Film| Kultura| Mediji| Muzika| Umetnost

Zatvoreni zbog korone

natasa_tasic_10 RSS / 11.08.2020. u 13:38

 

images?q=tbn%3AANd9GcSLLDb8IQ04j3uhr74wlqo3Cjla3NXuYxbaFQ&usqp=CAU

Sa Covid19 sam se upoznala preko naših kineskih kolega koji su nam rekli da se nešto čudno dešava u provinciji Vuhan. Od toga je prošlo dosta vremena koje je bilo ispunjeno strahom, panikom i raznim drugim teorijama zevere koje su masovno deljene putem društvenih mreža.

Sve je stalo, a opet život mora da ide dalje, trebao bi zar ne?

Juče je moj profesor glume Marko Stojanović, rekao jednu neverovatnu stvar: Umetnost su pluća društva, a trenutno su napadnuta koronom.Prvi smo zatvoreni, pozorišta, koncertne, bioskopske sale, otkazani su nam festivali i stavljeni smo u visokorizične profesije, a naša radna mesta postadoše izvor klica i zaraze.

Posle prvobitnog šoka i vanrednih stanja, počele su da se otvaraju razne privredne i sportske grane, a mi smo i dalje na ledu.

Značaj kulture za jedan narod je od neprocenjivog značaja, a za duh naroda neophodni su kulturni sadržaji. Ako  je neko izmislio fizičku i drugu distancu, to su bili Britanci sa njihovim : „How do you do?“, pa opet oni najviše i ulažu u kulturu, jer znaju da ce tako i samo tako uspeti da se podignu, iznova i iznova iz pepela i da krenu napred, mnogo sigurniji i jači nego li pre. Kod njih je kultura stvar identiteta i prestiža, zaista, kod svakoga od njih, počevši od čistača ulice pa do kraljevske porodice.

Šta je kultura kod nas, kada smo svi i dalje pod ključem dok su se maltene svi oko nas otvorili i uložili određene resurse, ali i entuzijazam i znanje da u sigurnom okruženju praćenom merama opreza otvore vrata i počnu da dišu, bez respiratora i cevčica.

Umetnici nikada nažalost nisu imali iste uslove i visinu honorara kao estradni radnici, mada koliko vidim sa njihovih twitova sve vreme pričaju kako ne mogu da žive i žao mi je i njih, ali kada pomislim da je plata vozača autobusa sa SSŠ veća od naše bude mi malo žao, pa opet nikada ne bih išla drugim putem.

Pored zatvaranja, umetnici se suočavaju sa još dva velika problema, a to su uslovi  rada, jer svako od nas ima određene uslove pod kojima radi, ali i radni vek. Vek baletskih igrača je izuzetno kratak, a samo stupanje na scenu i vežbanje zahteva određeni vremenski period koji je takođe usred mera koje su stupile na snagu neizvestan. Iz ugla operskog umetnika mogu reći samo da je mera dupla, koliko god da traje pauza, povratak i stupanje na scenu se vremenski duplira i kao i kod drugih izvođačkih grana praćeno je stahom od uspeha ili neuspeha, tj.da li će sve biti kao pre ili ne.

 

Bitna stavka u radu je da svako pozorište ne čine samo umetnici, vec čitav tim ljudi koji radi, od  čistača, pa do administracije i svi čekaju, zajedno sa slobodnim umetnicima početak rada.

Da li su teretane, nove koncertne sale kao i  bazeni, ne znam, ali s obzirom da sve radi uključujući i avio saobraćaj pitam se  zašto su pozorišta i bioskopi zatvoreni kod nas, dok u regionu i širom Evrope skidaju kulturu sa respiratora  i počinju uz mere opreza sa radom?

 

 

 



Komentari (223)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mirelarado mirelarado 15:48 11.08.2020

Opasno po život

Izgleda da su samo kod nas kockarnice, kladionice i teretane zdravstveno bezbedne, a kultura je opasna po život.

Biće da su vlastodršci jednostavno zaboravili pozorišta i bioskope (makar letnje!), za njih je kultura trinaesto prase. :(
predatortz predatortz 18:00 11.08.2020

Re: Opasno po život

mirelarado
Izgleda da su samo kod nas kockarnice, kladionice i teretane zdravstveno bezbedne, a kultura je opasna po život.

Biće da su vlastodršci jednostavno zaboravili pozorišta i bioskope (makar letnje!), za njih je kultura trinaesto prase. :(


Baš se dopusujem sa drugarom na ovu temu.
Ispade da u školu, na matematiku, eventualno može po 15, sa maskama na licu, klupa između prazna da bude...

Ali na trening, 30 u prljavoj sali, otimaj se o jednu loptu, slini po njoj, znoj se, unosi se drugima u facu, sudarajte se licima u skoku... To može!
Šizofreno, jbte!
mirelarado mirelarado 20:03 11.08.2020

Re: Opasno po život

Ispade da u školu, na matematiku, eventualno može po 15, sa maskama na licu, klupa između prazna da bude...

Ali na trening, 30 u prljavoj sali, otimaj se o jednu loptu, slini po njoj, znoj se, unosi se drugima u facu, sudarajte se licima u skoku... To može!
Šizofreno, jbte!


Sve naopako!
milisav68 milisav68 20:58 11.08.2020

Re: Opasno po život

Biće da su vlastodršci jednostavno zaboravili pozorišta i bioskope (makar letnje!), za njih je kultura trinaesto prase. :(

Uvek bila, još davno je Drug Radovan izjavio - Jebeš kulturu!



Sad ozbiljno, ne vidim rešenje, pošto njih stvarno nije briga nizašta.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 21:32 11.08.2020

Re: Opasno po život

Danas je Kon rekao da se ukida muzicko u skolama jer se prenosi korona.
Meni je to licno porazavajuce i za tu decu je pogubno. Toliko dugo smo svi pod kljucem ne samo u kulturi vec i u estradi kad vec moram da je spomenem, da je kovid mogao opusteno da nestane.
Ja ne znam kada ce i na koji nacin doci do povlacenja korone, mogu samo da postujem mere i da pokusam da budem Britanka, ali mi balkanska krv nesto ne da mira.
Mislim da je spominjao i ukidanje fizickog vaspitanja, sada cu da proverim do kraja intervju. Stala sam na pola cim sam videla pevanje.
cmix909 cmix909 08:59 12.08.2020

Re: Opasno po život

natasa_tasic_10
Danas je Kon rekao da se ukida muzicko u skolama jer se prenosi korona...


Deco, nema vise skole!

natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:07 12.08.2020

Re: Opasno po život

Nema skole
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 12:28 13.08.2020

Re: Opasno po život

Pa sve moze, samo mi sirimo koronu.
mariopan mariopan 08:49 15.08.2020

Re: Opasno po život

mirelarado
Izgleda da su samo kod nas kockarnice, kladionice i teretane zdravstveno bezbedne, a kultura je opasna po život.

Biće da su vlastodršci jednostavno zaboravili pozorišta i bioskope (makar letnje!), za njih je kultura trinaesto prase. :(

Kad reče letnje, predstave u letnjim uslovima na otvorenom bi bile idealne i moglo bi da se organizuje? To nije teško i verujem da bi se umetnici snašli u tim uslovima a publika bi došla, jer nije tačno da smo mi takav narod da nam samo pevaljke na vašarima trebaju, malo 'leba i igara i to zovu "kultura"?

U Atini se antička pozorišta na otvorenom i danas koriste za predstave i koncerte, i karte su uvek rasprodate
( cena im nije mala). Smatra se za izuzetan događaj i doživljaj videti tako nešto u onom ambijentu.

Jednom su otkazali koncert filharmonije zbog kiše. Ćerka i zet mesecima cekali na događaj a kiša ih sve omela. To je svečani izlazak za koji se mesecima unapred kupuju karte i nosi svečana odeća. Spektakl, praznik kulture. Niko nije vratio karte nego su u drugom terminu ipak videli koncert. Poslali su mi kratak snimak i ja sam bila oduševljena. Vrhunski umetnici, ambijent i publika....sve je bilo kao bajka.

Zašto se i kod nas ne radi tako? Podcenjuju se i umetnici i publika jer se nekako smatra da nama ne treba takva vrsta umetnosti ni kulture, da se ne naviknemo valjda pa da posle tražimo još a njihov treš da ostane bez publike?

natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 23:23 15.08.2020

Re: Opasno po život

Letnja scena je idealna za sve sada, ali nam ne daju.
Meni je sve ovo kao neka vrsta paralelnog sveta. Sve sto se desava.
Sada deci ukidaju fizicko i muzicko u skolama jer je Kon rekao da se siri korona.
Pa nama su zime blage treba da se provodi sto vise vremena napolju. Mogu deca da treniraju npr ."kate" ili takav neki sport i da pevaju malo udaljena.
Em su zatupljeni u one telefone em im ukidaju i ovo.
Черевићан Черевићан 22:48 11.08.2020

стрпени- спашени

al' uz mere opreza

да ли збиља ил' шарена лаажа
Corona нас ..........забринула све ,
само једно нам је ......у мислима
- оћел' пошаст проћи ....или не
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 23:23 11.08.2020

Re: стрпени- спашени

оћел' пошаст проћи ....или не
, samo da prodje .:)
bene_geserit bene_geserit 23:32 11.08.2020

Ako može ovde

Pajiću, el si vido Bidenov izbor za VPa ?
Ala su ga ovi tvoji izabrali, ovaj dementni plus konkubina koju mrze tu negde kao Hilari.
Impresioniran sam, teško da je moglo gore.
j_grandson j_grandson 13:05 12.08.2020

Re: Ako može ovde

bene_geserit
Pajiću, el si vido Bidenov izbor za VPa ?
Ala su ga ovi tvoji izabrali, ovaj dementni plus konkubina koju mrze tu negde kao Hilari.
Impresioniran sam, teško da je moglo gore.

Ali je zato politički korektno - i donosi glasove.
solo solo 08:03 12.08.2020

pesme i note...

Umetnici nikada nažalost nisu imali iste uslove i visinu honorara kao estradni radnici, mada koliko vidim sa njihovih twitova sve vreme pričaju kako ne mogu da žive i žao mi je i njih, ali kada pomislim da je plata vozača autobusa sa SSŠ veća od naše bude mi malo žao, pa opet nikada ne bih išla drugim putem.


Šta misliš o prekvalifikaciji?

Zaiskali ste kapitalizam - eto vam ga.


natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:06 12.08.2020

Re: pesme i note...

Pa mogu sa drugom diplomom da radim i da imam bas dobru platu, ali ne zelim. Sve bih isto opet.
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:54 12.08.2020

Re: pesme i note...

Umetnici nikada nažalost nisu imali iste uslove i visinu honorara kao estradni radnici, mada koliko vidim sa njihovih twitova sve vreme pričaju kako ne mogu da žive i žao mi je i njih, ali kada pomislim da je plata vozača autobusa sa SSŠ veća od naše bude mi malo žao, pa opet nikada ne bih išla drugim putem.

Сувишно је и снобовско ово уплитање у причу плате возача са “ССШ”, посебно јер се ти извесно не би мењала са њим.

И није све у школској спреми. Возач ради тежак посао, а притом сасвим нестатусан, таман је да најбољи возач, најљубазнији са путницима итд.

Оперска певачица, осредња као и најбоља, има статус и тапију да прича о култури.

А у прва два месеца епидемије, у Лондону је умрло 29 возача градских аутобуса, а мислим да.није ниједан оперски певач или члан ансамбла.
angie01 angie01 15:20 12.08.2020

Re: pesme i note...

Сувишно је и снобовско ово уплитање у причу плате возача са “ССШ”, посебно јер се ти извесно не би мењала са њим.


sta je tacno snobovsko u konstataciji, da drzava ne hebe kulturu i ne treba joj- kroz vrlo razumljiv primer,...jednako kao kada bi se uporedile plate lekara sa recimo poslanickim primanjima- ili izaberi vec,...


И није све у школској спреми. Возач ради тежак посао, а притом сасвим нестатусан, таман је да најбољи возач, најљубазнији са путницима итд.


pa nije- ali sve ima svoje- stepen obrazovanja+radne sposobnosti+znacaj radnog mesta+individualni trud i zalaganje+specificnosti i sl,...sama demagogija ovog pokusaja negiranja razlika u svakom smislu, pokazuje vise nameru, nego sto nesto dokazuje.


Оперска певачица, осредња као и најбоља, има статус и тапију да прича о култури.



a sta- nema?...treba da dobije dozvolu, ili sta je tacno problem?

у прва два месеца епидемије, у Лондону је умрло 29 возача градских аутобуса, а мислим да.није ниједан оперски певач или члан ансамбла.


jer su vozaci radili, a operski pevaci nisu, jer je politika u UK bila da se sto brze sto vise njih zarazi i tako dosegne nacionalni imunitet,...pa zar nisu mogli neke mere predostroznosti i zastite da im obezbede zbog veceg rizika, ili je problem sto Natasa pise o necemu sto se desava kod nas- i tacno je.
bocvena bocvena 08:17 12.08.2020

moja klinka

je proslog oktobra pocela da radi kao razvodnica u np i otkinula na operu i balet! ta ljubav na prvi pogled je bila tako iskrena i divna, da je potrla sve price o neophodnom predznanju i kultivisanju ukusa od malena. prosto, moja rokerka je usla u svet visoke umetnosti srcem. nesto ju je tu opcinilo i sad, u doba korone, jedino pati sto je pozoriste zatvoreno. na pocetku smo redovno gledale stare predstave na jutjub kanalu, sada vec ocajava...ne izgleda da ce novi oktobar doneti nesto dobro.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:02 12.08.2020

Re: moja klinka

Verujem joj apsolutno. To se meni desilo i od tada stvarno postoji neki drugi svet. Jedva cekam da nas otvore pa da budem ili u publici ili na sceni. Meni je sve jedno. Samo da otvore pozorista i koncertne i bioskopske sale.
bocvena bocvena 09:37 12.08.2020

Re: moja klinka

bojim se da od toga nema nista. svi zatvoreni prostori sa masovnom publikom su teski za kontrolu i distancu. nisam sigurna ni da ce ovo sa skolama dobro da se zavrsi. ima da satru ostarelu profesorsku populaciju:)
predatortz predatortz 08:20 12.08.2020

Česta greška

Umetnici nikada nažalost nisu imali iste uslove i visinu honorara kao estradni radnici, mada koliko vidim sa njihovih twitova sve vreme pričaju kako ne mogu da žive i žao mi je i njih, ali kada pomislim da je plata vozača autobusa sa SSŠ veća od naše bude mi malo žao, pa opet nikada ne bih išla drugim putem.



Ovu priču često čujem od prosvetara, evo sad i od vas umetnika.

Da budem iskren, malo mi to prostački zvuči. Mislim, to zabadanje nosa u tuđi novčanik. Posao si birala, niko od nas nije ušao u neku branšu ne znajući koliko se tamo zarađuje.
Ako si izabrala da pevaš i ako prvu platu nisi odbila kao ponižavajuću, izgubila si pravo da je porediš sa platom vozača, čistača, radnika Zelenila, jer i oni znaju lepo da zarade.

Tu onda idemo u prostačku spiralu poređenja, pa će se i vozač pitati za šta ti dobijaš pare. On ustaje u cik zore, pali autobus, prevozi hiljade ljudi, po kiši, snegu, sparini. Gužva, čukanja, stres, ljudi koji mu istrčavaju pod točkove...
On će se, iz svojih cipela, pitati za šta ti dobijaš pare, jer ti samo pevaš. Iz njegove vizure, teško dangubljenje.

Gledaš kako da što više izvučeš u svojoj struci, kako da valorizuješ svoje sposobnosti, unovčiš svoj trud i svoje obrazovanje. Ne poredi to sa drugima, nije uporedivo.


bocvena bocvena 08:56 12.08.2020

Re: Česta greška

fundamentalno nerazumevanje i potcenjivanje intelektualnog i umetnickog rada. sedis u toplom i ne umaras se fizicki (jok, drzati casove i pevati i igrati svako vece je igranje u parku), ergo - sta 'oces, prekvalifikuj se:)

drasticna je razlika u godinama ucenja (dozivotnog ucenja!) i odricanja u startu (a i u sredini i na kraju:), o bogom danom talentu i predispozicijama necu ni da govorim.

onako prostacki - natasa bi mozda bila i dobar vozac autobusa, ali malo vozaca moze da bude operska diva. to placas svojim porezom. e, sad, da li zivis u drustvu koje prepoznaje potrebu za kvalitetnim obrazovanjem i kulturom ili ne, to je sasvim drugi padez.

natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 08:59 12.08.2020

Re: Česta greška

Nema tu nista prostackog niti sam se zalila. Ja ti lepo rekoh da bih opet sve birala ispocetka isto. Da sam htela vecu platu radila bih kao vazduhoplovac a ne u operi. Nisi shvatio poentu uopste ili ne zelis da je shvatis.
Na dva nacina se narod uzdize ili unistava, a oba su kroz kulturu i obrazovanje.
Pa ti sada izvlaci sam zakljucak.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:05 12.08.2020

Re: Česta greška

Druga stvar mi smo odvajali novac za sve nase kolege koje su izgubili posao i ne samo za umetnike, vec i za cistace, garderobere, sminkere, scenskre radnike, obucare, tapetare, elektricare za sve koji su zbog ovoga ostali bez prihoda a ima ih zaista puno.
predatortz predatortz 09:08 12.08.2020

Re: Česta greška

bocvena
fundamentalno nerazumevanje i potcenjivanje intelektualnog i umetnickog rada. sedis u toplom i ne umaras se fizicki (jok, drzati casove i pevati i igrati svako vece je igranje u parku), ergo - sta 'oces, prekvalifikuj se:)

drasticna je razlika u godinama ucenja (dozivotnog ucenja!) i odricanja u startu (a i u sredini i na kraju:), o bogom danom talentu i predispozicijama necu ni da govorim.

onako prostacki - natasa bi mozda bila i dobar vozac autobusa, ali malo vozaca moze da bude operska diva. to placas svojim porezom. e, sad, da li zivis u drustvu koje prepoznaje potrebu za kvalitetnim obrazovanjem i kulturom ili ne, to je sasvim drugi padez.



Ne znam zbog čega ovako reaguješ, kad sam rekao isto - prostački je vrednovati tuđi rad i cenu tog rada. Plus, rekoh da se poredi neuporedivo. Fizički, umetnički i intelektualni rad nisu baš za poređenje.

No, to je česta situacija i uvek mi nekako ostavlja mučan utisak.
ljudi neće da shvate prostu stvar - menjaj ako ti nešto ne odgovara. Ništa ti pomoći neće ako poniziš drugog nepotrebnim poređenjima.
To što smo ti, ja ili bilo ko drugi učili, a nismo zadovoljni koliko smo to naplatili - to je naš problem i samo ga mi možemo rešiti.
Ja sam opbrazovani IT-evac, u privatnom sam biznisu.
Koga ja da krivim ako ovaj mesec ne naplatim dovoljno, sem sebe?
Ako mi ode klijent, prvi kojeg preispitujem sam ja. Šta sam učinio da ode od mene?
Naše društvo, koliko pamtim, a 50 godina mi je, nikad nije bilo izdašno prema zaposlenim u obrazovanju, kulturi, zdravstvu.
Znam to, dete sam prosvetnog i zdravstvenog radnika.
Znali su to i otac i majka. Oboje su voleli svoj posao.
Upravo oni su me naučili da ne zavirujem u tuđi tanjir i da ne vrednujem ljude po onome šta su, nego da to činim po onome kakvi su.





predatortz predatortz 09:15 12.08.2020

Re: Česta greška

Nema tu nista prostackog niti sam se zalila. Ja ti lepo rekoh da bih opet sve birala ispocetka isto.


Onda, čemu poređenje sa primanjima vozača?
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:17 12.08.2020

Re: Česta greška

Sorry. Ne znam sta da kazem. Veruj mi da mi je bas tesko. Nisi ni ti mene shvatio, a i ja sam prosto razocarana sa nacinom na koji estrada kuka. Niko od nas zaista ne kuka, ali ako znam da nasa Lepa tako je zovemo nece dobiti platu jer cisti pa je angazivana na neki ugovor Budi Bog s nama a ima dete bolesno za cije lecenje svi skupljamo novac onda me zaboli srce. Jedno pozoriste ne cine samo umetnici vec svi clanovi od tehnike pa svih nas i administracije.
Zato sam odlepila od nerazumevanja.
Da se kovid siri pevanjem kako kazu do sada bismo ga unistili jer niko ziv vise ne peva.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:18 12.08.2020

Re: Česta greška

Iz jednog prostog razloga :
Kada vozis to se podrazumeva pod profesijom, a mi smo eto tu kao neki visak. Na taj nacin nas posmatraju
predatortz predatortz 09:24 12.08.2020

Re: Česta greška

natasa_tasic_10
Iz jednog prostog razloga :
Kada vozis to se podrazumeva pod profesijom, a mi smo eto tu kao neki visak. Na taj nacin nas posmatraju


Opet, kako ko.
Onaj ko ima potrebu za kulturom te nikad neće videti kao višak. Onaj čiji je krajnji dobačaj "Farma", reći će da je nepotreban i tvoj i moj posao. Jer, i ja zaboga "nešto čukam na računaru, kome to treba i čemu to služi?! Zna to i njegov mali, da vidiš samo kako piči one igrice, sve nivoe prešao!".

No, to opet sa platom nema veze.

A o odnosu prema nama u privatnom sektoru bih mogao do sutra da ti kukam, samo nema vajde od toga.
Ovde još u glavama mnogih reč "privatnik" zvuči kao neki opasni, razarajući element, koji je tu da te zajebe, opljačka, prevari...
Čak i kad vide koliko radiš, kad su svesni da radiš deset puta više od njih, ne cene to.
Mani...
bocvena bocvena 09:29 12.08.2020

Re: Česta greška

mesas babe i zabe. ljudski kvaliteti i postovanje su za sve poslove su isti. platni razredi za budzetske zaposlene su nesto drugo. tu su kriterijumi su poznatì - strucna sprema, godine radnog staza, deca, zdravlje, rizik...sad samo treba imati i neke drustvene vrednosti koje zelis da promovises. ako godinama srozavas ugled i plate ljudima u kulturi i prosveti, 10, 20 godina kasnije ti se sve "gori" ucenici za to prijavljuju i onda imas poplavu drugacijih idola.

nije to zavirivanje u tudj tanjir i novcanik nego samopostovanje.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:39 12.08.2020

Re: Česta greška

Za privatni sektor. Kada se radio Trg, zalio mi se konobar kako nema posla. Od one buke i prasine niko nije odlazio. I pitam ga ja pa kako izdrzavate, a on mi rece da su se svi dogovorili sa vlasnikom da se ne otpustaju, vec da rade za minimalac. Svaki posao je tezak. Ti ljudi koji rade u ugostiteljstvu isto imaju posao koji im trpi zvog kovida trenutno ali rade jer moraju da zarade za zivot. Tako i mi imamo ljude koji moraju da zarade za zivot.
predatortz predatortz 09:40 12.08.2020

Re: Česta greška

..sad samo treba imati i neke drustvene vrednosti koje zelis da promovises. ako godinama srozavas ugled i plate ljudima u kulturi i prosveti, 10, 20 godina kasnije ti se sve "gori" ucenici za to prijavljuju i onda imas poplavu drugacijih idola.


Možda je prosvetni radnik nekad imao više ugleda, zapravo jeste, ali plate su bile bedne.
Kada sam gledao penzionu listu mog oca, do 1992. je bio u prosveti, sa visokom stručnom spremom, to je da se zaplačeš. Govorim ti o sedamdesetim, osamdesetim... Mog dobrog profu srpskog sam upamtio po jednom, braon, ofucanom odelu. Supruga mu je bila profesorka srpskog u istoj školi. Kratko rečeno, sirotinja!

Ne znam kako stvari stoje u Srbiji, ali tvoj kolega u RS ima oko 1100 - 1200 maraka, uz naše godine radnog staža., aktivima, razrednim starešinstvom... Znači, nekih 70.000 - 75.000 dinara. Prosvetari, u tom pogledu, nikad više nisu bili vrednovani. Ovo su plate solidne za tamo, plus ako dvoje radi u prosveti - Bog da te vidi. Nećeš ostati bogat, ali nećeš ni zentati da li ćeš imati šta deci da staviš na sto, da li ćeš moći knjige da im kupiš i slično.

Za visokoobrazovane u privredi već nije tako. Zavisi od firme do firme, koliko ćeš da dobiješ i da li ćeš uopšte negde da dobiješ.

Isto ovo sam slušao i u Boru. Tamo su, sa materijalne strane, najsigurnije porodice gde dvoje radi u prosveti ili zdravstvu.
Plata inženjera, početnika, u pogonu u koji sam samo ušao i izašao, a pluća imam kao konj - jaka i nepušačka, je 35.000 dinara.

Ugled u društvu?

To je i na nama. Ja svoju decu učim da cene svoje nastavnike, uvek sam na strani nastavnika, pa i kad nisu u pravu.

natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:44 12.08.2020

Re: Česta greška

Tacno znam o cemu pricas. Radila sam unprosveti kao nastavnica solo pevanja 11 godina i to ne u Bg vec na Ubu za 50 posto od fonda. Plata mi je bila 20000 dinara, ali sam stvarno imala dobre djake. Ne znam sta da kazem.
solo solo 10:34 12.08.2020

Re: Česta greška

ja sam prosto razocarana sa nacinom na koji estrada kuka


Otkuda ti to. Estrada pjeva i zahebava se sa sve svojih 23 godina života i privatnom srednjom školom. Kad nisi Luna Jo(gani). Narod plaća ono što voli.Jbg.. Na pogrešnoj si destinaciji.





Ili prekvalifikacija ili nema kukanja.
solo solo 10:35 12.08.2020

Re: Česta greška

Plata mi je bila 20000 dinara, ali sam stvarno imala dobre djake. Ne znam sta da kazem.


Pa rekla si, srce ti je puno - imala si dobre đake.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 10:39 12.08.2020

Re: Česta greška

Tu si u pravu. Stvarno sam na njih ponosna.
solo solo 10:42 12.08.2020

Re: Česta greška

Tu si u pravu. Stvarno sam na njih ponosna.


Da ali ponos se ne jede


j_grandson j_grandson 13:10 12.08.2020

Re: Česta greška

predatortz

...
Naše društvo, koliko pamtim, a 50 godina mi je, nikad nije bilo izdašno prema zaposlenim u obrazovanju, kulturi, zdravstvu.
...

Balavac!
principessa_etrusca principessa_etrusca 06:24 13.08.2020

Re: Česta greška

Tu onda idemo u prostačku spiralu poređenja, pa će se i vozač pitati za šta ti dobijaš pare. On ustaje u cik zore, pali autobus, prevozi hiljade ljudi, po kiši, snegu, sparini. Gužva, čukanja, stres, ljudi koji mu istrčavaju pod točkove...
On će se, iz svojih cipela, pitati za šta ti dobijaš pare, jer ti samo pevaš. Iz njegove vizure, teško dangubljenje.

Зашто је визура возача аутобуса обавезно скучена?
Зар возач аутобуса не може да буде оперски ентузијаста, да купи карту за концерт или одведе децу у оперу?
Ко треба да буде оперска публика?
magnus magnus 22:50 13.08.2020

Re: Česta greška

Re: Česta greška
Iz jednog prostog razloga :
Kada vozis to se podrazumeva pod profesijom, a mi smo eto tu kao neki visak. Na taj nacin nas posmatraju
vozač živi od prodanih karata, vi ne, vi hoćete još od vozačevih karata, Manttra da ste potrebni,ali eto kupci ne prepoznaju potrebu je glupa. i Astrolozi mogu da misle da su potrebni i traže budžetske novce, oni vjeruju u svoju misju i nikad ne bi vozili bager neg radili natalne karte. osim toga vozać može u Nemačku, većina kulture ne .. snobovi i paraziti. ne nije mi Vagner bitniji od ;Luna kralja ponoći niti mislim da će biti šteta ako koloraturne role pjevaju obične sopranistice, Ulaganje u visoku kulturu odlika je neslobodnih društava, slobodni ljudi biraju pohotu. blud i jeftinu zabava , sublimacija je za one koji se ščaše u lance vezati, Janjetina, kurve Ceca. a ne cosi fan tutte

magnus magnus 22:57 13.08.2020

Re: Česta greška

e, sad, da li zivis u drustvu koje prepoznaje potrebu za kvalitetnim obrazovanjem i kulturom ili ne, to je sasvim drugi padez.

naravno, pa upišeš dete na harvard da vilozofiju uči od Nozika a ne od Zage i Miladina .


magnus magnus 22:59 13.08.2020

Re: Česta greška

magnus
e, sad, da li zivis u drustvu koje prepoznaje potrebu za kvalitetnim obrazovanjem i kulturom ili ne, to je sasvim drugi padez.

naravno, pa upišeš dete na harvard da vilozofiju uči od Nozika a ne od Zage i Miladina .




Zašto su intelektualci protiv kapitalizma?
BY ROBERT NOZIK · PUBLISHED 28/02/2005 · UPDATED 13/04/2015

Robert NozickNisu svi intelektualci na “levici”. Poput drugih grupa njihova mišljenja su rasprostrta duž statističke krive. Ali u njihovom slučaju, kriva se pomera i iskrivljuje ka političkoj levici.

Pod intelektualcima ne podrazumevam sve inteligentne ljude ili ljude sa određenim nivoom obrazovanja, već one koji se, po svojoj vokaciji, bave idejama izraženim u rečima, oblikujući tok reči koji drugi primaju. U ove tvorce reči (wordsmiths) spadaju pesnici, romanopisci, književni kritičari, novinari magazina i dnevne štampe, i mnogi profesori. Tu ne spadaju oni koji primarno proizvode i prenose kvantitativno ili matematički formulisanu informaciju (tvorci brojeva- numbersmiths) ili one koji rade u vizuelnom mediju, slikarima, skulptorima, kamermanima. Za razliku od tvoraca reči, ljudi se u ovim poslovima ne protive u takvoj srazmeri kapitalizumu. Tvorci reči su skoncetrisani na određenim položajima: akademijama, medijima, vladinoj birokratiji.

Intelektualci kao tvorci reči dobro prolaze u kapitalističkom društvu; oni tu poseduju veliku slobodu da formulišu, da se bore, i zagovaraju nove ideje, da ih čitaju i o njima raspravljaju. Njihove poslovne sposobnosti se traže, njihov je prihod mnogo iznad proseka. Zbog čega se onda u tolikom broju protive kapitalizmu? Zaista, neki podaci nagoveštavaju da što je intelektualac napredniji i uspešniji, to je verovatnije da će se on protiviti kapitalizmu. Ovo protivljenje kapitalizmu dolazi uglavnom “sa levice” ali ne samo odatle. Jejts (Yeats), Eliot (Eliot) i Paund (Pound) su se protivili kapitalizmu s desna.

Protivljenje kapitalizmu intelektualaca tvoraca reči je činjenica od društvenog značaja. Oni oblikuju naše ideje i predstave o društvu, oni postavljaju političke alternative koje birokratije uzimaju u obzir. Od spisa do slogana, oni nam formulišu rečenice pomoću kojih možemo da se izrazimo. Njihovo protivljenje je bitno pogotovo u društvu koje sve više zavisi od tačnog formulisanja informacije i pravca njenog širenja.

Možemo razlikovati dva tipa objašnjenja za relativno visok udeo intelektualaca koji se protive kapitalizmu. Prvi tip otkriva faktor koji je jedinstven antikapitalistički usmerenim intelektualcima. Drugi tip objašnjenja identifikuje faktor koji se odnosi na sve intelektualce, silu koja ih podstiče u pravcu antikapitalističkih pogleda. To da li će on gurnuti bilo kog pojedinačnog intelektualca ka antikapitalističkim shvatanjima to zavisi od drugih sila koje deluju na njega. Ipak, takav će faktor – pošto su zbog njega antikapitalistička shvatanja izglednija za svakog intelektualca – u celini proizvesti veći broj antikapitalistički usmerenih intelektualaca. Naše objašnjenje će se ticati ovog drugog tipa. Mi ćemo identifikovati faktor koji skreće intelektualce u pravcu anti-kapitalističkih stavova ali koji to ne potvrđuje u svakom pojedinačnom slučaju.

Vrednost intelektualaca

Intelektualci danas očekuju da budu najviše vrednovani ljudi u jednom društvu, oni sa najviše prestiža i moći, oni koji dobijaju najveće nagrade. Intelektualci se osećaju pozvanim za to. Ipak, sve u svemu kapitalističko društvo ne poštuje intelektualce. Ludvig fon Mizes (Ludwig von Mises) objašnjavajući specifičnu ozlojeđenost intelektualaca – za razliku od radnika – tvrdi da su oni društveno pomešani sa uspešnim kapitalistima te su im oni istaknuta poredbena grupa, a da su ipak poniženi njihovim nižim statusom. Ipak, čak su i oni intelektualci koji nisu društveno pomešani podjednako ozlojeđeni – kao da prosto mešanje nije dovoljno; sportisti i učitelji igranja koji udovoljavaju bogatim i koji imaju posla sa njima nisu percipirani kao antikapitalisti.

Zbog čega se onda savremeni intelektualci osećaju pozvanim za najviše nagrade koje njihovo društvo može da ponudi a osećaju ozlojeđenim kada ih ne prime? Intelektualci smatraju da su najvredniji ljudi, da su oni koji imaju najviše zasluga, i da bi društvo trebalo da nagradi ljude u skladu sa njihovim vrednostima i zaslugama. Ali kapitalističko društvo ne zadovoljava princip distribucije “svakome po njegovoj vrednosti i zasluzi”. Odvojeno od poklona, nasleđivanja i dobitaka na kockanju koji su prisutni u slobodnom društvu, tržište distribuira onima koji zadovoljavaju uočljive tržišno izražene zahteve drugih, a kolika će ta distribucija biti zavisi od toga koliko mnogo je zahtevano i koliko je velika alternativna ponuda. Neuspešni biznismeni i radnici ne poseduju isti animozitet spram kapitalističkog sistema kao intelektualci tvorci reči. Samo osećaj neprepoznate nadmoćnosti, izdate pozvanosti, proizvodi taj animozitet.

Zbog čeka intelektualci tvorci reči smatraju da su najvredniji, i zašto misle da distribucija treba da bude u skladu sa vrednošću? Treba uočiti da ovaj poslednji princip nije neophodan. Ponuđeni su drugi distributivni šabloni, uključujući podjednaku distribuciju, distribuciju u skladu sa moralnom vrednošću, distribuciju u skladu sa onim što je trenutno potrebno. I zaista nije neophodno da postoji bilo koji šablon distribucije koje društvo cilja da postigne, čak i ako je to društvo kome je stalo do pravde. Pravedna distribucija može proizaći iz pravednog procesa dobrovoljne razmene pravedno stečenog vlasništva i usluga. Kakvugod posledicu proizveo ovaj proces ona će biti pravedna ali ne postoji ni jedan poseban šablon po kome određena posledica mora proizaći. Zbog čega, dakle, tvorci reči vide sebe kao najvrednije i prihvataju princip distribucije koji je u skladu sa vrednosti?

Od početka zabeležene misli intelektualci su nam govorili da je njihova delatnost najvrednija. Platon je vrednovao sposobnost racionalnog prosuđivanja iznad hrabrosti i želje i mislio da filozofi treba da vladaju; Aristotel je smatrao da je promišljanje najviša delatnost. Nije iznenađujuće što očuvani tekstovi svedoče o ovoj visokoj oceni intelektualne delatnosti. U krajnjoj liniji ljudi koji su formulisali ove ocene, koji su ih zapisivali sa propratnim opravdavajućim razlozima, bili su intelektualci. Oni su sami sebe hvalili. Oni koji su cenili druge stvari više nego promišljanje stvari pomoću reči, bilo da je to lov ili moć, ili neprekidno čulno zadovoljstvo, nisu se brinuli da ostave trajno zapisana svedočanstva. Samo su intelektualci smislili teoriju o tome ko je najbolji.

Školovanje intelektualaca

Koji faktor proizvodi osećanje više vrednosti kod intelektualaca? Želim da se posebno usredsredim na jednu instituciju: škole. Kako je knjiško znanje postalo sve više važno, školovanje – zajedničko obrazovanje na časovima mladih ljudi u čitanju i knjiškom znanju – se širilo. Škola postaje glavna institucija van porodice koja oblikuje stavove mladih ljudi, i skoro svi oni koji su kasnije postali intelektualci su prošli kroz škole. Tamo su oni bili uspešni. Bili su procenjivani u odnosu na druge i smatrani su nadmoćnijim. Bili su hvaljeni i nagrađivani, omiljeni kod učitelja. Kako bi mogli sebe i da ne vide kao nadmoćnije? Dan za danom su se iskušavali rukovanjem idejama, u oštroumnom razmišljanju. Škola im je govorila, pokazivala da su najbolji.

Škola je, takođe, izlagala i na taj način ih podučavala principu nagrađivanja u skladu sa (intelektualnim) vrednostima. Pohvale, osmesi učitelja i najviše ocene bile su upućene intelektualno vrednim. U valuti koju su škole mogle da ponude, intelektualci su predstavljali najvrednije apoene. U školama su intelektualci, mada to nije bio deo zvaničnog nastavnog plana, učili lekcije o svojoj sopstvenoj višoj vrednosti u odnosu na druge, i o tome kako oni zbog ove više vrednosti imaju pravo na veće nagrade.

Šire tržišno društvo, sa druge strane, uči drugoj lekciji. Tamo najveće nagrade nisu otišle u ruke verbalno najbistrijim. Tamo intelektualne veštine nisu najviše vrednovane. Školovani lekcijom da su najvredniji, da najviše zaslužuju nagradu, da su najpozvaniji da prime nagradu, kako su intelektualci, sve u svemu, i mogli da ne budu uvređeni kapitalističkim društvom koje ih je lišilo pravednih zasluga na koje ih je njihova superiornost “pozvala”? Da li je iznenađujuće da je to što su školovani intelektualci osećali prema kapitalističkom društvu bio jedan dubok animozitet koji je, iako preobučen raznim javno prikladnim razlozima, nastavio da postoji čak i onda kada se pokazalo da su ti posebni razlozi neadekvatni?

Kada kažem da se intelektualci osećaju pozvanim za najviše nagrade koje društvo može da im ponudi (bogatstvo, status itd…) ja ne tvrdim da intelektualci smatraju da ove nagrade predstavljaju najviša dobra. Možda oni vrednuju više intrinsično nagrađivanje svoje intelektualne aktivnosti ili nagrađivanje putem poštovanja koje im se vekovima ukazivalo. Pored svega toga, oni takođe osećaju da imaju pravo da im društvo udeli najveću zahvalnost koju može da ponudi, koliko god ona mogla da bude beznačajna. Ne želim da ističem posebno nagrade koje mogu da završe u džepovima intelektualaca ili na one koje ih mogu obogatiti. Pošto sebe vide kao intelektualce može ih vređati činjenica da intelektualna delatnost nije najcenjenija i najnagrađenija.

Intelektualac želi da celo društvo bude poput škole, poput sredine u kojoj mu je tako dobro išlo i u kojoj je bio cenjen. Uvođenjem standarda različitih od onih u širem društvu, škole garantuju da će neko kasnije iskusiti silazni put. Oni na vrhu školske hijerarhije će se osećati pozvanim za pozicije u vrhu, ne samo u tom mikro društvu već i u jednom širem, u društvu čiji će sistem zamrzeti onda kada ih ne bude tretiralo u skladu sa njihovim samopropisanim željama i pozvanjima. Na taj način školski sistem proizvodi antikapitalističko osećanje među intelektualcima. To jest, on proizvodi antikapitalisitčko raspoloženje među verbalnim intelektualcima. Zbog čega tvorci brojeva ne razvijaju iste stavove kao ovi tvorci reči? Pretpostavljam da matematički obdarena deca, iako dobijaju dobre ocene na važnim ispitima, ne primaju istu neposrednu pažnju i odobravanje od njihovih učitelja kao što dobijaju verbalno bistra deca. U pitanju su verbalne sposobnosti na osnovu kojih učitelji udeljuju lične nagrade i očigledno je da te nagrade stvaraju onaj osećaj pozvanosti.

Centralno planiranje u učionici

Treba dodati još jednu stvar. (Budući) intelektualci tvorci reči su uspešni u okviru formalnog, zvaničnog školskog sistema, gde važne nagrade distribuira centralni autoritet učitelja. Škole poseduju još jedan nezvanični društveni sistem u okviru učionica, hodnika i školskih dvorišta, gde se nagrade ne distribuiraju preko centralnog upravljanja već spontano, na zadovoljstvo i kapric đaka.

Stoga nije iznenađujuće što intelektualci kasnije uviđaju da je distribucija dobara i nagrada preko centralno organizovanog distributivnog mehanizma pogodnija nego tržišna “anarhija i haos”. To je zbog toga što distribucija u centralno planskom socijalističkom društvu stoji prema distribuciji u kapitalističkom društvu kao što distribucija koju vrši učitelj stoji spram distribucije koja se vriši u školskom dvorištu ili hodniku.

Naše objašnjenje ne postulira da (budući) intelektualci sačinjavaju većinu čak i u višim školskim klasama. Ova se grupa može sastojati najviše od onih sa znatnim (ali ne pretežućim) školskim veštinama koju prati društvena servilnost, sa jakom motivacijom da se udovolji, prijateljskim osećanjima, načinima da se pobedi, i sa sposobnošću da se igra (naizgled) po pravilima. Takve učenike će, takođe, visoko poštovati i nagraditi učitelj, i njima će sve ići veoma dobro i u širem društvu (ići će im dobro i u okviru nezvaničnog društvenog školskog sistema. Tako da neće naročito prihvatati norme zvaničnog školskog sistema). Naše objašnjenje pretpostavlja da će (budući) intelektualci koji su nesrazmerno zastupljeni u toj porciji (zvanične) školske više klase iskusiti relativno stagnativno kretanje. Ili radije, u grupi koja sebi predviđa stagnaciju u budućnosti. Animozitet će se pojaviti pre ulaska u širi svet i iskustva stvarne statusne stagnacije, na onoj tački na kojoj pametni đak uviđa da će se (verovatno) manje dobro provesti u širem društvu nego u trenutnoj školskoj situaciji. Ova nenameravana posledica školskog sistema, ovaj antikapitalistički animozitet intelekutalaca je, naravno, pojačan onda kada đake uče i obrazuju intelekualci koji zastupaju upravo same te antikpaitalističke stavove.

Neki intelektualci tvorci reči su bili, bez sumnje, nadobudni i ispitivački nastrojeni đaci, koje zbog toga njihovi učitelji nisu ohrabrivali. Da li i oni takođe nauče lekciju po kojoj najbolji treba da dobiju najviše nagrade i misle, uprkos svojim učiteljima, da su oni sami najbolji i tako rano postanu ozlojeđeni prema distribuciji koju vrši školski sistem? Naravno, za ovo pitanje i druga pitanja o kojima se ovde raspravlja, nam trebaju podaci o školskim iskustvima budućih intelektualaca tvoraca reči da bismo doterali i testirali našu hipotezu.

Iskazano kao opšte mesto, teško je osporavati da će norme u okviru škola uticati na vrednosna ubeđenja ljudi kada oni izađu iz škola. Škole su, na kraju krajeva, najvažnije društvo izvan porodice u kome deca uče da se snalaze, i na taj način škole predstavljaju njihovu pripremu za veće van-porodično društvo. Stoga nije za iznenađenje da oni koji su uspešni po normama školskog sistema treba da budu ozlojeđeni prema društvu, jer se pridržavaju drugačijih normi, zbog kojih ne mogu biti podjednako uspešni. Niti je iznenađujuće, kada su u pitanju isti oni koji žele da formiraju sliku društva o njemu samom i njegovo samoprocenjivanje, što se glasniji deo društva okrene protiv toga. Kada biste kreirali društvo, to ne biste radili na takav način da tvorci reči, sa svim uticajem koji imaju, budu školovani u duhu animoziteta prema normama tog društva.

Naše objašnjenje nesrazmernog broja antikapitalistički nastrojenih intelektualaca zasniva se na veoma plauzibilnoj sociološkoj generalizaciji.

U društvu u kome jedan van-porodični sistem ili institucija, u koji ulaze mladi ljudi, distribuira nagrade oni koji daju sve od sebe težiti će da internalizuju norme ovih institucija i očekivati da šire društvo deluje u skladu sa ovim normama; oni će se osećati da imaju pravo na distributivne udele u skladu sa normama ili (najzad) na relativne pozicije koje su jednake onima koje bi ove norme zahtevale. Osim toga, oni koji čine gornju klasu u okviru hijerarhije prvih van-porodičnih institucija koja zatim iskusi pad (ili ga predvide) na niže relativne pozicije u širem društvu će, zbog svog osećanja frustrirane pozvanosti, težiti protivljenju širem društvenom sistemu i osećati animozitet prema njegovim normama.

Uočite da ovde nije u pitanju deterministički zakon. Neće se svi koji iskuse stagnativno društveno kretanje okrenuti protiv sistema. Takva stagnativna kretnja će se, iako su činilac koji teži da proizvede efekte u tom pravcu, iskazati u različitim srazmerama na ukupnom nivou. Mogu se razlikovati načini stagniranja gornje grupe: ona može dobiti manje od druge grupe ili (dok nijedna grupa ne ide gore) biti na istom nivou, neuspevajući da dobije više od onih za koje se smatralo da su na nižem nivou. U pitanju je prvi tip stagnativne pokretljivosti koji je posebno prouzrokuje mučninu i uvređenost; drugi tip je mnogo više tolerantan. Mnogi intelektualci (tako sami kažu) preferiraju jednakost dok jedino mali broj zagovara aristokratiju intelektualaca. Naša hipoteza ukazuje na prvi tip stagnativne pokretljivosti kao na posebano produktivan za osećaj uvređenosti i animoziteta.

Školski sistem podaruje i nagrađuje samo neke sposobnosti koje su bitne za kasniji uspeh (u pitanju je, na kraju krajeva, specializovana institucija) tako da će se njegov sistem nagrađivanja razlikovati od onog u širem društvu. Ovo obezbeđuje da će neki, pri prelasku u šire društvo, iskusiti stagnirajuće društveno kretanje i njene propratne posledice. Ranije sam već rekao da intelektualci žele da društvo bude poput velike škole. Sada vidimo da uvređenost zbog osećanja frustrirane pozvanosti proističe iz činjenice da škole (kao specijalizovan van-porodični društveni sistem) nisu društvo u malom.

Izgleda da naše objašnjene predviđa (nesrazmernu) mržnju školskih intelektualaca prema sopstvenom društvu kakva god njegova priroda, bila ona kapitalistička ili komunistička. (Intelektualci se u nesrazmernom broju protive kapitalizmu kada se uporede sa drugim grupama sličnog socioekonomskog statusa u okviru kapitalističkog društva. Drugo je pitanje da li se oni nesrazmerno protive kada se to uporedi sa stepenom protivljenja intelekutalaca u drugim društvima tim istim društvima). Pitanje je, ukoliko bi podaci o stavovima intelektualaca u komunističkim zemljama prema aparatčicima bili relevantni, da li bi intelektualci osećali animozitet prema tom sistemu?

Naša hipoteza treba da bude podešena tako da se ona ne primenjuje (ili da se potpuno primenjuje) na svako društvo. Mora li školski sistem svakog društva neizbežno proizvesti anti-društveni animozitet kod intelektualaca koji ne primaju najviše društvene nagrade? Verovanto ne. Kapitalističko društvo je osobeno zato što izgleda da je otvoreno i osetljivo samo prema talentima, individualnoj inicijativi, ličnim vrednostima. Činjenicom odrastanja u nekoj nasleđenoj kasti feudalnog sistema ne stvara se očekivanje da će nagrada biti ili bi trebalo da bude u skladu sa ličnom vrednošću. Uprkos stvorenom očekivanju, kapitalističko društvo nagrađuje ljude samo toliko koliko oni opslužuju tržišno izražene želje drugih; ono nagrađuje u skladu sa ekonomskim doprinosom a ne u skladu sa ličnom vrednošću. Ipak, ono se približava nagrađivanju u skladu sa vrednošću – vrednost i doprinos će često biti izmešani – toliko da bi nahranilo očekivanja koje proizvode škole. Etos šireg društva i školski etos su prisutni jedan pored drugog tako da blizina stvara ozlojeđenost. Kapitalističo društvo nagrađuje individualna postignuća ili bar objavljuje da to čini, tako da ostavlja po strani intelektualce koji smatraju da su najviše postigli posebno ogorčenim.

Drugi činilac je, mislim, u igri. Škole će težiti da stvore antikapitalističke stavove to više što je u njima prisutna veća raznovrsnost ljudi. Sve dok većina onih koji će postati ekonomski uspešni pohađaju različite škole, intelektualci neće stvoriti stav nadmoćnosti spram njih. Ali čak i da mnogo dece iz više klase pohađa različite škole, u otvorenom društvu će postojati škole koje takođe pohađaju budući ekonomski uspešni preduzetnici, pa će se intelektualci kasnije sećati sa ozlojeđenošću kako su nekad bili akademski nadmoćniji od svojih vršnjaka koji su ipak postali bogatiji i moćniji. Otvorenost jednog društva takođe proizvodi još jednu posledicu. Učenici, budući tvorci reči i drugi, neće znati kako će im ići u budućnosti. Mogu se svemu nadati. Društvo zatvoreno za napredak rano uništava ovakvu nadu. U otvorenom kapitalističkom društvu u kom učenici nisu odrana pomireni sa činjenicom ograničavanja sopstvenog napredovanja i društvene pokretljivosti, izgleda da društvo propagira da će najsposobniji i najvredniji dospeti do samog vrha, a da su njihove škole već akademski najnadarenijim poručile da su oni najvredniji i da zaslužuju najveće nagrade, e da bi kasnije ovi isti učenici koji su najviše podsticani i koji su gajili najveće nade postali svesni toga da su njihovi vršnjaci, za koje su smatrali da su manje vredni, napredovali više nego oni, dobijajući prve nagrade za koje su oni smatrali da su pozvani. Nije li stoga nimalo čudno što imaju takav animozitet prema tom društvu?

Neke dalje hipoteze

Na izvestan način smo doradili našu hipotezu. Nisu prosto zvanične škole već zvanično školovanje u posebnom društvenom kontekstu ono što proizvodi anitkapitalistički animozitet kod intelektualaca (tvoraca reči). Ova hipoteza bez sumnje zahteva dodatnu doradu. Vreme je da se ova hipoteza prepusti društvenim naučnicima, da se preuzme iz ruku kabinetskih foteljaških spekulacija i da se preda onima koji će se zadubiti u više praktične činjenice i podatke. Možemo ipak, ukazati na izvesna područja gde naša hipoteza može dati proverljive posledice i predviđanja. Prvo, može se iskazati predviđanje da što je školski sistem jedne zemlje meritokratskiji, to je verovatnije da će njegovi intelektualci biti na levici (imajte na umu Francusku). Drugo, oni intelektualci koji su se u školi “kasnije razvili” neće razviti isti osećaj pozvanosti na najviše nagrade; stoga će mali procent onih koji su se kasnije razvili biti protivnici kapitalizma nego oni koji su se ranije razvili. Treće, našu hipotezu ograničavamo na ona društva (koja se razlikuju od indijskog kastinskog sistema) gde uspešni student normalno može očekivati dalji uporedljivi napredak u širem društvu. U zapadnom društvu je ranije bilo uobičajeno da žene nisu imale takva očekivanja, tako da se ne bi moglo očekivati da bi studentkinje – koje su sačinjavale deo više akademske klase a koje su kasnije pretpele stagnativno kretanje – iskazale isti antikapitalistički animozitet poput muških intelekutalaca. Stoga možemo predvideti da što društvo više ide ka jednakoj mogućnosti zapošljavanja između žena i muškaraca, to će više intelektualki ispoljavati u istom nesrazmernom broju antikapitalizam koji njihovi intelektualci pokazuju.

Neki čitaoci mogu sumnjati u ovakvo objašnjenje antikapitalističkog raspoloženja intelektualaca. Ukoliko pak stvari stoje kako su objašnjene, mislim da je razjašnjen jedan veoma važan fenomen. Sociološka generalizacija koju smo izneli je intelektualno prisiljavajuća; nešto poput toga mora biti istinito. Stoga se mora proizvesti određena posledica u delu školske više klase koja doživljava stagnirajuću društvenu pokretiljivost, neki se antagonizam prema širem društvu mora stvoriti. Ako ta posledica nije nesrazmerno protivljenje intelektualaca, šta je ona onda? Započeli smo pokušajem da se ponudi objašnjenje za jedan kompleksan fenomen. Našli smo, bar tako mislim, objašnjavajući faktor koji je (kada se iskaže) tako očigledan da moramo verovati da on objašnjava jedan realan fenomen.

Robert Nozik

solo solo 05:30 14.08.2020

Re: magnus

Zašto su intelektualci protiv kapitalizma?
BY ROBERT NOZIK · PUBLISHED 28/02/2005 · UPDATED 13/04/2015


Baš ste se ti i Nozik dali pomučiti dočim je Duško Radović to mnogo jednostavnije objasnio.

Šta će vam ta produhovljena faca, kao da ne znate šta vam fali, kao da imate para, a samo vam ideje nedostaju? Ne izigravajte intelektualca. Bili smo i mi gladni.


I naravno


Ko ne zna šta mu je, neka pogleda gde mu je. Pa ako ga ne nađe – to mu je.





Prodaju i Beograđanku. Ma ništa nije valjalo.








predatortz predatortz 07:48 14.08.2020

Re: Česta greška

mesas babe i zabe. ljudski kvaliteti i postovanje su za sve poslove su isti. platni razredi za budzetske zaposlene su nesto drugo. tu su kriterijumi su poznatì - strucna sprema, godine radnog staza, deca, zdravlje, rizik...


Ti mešaš babe i žabe. Vozač ne prima platu iz budžeta. Njega plaća firma koja ostvaruje profit. Naročito ove koji voze za privatne firme, a i ova gradska nije budžetski korisnik.
Plata vozača zavisi od ponude i tražnje za tim profilom i nemoj se iznenaditi ako uskoro bude znatno viša.
Prosto, vozači odlaze. Traženi su napolju. Oni koji se odluče da ostanu ovde moraće biti lepo plaćeni, inače će poslodavac moći da iseče autobuse i proda ih kao gvožđe.

Tako svet funkcioniše.
Većina stanovnika ne može da funkcioniše bez prevoza, a bez Natašinog pevanja može.
I to je tako, to su proste činjenice. Prema njima se određuje i dohodak.
Evo, damo Nataši 5 puta veću platu.
Hoće li to napuniti pozorišta, operu?
Neće! Isti broj ljudi će se interesovsti za takva zbivanja, a on je sve manji.
To što neko misli da bi svet stao ako Kolarac prestane da radi, to je smešno. Ne bi se desilo ništa. Odnosno, par stotina ljudi bi se osećalo uskraćeno. I, to je to!
magnus magnus 08:48 14.08.2020

Re: Česta greška

fundamentalno nerazumevanje i potcenjivanje intelektualnog i umetnickog rada. sedis u toplom i ne umaras se fizicki (jok, drzati casove i pevati i igrati svako vece je igranje u parku), ergo - sta 'oces, prekvalifikuj se:)

fundamentalno ne razumijevanje cijene
d
cjena /vrijednost nečega je ono što je neko spreman platiti a neko spreman prodati. postoje ta dva pristupa "radna teorija vrjednosti" koju su volili komunisti i tržišna koja je jedino funkcionalna .Sad Mizes je to teorijski razvalio , ali svako od nas ne kupuje robu prema onome koliko je rada uloženo, nego koliko nama treba ,, inače bi auti klepani kod kovača bili skuplji od onih na cnc sačinjenih.

angie01 angie01 08:58 14.08.2020

Re: Česta greška

Evo, damo Nataši 5 puta veću platu.
Hoće li to napuniti pozorišta, operu?
Neće! Isti broj ljudi će se interesovsti za takva zbivanja, a on je sve manji.
To što neko misli da bi svet stao ako Kolarac prestane da radi, to je smešno. Ne bi se desilo ništa. Odnosno, par stotina ljudi bi se osećalo uskraćeno. I, to je to!


evo, nevezano za bilo koju drugu raspravu ikada- ovo je sustina nerazumevanja cele ove price oko devastacije kulture,...a obaska sto nemas pojma da se ne radi o par stotina nebitnika po tebi i da se ukidanjem Kolarca nece desiti nista,... i da nema publike za operu i balet,...to sto sve to tebi nije blisko i nisi konzument, ne daje ti za pravo da omalovazavas one kojima to jeste i negiras znacaj takvih desavanja,..... onda kada se kvalifikuju ovakva razmisljanja, onda se praska o nekakvom kulturfasizmu i slicnim naricanjima,...ljudi sa takvim stavovima su i skenjali sve sto je Beograd cinilo svetom,...ne se strecaj, skoro sve vam je vec zavrseno- uzivajte-vidim ima vas dosta- ovo je vreme po vasim merilima.
gedza.73 gedza.73 11:40 14.08.2020

Re: Česta greška

ljudi sa takvim stavovima su i skenjali sve sto je Beograd cinilo svetom,

Dirljivo je koliko ti ne znaš ništa. Osnovne škole uemsto da sve odreda nose imena po naučnicima, umetnicima, književnicima, intelektualcima su nosile imena po Korčiginima, Špancima i sličnim Bagzijima.

I utuvi u tu glavu jednom za svagda. Osim Beograda u Srbiji postoji još gradova, sela i varošica. Tamo ste im od kulture poslali 'Selo, veselo' ili čitanje Marksa seljacima okupljenim oko petrolejke.

prosto je neverovatno da ti, dugogodišnja Beograđanka, kvazi urbani lik, duhovno okrenuta kulturi i književnosti toliko nema pojma o svetu oko sebe.

Ovde se zgražavaš nad nekulturom a zagovaraš sistem povlašćene dece poput ćerki Cvijetina Mijatovića.
Šta si mislila da će da naprave takvi likovi od Beograda?

U šesetosmaškim demonstracijama je jedan od problema bio što se deca partiskih funkcionera voze službenim automobilima. Pošto već trvdiš da je takav način funkcionisanja uređen onda pravdaš i službeni auto ćerke Jorgovanke Tabaković do fakulteta.

Istu argumentaciju poput tebe koriste naprednjaci, zato ti kažem taj tvoj mentalitet je upropastio državu i rasturio je po svim šavovima.


angie01 angie01 11:51 14.08.2020

Re: Česta greška

gedzo-al si se nalupetao...
j_grandson j_grandson 12:10 14.08.2020

Re: Česta greška

gedza.73
ljudi sa takvim stavovima su i skenjali sve sto je Beograd cinilo svetom,

Dirljivo je koliko ti ne znaš ništa. Osnovne škole uemsto da sve odreda nose imena po naučnicima, umetnicima, književnicima, intelektualcima su nosile imena po Korčiginima, Špancima i sličnim Bagzijima.

I utuvi u tu glavu jednom za svagda. Osim Beograda u Srbiji postoji još gradova, sela i varošica. Tamo ste im od kulture poslali 'Selo, veselo' ili čitanje Marksa seljacima okupljenim oko petrolejke.

prosto je neverovatno da ti, dugogodišnja Beograđanka, kvazi urbani lik, duhovno okrenuta kulturi i književnosti toliko nema pojma o svetu oko sebe.

Ovde se zgražavaš nad nekulturom a zagovaraš sistem povlašćene dece poput ćerki Cvijetina Mijatovića.
Šta si mislila da će da naprave takvi likovi od Beograda?

U šesetosmaškim demonstracijama je jedan od problema bio što se deca partiskih funkcionera voze službenim automobilima. Pošto već trvdiš da je takav način funkcionisanja uređen onda pravdaš i službeni auto ćerke Jorgovanke Tabaković do fakulteta.

Istu argumentaciju poput tebe koriste naprednjaci, zato ti kažem taj tvoj mentalitet je upropastio državu i rasturio je po svim šavovima.



Mudro zboriš gospodine Gedžo!
No tupsoni i polupismeni slabo znaju šta je logika i kako se koristi.
predatortz predatortz 13:58 14.08.2020

Re: Česta greška

ljudi sa takvim stavovima su i skenjali sve sto je Beograd cinilo svetom


U svoju odbranu mogu da kažem sledeće:
Ovde sam zatekao takvu džiberanu, da sam se krstio i levom i desnom.
Ni u predratni Beograd (mislim na ratove devedesetih) se nije dolazilo po neku vrhunsku kulturu.
Pošteno, više je toga bilo u nekim drugim gradovima.
Odavde se, u Evropu, htela poslati drugar'ca Fahreta sa pesmom:

Sitnije, Cile, sitnije
Vodi me u žbun, pa me pohebi
angie01 angie01 17:35 14.08.2020

Re: Česta greška

U svoju odbranu mogu da kažem sledeće:
Ovde sam zatekao takvu džiberanu, da sam se krstio i levom i desnom.


pa ti si stigao posle rata,...i to je ono sto ste napravili,...pa sve do sada- ne samo u Beogradu.

...obrazovanje je precenjeno, studiranje nista narocito, Kolarac nikome ne treba,...a i Natasa da se prekvalifikuje- zakoni trzista, majkumu, koga jos briga za operu i opersku pevacicu, dal vrhunsku il prosecnu., kako nekoga nije sramota da navodi,...to ti je ta dziberana,...sa sve ovim zluradim komentarima potcenjivanja, ucitavanja, osudjivanja,...svega onoga sto niste vi i vase vrednosti.

...a da,...i "jadni" gradjani Yu, koji su vidimolimte bezobrazluka i bedastoce, dobijali stanove i mogli da ustede za vikendice, pa su eto morali u toj "muci" da kupuju i u podnozju Avale imanja, iako je vecina ulozila u nekretnine na moru i planinama,..a koje su eto neki, zbog naprednog dogadjanja budjenja nacionalizma, sovinizma i posledica koje iz toga proizilaze-jer heobotitakavzivot., morali da prodaju,...
gedza.73 gedza.73 18:08 14.08.2020

Re: Česta greška

angie01
pa ti si stigao posle rata,...i to je ono sto ste napravili

ja bi' sve to razjurio. Kod Anđe po ćagu pa ako Anđa odredi da je neko dostojan i da ima krv koja njoj 'imponuje' onda može.

dobijali stanove

25 posto ljudi je dobilo stan, 75 posto nije. Tih 25 posto kad je dobilo nije htelo da bude solidarno i plaća određenu sumu kako bi i ostali dobili stan nego je još, preko 'dobijenog' stana oštetilo budžet.

lepo ti ja kažem da si ti sve ono što oličava botove naprednjake. Use i podase.

Evo ti ponovo za vikendicu. Šta priča čovek koji je morao da pobegne od tebi sličnih.



neki ste mogli da imate vikendice i stanove a druge je država kao stoku pregledala i slala u inostranstvo.

Ja nemam od čega da živim
1:30
Opet me nateralo najviše da idem ovi naši šefovi... On od svoje plate gradi vikendicu i to vikednicu treba stat i gledat. Ja sim išo i gledo. od tih 308 hiljada ima i auto i kuću gradi.

A ja s kraj na kraj. ne moš se sastaviti da si kupiš odelo. ne možeš se oženiti, nemaš stana, nemaš kuće. Majku moraš izdržavat, bolesna je ni socijalno osigurana e to me je najviše nateralo da idem



i posle će neko naprednjačko derište poput tebe da učitava kako je bilo super. Pa bilo ti je, ali nije ostalim ljudima poput 500 000 ljudi iz ovog dokumetarca.

Vas 25 posto koji ste sve strpali u svoje dupe ste doveli do buđenja rata.









angie01 angie01 18:28 14.08.2020

Re: Česta greška

gedzo, ne bulazni,...a inace ti vec rekoh, da ne izmisljas stvari vezane za moju privatnost- to sem sto je podlo sirenje neistine i potpada pod klevetu, nije nesto sto bi tebe trebalo da se tice, a najmanje jos da "obradjujes" po potrebi.

tu istu bedastocu dziberskog lesinarenja, sa svojim neistomisljenicima odradjuju dnovinari informer/pink provinijencije, jer u nedostatku neke validne argumentacije, posezu za lazima i muljavinama-kako to vec rade gmazovi.
j_grandson j_grandson 18:41 14.08.2020

Re: Česta greška

gedza.73
angie01
pa ti si stigao posle rata,...i to je ono sto ste napravili

ja bi' sve to razjurio. Kod Anđe po ćagu pa ako Anđa odredi da je neko dostojan i da ima krv koja njoj 'imponuje' onda može.

dobijali stanove

25 posto ljudi je dobilo stan, 75 posto nije. Tih 25 posto kad je dobilo nije htelo da bude solidarno i plaća određenu sumu kako bi i ostali dobili stan nego je još, preko 'dobijenog' stana oštetilo budžet.

lepo ti ja kažem da si ti sve ono što oličava botove naprednjake. Use i podase.

Evo ti ponovo za vikendicu. Šta priča čovek koji je morao da pobegne od tebi sličnih.



neki ste mogli da imate vikendice i stanove a druge je država kao stoku pregledala i slala u inostranstvo.

Ja nemam od čega da živim
1:30
Opet me nateralo najviše da idem ovi naši šefovi... On od svoje plate gradi vikendicu i to vikednicu treba stat i gledat. Ja sim išo i gledo. od tih 308 hiljada ima i auto i kuću gradi.

A ja s kraj na kraj. ne moš se sastaviti da si kupiš odelo. ne možeš se oženiti, nemaš stana, nemaš kuće. Majku moraš izdržavat, bolesna je ni socijalno osigurana e to me je najviše nateralo da idem



i posle će neko naprednjačko derište poput tebe da učitava kako je bilo super. Pa bilo ti je, ali nije ostalim ljudima poput 500 000 ljudi iz ovog dokumetarca.

Vas 25 posto koji ste sve strpali u svoje dupe ste doveli do buđenja rata.




Mudro zboriš gospodine Gedžo!
gedza.73 gedza.73 18:44 14.08.2020

Re: Česta greška

gedzo, ne bulazni,...a inace ti vec rekoh, da ne izmisljas stvari vezane za moju privatnost

ne potežem tvoju 'privatnost' nego ono što pišeš na blogu. Pričaš o tekovinama stanova i vikendica, savremenici u dokumenatrcu pričaju nešto sasvim drugo a ti kreneš sa napadima i bajkama 'jaoj što je meni bilooo lepo'.

Evo ti još citata (a nisam ja) koji pokazuju da ti muljaš, pišeš informerske hvalospeve (kažem ne sumnjam da će neko kome je stranka dala mogućnost da se obogat da priča poput tebe... aono sranje sa prljanjem vode ni švapski pas s maslom ne bi pojeo). Baš u vezi stanova, dodela, rang lista, sistema kojim se ti oduševljavaš svako malo i kaste novobogataša, partijskih tajkuna onog doba
“Pavle Pavlović” je proskribovan i izbačen iz zvanične konkurencije... ali Bekim je ovde ostvario jednu od svojih najboljih uloga - lik mladog radnika Pavla Pavlovića, koji u sredini natopljenoj sitnom korupcijom, zloupotrebom samoupravnih slogana i slomom morala, postaje buntovnik koji će na kraju stradati.

Proguglaj kako su prošli ljudi koji su ukazivali na afere.
posle naslova filma na špici se pojavljuje rečenica koja glasi: “Mnogi problemi u ovom filmu rešeni su akcijom Saveza komunista”.


Priča se ticala novobogataša iz sedamdesetih godina. Pavle Pavlović je bio radnik koji kritikuje direktora, a preko njega i čitav sistem. Ostaje bez posla i biva šikaniran. Opisaću zadnju scenu. Novobogataši odluče da ga ubiju. Vidi se samo puščana cev. Hitac se ne čuje. Bekim Fehmiu hvata se za grudi i vidi na rukama krv. Živ je i srce mu kuca. Počinju titraji njegovog tela koji se prenose dalje, najpre na jedan beogradski kvart, a potom na lica ljudi na ulici i u tom ritmu film završava. Zanimljivo je da film nikada nije prikazan mada nije bio formalno zabranjen. Navodno, nije zanimao ni vlast ni prikazivače.

Pre dve godine prikazan je u beogradskom Domu omladine i ljudi su mislili da je sniman u ovo vreme, toliko im je priča delovala aktuelno.

Puriša Đorđević


Ti ženo uporno promovišeš tajkunski jednopartijski sistem. Smanji malo doživljaj. Aj za društvene mreže, lečenje korone cedevitom da ti se progleda kroz prste ali si se mnogo opustila sa lupetanjem i rasnim teorijama o nižim i višim rasama.





angie01 angie01 18:54 14.08.2020

Re: Česta greška

ne potežem tvoju 'privatnost'


da ti ucitavas nepostojece stvari vezane za moju privatnost i intepretiras ono sto kazem i ucitavas mi nesto sto nisam nikada ni rekla- jer si lazov na zadataku...koliko neko treba da je jadan da pribegava takvim bedastocama.

...stanove nisam potegla ja, nego sam replicirala na izrecene gluposti- tako da opet lazes.
samo u ova dva komentara si kreirao moju privatnost gomilom neistina i nije te sramota-je l dobijas barem dobru lovu za takve uradke...pravi si predstavnik napredne Srbije u svakom smislu.

natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 18:54 14.08.2020

Re: Česta greška

, damo Nataši 5 puta veću platu.
Hoće li to napuniti pozorišta, operu?
Neće! Isti broj ljudi će se interesovsti za takva zbivanja, a on je sve manji.
To što neko misli da bi svet stao ako Kolarac prestane da radi, to je smešno. Ne bi se desilo ništa. Odnosno, par stotina ljudi bi se osećalo uskraćeno. I, to je to!

Ovo nema veze sa zivotom.
Stvarno sam bez komentara. Prvo ima veze sa postovanjem.
Lazanjski je pre dve godine rekal kako on nije umetnik pa da radi bez hinorara, i to na RTS su u jutarnjem programu.
Ovde je apsolutno rec o postovanju, ne o plati jer sam ja nastupala bez para dosta puta.
Novac je u ovom trenutku samo izgovor da se ne shvati sustina.
gedza.73 gedza.73 19:06 14.08.2020

Re: Česta greška

angie01
je l dobijas barem dobru lovu za takve uradke


Opasno dobru.
pravi si predstavnik napredne Srbije u svakom smislu.

Čim budem počeo da ličim na tebe sa šovenskim stavovima o boji krvi, kože i tvojim rasističkim opisima etnografskih epizoda javi mi. Bolje mi ti ukaži da sam se pretvorio šljam jer možda sam neću da vidim.
.stanove nisam potegla ja, nego sam replicirala na izrecene gluposti

Ako nisio potegla ti onda lupaš gluposti i promovišeš kriminal i utaju poreza.
jer napišeš
i "jadni" gradjani Yu, koji su vidimolimte bezobrazluka i bedastoce, dobijali stanove i mogli da ustede za vikendice

a u dokumentarcu čovek kaže da zbog toga beži iz zemlje. Te ljude sa vikendicama i stanovima i kućama su zvali tehnomenadžeri. A u zlatno doba, krajem osamdesetih, su političari sumnjivo dobijali po nekoliko kredita na lepe oči pa gradili vile po letovalištima.

Zato ti kažem smanji doživljaj jer počinješ da ličiš na ženskog Milomira Marića sa emisijama o kriminalcima.
angie01 angie01 19:40 14.08.2020

Re: Česta greška

to je taj rad, kada ti sovinista ucitava da si to ti, ako nista drugo, barem kapiras da je to bas gadno:)...posle vas ni kamen na kamenu nece vise da ostane,...svi su vec pobegi od nas, deca odlaze glavom bez obzira iz sopstvene zemlje,...i sa ovog portala su otisli skoro svi normalni, nece da se gurkaju sa takvima kao sto si ti... sa sve lokalnim kretenom i njegovim zapisavanjima kao glavnom podrskom...mene je sramota sto ti uopste odgovaram,...pa necu vise.
j_grandson j_grandson 20:32 14.08.2020

Re: Česta greška

gedza.73

...
a u dokumentarcu čovek kaže da zbog toga beži iz zemlje. Te ljude sa vikendicama i stanovima i kućama su zvali tehnomenadžeri. A u zlatno doba, krajem osamdesetih, su političari sumnjivo dobijali po nekoliko kredita na lepe oči pa gradili vile po letovalištima.

Zato ti kažem smanji doživljaj jer počinješ da ličiš na ženskog Milomira Marića sa emisijama o kriminalcima.

Bravo gospodine Gedžo!
Samo ti radi i stvraj!
Paraziti koji su sve dobijali, ne mogu tebe da shvate.
Jer ne mogu da pokažu ni jednu jedinu stvar koju su stvorili.
To je naučilo da nema pojma o svom 'poslu', ali zato zna sve ostalo.
Tupsoni glupi i nepismeni - pritom.

principessa_etrusca principessa_etrusca 22:10 14.08.2020

Re: Česta greška

magnus

vozač živi od prodanih karata, vi ne, vi hoćete još od vozačevih karata, Manttra da ste potrebni,ali eto kupci ne prepoznaju potrebu je glupa.

Ово је веома, веома приземно.

Друштво чије се аспирације исцрпу кроз превожење путника од А до Б, свакако неће моћи далеко да стигне. Тај аутобуски превоз "који купци желе" је за већину свакодневна неопходност, али нико не улази у аутобус зато што воли, нити ће га вожња аутобусом оплеменити или подстаћи на размишљање.

У оперу људи иду добровољно, не само зато што рецимо немају кола или зато што им је такси скуп, већ да би доживели сублимисану лепоту.

И није тачно да купаца нема, али у Србији треба однеговати нову генерацију донатора јер нигде у свету оперске куће не опстају без подршке не само државе, већ и приватног сектора.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 22:20 14.08.2020

Re: Česta greška

И није тачно да купаца нема, али у Србији треба однеговати нову генерацију донатора јер нигде у свету оперске куће не опстају без подршке не само државе, већ и приватног сектора.

Uoravo tako. Ima naravno mladih, starih, dece koja slusaju operu ili koncerte klasicne muzike. U SNP ide Mocartova Carobna frula za decu i uvek se rasproda cim je stave na repertoar.
Stvar je u tome sto nas bombarduju svakakvim glupostima i kao narod otupljujemo.
Meni je ta cinjenica strasna. Ima intervju sa Meti Kamberijem, kada kaze da ne zna sta mu je teze sada sto zna sve ovo i sto uci i napreduje ili kada je bio zatupljen. Ponekad covek zaista pozeli da bude glup. Onako blenes u prazno i sve ti je jedno. Muzika, umetnost i sport, obrazovanje su te kapisle koje bude.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 22:23 14.08.2020

Re: Česta greška

[youtube]http://youtu.be/PRnLazcAark[/youtube]
g.radicevic g.radicevic 07:43 15.08.2020

Re: Česta greška

principessa_etrusca principessa_etrusca 12:12 15.08.2020

Re: Česta greška

natasa_tasic_10

Сложена је то прича и истина је да никоме није лако.

Опера је увек била скупа уметност, али слутим да су цене продукција које гледамо последњих пар деценија отишле у стратосферу, вероватно делом и због невероватно имагинативних и раскошних сценографија и костима за какве сада постоје техничке могућности, а раније нису, и које ампликују уметнички доживљај. Неке од тих продукција су такве да буквално застаје дах.

Осим тога, опера, као класична уметничка форма, мора стално да се бори за нову публику, а данашња нова публика је размаженија од свих ранијих, нестрпљива и, научена на маштовите филмске визуелне ефекте, очекује и захтева да буде запањена сада и одмах. Изазов је велики. Сада скоро да ни увертира као чисто музички увод није довољна, већ се, док је оркестар свира, испред још спуштене завесе одвија се нека интригантна кореографија.

Сада се и највеће оперске куће удружују у копродукцијама, трошкови се деле, а рецимо Краљевска опера из Лондона већ двадесетак година своје сценографије држи у свом складишту у Велсу пошто је складиштење у Лондону сувише скупо.

Та кућа има своју компанију, регистровану у Америци, која регрутује велике америчке спонзоре и прикупља донација, да не говорим о великим локалним спонзорима, донаторима средњег нивоа, оставштинама, о друштвима пријатеља који плаћају велике чланарине за мале привилегије као што је право да први купе карте када се најави нова сезона, о монетизовању свега што се монетизовати може, о самим картама које су скупе итд. То су све неискоришћене могућности када се ради о српским институцијама у култури.
predatortz predatortz 12:21 15.08.2020

Re: Česta greška


pa ti si stigao posle rata,...i to je ono sto ste napravili,...pa sve do sada-


Koji to mi?
hoochie coochie man hoochie coochie man 12:36 15.08.2020

Re: Česta greška

predatortz

pa ti si stigao posle rata


Koji to mi?


I mene začudilo.
Jer zna se posle kog rata i ko je stigao, kad su beogradska kultura i duh sahranjeni.
Ono kad su biblioteke služile za potpalu vatre, a parket za loženje.

Ali znajući da Endži to podržava, a da si ti premlad za to, i ja se pitam na koji rat i koje pridošlice se misli.
gedza.73 gedza.73 13:51 15.08.2020

Re: Česta greška

predatortz

pa ti si stigao posle rata,...i to je ono sto ste napravili,...pa sve do sada-

Koji to mi?


Vi — zlikovci: Ti, tvoj otac, tvoj brat, i svi oni koje smo pobili i oni koji su uspeli da pobegnu! ...
Nije vam odgovaralo da svi budemo jednaki, da nema ovak'i' razlika među ljudima. Nisu mi rane čestito zarasle, a ti si se vratio. Pre tebe i' je došlo na hiljade, a za tobom će tvoj brat, pa prijatelji, sa »pošteno zarađenim« kapitalom, da ponovo gradite dvorce i zamkove, da ponovo uništavate i gazite ljude, da ponovo stvarate roblje!
ILIJA Čvorović



I podsetilo me nešto u vezi ovoga što Anđelija uporno tvrdi
Zoran Radmilović nije igrao jednu jedinu predstavu 'Radovan treći' zato što je neko podoban (jer Radmilović nije bio naklonjen sekti koju Anđa promoviše) dobio stan a ZR je već nekoliko puta bio izbacivan sa liste.

Čisto da se zna kako se o 'kulturi mislilo i vodilo računa'. Anđin sistem u kome neki partijski poslušnik može da dobije stan pre glumačkog velikana.








predatortz predatortz 14:19 15.08.2020

Re: Česta greška


Ali znajući da Endži to podržava, a da si ti premlad za to, i ja se pitam na koji rat i koje pridošlice se misli


Znam da to nije "politički korektno" izneti, ali sam duboko ubeđen u to da Anđi smeta bukvalno svaki Srbin koji je devedesetih došao u "njen" Beograd.

Nismo od juče na ovom mestu, a taj stav naprosto izbija iz nepovezanih reči i misli u njenim komentarima.
nsarski nsarski 15:38 15.08.2020

Re: Česta greška


Moje skorašnje iskustvo.

Pre dve godine u poseti sa ženom mi je bio kolega/blizak prijatelj/najbolji saradnik/genije naučnik. Inače, ruski Jevrejin koji je sa 17 godina otišao u Izrael, tamo služio vojsku, doktorirao sa 25 godina i otišao u Ameriku na Caltech, a potom dobio stalno mesto na univeritetu u Njujorku na kome sam i ja bio zaposlen. U SSSR-u je živeo u Ljvovu (danas Ukrajina).
Ovaj uvod je bio neophodan da bi se razumeo kontekst.
Dakle, tokom dvonedeljnog boravka nekako uspem da nađem dobre karte za NP, za balet Uspavana Lepotica. On je bio suviše mlad kad je iz SSSR-a otišao i nije imao priliku da gleda velike baletske predstave tamo.

Elem, on i žena su bili oduševljeni, a posebno zgranuti da su ulaznice (koje sam ja, razume se, kupio) tako jeftine. (On se nudio da mi plati svoje karte, govoreći da su sigurno izuzetno skupe, što sam odbio i rekao mu da su ta baš dobra mesta koštala nekoliko dolara). U svakom slučaju moji gosti su bili imresionirani i izuzetno zadovoljni.

Godinu dana potom nađem se u Njujorku, i odem na Brodvej da gledam predstavu Male Lisice od Lilijan Helman, u kojoj je glavnu ulogu igrala Sintija Nikson (iz Seks i grad). Karte je mesec dana unapred rezervisala i kupila moja ćerka koja tamo živi. Cijena za 4 karte prava sitnica- tisuću dolara.



Iz ovoga se neke pouke mogu izvući.
predatortz predatortz 18:19 15.08.2020

Re: Česta greška


Iz ovoga se neke pouke mogu izvući


Naravno. Ja zaista nemam ništa protiv toga da vrhunska umetnost košta i mislim da je čista budalaština da ona treba da bude dostupna svima.

Mnogo je onih, možda i najviše, koji će neku predstavu odgledati samo da bi rekli kako su bili u pozorištu i gledali to i to. Takvim treba naplaćivati da im uši bride.

Pozorište i Opera nisu socijalne ustanove, cene u njima ne treba da budu takve da prate platežnu moć stanovništva.

A oni koji su zaista ljubitelji vrhunske umetnosti će da planiraju taj rashod i odreknu se nečega drugog ako treba. No, svakako će naći način da odu i pogledaju to što ih zanima.

Da skratim, pozorište ne treba da služi čuvanju socijalnog mira, niti je za svakoga. Treba da košta toliko da može što više da bude samoodrživo. Razumem da se ustupak u ceni napravi đacima i studentima, čak to podržavam.

Ali cena karte ne sme da bude takva da ansambl izdržava budžet kako bi raznorazne snajke, ocvale udavače i slične osobe mogle to sebi da priušte.
milisav68 milisav68 19:02 15.08.2020

Re: Česta greška

Ali cena karte ne sme da bude takva da ansambl izdržava budžet kako bi raznorazne snajke, ocvale udavače i slične osobe mogle to sebi da priušte.

Ma to je manji problem, veći je što se tamo zapošljavaju partijski kadrovi, rođaci i ostali...koji čak i ne dolaze na "posao".

U našoj gradskoj biblioteci je zapošljeno između 10 i 160 ljudi.
gedza.73 gedza.73 19:22 15.08.2020

Re: Česta greška

U našoj gradskoj biblioteci je zapošljeno između 10 i 160 ljudi



Isto. I žale se na male plate.
Na predlog da se smanji broj zaposlenih kako bi im se proporcionalno povećala plata nadrčniji oni koji su došli preko veze.
j_grandson j_grandson 21:02 15.08.2020

Re: Česta greška

gedza.73
U našoj gradskoj biblioteci je zapošljeno između 10 i 160 ljudi



Isto. I žale se na male plate.
Na predlog da se smanji broj zaposlenih kako bi im se proporcionalno povećala plata nadrčniji oni koji su došli preko veze.

Kultura nema cenu!
Zajebavamo se mi - ali od ovoga ćemo se češati dugo, dugo, ...
magnus magnus 21:04 15.08.2020

Re: Česta greška

И није тачно да купаца нема, али у Србији треба однеговати нову генерацију донатора јер нигде у свету оперске куће не опстају без подршке не само државе, већ и приватног сектора.

inače donatori i mecene umjetniosti su ti razni muljatori ,sjecikese ili kako bi koljač i povjesničar umjetnosti Leon Ignjaca Glembaj rekao'Die Glembays sind Mörder und Falschspieler!' koji tako od "kontroverznih" postaju ugledni građani, mecene i ilustrisimusi. al jebiga postmoderna pa su peveljke vrednije opajdare od umjetnica za društvenu promociju ( više su na TV) drug Maršal iz kanade je to teoriski obradio dok je drug maršal Briona praktički dokazao više šireći famu o kopulaciji Sofije L neg Gertrude M. Napredak , jebiga ne možeš konzervativne vrijednosti sačuvat kritikom svega postojećeg.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 23:16 15.08.2020

Re: Česta greška

Ovo ima da nas svrbi bas dosta.
Mislim da kultura treba da bude dostupna svima. Pre jedno dve godine radili smo majstorski kurs u Bg. Bio je besplatan za sve polaznike studente i ucenike solo pevanja, ali i za one koji nikada nisu ucili pevanje. Imali smo i romsku decu. Imali smo dva profesora pevanja, rezisera, dvojicu pijanista, i radjeno je sve jedan na jedan. Svaki polaznik je imao svoje vreme i mesto.
Od nasih polaznika sada imamo dve devojke koje su trenutno van Srbije na usavrsavanju, dvojicu tenora koji kod nas i van nasih granica grade karijeru i imamo nekoliko profesora. Deca koja su bila polaznici radionica nikada pre se nisu susrela sa klasicnom muzikom, glumom ili bilo kojim vidom umetnosti. Moram da kazem da smo imali i decu iz naselja. Za svu decu smo obezbedili karte za pozoriste, balet, operu i dramu.
Svaki put kada smo u kontaktu kazu da smo im dali vetar u ledja.
Puno sam radila sa decom i znam da je bitno da se kultura promovise.
Mozda je glup primer sa vozacem, ali je istina da je umetnost bitna. Niko od nas ne izlazi na scenu bez sminke i frizure. Te zene nasminkaju i srede nas 150, minimum imaju zlato u rukama, a rade za minimalac. Bez svih tih ljudi niko od nas ne moze na scenu. Zbog svih njih koji se ne mogu cuti je bitno da mi koji mozemo budemo glas koji ih budi.
Ove devojcice iz naselja su sve nastavile skolu i verovali ili ne dolaze u pozoriste.
Mene zezaju kolege da sam Alisa iz zemlje cuda i da se probudim, ali ja znam da grese. Jedan zivot ako promenis, samo jedan menjas i okolinu.
gedza.73 gedza.73 07:08 16.08.2020

Re: Česta greška

j_grandson
Kultura nema cenu!

Naravno. Problem je partijsko i porodično zapošljavanje.
Ne dobija radno mesto uvek onaj koji je najbolji, koji je vredno radio, ko se trudi da napreduje nego ko poseduje partijsku knjižicu ili porodični pedigre. Ili partijsko-ideološka podobnost.

Pada mi na pamet sastav žirija za Ninovu nagradu.

Iako u pismu navode da „ne postoje nagrade koje se savršeno pošteno dodeljuju", kao i „žiri koji je besprekorno kompetentan", sadašnji žiri su okarakterisali kao grupu „što stručno, što moralno, a najčešće i stručno i moralno nekompetentnih ljudi, za koje nije jasno po kom merilu su birani".
bbc

angie01 angie01 09:42 12.08.2020

,

jasno je da je sve okrenuto naopacke i postavljeno po "naprednim" merilima,...kultura je glavno uporiste jednog naroda, kao i obrazovanje, i bez ova dva elementa, sve propada,...bas ovako kao sada.

normalno je da se uporedjuju primanja u devijantno postavljenim odnosima, to nije gledanje u tudji tanjir- nije normalno da pevaljka ima primanja, status i benefite visestruko vece od kulturnih pregalnika, narocito u zemlji u kojoj se tesko zivi,...nije normalno da je lekar svojim primanjma daleko iza fudbalera, recimo,...pri cemu je estrada uvek bila uporiste vlasti, a sport biznis istih tih politickih faktora,...

...pa sad, ajde onda svi da se "prekvalifikuju" u pozeljne struke,...umesto da se organizuju i izbore za neke promene normalnije provinijencije.

...i vozac autobusa treba da ima adekvatna primanja u odnosu na posao koji obavlja, od kojih moze pristojno da zivi, kao i bilo ko drugi sa nekim drugim zanimanjem,...ali ponizavati vrhunske profesije, koje su u sluzbi opsteg dobra, nedolicnim primanjima je jasan pokazatelj opsteg stanja u nekom drustvu.
natasa_tasic_10 natasa_tasic_10 09:52 12.08.2020

Re: ,

Angi svako treba da bude placen za svoj posao adekvatno. Za mene su iskrena da budem cistaci ulice maltene heroji. Svaki put se susrecu sa ko zna kakvim stvarima i izlozeni su raznim bolestima. Ja nikada necu da omalovazavam neki posao jer je moja mama bila cistacica u firmi i nas je iskolovala od plate i peglanja vesa. Prvi put nas je odvela u pozoriste kada smo bile jako male. Secam se da je imala novca samo za jednu kartu na trecoj galeriji. Pustili su nas i gledale smo Boeme. Od tada pa do danas nisam videla nista lepse.
predatortz predatortz 09:54 12.08.2020

Re: ,

nije normalno da pevaljka ima primanja, status i benefite visestruko vece od kulturnih pregalnika,


Madona, recimo... Ili, Kardašijanke koje nisu čak ni pevaljke.
Pa, glumačka elita od koje većina nema ni srednju školu, a uzimaju milione po filmu...



...i vozac autobusa treba da ima adekvatna primanja u odnosu na posao koji obavlja, od kojih moze pristojno da zivi, kao i bilo ko drugi sa nekim drugim zanimanjem,...ali ponizavati vrhunske profesije, koje su u sluzbi opsteg dobra, nedolicnim primanjima je jasan pokazatelj opsteg stanja u nekom drustvu.



Ubih se objašnjavajući da plata vozača i operske pevačice nemaju ama baš nikakve veze. Niti treba da se porede. To je pogrešna postavka, a ako neko u borbu za svoja prava krene sa takvom, samo će iskopati duboke rovove i dobiti gomilu neprijatelja.


angie01 angie01 10:07 12.08.2020

Re: ,

Madona, recimo... Ili, Kardašijanke koje nisu čak ni pevaljke.
Pa, glumačka elita od koje većina nema ni srednju školu, a uzimaju milione po filmu...


koliko znam, u Americi se ne zivi kao u Srbiji,...i svi navedeni placaju porez,...pri cemu kulturni radnici nisu na ivici egzistencije, dapace,...uredjena zemlja, sasvim drugi sistem- neuporedivo.


Ubih se objašnjavajući da plata vozača i operske pevačice nemaju ama baš nikakve veze. Niti treba da se porede.


pokusavajuci da pravdas nesto sto je daleko od normalnog, pa jos kvalifikujuci da je reakcija na tu nenormalnost prostacka, preskaces da primetis da sta je u stvari receno.
angie01 angie01 10:08 12.08.2020

Re: ,

svako treba da bude placen za svoj posao adekvatno.


upravo!
angie01 angie01 10:27 12.08.2020

Re: ,

Kako ko, neki žive i mnogo gore.


kako da ti kazem, ovo je uobicajeno sibicarenje- postoje parametri koji se broje u svim zemljama, a po njima se zna kako stoji USA, a kako Srbija,...tako da ti je to prica za ispred pordavnice uz pivo,...

...
Ako uzmemo za podatak broj nekretnina u vlasništvu, mi smo za njih velesila.


pa hebiga- to ti je iz YU nasledja, koje ti koristis po potrebi:))

...a i nisam bas sigurna da je tako- mrzi me sada da kopam podatke,...pri cemu je USA zemlja imigranata sa 330 meleona stanovnika u odnosu na 7 u Srbiji,...drugaciji je nacin zivota, nekome se vise isplati da rentira, nego da je vlasnik i sl.


Treba uočiti razliku između firmi koje stiču profit, i onih koji su na budžetu.


nesto si pomesao loncice u svakom smislu,...kultura i obrazovanje su kategorije koje bi trebalo da su pod "zastitom drzave", a ne da su dovedene do izvice opstanka.....tu ide i prica o unistavanju velikih preduzeca koje su dohodovale i ko je od toga profitira i ko danas ima prolaz za biznis i pod kojim uslovima,...

...kako se stvarno finansira bgnv,...a recimo Kolarac ce propasti zbog 30 000 evra.
solo solo 10:36 12.08.2020

Re: ,

jasan pokazatelj opsteg stanja u nekom drustvu.


To smo već shvatili u više navrata.
Šta dalje?
predatortz predatortz 10:44 12.08.2020

Re: ,

kako da ti kazem, ovo je uobicajeno sibicarenje- postoje parametri koji se broje u svim zemljama, a po njima se zna kako stoji USA, a kako Srbija,...tako da ti je to prica za ispred pordavnice uz pivo,..


Pivo ne pijem, naročito ne ispred prodavnice.

A, podaci kažu sledeće:



Američki nacionalni dug najveći je u istoriji – prešao je iznos od 26.000 milijardi, odnosno 26 biliona dolara. Kada se javni dug preračuna u odnosu na broj stanovnika, dolazi se do toga da svaki Amerikanac duguje oko 70.000 dolara.

Dug Sjedinjenih Američkih Država iznosio je u utorak 9. juna 26.003.751.512.345 dolara, pokazuju podaci američkog ministarstva finansija.


IZVOR

Амерички државни дуг тренутно је тежак 26,5 билиона долара и процентуално одговара износу од 100,5 посто БДП-а.


Izvor


Јавни дуг Србије износио је 24,12 милијарди евра на крају новембра 2019. године и чинио је 52,4 одсто бруто домаћег производа земље, објављено је на веб сајту Министарства финансија.

Izvor


Šta znam, što reče ti, imaju cifre koje se gledaju.


angie01 angie01 10:57 12.08.2020

Re: ,

Amerika se lista u najbogatije zemlje na svetu i najajca je velesila,...a znamo gde se tu nalazi Srbija,....to sa zaduzivanjem je isto triki- zavisi kako se ko zaduzio i za sta i cime je vezan povracaj novca i mogucnosti....
angie01 angie01 11:01 12.08.2020

Re: ,

To smo već shvatili u više navrata.
Šta dalje?


pa i to se zna- ali nema volje, snage, ideje,...pametni odlaze,...pa je prosek neonacionaliste udvornicki odgajenog sve ovo izlio u bronzi,...
predatortz predatortz 11:03 12.08.2020

Re: ,

angie01
Amerika se lista u najbogatije zemlje na svetu i najajca je velesila,...a znamo gde se tu nalazi Srbija,....to sa zaduzivanjem je isto triki- zavisi kako se ko zaduzio i za sta i cime je vezan povracaj novca i mogucnosti....



Amerika i Japan se broje u najzaduženije države sveta.
Za otplatu Američkog duga znamo kako će biti, stradaće nečija deca jer je američka nafta ispod njihove kuće, škole, obdaništa... Kolaterala.

Kako će Japan to da reši, videćemo.
angie01 angie01 11:31 12.08.2020

Re: ,

Amerika i Japan se broje u najzaduženije države sveta.


al to nikakve veze sa ovimo cemu pricamo nema....da se sada ne ponavljam, da su zaduzivanja razlicita, kao i vracanje...poceo si od madone i Kardasijanke, a zavrsio si sa uas dugovanjem:).
predatortz predatortz 11:48 12.08.2020

Re: ,

angie01
Amerika i Japan se broje u najzaduženije države sveta.


al to nikakve veze sa ovimo cemu pricamo nema....da se sada ne ponavljam, da su zaduzivanja razlicita, kao i vracanje...poceo si od madone i Kardasijanke, a zavrsio si sa uas dugovanjem:).


Ti si rekla da je sramota jednog društva da estrada bude plaćenija od umetnika.
Ja sam rekao da je to univerzalno.
Što se tiče bogatstva jednog društva, ti si rekla da imaju cifre koje to pokazuju. Zainteresovala si me, pa sam ih našao. Iznenadio sam se. Prijatno.

Ono što ti nećeš da razumeš je zakon ponude i potražnje.
Slažem se da umetnici u razvijenijim zemljama žive bolje nego naši, ali u odnosu na estradu tih zemalja stanje je manje više isto.
Ostalo je platežna moć države.
Ne znam za neku u kojoj su profesori, naročito ne u osnovnim i srednjim školama, nešto puno plaćeni. Lekari jesu, ali onda nemamo ovaj sistem zdravstvenog osiguranja koji imamo.
A dve stvari, za koje ću uvek priznati da su valjale u bivšoj državi, dostupno zdravstvo i dostupno školstvo, mislim da nije u interesu nikog od nas da čačkamo i pravimo tržišnu i elitističku priču.

Jednostavno, ko hoće pare neka ne ide u prosvetu. Tamo ih nema. Inače, prosveta je cool zanimanje za žene uspešnih muževa. Možeš da ga radiš iz ljubavi, da mu se posvetiš, da budeš gospođa... No, para tu nema.
angie01 angie01 12:16 12.08.2020

Re: ,

Ja sam rekao da je to univerzalno.


pa nije!

Ono što ti nećeš da razumeš je zakon ponude i potražnje


kazes da kod nas vazi zakon ponude i potraznje, a da je ovo posledica:)))


Ostalo je platežna moć države.


stvar je uredjenosti drzave i prioriteta koje postavlja.


Lekari jesu, ali onda nemamo ovaj sistem zdravstvenog osiguranja koji imamo.


zanimljivo- koje to zdravstveno osiguranje imamo,...i kako to izgleda na terenu?

u Kanadi recimo, zdravstvo je besplatno,...i lekari imaju odlicnu zaradu.


mislim da nije u interesu nikog od nas da čačkamo i pravimo tržišnu i elitističku priču.



gde je tu trzisna i elitisticka prica?

Jednostavno, ko hoće pare neka ne ide u prosvetu. Tamo ih nema. Inače, prosveta je cool zanimanje za žene uspešnih muževa. Možeš da ga radiš iz ljubavi, da mu se posvetiš, da budeš gospođa... No, para tu nema.


omajngot- ti ne kapiras osnovno- da mora za sva zanimanja da postoji neki standard, koga ovde jednostavno nema.
predatortz predatortz 12:20 12.08.2020

Re: ,


zanimljivo- koje to zdravstveno osiguranje imamo,...i kako to izgleda na terenu?


Izgleda ovako:

Ja sam, pre par godina, operisao žučnu kesu. Ne u Beogradu, nego u Loznici, primljen kao hitan. Uradili mi laparaskopski zahvat, nikad nikakav problem nakon njega nisami imao, ljubazno se prema meni ophodili, smeštaj tokom boravka u bolnici (ja nisam razmažen) sasvim zadovoljavajući.

Platio neku participaciju od 150 dinara.

E, da vidim gde to ima?!
predatortz predatortz 12:22 12.08.2020

Re: ,

omajngot- ti ne kapiras osnovno- da mora za sva zanimanja da postoji neki standard, koga ovde jednostavno nema.


Kako nema?
Plata prosvetnog radnika od do, pa izvoli.
To se, inače, zove standar. Znaš koliko ćeš da radiš, znaš koliko ćeš za taj rad da budeš plaćen. Nepoznanica nema.
angie01 angie01 12:28 12.08.2020

Re: ,

E, da vidim gde to ima?!


rekoh ti gde.

ako svaki gradjanin ulaze u to zdravstvo, a nema mogucnosti da dodje na vreme na pregled, terapiju ili sta god, onda nesto nije u redu,...taj tvoj slucaj recimo ne pokriva smrt moje drugarice, koja nije ni stigla na prvu terpaiju, jer nije bilo slobodnih termina....ili ja odem uputom kao hitan slucaj u januaru na VMA, a oni mi zakazu pregled za september- sto znaci, ako je nesto kakano u pitanju, ja do tog septembra ne mogu ni da dobacim.


angie01 angie01 12:34 12.08.2020

Re: ,

To se, inače, zove standar.


nemas pojma- kao i obicno,...standard je kada od svojih primanja mozes da pokrijes prosecne bazicne fiksne troskove,...a obicno se ustanovljava od najnizeg....a ti kod nas imas plate i penzije u najvecem broju, koje to ne pokrivaju,...pa onda one velike prave onaj prosek koji se obicno objavljuje,...u Srbiji vlada siromastvo i samo povlasceni sloj sa knjizicom i oko njega ima pristup normalnom zivotu, ili onom preko toga,....sto ti kako sam shvatila prezires i kritikujes i to za period gde to nije ni blizu izgledalo ovako i gde je neki prosek funkcionisao vise nego pristojno,...ali sada branis mnogo gori oblik takve raspodele.
predatortz predatortz 12:34 12.08.2020

Re: ,

sto znaci, ako je nesto kakano u pitanju, ja do tog septembra ne mogu ni da dobacim.



Iskreno se nadam da nije.
Inače, s kim ću da se svađam ovde?
solo solo 12:55 12.08.2020

Re: ,

pa i to se zna- ali nema volje, snage, ideje,..


Znači ništa.
solo solo 13:03 12.08.2020

Re: ,

Ja sam, pre par godina, operisao žučnu kesu. Ne u Beogradu, nego u Loznici, primljen kao hitan. Uradili mi laparaskopski zahvat, nikad nikakav problem nakon njega nisami imao, ljubazno se prema meni ophodili, smeštaj tokom boravka u bolnici (ja nisam razmažen) sasvim zadovoljavajući.

Platio neku participaciju od 150 dinara.

E, da vidim gde to ima?!


Tolko bi platio i u Beogradu u državnoj bolnici.To o čemu pišeš su rudimenti Titove Jugoslavije koja još traje a po kojoj se izdašno pljuje. Tranzicija u zdravstvu nije obavljena. Živiš deklarativno u kapitalizmu a lečiš se u ,,diktiranom,, socijalizmu.

Po današnjem cenovniku u Beogradu u Medigrup (privatna bolnica) to bi te koštalo 1600 evra.

https://www.medigroup.rs/usluge/hirurgija/opsta-hirurgija/zucna-kesa-laparoskopska


Živeo samoupravni socijalizam. Jebo lud zbunjenog.

Pozdrav za Čarlija.
vcucko vcucko 13:03 12.08.2020

Re: ,

angie01

normalno je da se uporedjuju primanja u devijantno postavljenim odnosima, to nije gledanje u tudji tanjir- nije normalno da pevaljka ima primanja, status i benefite visestruko vece od kulturnih pregalnika, narocito u zemlji u kojoj se tesko zivi,...nije normalno da je lekar svojim primanjma daleko iza fudbalera, recimo,...pri cemu je estrada uvek bila uporiste vlasti, a sport biznis istih tih politickih faktora,...


Nabrojano vredi za sve zemlje sveta, Bocvanu i Švajcarsku podjednako.
Ledi Gaga (isto pevaljka) zarađuje i bahati se neuporedivo više od profesorke klavira na konzervatorijumu u USA (da se ogradim, možda ona u Šibojgenu zarađuje više). Mesi i Ronaldo i Rođa i Đovak i sve sportske megazvezde takođe.
To je čist odnos ponude i potražnje.

angie01

...ali ponizavati vrhunske profesije, koje su u sluzbi opsteg dobra, nedolicnim primanjima je jasan pokazatelj opsteg stanja u nekom drustvu.

Naravno, samo kako da očekuješ od sive većine koja guta farmu i Parove da se ponaša kako dolikuje ljudima sa velikim LJ?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana