiga na koju se poziva nije skoro nikakav dokaz ni za šta.

A meni je žao da se houči, agronom, toliko uzdigao da je sada umislio kako je u stanju i da na neviđeno vrši vanjsku i unutrašnju kritiku navodno nekih dokumenata i na osnovu toga ih kategorizuje.

Svega ti jesi li ti to pio nešto večeras?

Jesi li ti pročitao ko je taj čovjek koji je napisao tu knjigu?
Sve je to pisano na osnovu i po borbenim žurnalima dejstava svih eskadrila koje su učestvovale u bombardovanju Evrope?
Borbeni dnevnici su par exellence izvori.

I ti meni onda na to odgovaraš:
Bombardovanje Leskovca se desilo 6.septembra, kralj Petar je rođen 6. septembra, to su činjenice. Možda je koincidencija, a možda je i Vaskrs i Beograd koincidencija.

Možda, ali sumnju budi.

Dalje, na tom prostoru saveznici imaju svog partnera, i svog izaslanika kod njih.

Možda su sipali bombe po njima i bez njihovog znanja i odobrenja, a koliko je to verovatno?

Ti kažeš, daj dokument ili ću ja da tumači kako mi odgovara.

A za svoje tumačenje imaš neki administrativni papir, neko razvrstavanje po rubrikama, koji je daleko od toga da može da sa sigurnošću isključi ulogu komunista u toj akciji.

Možeš da ga tumačiš i tako, ali to je prilično neozbiljno i neodgovorno.

I onda se još usuđuješ govoriti o neozbiljnosti i neodgovornosti!?

I da nisi ovo friju gore napisao, ja ti ne bih ni odgovorio ... šta poslije toga ja imam s tobom diskutovati.
Vjeruj brate u šta hoćeš.
gvozden1 gvozden1 00:51 07.03.2021

Re: Društvena Igra


A meni je žao da se houči, agronom, toliko uzdigao da je sada umislio kako je u stanju i da na neviđeno vrši vanjsku i unutrašnju kritiku navodno nekih dokumenata i na osnovu toga ih kategorizuje.

Ne kritikujem nego razmišljam.
Knjiga nije dokument, bar ne izvorni.
Ko god da ju je napisao.

A onda jednostavno slažem poznate činjenice (dogovor u Kazerti, vazduhoplovstbo za Balkan, Meklin, prisustvo partizana i Koče Popovića na području koje se bombarduje, nećeš ih valjda sporiti?) i kad tih nekoliko jednostavni činjenica piređam, zaključak koji ti nemećeš, nisu partizani s tim imali ništa, je nemoguć (da ne kažem nenormalan)

A na drugoj strani, tvoja tvrdnja, da oni nisu imali nikakvog uticaja na to bombardovanje je toliko retka i neuobičajena (ja je do sad nisam sretao) da bi za nju stvarno trebalo mnogo jačih argumenata od neke tabele u nekoj knjizi.

da nisi ovo friju gore napisao


Njemu napisao?

Sve trčim da njemu pišem.


apostata apostata 03:20 07.03.2021

Re: Društvena Igra

Ne kritikujem nego razmišljam.
Knjiga nije dokument, bar ne izvorni.
Ko god da ju je napisao.

Ali je pisana po dokumentima, a oni se zovu žurnali borbenih dejstava.
A onda jednostavno slažem poznate činjenice (dogovor u Kazerti, vazduhoplovstbo za Balkan, Meklin, prisustvo partizana i Koče Popovića na području koje se bombarduje, nećeš ih valjda sporiti?) i kad tih nekoliko jednostavni činjenica piređam, zaključak koji ti nemećeš, nisu partizani s tim imali ništa, je nemoguć (da ne kažem nenormalan)

A na drugoj strani, tvoja tvrdnja, da oni nisu imali nikakvog uticaja na to bombardovanje je toliko retka i neuobičajena (ja je do sad nisam sretao)

Nigdje ja nisam rekao da oni nisu imali uticaja, ja samo kažem da po dokumentima Leskovac nije bombardovan na njihov zahtjev.

Osim toga ne postoji ni zahtjev Vrhovnog štaba Meklinu, takođe ne postoji Meklinov zahtjev njegovim nadređenim, ni njegovih nadređenih ka Mediterranean Allied Air Forces, a ne postoji ni naređenje MAAF nekoj od eskadrila.

Znači fali nam najmanje 4 pisana traga.
da bi za nju stvarno trebalo mnogo jačih argumenata od neke tabele u nekoj knjizi.

Kao npr. ovo:
Bombardovanje Leskovca se desilo 6.septembra, kralj Petar je rođen 6. septembra, to su činjenice. Možda je koincidencija, a možda je i Vaskrs i Beograd koincidencija.

Možda, ali sumnju budi.

Njemu napisao?

Sve trčim da njemu pišem.

A jest' - sada sam vidio da nije njemu.
freehand freehand 09:15 07.03.2021

Re: Društvena Igra

Velika je sreca da su vlast u Jugoslaviji preuzeli komunisti. Oni su brzom i odlucnom akcijom izbuldozerisali Jasenovacko stratiste i napravili golf terene.
Ti si, naravno, kao pravi serbski domaćin i nacionalista svake godine za zadušnice i još bar dva puta zbog unutrašnje tue išao u taj Jasnovac da nevinim žrtvama upališ sveće. jesi li video te golf terene ili ti je to neko pričao?

Time su sprecili svaku mogucnost da se ova Hickokova ideja primeni, i zastitili su ugled svojih saveznika, ustasa. Blizu je dan kada ce potomci komunista i ustasa, kolege na istom poslu, zajedno igrati golf po kostima genocidom istrebljenih srba, u pauzama od svojih duznosti u demokratskoj europskoj vlasti.

Neće baš biti. Tuda su, zajedno sa svojim poslodavcima iz Vermahta i SS prema Austriji nastupali zajedno četnici, ljotićevci, nedićevci i njihova sabraća ustaše.
U to ime - živeli!



Šest decenija kasnije direktni i ideološki potomci i naslednici po zlu istih tih zajedno su slavili rođendane i slave. U Sheveningenu.

milisav68 milisav68 09:37 07.03.2021

Re: Društvena Igra

gvozden1
Knjiga nije dokument, bar ne izvorni.

A ni dokumenti nisu 100% pouzdani pošto ih pišu živi ljudi, a papir trpi sve (zbog politike).

Ne mogu sad da nađem taj deo knjige koja pominje saveznička bombardovanja, ali evo jedan primer kako je bilo na terenu, a kako se izveštavalo.





-----------------------------------------




Inače, knjiga obiluje analizama (ono što ti pričaš) dostupnih podataka i izjava očevidaca.
gvozden1 gvozden1 09:50 07.03.2021

Re: Društvena Igra

BBC :)

Pa to je bio servis vlade, nikako ne objektivni radio.

Takvih, lažnih, izvrštaja kojima se četničke akcije propisuju partizanima, je bilo dosta.
To je služilo svrsi, kad su saveznici počeli da okreću leđa Draži i da prilaze Titi, trebalo je nekako taj čudan potez opravdati.

Bilo je situacija da se saveznički izaslanici kod četnika, nerviraju, protestuju kod svojih, izvinjavaju se četnicima i stide, ali viši cilj jbg.
Klasična propaganda, sa ove distance razumljivi motivi.
Nečasni ali razumljivi.



milisav68 milisav68 10:05 07.03.2021

Re: Društvena Igra

gvozden1

To je služilo svrsi, kad su saveznici počeli da okreću leđa Draži i da prilaze Titi, trebalo je nekako taj čudan potez opravdati.

Pre toga je trebalo ubediti Čerčila da su jedni efikasniji od drugih, i to je igranka zvana geopolitika, gde su infiltrirani agenti KGB-a u SOE stvarali novu političku sliku sveta u korist Staljina, odnosno komunista.

Naravno da to nije moglo da se uradi odjednom, već je trebalo vreme, a sve je stalo u jednom dijalogu:

-Komunisti će da osvoje Jugoslaviju!
-Jel ćeš ti da živiš tamo?
-Neću.
-Šta te onda briga.
shmoo shmoo 10:06 07.03.2021

Re: Društvena Igra Шнапс 2021. године








А је л' Стане Доланц тада смео да пије алкохол?

Мислим, напунио је 18 година 1943, али не знам да ли су Немци припадницима Хитлер југенда дозвољавали да пију са 18 година или тек са навршеном 21 годином живота.













Smile, you're on Candid Camera!

Candid Camera was a popular and long-running American hidden camera reality television series. Versions of the show appeared on television from 1948 until 2014. Originally created and produced by Allen Funt, it often featured practical jokes, and initially began on radio as The Candid Microphone on June 28, 1947.


gvozden1 gvozden1 10:09 07.03.2021

Re: Društvena Igra


Nigdje ja nisam rekao da oni nisu imali uticaja, ja samo kažem da po dokumentima Leskovac nije bombardovan na njihov zahtjev.

Ovo je ok.
Znači otprilike isto, ili je makar slično, onome što sam bolovao gore.
Kao npr. ovo

:)

Nego šta je :)

Apostata, ja nisam istoričar, ja ne idem po arhivima, zato sam i rekao da zastanem pred dokumentom, i pred nekim kome je istraživanje istorije struka.

Zastanem, ali ne i slepo, bez razmišljanja verujem.

Zato mi bude žao kad vidim da istoričar neoprezno, ili nedajbože smišljeno, svoje zvanje i poverenje ljudi koristi da bi progurao svoj politički stav.
Bojan Dimitrijević npr.
Zvanje bi trebalo da obavezuje na odgovornost.

Zato često pominjem Bjelajca, čini mi se da je to mera koja je dobra, bez političke boje razmišlja i govori o činjenicama.
Ili Milan St Protić.


freehand freehand 10:29 07.03.2021

Re: Društvena Igra Шнапс 2021. године

А је л' Стане Доланц тада смео да пије алкохол?

Ne znam, ali mislim da ti ni danas ne bi smeo da se drogiraš. To razaraorganizam i gadno utiče na ponašanje i socijalne kontakte.
milisav68 milisav68 10:30 07.03.2021

Re: Društvena Igra

apostata

Nigdje ja nisam rekao da oni nisu imali uticaja, ja samo kažem da po dokumentima Leskovac nije bombardovan na njihov zahtjev.

A molba?

Pre neki dan na tviteru bili komentari o poreskim rešenjima, i o mogućnostima žalbe, pa je tako u nekim opštinama Zahtev besplatan, a Molba se plaća, a u drugim je obrnuto.

Elem, ova tvoja tvrdnja izgleda kao da si gugl pretraživač, pa da u tim pismenim obraćanjima ne postoji izričito reč zahtev, ali to se moglo postići sa mnogo drugih reči, odnosno dezinformacija.
milisav68 milisav68 10:40 07.03.2021

Re: Društvena Igra

freehand
A možda je bila i samo još jedna od jeftinih duhovitosti u pokušaju?

Jeftine duhovitosti u pokušaju - nikad.

Samo metamorfoza.
freehand freehand 10:54 07.03.2021

Re: Društvena Igra

milisav68
freehand
A možda je bila i samo još jedna od jeftinih duhovitosti u pokušaju?

Jeftine duhovitosti u pokušaju - nikad.

Samo metamorfoza.

Još jedna. Bravo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana