Društvo| Istorija| Politika| Život

Uličarenje države

loader RSS / 01.08.2020. u 16:25

Slučaj Jovović. Nazivanje ulice po njemu. Slučaj Srbija. Jedni su ekstremno odobrili, povučeni strašću, a bez ikakve svesti o proširenim značenjima takvog akta, dok su drugi isto to ekstremno osudili, vođeni ledenom intelektualštinom i uz nimalo iskazanog sluha za "duševni motiv" u slučajevima odmazde zbog nekog neizrecivo gnusnog postupanja, u slučajevima koji se ne mogu matematički oivičiti naučničko-istoričarskim modelima, niti pojednostavljenim nvovskim principijelnostima. Ni jedan ekstremizam nije dobar. Ni ovaj ostrašćeni, ni ovaj ledeni. Kod oba je svest sužena. Ne brzati. Ovo nije samo nacionalna ložnja i osećaj dostizanja pravde, već je u pitanju i ugled pravne države, taktičnost, diplomatska mudrost... Pavelić je bio jedan od nagorih krvnika ikada i papstvo mu je beskrajno zahvalno na milion ubijenih i proteranih "šizmatika" (Srba pravoslavaca); najmanje što je moglo da uradi za njega jeste da ga kao nenadmašnog ratnog zločinca kroz Pacovske kanale skloni od ruke pravde. Da nekome zamerite što ga je, takvog, iz zasede ubio? Teško. To je krajnja, radikalna dilema za čoveka. Ta vrsta odmazde se mora razumeti, ne i opravdati, jer ogroman broj ljudi je više nego ogorčen sotonijom ovog papskog izvršnog organa. Ovde, u Srbiji, kad je o ovom slučaju reč, po sredi su lična osećanja većine ljudi, osećanja za čije objašnjenje na žalost ne manjka materijala. Ipak, ipak, treba gledati i širu sliku, tj. Srbiju kao civilizovanu zemlju, koja mora da gali nekakve principe i mere ponašanja. E, tu već nema o-ruk odluka i načina razmišljanja. Jednostavno nije pametno, nije dozvoljivo za državu da svesno pusti da jedan ipak izvršitelj ubistva, Jovović, koliko god nama možda godilo to što je uradio, bude zvanično pohvaljen tako što će neka ulica dobiti ime po njemu. Definitivno, to je neproduktivno po državu. Po sliku ozbiljnosti države. Posebno naše koja je stalno pod prismotrom i spolja se samo čeka neka brljotina. Treba razdvojiti ličnu strast i državni interes. Bez ikakve sumnje, država je ceo ovaj slučaj isprodukovala u svom starom maniru, da bi se dodvorila osećanjima većine ljudi. Zloupotrebila je emotivni odnos ljudi prema ovom pitanju. Dakle, isturila je onog nesretnog vEsića da stvar sprovede u delo. Pravi čovek za takve stvari. Em završi posao, em vam se gadi da komentarišete bilo koje njegove postupke, pa se u temi ne zadržavate mnogo, što se odozgo u krajnjoj liniji i hoće. Ukoliko neko baš stavi primedbu cela ta rabota će se medijskim finesama ponajviše preusmeriti na njega kao izvođača, a ne na sam vrh države, koji će se ako treba ograditi i reći da je to bila jedna lokalna odluka u koju oni, kao veliki poštovaoci nezavisnosti institucija, neće da se mešaju. To je funjarska politika koja dnevno, po niskoj ceni, kupuje osećanja ljudi, a od koje Srbija ima samo štete. 



Komentari (294)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

hoochie coochie man hoochie coochie man 21:56 01.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija

alselone
Dodeljivanje ulice ubici?

Bože što si se profinio.

Čuj profinio, to samo nisi primećivao do sad:)

Ili možda jesi?
Grešim li kad mislim i da smo imali različita mišljenja o onom ispijanju otrova od strane Praljka?

Meni je to bilo mučno, bez obzira što je Praljak u pitanju, a ako se dobro sećam ti si se sa tim zezao.

Možda ima i ovde nečeg sličnog.
maksa83 maksa83 22:15 01.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija

Ne ubistvo, dodeljivanje ulice ubici, to vidim kao dilemu ako nije bilo precizno.

Au tek kad čuješ koliko ulica ima Miloš Obilić, za uspešan pokušaj ubistva stranog državnika...
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:25 01.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija

maksa83
Ne ubistvo, dodeljivanje ulice ubici, to vidim kao dilemu ako nije bilo precizno.

Au tek kad čuješ koliko ulica ima Miloš Obilić, za uspešan pokušaj ubistva stranog državnika...


Ajd potrudi se malo, verovatno postoje neki sličniji slučajevi, ovaj baš ne odgovara.
nsarski nsarski 22:27 01.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija

maksa83
Ne ubistvo, dodeljivanje ulice ubici, to vidim kao dilemu ako nije bilo precizno.

Au tek kad čuješ koliko ulica ima Miloš Obilić, za uspešan pokušaj ubistva stranog državnika...


maksa83 maksa83 22:29 01.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija

Ajd potrudi se malo, verovatno postoje neki sličniji slučajevi, ovaj baš ne odgovara.

Eno ti dole. Čovek Jermenin dobio ne ulicu, nego trg u stranoj zemlji.

A i ovaj dobio koješta - Witold Pilecki.

hoochie coochie man hoochie coochie man 22:31 01.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija


Eno ti dole. Čovek Jermenin dobio ne ulicu, nego trg u stranoj zemlji.
eno tebi gore, ja to okačio odavno:)
loader loader 15:51 02.08.2020

Re: Jugoslavija, bre, bila mnogo ozbiljnija

Imala je ona naravno svoje probleme, komunizam pre svega, ali brajko da se ovako nešto uradi, pa neka je i Mosad dojavio, nije slučajno dojavio, ne mogu amaterske države da izvedu.

Да, komunizam pre svega. Даље не мора.

"ali brajko da se ovako nešto uradi, pa neka je i Mosad dojavio, nije slučajno dojavio, ne mogu amaterske države da izvedu."

Ако није аматерска, зашто би мосад таквој држави нешто дојављивао, уместо да сама, тако неаматерска, дозна где је мета. Ипак је то само комунистичка прћија. Све остало је мит о браварији. Жао ми је стварних бравара. То је занимање за респект.





maksa83 maksa83 22:23 01.08.2020

Trg u Marselju


je nazvan po Soghomon Tehlirianu, koji je uradio manje više što i Blagoje Jovović.


hoochie coochie man hoochie coochie man 22:30 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

maksa83

je nazvan po Soghomon Tehlirianu, koji je uradio manje više što i Blagoje Jovović.



U iznajmljenom stančiću jedne valjevske novogradnje živi potomak jednog od najvećih heroja Jermenije. Dve uramljene stare porodične fotografije, nekoliko primeraka izložbenog kataloga o valjevskim Jermenima u izdanju ovdašnjeg muzeja i - živo sećanje.

To čuva Vartkes Tehlirijan Marković (87) kao uspomenu na svoju porodicu koju je veliki pokolj Jermena od strane Turaka 1915. godine doveo u našu zemlju gde su svom jermenskom prezimenu dodali i ono srpsko - Marković.

Vartkes je bratić Soghomona Tehlirijana, koga je istorija zabeležila kao osvetnika koji je 1921. godine u Berlinu ubio Mehmeta Talat-pašu
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:35 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

hoochie coochie man
maksa83

je nazvan po Soghomon Tehlirianu, koji je uradio manje više što i Blagoje Jovović.



U iznajmljenom stančiću jedne valjevske novogradnje živi potomak jednog od najvećih heroja Jermenije. Dve uramljene stare porodične fotografije, nekoliko primeraka izložbenog kataloga o valjevskim Jermenima u izdanju ovdašnjeg muzeja i - živo sećanje.

To čuva Vartkes Tehlirijan Marković (87) kao uspomenu na svoju porodicu koju je veliki pokolj Jermena od strane Turaka 1915. godine doveo u našu zemlju gde su svom jermenskom prezimenu dodali i ono srpsko - Marković.

Vartkes je bratić Soghomona Tehlirijana, koga je istorija zabeležila kao osvetnika koji je 1921. godine u Berlinu ubio Mehmeta Talat-pašu


I dobro, što ti onda smeta Jovović? Ja mislim da je on odavno trebalo da dobije ulicu, ne samo u Beogradu, već širom Srbije.

U Beogradu i spomenik. Ne neki megalomanski kakve ovi vole da prave, neki skroman al negde na primer na Kalemegdanu, da gleda preko Save ka Sremu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:45 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

I dobro, što ti onda smeta Jovović

Ne znam, nešto mi tu škripi a teško mi da precizno definišem.

Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.

Možda zato što ne znam mnogo, skoro ništa o Jovovićevom ostatku života, karaktera, biografije.

Ubio Pavelića, ok, četnik, ok, ali malo je to.

Sa druge strane, ovo davanje ulice mi malo vuče na senzacionalizam, na osvetu, na inat, sve to, a ništa od toga ne treba da bude osnov na kome se vodi Srbija.

Možda je pre davanja ulice trebalo malo više u javnosti osvetiti ličnost Jovovića, da ga ljudi upoznaju, a biće ulica za krštavanje.
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:48 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

hoochie coochie man
I dobro, što ti onda smeta Jovović

Ne znam, nešto mi tu škripi a teško mi da precizno definišem.

Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.

Možda zato što ne znam mnogo, skoro ništa o Jovovićevom ostatku života, karaktera, biografije.

Ubio Pavelića, ok, četnik, ok, ali malo je to.

Sa druge strane, ovo davanje ulice mi malo vuče na senzacionalizam, na osvetu, na inat, sve to, a ništa od toga ne treba da bude osnov na kome se vodi Srbija.

Možda je pre davanja ulice trebalo malo više u javnosti osvetiti ličnost Jovovića, da ga ljudi upoznaju, a biće ulica za krštavanje.


Pa dobro, pogledaj za početak ispod onu emisiju koju sam linkovao. Ja sam inače upoznat sa slučajem Jovović odaaaaavno, pričala mi još ko klincu rodbina u "neprijateljskoj emigraciji" u Londonu
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:54 01.08.2020

Re: Trg u Marselju


Pa dobro, pogledaj za početak ispod onu emisiju koju sam linkovao

Gledao:)
Ali pogledaću opet, naravno.
Ali... opet ali :)

Pazi, Pavelić, ne bilo ko Pavelić smaknut, i o čoveku koji je to uradio neka kratka emisijica i tras... ulica.

Ne čini mi se to normalnim sledom stvari.
vrabac_onaj vrabac_onaj 23:05 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

hoochie coochie man


Ne čini mi se to normalnim sledom stvari.


Tu si u pravu, ali šta je u ovoj kukavnoj zemlji normalno?

Nego, da ti ispričam nešto.
Ovo sad kad smo bili na Zlataru (sinoć se vratio), po nekoj preporuci rezervisali smeštaj, odmah iznad Uvca tj. Sjeničkog jezera.
I znaš ono, kada prvi put ideš malo si skeptičan, ne znaš šta te čeka.
Međutim čim sam ušao i video slike na zidu, znao sam da sam u dobroj domaćinskoj kući :)

maksa83 maksa83 23:06 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

Pazi, Pavelić, ne bilo ko Pavelić smaknut, i o čoveku koji je to uradio neka kratka emisijica i tras... ulica.

Ne čini mi se to normalnim sledom stvari.

Misliš normalno je da prvo dobije ulicu, pa emisija, pa onda rokne Pavelića?
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:26 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

maksa83
Pazi, Pavelić, ne bilo ko Pavelić smaknut, i o čoveku koji je to uradio neka kratka emisijica i tras... ulica.

Ne čini mi se to normalnim sledom stvari.

Misliš normalno je da prvo dobije ulicu, pa emisija, pa onda rokne Pavelića?

Ne, normalno bi bilo da je to uradio kao pripadnik neke regularne državne službe.
Što bi se, da su njegovi pobedili, verovatmo i desilo.
Ovako, pobedili oni što su pobedili, pa sve mora da bude nenormalno, pa i ubistvo Pavelića.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:27 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

znao sam da sam u dobroj domaćinskoj kući :)

Pa da.
Zato ljudi i stavili sliku, da se vidi da je čestita kuća.
maksa83 maksa83 23:40 01.08.2020

Re: Trg u Marselju

Ovako, pobedili oni što su pobedili, pa sve mora da bude nenormalno, pa i ubistvo Pavelića.

Kako bi izgledlao normalno ubistvo Pavelića?
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:02 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.


Што би се рекло "unlawful killing".

У ствари, имајући у виду монструозност усташких злочина, ја се чудим да није било више осветника.
timotije timotije 06:45 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

У ствари, имајући у виду монструозност усташких злочина, ја се чудим да није било више осветника.


Sada sam doznao da je Jovović bio četnik, a znao sam da je UDBA pripremala otmicu ili atentat na Pavelića.
j_grandson j_grandson 07:43 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

hoochie coochie man
I dobro, što ti onda smeta Jovović

Ne znam, nešto mi tu škripi a teško mi da precizno definišem.

Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.
...

Ne, nije jedan čovek ubio drugog.
Jer to drugo nije bio čovek.
To drugo je bio zver i najpoganija gamad.
To drugo je nedostojno da se zove čovekom.
docsumann docsumann 08:17 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

maksa83
Ovako, pobedili oni što su pobedili, pa sve mora da bude nenormalno, pa i ubistvo Pavelića.

Kako bi izgledlao normalno ubistvo Pavelića?


možda tako da ga je ubio na mjestu, a ne da ovaj životari još 2 godine
maksa83 maksa83 08:21 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

možda tako da ga je ubio na mjestu, a ne da ovaj životari još 2 godine

Znam da neću pobrati lovorike za humanost (doduše nije da se pok. Ante time opterećivao) ali meni to da bežiš po svetu sa dva metka u kičmi i mučiš se izgleda kao bolji ishod nego da ga je rokn'o na mestu. Plus sve vreme stra', paranoja i osvrtanje kad će da probaju opet. Svaka nova nepoznata faca koju ugledaš ti možda radi o glavi. Predivno i neprocenjivo.
docsumann docsumann 08:24 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Jer to drugo nije bio čovek.
To drugo je bio zver i najpoganija gamad.
To drugo je nedostojno da se zove čovekom.


stepen razvoja i uređenosti nekog društva ogleda se i u tome kako se to društvo odnosi prema svojim najmonstrouznijim članovima.
ne prčasmo li o tome da niko od nas zapravo nema uticaja na ono što smo. koliko se sjećam i sam si zastupao takvo gledište.
docsumann docsumann 08:27 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

maksa83
možda tako da ga je ubio na mjestu, a ne da ovaj životari još 2 godine

Znam da neću pobrati lovorike za humanost (doduše nije da se pok. Ante time opterećivao) ali meni to da bežiš po svetu sa dva metka u kičmi i mučiš se izgleda kao bolji ishod nego da ga je rokn'o na mestu.


da dodam da se i moj racionalni i impuslivni dio ličnosti ne slažu oko toga
maksa83 maksa83 08:43 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

stepen razvoja i uređenosti nekog društva ogleda se i u tome kako se to društvo odnosi upravo prema svojim najmonstrouznijim članovima.

Kao civilizacija smo tu težak fejl, svako se uz malo sreće, veza i para može izvući iz bilo čega. Celo ono Naci rukovodstvo koje je izbeglo u Argentine i ostale Čilee je lepo tamo proživelo u svojim enklavama, pa Širo Iši koji je japanski Mengele koji je izboksovao imuninet u zamenu za svoju stečenu ekspertizu sa celom Unit 731 ekipom, itd. itd. Spram Japanaca Mengele izgleda kao radoznali doktor koji je voleo da radi sa ljudima.

Ponekad čovek mora duzne duradi ono što se uraditi mora.
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:53 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.

У чему је тачно твој проблем?

Ја бих рецимо имала проблем да су српски осветници постављали бомбе по Загребу, где неминовно страдају и они који нису окрвавили руке, али овде идентификација није била спорна, радило се о Павелићу, као што нису спорни ни злочини државе НДХ коју је водио.
docsumann docsumann 08:56 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Ponekad čovek mora duzne duradi ono što se uraditi mora.


skroz ok, mislim da pričamo o drugačijim kontekstima.
jedan je kad osvjedočeni zlikovci ostaju izvan domašaja pravnog sistema (namjerno izbjegavam riječ pravda), a drugi - šta taj sistem inače radi sa najgorim zlikovcima.
u prvom, likvidacija pored puta nije faul, u drugom jeste.
maksa83 maksa83 09:00 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

У чему је тачно твој проблем?

Da. Huči bre, ni ja ne razumem. Opkoliti jedan grad i mrcvariti ga s okolnijeh brda 4 godine (i u procesu strada puno nevinih, među njima i deca) je sasvim legitimna ratna strategija a roknuti jednog psihopatu na vrhu lanca koji je sistematski tamanio narod je sad moralni problem? Dafuq man...
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:01 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Ponekad čovek mora duzne duradi ono što se uraditi mora.

apacherosepeacock apacherosepeacock 09:03 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

principessa_etrusca
Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.

У чему је тачно твој проблем?

Ја бих рецимо имала проблем да су српски осветници постављали бомбе по Загребу, где неминовно страдају и они који нису окрвавили руке, али овде идентификација није била спорна, радило се о Павелићу, као што нису спорни ни злочини државе НДХ коју је водио.


Saglasna 100%.

Zato ja nisam protivnik ni smrtne kazne za kapitalne zločine (plus ovo što navodi maksa - eksperimentisanje na ljudima, genocid), neka je ima i neka se izriče samo u 100% potvrđenim situacijama/dokazima. (retko, ali postoji)
vrabac_onaj vrabac_onaj 09:17 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

principessa_etrusca


Ја бих рецимо имала проблем да су српски осветници постављали бомбе по Загребу, где неминовно страдају и они који нису окрвавили руке


Gledah pre nešto godina neku emisiju o tome kako su, neposredno posle rata, neki jevrejski osvetnici hteli da ubace otrov u vodovod u neki od večih nemačkih gradova (mrzi me sad da guglam, ali mislim da je Minhen bio u pitanju) i potruju ceo grad.
Srećom sprečiše ih pametni među njima.
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:17 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

maksa83
У чему је тачно твој проблем?

Da. Huči bre, ni ja ne razumem. Opkoliti jedan grad i mrcvariti ga s okolnijeh brda 4 godine (i u procesu strada puno nevinih, među njima i deca) je sasvim legitimna ratna strategija a roknuti jednog psihopatu na vrhu lanca koji je sistematski tamanio narod je sad moralni problem? Dafuq man...

Могуће да се ради о формалистичком схватању легалности, па у ратним околностима важе једна правила, а у мирнодопском Буенос Аиресу друга.

Ипак, основа права (as in law) и правосуђа је да апроксимира правду, у чему некада успева, а некада тотално промаши.

Треба се сетити и Крикора Левонијана и Рафија Елбекијана, јерменских атентатора на турског амбасадора у Београду. Амбасадор је био званични представник државе која је негирала да је почињен геноцид 1915, односно, наставила је да подржава учињену неправду, па је био легитимна мета. Леон Клингхофер у својим инвалидским колицима на крузеру Акиле Лауро то није био.
vrabac_onaj vrabac_onaj 09:19 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

vrabac_onaj
principessa_etrusca


Ја бих рецимо имала проблем да су српски осветници постављали бомбе по Загребу, где неминовно страдају и они који нису окрвавили руке


Gledah pre nešto godina neku emisiju o tome kako su, neposredno posle rata, neki jevrejski osvetnici hteli da ubace otrov u vodovod u neki od večih nemačkih gradova (mrzi me sad da guglam, ali mislim da je Minhen bio u pitanju) i potruju ceo grad.
Srećom sprečiše ih pametni među njima.


Ipak je Nirnberg bio u pitanju.
docsumann docsumann 09:29 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Амбасадор је био званични представник државе која је негирала да је почињен геноцид 1915, односно, наставила је да подржава учињену неправду, па је био легитимна мета.


au, ovim kriterijumom si iscrtala mete po hiljdama diplomata širom svijeta.

principessa_etrusca principessa_etrusca 09:52 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

docsumann
Амбасадор је био званични представник државе која је негирала да је почињен геноцид 1915, односно, наставила је да подржава учињену неправду, па је био легитимна мета.

au, ovim kriterijumom si iscrtala mete po hiljdama diplomata širom svijeta.

Ризик посла.

Турска је у ствари баш специфичан случај. Почињен је ужасан геноцид који та држава већ преко сто година упорно пориче, а ако се појави неки дисонантан глас, брзом брзином је ућуткан.
docsumann docsumann 11:03 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Турска је у ствари баш специфичан случај. Почињен је ужасан геноцид који та држава већ преко сто година упорно пориче, а ако се појави неки дисонантан глас, брзом брзином је ућуткан.


ali ko verifikuje legitimnost meta?
je l' ona dirketno proizlazi iz istorijskog pamćenja nekog naroda ili joj treba i međunarodni blagoslov?

jesu li Vesli Klark ili Klinton legitimna meta za Srbina rodoljuba? ili je nužan kriterijum postojanje genocida.
u tom slučaju šta Bošnjaci da rade povodom Srebrenice. kod njih je taj slučaj zavreden pod genocid, a i međunarodna zajednica ga je formalno tako okarakterisala?
j_grandson j_grandson 11:07 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

docsumann
Jer to drugo nije bio čovek.
To drugo je bio zver i najpoganija gamad.
To drugo je nedostojno da se zove čovekom.


stepen razvoja i uređenosti nekog društva ogleda se i u tome kako se to društvo odnosi prema svojim najmonstrouznijim članovima.
ne prčasmo li o tome da niko od nas zapravo nema uticaja na ono što smo. koliko se sjećam i sam si zastupao takvo gledište.

Nešto drugačije je ono što sam ja napisao da su ljudi, u suštini, reaktivna bića - i da su njihve reakcije, uglavnom, reakcije na spoljašnju ekscitaciju.
O ljudima je reč.
Pavelić to nije bio.

Da je komunjarska država bila ikakva (kakve joj lovorike kače), našli bi ga za godinu dana.
Kako su ga tražili, tako su ga i pronašli.
Da - verujem da bez braće Jevreja nikada ne bi bio pronađen.
Hvala im!
j_grandson j_grandson 11:11 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

docsumann
Турска је у ствари баш специфичан случај. Почињен је ужасан геноцид који та држава већ преко сто година упорно пориче, а ако се појави неки дисонантан глас, брзом брзином је ућуткан.


ali ko verifikuje legitimnost meta?
je l' ona dirketno proizlazi iz istorijskog pamćenja nekog naroda ili joj treba i međunarodni blagoslov?

jesu li Vesli Klark ili Klinton legitimna meta za Srbina rodoljuba? ili je nužan kriterijum potojanje genocida.
u tom slučaju šta Bošnjaci da rade povodom Srebrenice. kod njih je taj slučaj zavreden pod genocid, a i međunarodna zajednica ga je formalno tako okarakterisala?


Neka rade šta oni misle da treba da rade.
Isto tako i mi!
Ko smo mi da mislimo šta bi oni trebalo da rade?
Usput - poserem se na takvu međunarodnu zajednicu i njene aršine. Čak i tu u tom okruženju smrti nisu jednake. Jedan aršin za muslimanske, a drugi za srpske.
Aaaa, da - pa Srbi su dobili ono što su zalužili.
Jebiga - samo jedna sitničica, dobili su to akontativno - pre Srebrenice.
docsumann docsumann 11:19 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Neka rade šta oni misle da treba da rade.
Isto tako i mi!
Ko smo mi da mislimo šta bi oni trebalo da rade?


mislim da svi misle da bi trebala da postoji jedinstvena pravna norma za sve. mada opet svi u toj normi sebe vide kao žrtve.

i ne pričam o velikim i silnim, oni misle da to za njih ne važi, već o nama, malim narodima s prevelikim istorijama.
docsumann docsumann 11:28 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Nešto drugačije je ono što sam ja napisao da su ljudi, u suštini, reaktivna bića - i da su njihve reakcije, uglavnom, reakcije na spoljašnju ekscitaciju.


dobro.
moje mišljenje je da smo mi determinisani na mnogo dubljem nivou.
čovjek ne bira sebi ni pol, ni rasu, ni naciju, roditelje, fizički izgled, inteligenciju, psihički profil.
čak i duša, ako postoji, i ona nam je dodjeljena, ili smo mi dodjeljeni njoj...
sve nam je to dato i nizašta se nismo pitali. ponajmanje da li uopšte želimo da postojimo.

a eto, ipak smatramo da imamo slobodnu volju
j_grandson j_grandson 11:47 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

docsumann
Nešto drugačije je ono što sam ja napisao da su ljudi, u suštini, reaktivna bića - i da su njihve reakcije, uglavnom, reakcije na spoljašnju ekscitaciju.


dobro.
moje mišljenje je da smo mi determinisani na mnogo dubljem nivou.
čovjek ne bira sebi ni pol, ni rasu, ni naciju, roditelje, fizički izgled, inteligenciju, psihički profil.
čak i duša, ako postoji, i ona nam je dodjeljena, ili smo mi dodjeljeni njoj...
sve nam je to dato i nizašta se nismo pitali. ponajmanje da li uopšte želimo da postojimo.

a eto, ipak smatramo da imamo slobodnu volju

Pa što nisi rekao da želiš moje mišljenje na mnogo dubljem nivou?
Ako je tako - onda samo uzmeš moje mišljenje i smeštiš ga na nivo koji želiš.
docsumann docsumann 12:01 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Pa što nisi rekao da želiš moje mišljenje na mnogo dubljem nivou?


reaktivnot je samo jedan aspekt ispoljavanja ličlnoti, njena determinisanost je širi pojam.
i sama reaktivnost, kao i mogućnost da se mjenjamo pod uticajem sredine je upisana u naš kod.
na to sam mislio.
hoochie coochie man hoochie coochie man 12:05 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

maksa83
Ovako, pobedili oni što su pobedili, pa sve mora da bude nenormalno, pa i ubistvo Pavelića.

Kako bi izgledlao normalno ubistvo Pavelića?

To nije nepoznato valjda nikom.
Najnormalnije bi bilo da ga država locira, traži izručenje, sudi mu, presudi i rokne.

Ali ona država (uređena, rekoste) to nije htela (iz nekih razloga) čak je to i skrivala, nije se u školama učilo kako je skončao Pavelić.

I presudio mu četnik u nekoj amatersko akciji, mnogo amaterskijoj od sličnog primera sa Jermeninom, sa manje smisla i manje na kraju i efekta od jermenskog slučaja.

Imam ja razumevanja za čin pojedinca, ne žalim ja Pavelića, ali sve je to što je urađeno godi impulsu, a racionalnom baš i ne. (docs)
alselone alselone 12:13 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

stepen razvoja i uređenosti nekog društva ogleda se i u tome kako se to društvo odnosi prema svojim najmonstrouznijim članovima.


Au što ste svi progresivni nad Pavelićevom sudbinom odmah posle WWII.

Koje sablažnjavanje, zgrađavanje, neverica, gadjanje, sve stroga viševekovna gradjanska tradicija izbija, te trebalo je ovo, te da se doveze pa da mu se sudi, kao da je papagaj pa da se preveze iz Južne Amerike, te nije tako trebalo, moramo izgraditi društvo bla bla.

Da vam kažem samo ovako - da smo se malo više osvetnički ponašali posle WWI, WWII, gradjanski ratova i političkih revolucija, mnogo bi nam bolje bilo nego sada. Ne bi bilo idealno, i dalje bi se moglno naricati nad sudbinama, ali bi bilo bolje nego danas.
hoochie coochie man hoochie coochie man 12:21 02.08.2020

Re: Trg u Marselju


Da vam kažem samo ovako - da smo se malo više osvetnički ponašali posle WWI, WWII, gradjanski ratova i političkih revolucija, mnogo bi nam bolje bilo nego sada. Ne bi bilo idealno, i dalje bi se moglno naricati nad sudbinama, ali bi bilo bolje nego danas.

A gde je granica te pravedne osvete od strane pojedinca?
Ok Pavelića roknuti je u redu.
I koga još?
Da li je bilo u redu roknuti Đilasa, Krcuna, Rankovića.
A možemo i dalje, Gotovinu, Tačija, Haradinaja.
Ili još dalje, Arkana, Legiju, ovog iz Jovanjice.
A siguran sam da postoje ljudi za koje bi se moglo imati razumevanja da ih pobiju.
docsumann docsumann 12:21 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Au što ste svi progresivni nad Pavelićevom sudbinom odmah posle WWII.


zalećeš se alse.

to je bilo opšte mjesto. i kao takvo jeste tačno.

Da vam kažem samo ovako - da smo se malo više osvetnički ponašali posle


mislim da su baš to imali na umu ovdašnji pobjednici kad su se obračunavali sa "saradnicima okupatora" nakon WWII.

za šta bi novoustaše imale da se uhvate da im nije Blajburga?
sad na tom mitu pokušavaju da revidraju svoju istorijsku poziciju, prikazujući se kao žrtve komunitičkog terora.


P.S. a o revanšizmu u prvom s.ratu, da li bi on zahvato i srpki narod s one strane Drine koji je većinki bio u austrougarkim redovima?
alselone alselone 12:23 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

A gde je granica te pravedne osvete od strane pojedinca?


Ne znam. A ako ne znam, to znači da je nema?
alselone alselone 12:25 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

P.S. a o revanšizmu u prvom s.ratu, da li bi on zahvato i srpki narod s one strane Drine koji je većinki bio u austrougarkim redovima?


Da, nego da krenemo metodom Izvlaćenja graničnih primera... Pridruži se Hučiju.

Paste, osveta je evolutivni mehanizam. Sve velike države i narodi ga imaju, samo ga pakuju u lepo pakovanje. On upozorava naredne namernike da se ne zaleću jer dobro biti neće ako izgube.



docsumann docsumann 12:34 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Da, nego da krenemo metodom Izvlaćenja graničnih primera... Pridruži se Hučiju.


ne bih rekao da su srbi u sastvau au vojske granični primjer.


Paste, osveta je evolutivni mehanizam. Sve velike države i narodi ga imaju, samo ga pakuju u lepo pakovanje. On upozorava naredne namernike da se ne zaleću jer dobro biti neće ako izgube.


krvna osveta je najprirodniji mogući mehanizam, jer je neposredan i emotivno najpošteniji odgovor, ako se tako nešto može reći. pa opet znamo koliko je zla učinila.
alselone alselone 12:39 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

krvna osveta je najprirodniji mogući mehanizam, jer je neposredan i emotivno najpošteniji odgovor, ako se tako nešto može reći. pa opet znamo koliko je zla učinila.

Učinila, nije da nije. Ali smo sami sebi više učinili zla time što smo pišali na sopstvene žrtve time što nismo vijali njihove dželate.

I ovde ne mislim samo na direktnu krvnu osvetu. Mislim i na političke, ekonomske i druge osvete. Države su znale ekonomski da iznuruju svoje ili tudje delove koji su bili protiv njih u velikim ratovima. Politički takodje, lustracije, zatvorske kazne i slično.

Da smo recimo poslali stotinak spsovaca i julovaca u zatvor, pa makar i znali da je to bilo po zakonu to što su radili, pa da smo im našli kao Kaponeu neku utaju poreza i poslali na četrdesetogodišnje robije, da li bi danas ovako živeli.

Da smo drugačije postupili posle WWI sa neprijateljskim narodima u rođenoj državi, da li bi imali isto u WWII?

alselone alselone 12:44 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Na Paveliću ste našli da budete legalisti, braćo draga.

Zna se kako se odnosi prema nekim stvarima u životu.

Nije sjajno urađeno, nije sve po zakonu, ali samo skloniš pogled i kažeš "neka je", i idemo dalje, na nečemu drugom ćemo da ljuštimo legalisam i progresivne ideje.
docsumann docsumann 12:46 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Da smo recimo poslali stotinak spsovaca i julovaca u zatvor, pa makar i znali da je to bilo po zakonu to što su radili, pa da smo im našli kao Kaponeu neku utaju poreza i poslali na četrdesetogodišnje robije, da li bi danas ovako živeli.


lustracija je legalni pravni lijek. pravda i osveta nisu sinonimi.
doduše, nisu ni pravo i pravda, al dobro...

Da smo drugačije postupili posle WWI sa neprijateljskim narodima u rođenoj državi, da li bi imali isto u WWII?


brate, toga je u CG bilo - bijeli teror i obračunavanje sa zelenašima. i vidiš kako se nako 100 godina vratilo.
ne vidim ja tu nikakvog garanta boljoj (hipotetičkoj) sadašnjosti
alselone alselone 12:50 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

lustracija je legalni pravni lijek. pravda i osveta niu inonimi.
doduše, nisu ni pravo i pravda, al dobro...

Lustracija je pravni lijek koji je na ivici pravde, malo više osveta. Jer priznaješ da protivpravno ništa urađeno nije, pa opet na neki način kažnjavaš osobu.

Lustracija je čistka, samo nama prihvatljiva jer škartira one za koje mi mislimo da su pogrešni. Osveta, više nego pravda.


brate, toga je u CG bilo - bijeli teror i obračunavanje sa zelenašima. i vidiš kako se nako 100 godina vratilo.

Ne vidim. Ono što vidim je da se nama istorija ponavlja na svim frontovima jer ni jednom nismo zatvorili poglavlje.
docsumann docsumann 12:54 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

Ono što vidim je da se nama istorija ponavlja na svim frontovima jer ni jednom nismo zatvorili poglavlje.


ali intezitet reakcije je upravo proporcionalan represiji iz prošlosti.
poraženi se vraćaju kao žrtve (da ne kažem zombiji) po ovozemaljku pravdu za koju smatraju da im je uskraćena.
a nikad u tim osvetama nakon ratova ne mož pobit baš svu njine, da kad tad ne bi vaskrsnuli.

alselone alselone 12:56 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

a nikad u tim osvatama nakon ratova ne mož pobit baš svu njine, da kad tad ne bi opet vaskrsnuli.

I ne treba, jer to onda nije osveta, to je odmazda - osveta prema velikom broju ljudi neproporcinoalno učinjenom zlodelu. To zahteva onda narednu osvetu i tako u krug. Ne pričam o tome.
vrabac_onaj vrabac_onaj 13:00 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

brate, toga je u CG bilo - bijeli teror i obračunavanje sa zelenašima. i vidiš kako se nako 100 godina vratilo.


mislim da uzroci trenutnog stanja u CG nisu ti događaji, mada se oni propagandno, čak moglo bi se reči mitološki koriste.
mada je to onako poveznica na prvu, najlakše objašnjenje.
tako mi bar objasnili dole u samoj Crnoj Gori, dosta argumentovano sa sve nabrajanjem faimilija i ko je bio gde i uz koga i tada i u Drugom svetskom ratu.
docsumann docsumann 13:04 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

I ne treba, jer to onda nije osveta, to je odmazda - osveta prema velikom broju ljudi


teško je tu povući granicu.

moje mišljenje je da je bilo osvete i previše (izuezv lustracije nakon 5.oktobra) .
i da po pravilu ona donosi novo zlo.

docsumann docsumann 13:06 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

dosta argumentovano sa sve nabrajanjem faimilija i ko je bio gde i uz koga i tada i u Drugom svetskom ratu.


mnoge familije su bile na obje strane. neke čak iz vrlo racionalnih razloga.
da pobjednici zaštite poražene.
docsumann docsumann 13:07 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

alselone
a nikad u tim osvatama nakon ratova ne mož pobit baš svu njine, da kad tad ne bi opet vaskrsnuli.

I ne treba, jer to onda nije osveta, to je odmazda - osveta prema velikom broju ljudi neproporcinoalno učinjenom zlodelu. To zahteva onda narednu osvetu i tako u krug. Ne pričam o tome.


ovo sve se može odnositi i na svu elitu, ne samo na vojnike
vrabac_onaj vrabac_onaj 13:16 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

docsumann
dosta argumentovano sa sve nabrajanjem faimilija i ko je bio gde i uz koga i tada i u Drugom svetskom ratu.


mnoge familije su bile na obje strane. neke čak iz vrlo racionalnih razloga.
da pobjednici zaštite poražene.


Tako je, a bilo je tu i koriščenja situacije da se naplate neki stari dugovi između plemena pa čak i pojedinih bratstava koji nisu imali veze sa aktuelnom situacijom.

A kao što rekoh, na sve to je nadograđena savremena mitologija koja iskrivljue stvarne istorijske događaje.
Što kaže onaj moj spominjani ortak iz Podgorice: "Aj da vidim tog majčinog sina koji bi se onomad usudio da kaže Krstu Zrnovu da nije Srbin, pa Krsto bi mu sam na licu mesta presudio".
loader loader 15:53 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

znao sam da sam u dobroj domaćinskoj kući



loader loader 16:08 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

алселоне

Ali smo sami sebi više učinili zla time što smo pišali na sopstvene žrtve time što nismo vijali njihove dželate.


Нисмо се ми, Срби, ни питали да ли би их вијали.

Питали су се комунисти. Узгред, комунисти нису Срби, него комунисти. На једном од блогова мало шире рекох зашто мислим тако. Дакле, ништа се нисмо питали. Ако нечега јесте било, или ако нечега није било, онда је то само нагодба комуниста и играча споља. Без да су Срби икако учествовали. Шта год, у договорима комуниста и оних других - по се Србе ту ништа добро није могло десити, и није.

Дакле, не рачунати да су (не)активности током комунизма српски избор начина деловања. Срби се ту ништа нису питали. Већ комунисти и вањски спонзори.




loader loader 16:12 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

алселоне

Nije sjajno urađeno, nije sve po zakonu, ali samo skloniš pogled i kažeš "neka je", i idemo dalje, na nečemu drugom ćemo da ljuštimo legalisam i progresivne ideje.


Браво.

Дакле, у том "закону линча" држава нема шта да притрчава и легализује, и прави селфије са бирачима. Да се има мозга, шушкали би и правили са да су за случај дочули из новина, али да за тако озбиљне ствари не могу, као озбиљна држава, да се информишу из новина. Кад то дође на ред - испитаће случај. Сад су ту преговори око Метохије и Косова ... Кад се буде стигло, формираће се став и о тој другој теми, како се беше зове...

timotije timotije 17:17 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

loader
алселоне

Ali smo sami sebi više učinili zla time što smo pišali na sopstvene žrtve time što nismo vijali njihove dželate.


Нисмо се ми, Срби, ни питали да ли би их вијали.


Дакле, не рачунати да су (не)активности током комунизма српски избор начина деловања. Срби се ту ништа нису питали. Већ комунисти и вањски спонзори.


Iii?! Kada smo uzeli stvar u svoje ruke, kada smo se pitali, došli smo do stanja da nam fudbalski navijač vodi državu. Naravno, vodi je u propst i sramotu.
dragosevacsutra dragosevacsutra 21:11 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

lustracija je legalni pravni lijek.


u kom to konkretnom pravnom sistemu?

vcucko vcucko 21:29 02.08.2020

Re: Trg u Marselju

apacherosepeacock
principessa_etrusca
Jedan čovek ubija drugog po svom nahođenju, nije to nešto što mi na prvu leže.

У чему је тачно твој проблем?

Ја бих рецимо имала проблем да су српски осветници постављали бомбе по Загребу, где неминовно страдају и они који нису окрвавили руке, али овде идентификација није била спорна, радило се о Павелићу, као што нису спорни ни злочини државе НДХ коју је водио.


Saglasna 100%.

Zato ja nisam protivnik ni smrtne kazne za kapitalne zločine (plus ovo što navodi maksa - eksperimentisanje na ljudima, genocid), neka je ima i neka se izriče samo u 100% potvrđenim situacijama/dokazima. (retko, ali postoji)

Ni to baš nije uvek čisto i jasno. Mislim, šta je kome veća kazna.

Npr. onaj što je silovao pa ubio devojčicu (mislim da se krme prezivalo Ogulinac). Po svemu sudeći njemu je na vrlo surov način presuđivala i konačno presudila zatvorska populacija (gde ima svakakvih, ali i ti svakakvi imaju decu).
Ovako na neviđeno potpisujem da je patio mnogo više, nego da su mu po starom zakonu presudili specijalni policajci (beše njih trojica? mislim da se tako radilo) u nekom bunkeru.
principessa_etrusca principessa_etrusca 20:52 03.08.2020

Re: Trg u Marselju

Ne, normalno bi bilo da je to uradio kao pripadnik neke regularne državne službe.
Što bi se, da su njegovi pobedili, verovatmo i desilo.
Ovako, pobedili oni što su pobedili, pa sve mora da bude nenormalno, pa i ubistvo Pavelića.

Када држава закаже, на сцену ступа појединац, и тако је у свим ситуацијама.

Неки народи и немају државу која може да тражи изручење, хапси (или ако треба киднапује), да изводи на суд или једноставно убија.

Да ли ти мислиш да у таквом случају несумњиви злочинци какав је Павелић, треба да остану некажњени?
loader loader 11:26 04.08.2020

Re: Trg u Marselju

злочинци какав је Павелић, треба да остану некажњени?

Treba da budu kažnjeni kroz sudski proces. Uz sve dokaze, kroz svedočenja, učešće javnosti koja se tada iznova i dodatno upoznaje sa razmerama zločina... Sva druga rešenja su manje poželjna i imaju sve manju korist po tražioce pravde. Ili da tu egzekuciju učini službeni pas rata, nevidljivi državni izaslanik. To podrazumeva da se prethodno obavi i procena moguće štete po državu. Ovako, neslužbeno, kao privatna akcija, najmanje koristi opštoj stvari. Znam, sledi ono - Pa, dobro, kad država neće...
Ovim načinom, zaobilaženjem države, kroz analogiju, opravdava se bilo kakav linč po slobodnoj proceni nekog pojedinca ili grupe ljudi. Na to i te kako treba misliti.
I, ono što sam već nekoliko puta kazao - ako se to već desilo tako, a nikome od nas nije baš mnogo krivo što se desilo, onda makar treba izbeći da država naknadno prisvaja taj akt i zvanično pečatira uspešno izvedenu privatnu akciju.

Imali smo jednu privatnu akciju u Sarajevu 1914. godine, pa je Srbija satrta - izgibila trećinu stanovništva, 60% radno sposobnog muškog stanovništva, sa 500.000 ratnih invalida, 500.000 ratne siročadi, sa potpuno razorenom privredom... Ko je pitao građane Srbije da li da se po tu cenu izvrši atentat? Nešto se ne sećam da je neko pitao. Dakle, privatne akcije ove vrste nisu samo slatka osveta, već često i izazivač nesagledivih tragedija.

apacherosepeacock apacherosepeacock 11:46 04.08.2020

Re: Trg u Marselju

loader

Imali smo jednu privatnu akciju u Sarajevu 1914. godine, pa je Srbija satrta - izgibila trećinu stanovništva, 60% radno sposobnog muškog stanovništva, sa 500.000 ratnih invalida, 500.000 ratne siročadi, sa potpuno razorenom privredom... Ko je pitao građane Srbije da li da se po tu cenu izvrši atentat? Nešto se ne sećam da je neko pitao. Dakle, privatne akcije ove vrste nisu samo slatka osveta, već često i izazivač nesagledivih tragedija.


Sarajevski atentat je bio povod a ne i uzrok 1.sv. rata.
Rat bi izbio i bez atentata. AU nije čak imala ni jedan dokaz da je država (Kraljevina) Srbija bila umešana ili organizovala taj atentat. (kao što i nije)

Znači sve bi bilo isto i bez Gavrila Principa, jer rat se uveliko spremao a AU je Srbiju držala u beznadežnoj situaciji pod sankcijama - Srbija nije mogla ekonomski da izdrži taj pritisak jer nije imala mogućnost izvoza.
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:25 04.08.2020

Re: Trg u Marselju

Treba da budu kažnjeni kroz sudski proces.

Наравно, али моје питање се односило на случај када то није могуће. Да ли у том случају један Павелић треба да проведе старост мирно шетајући по буеносаиреским парковима?

Ја немам сумњу да не треба.
timotije timotije 17:27 04.08.2020

Re: Trg u Marselju

Na tome su radili Berlin i Beč. A i Srpska vlast stoji iz atentata. Jer je skrivena vojna hunta tražila rat da bi prikrila opljačkane državne trezore u režiji Kralja Aleksandra i Predsednika Vlade, hokštaplera Pašića.
Kada su izvestili Cara u Beču koji je pozirao našem slikaru Savi Šumanoviću, on je za tren zastao da bi sledećeg trena rekao:"Maestro, proudužite sa svojim poslom."

Tamo gde je fopmirano selo na Kosovu (ne Metohiji) kod Uroševca od učesnika Prvog velikog rata iz drugih krajeva Jugoslavije, bila i jedna porodica iz Slovenije, a najviše iz Hercegovine, selo je dobilo ime po majoru Vojinu Tankosiću, pripadniku "Crne Ruke", vrlo slabom vojniku. Isti je podučavo pripadnike "Mlade Bosne" da se služe oružjem. Kada bi pala noć nisu im obzbeđivali smeštaj u Beogradu te su spavali na tezgama pijace "Zeleni Venac", lažeći ih "da ne doznaju Germani". Što je glupa laž.
Na ataru toga sela sada je Američka baza "Bon Stil" po imenu stradalog vojnika u Vijetnamskom ratu. Naivni će misliti slučajno, ili glupi će poverati u srpske medije - zato što je Ruski kontigent prvi stigao na Prištinski aerodrom. Nije slučajno već namerno. Kao što su mamerno namamili Srpske vojnike u Srebrenici da masovno streljaju Muslimne, da bi Srbima podmetnuli pod nos kada spomenu Hratki geniocid nad Srbima u Drugom velikom ratu.Iako je razlika neuporediva. No, zna se ko odlučuje šta je šta. Srbi misle da i oni odlučuju! Odlučuju ali u korist svoje štete.
loader loader 11:57 05.08.2020

Re: Trg u Marselju

apacherosepeacock

Rat bi izbio i bez atentata. AU nije čak imala ni jedan dokaz da je država (Kraljevina) Srbija bila umešana ili organizovala taj atentat. (kao što i nije)

Znači sve bi bilo isto i bez Gavrila Principa

Ni približno isto. Ni približno ne bi bilo isto.

Prvo, ne možemo znati da bi rat izbio. Osim toga, Srbija je gledala da se iz te situacije izvuče kako god zna. To da bi rat sigurno izbio uporno se ponavlja i zato da bi se opravdala ta junaštva bez imalo mozga. Ponos, mozga bez. (Tako i pred II sv. rat, tako i danas, u pripremi, samo da nešto šušne u žbunu, da decu
opet zatrčimo na masovno klanje).

Drugo, ubistvo prestolonaslednika unelo je u te već napete odnose dodatan "Kvalitet", bes, nemilosrdnost, povređenost imperije, upetostručenu motivaciju...

Dakle, u prvoj varijanti možda rat i nemamo.
U drugoj varijanti imamo nešto potpuno drukčije, imamo siguran i neizbežan rat (izazvan tim pucnjem), a osim rata imamo i sasvim drukčiju vrstu rata, osvetničku, krvožednu, koja je podrazumevala i depopulizaciju Srbije!!

Krajnja cena se zna. Ponoviću, jer obaveza je da se uvek ponovi, na žalost - ubijena i pomrla trećina stanovništva, u šta spada 60% radno sposobnih muškaraca, ostalo je 500.000 ratnih invalida i ostalo je 500.000 ratne siročadi, plus je totalno uništena privreda ... (Najcrnje što nas je kraj tog rata, za šta nije direktno kriv Princip, uveo u Jugoslaviju, pri čemu smo mi grlom u jagode jahali na poletu nezapamćene žrtve i poletu čudesnog pobednika nakon preokreta, poletu koji nema kapaciteta da sebe materijalizuje ni na srednji, a kamo li duži rok, jer papstvo i zapad nikada neće dozvoliti stvaranje nekakve srpske države, tamo, prema Hrvatskoj, koja je crvena linija, a ni Bosna nije mnogo manje crvena granica. Mi ni dan-danas nismo izašli it Jugoslavije (iz posledica boravka u njenom sastavu).

To što formalno nije moglo da se dokaže da je Srbija stajala iza pucanja na prestolonaslednika skoro ništa nije značilo u odnosu na činjenicu da impuls za takav čin svakako dolazi sa srpske strane.

Kako god, nije se smelo, niti se kasnije ili danas sme, dopustiti da privatnik organizuje egzekucije u ime jednog naroda ili države.

Posebno države u poziciji kakva je naša.
loader loader 12:17 05.08.2020

Re: Trg u Marselju

principessa_etrusca
Treba da budu kažnjeni kroz sudski proces.

Наравно, али моје питање се односило на случај када то није могуће. Да ли у том случају један Павелић треба да проведе старост мирно шетајући по буеносаиреским парковима?

Ја немам сумњу да не треба.


Nije tema da li nenadmašni zlikovac treba da provede mirnu starost, već ono što i kažem u postu, da država, posebno ovakvih kapaciteta kao naša, ne treba da staje iza privatne akcije, bilo koje. A povrh toga ova tema je poslužila režimu da iskoristi, tj. zloupotrebi masovno ovdašnje raspoloženje glede akta Jovovića i nametne se kao tutor naših emocija, kao prijatelj kolektivnog izricanja pravde, stičući poene. Tek oko toga nemam dilemu.
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:47 05.08.2020

Re: Trg u Marselju

loader
apacherosepeacock

Rat bi izbio i bez atentata. AU nije čak imala ni jedan dokaz da je država (Kraljevina) Srbija bila umešana ili organizovala taj atentat. (kao što i nije)

Znači sve bi bilo isto i bez Gavrila Principa

Ni približno isto. Ni približno ne bi bilo isto.

Prvo, ne možemo znati da bi rat izbio. Osim toga, Srbija je gledala da se iz te situacije izvuče kako god zna. To da bi rat sigurno izbio uporno se ponavlja i zato da bi se opravdala ta junaštva bez imalo mozga. Ponos, mozga bez. (Tako i pred II sv. rat, tako i danas, u pripremi, samo da nešto šušne u žbunu, da decu
opet zatrčimo na masovno klanje).

Drugo, ubistvo prestolonaslednika unelo je u te već napete odnose dodatan "Kvalitet", bes, nemilosrdnost, povređenost imperije, upetostručenu motivaciju...

Dakle, u prvoj varijanti možda rat i nemamo.
U drugoj varijanti imamo nešto potpuno drukčije, imamo siguran i neizbežan rat (izazvan tim pucnjem), a osim rata imamo i sasvim drukčiju vrstu rata, osvetničku, krvožednu, koja je podrazumevala i depopulizaciju Srbije!!

Krajnja cena se zna. Ponoviću, jer obaveza je da se uvek ponovi, na žalost - ubijena i pomrla trećina stanovništva, u šta spada 60% radno sposobnih muškaraca, ostalo je 500.000 ratnih invalida i ostalo je 500.000 ratne siročadi, plus je totalno uništena privreda ... (Najcrnje što nas je kraj tog rata, za šta nije direktno kriv Princip, uveo u Jugoslaviju, pri čemu smo mi grlom u jagode jahali na poletu nezapamćene žrtve i poletu čudesnog pobednika nakon preokreta, poletu koji nema kapaciteta da sebe materijalizuje ni na srednji, a kamo li duži rok, jer papstvo i zapad nikada neće dozvoliti stvaranje nekakve srpske države, tamo, prema Hrvatskoj, koja je crvena linija, a ni Bosna nije mnogo manje crvena granica. Mi ni dan-danas nismo izašli it Jugoslavije (iz posledica boravka u njenom sastavu).

To što formalno nije moglo da se dokaže da je Srbija stajala iza pucanja na prestolonaslednika skoro ništa nije značilo u odnosu na činjenicu da impuls za takav čin svakako dolazi sa srpske strane.

Kako god, nije se smelo, niti se kasnije ili danas sme, dopustiti da privatnik organizuje egzekucije u ime jednog naroda ili države.

Posebno države u poziciji kakva je naša.


'U razgovoru za „Danas“ K. Klark je uzjavio: „Poenta moje knjige `Mesečari-kako je Evropa krenula u rat 1914 godine` je bila da ne možemo kriviti Nemce kao nove krivce i zlikovce a isto važi i za Srbe ili Ruse, Francuze. Pašić se nije razlikovao od političara u Parizu, Beču ili Petrogradu. Bio je veoma vispren, inteligentan, sasvim pragmatičan i duboko idealističan u svojoj politici. Ali su ti političari imali međusobno nepomirljive ciljeve i to je bio glavni problem. Reč `terorista` vodi u pogrešnom pravcu ako se pod njom podrazumevaju neki ljudi poput Al Kaide. Gavrilo Princip je svetovima daleko od toga . On je bio dečak veoma mekog srca, ne rođeni ubica koji je uživao u ubijanju i razaranju, plakao je na sudu kada su pročitali da je F. Ferdinand govorio Sofiji - preživi radi naše dece. Princip jeste bio atentator, politički ubica, ali i dečak čiste motivacije koji je verovao da nešto čini za više ciljeve. Nedljko Čabrinović, Trifko Grabež i drugi mladobosanci bili su samo delić priče - a tu su bili veći igrači. Neka ti istoričari koji za sve krive Principa ispričaju ponešto i o Konradu fon Hocendorfu, načelniku generalštaba Austrije koji je započeo agresivnu politiku Beča prema Srbiji mnogo pre atentata. A tu su i interesi drugih moćnika poput grofa Moltkea u Berlinu ili nekoliko njih u Rusiji“.

Sasvim je bilo za očekivati da će stavovi i ocene uglednih istričara kao što su profesor Levin, Štrandman i Klark izazvati veliku pažnju naših medija, a posebno je bilo podsticajno izlaganje K. Klarka koji je nastojao da brani svoju poziciju o potrebi da se shvati kompleksnost istorijskih okolnosti i različitih narativa, ali i posebne uloge istorijskih aktera u otpočinjanju Prvog svetskog rata, kao i namera da pojasni svoja ranija stanovišta o ulozi Mlade Bosne i Gavrila Principa.

Međutim, iz naše domaće perspektive veoma je interesantan - što dosta govori o nama - način na koji su naši mediji preneli posebno zanimljivu i inspirativnu raspravu na drugom panelu ovog skupa - Početak Prvog svetskog rata i kraj starog poretka. U Listu „Blic“ je plasirana samo jedna dosta proizvoljna i uzgredna rečenica - da se povela diskusija o jednoj oceni koju je izrekao istoričar Dušan Bataković o Principu i odnosu sa Crnom Rukom: „Da je Apis hteo da ubije Ferdinanda poslao bi trojicu iskusnih, a ne bi se oslonio na neiskusne mladiće”.

Doprinos Srbije u Prvom svetskom ratu nije dovoljno istaknut zato što i dalje dominira imperijalni narativ, a zapostavlja se funcionisanje i značenje nacionalnog narativa. Deo tog narativa je i razmatranje političkih borbi za ostvarivanje ljudskih, kulturnih i nacionalnih prava Srba u Austriji nakon njenog okupiranja i anektiranja BiH, što je i bio jedan od glavnih uzroka za početak Prvog svetskog rata. Posebno je pitanje da li bi došlo do ratnog sukoba da su tadašnje velike sile imale demokratske sisteme. Na pitanje zašto je Srbija imala tolike gubitke u Prvom svetskom ratu, koje je postavio Ginter Kromenbliter iz Ausburga, Dušan Bataković je dao sledeći odgovor: „Zato što je Austrougarska želela da u potpunosti uništi i rasparča Srbiju, za koju je to bio rat za puko preživljavanja i opstanak“.

Srbija je imala razvijeno demokratsko uređenje, na šta su posebni uticaj imali francuski đaci koji su doneli uticaj liberalnih i demokratskih ideja i institucija. Treba samo videti koliki je procenat ljudi u Srbiji imao biračko pravo u odnosu na druge balkanske i evropske države. Zato je Srbija postala simbol demokratije za Srbe i ostale narode koji su živeli u Austrougarskoj, koja je branila prevaziđeni polufeudalni habsburški poredak, i zato ne čudi što je Srbija bila država kojoj su se okretali i pripadnici Mlade Bosne. Ona je nastala kao reakcija na surovu i perfidnu kolonijalnu upravu u BiH, koju je sprovodila Austrougarska i koje je u mnogim elementima slična kolonijlnoj upravi Belgije u Kongu. I uloga Mlade Bosne se mora posmatrati na mnogo kompleksniji način i bez uvreženih stereotipnih predstava o ulozi srpske vlade u organizovanju atentata.

Zanimljivo je da je i K. Klark u velikoj meri potvrdio ovo stanovište Dušana Batakovića, govoreći o odnosima Srbije i Austrougarske, ali i o pitanju odgovornosti: „Odnosi između Austrije i Srbije imaju deo uloge, ali nije krivica Srba što su ti odnosi bili loši. Austrija nosi veoma ozbiljan deo odgovornosti za zatrovanost tih odnosa. Zbog načina na koji su postupali sa nacionalnim manjinama u pograničnim krajevima - da se Srbi u BiH nisu osećali diskriminisano, ne bi bilo Mlade Bosne, niti bi Crna ruka imala pristalica u Bosni. Austrijsko državno uređenje bilo je više nacionalni komonvelt i moglo je da postoji dok nacionalne manjine drži pod kontrolom, što je bio slučaj sa Srbijom i što nije bilo dobro”.

Radoslav Bratić je u u svom tekstu „Principova kaldrma“ naveo izuzetno inspirativne i znakovite reči velikog pesnika Tina Ujevića, koje upravo idu u prilog stavovima koje je na ovom skupu izneo Dušan Bataković: „Tin Ujević poziva hrvatsku studentsku omladinu i kaže: ko hoće da odahne neka dođe u Beograd. Ko hoće da vidi kako moralne snage pouzdanja i požrtvovanosti podižu narod da se ne boji ni dušmanskih topova ni nasilničkih bajoneta, neka dođe ovamo. Naši ljudi u monarhiji ne slute koliko je naša Srbija naša, kako je Srbija sto puta neću reći srpskija nego baš hrvatskija od same Hrvatske i oni to moraju da doznaju, da čuju i da vide. Zato je nužno da da dođu ovamo: zato je naročito nužno da omladina hrvatska dođe na Beogradski univerzitet koji nije jedna dobra škola nauke nego štaviše škola slobode. I u Beogradu smo mi kod kuće kako god u Zagrebu, i Srbija naša domovina kako god i hrvatska i tu u Beogradu, treba da se nađe naša omladina. Jedan kraj zemlje koji je naš i koji je slobodan: to je ideal, a taj kraj zemlje je Srbija, naša Srbija, slobodna Srbija”.

Ovako uspešno koncipirani i organizovani međunarodni skupovi imaju poseban značaj za našu sredinu, jer su oni izvanredna prilika da se čuju mišljenja eminentnih stručnjaka koji nadilaze našu sredinu i omogućavaju nam značajnu i retku priliku da imamo uvid u stavove koji su najaktuelniji u savremenim društvima i političkim kretanjima. Ali, u isto vreme, ne smemo propustiti i da afirmišemo i naše srpsko stanovište koje je posebno važno kada se razmatraju ovako izuzetno važna istorijska pitanja kao što su uzroci nastanka Prvog svetskog rata. Ovaj skup je uspeo da u velikoj meri ospori osnovna polazišta revizije srpske istorije vezane za Prvi svetski rat i afirmiše stanovišta koja uvažavaju i srpske nacionalne interese i osnovne postavke srpskih istoričara o uzrocima Prvog svetskog rata'.



Izvinjavam se na c/p i dužini, u isto vreme mi je žao što apostata kao istoričar, na ovom blogu prisutan, nije našao vremena da ovu temu makar ukratko prokomentariše.


apacherosepeacock apacherosepeacock 13:02 05.08.2020

Re: Trg u Marselju

'Непосредан повод за избијање Првог светског рата је Сарајевски атентат, а узрок нерешена криза у јулу 1914. године између Аустроугарске и Србије. Међутим, узроци рата леже у вишедеценијској сложеној војно-политичкој ситуацији, ривалитетима и припрема за рат између великих сила у Европи, којима је био потребан разлог да се за само пар месеци из благостања пређе у стање свеопштег ратовања.

Милитаризам, савезништво, империјализам и национализам играли су главне улоге у избијању конфликта најширих размера које свет до тада није видео. Након Анексионе (1908—09), Прве (1905—06) и Друге мароканске кризе (1911), кризе око Балканских ратова (1912—13), дошло се до Јулске кризе 1914. године. Јулска криза довела је до затегнуте политичке ситуације у Европи у којој Аустроугарска није хтела да попусти у својим захтевима а Србија није могла да дозволи тај степен понижења. Неуспех у мирном превазилажењу кризе завршио се аустроугарском објавом рата 28. јула 1914. године, након чега је уследио низ објава рата, тако да се већи део Европе, подељен у два савеза, нашао у ситуацији која је могла да се реши само војним средствима'.

Сарајевски атентат


Сарајевски атентат и Јулски ултиматум
Гаврило Принцип је 28. јуна 1914. године у Сарајеву извршио атентат на аустроугарског престолонаследника Франца Фердинанда. Принцип је био члан Младе Босне, организације чији су иредентистички циљеви били уједињење Јужних Словена и ослобођење од аустроугарске власти. Овај атентат је био један од догађаја који су проузроковали кризу, која је потом довела до избијања Првог светског рата.[5] Аустроугарска је упутила ултиматум Србији, у којем је у десет тачака изнела своје захтеве. Српска влада је условно прихватила све захтеве из ултиматума, сем тачке број пет, која је нарушавала суверенитет Краљевине Србије и која је била у супротности са уставом. Добијени одговор на своје захтеве Аустроугарска није сматрала задовољавајућим, па је одмах објавила рат Србији'.


mirelarado mirelarado 13:23 05.08.2020

Re: Trg u Marselju

Hvala za ove priloge, Apacherosepeacock.
apacherosepeacock apacherosepeacock 21:23 05.08.2020

Re: Trg u Marselju

mirelarado
Hvala za ove priloge, Apacherosepeacock.


Drago mi je što su bili od koristi, Mirela.
timotije timotije 02:43 06.08.2020

Re: Trg u Marselju

Српска влада је условно прихватила све захтеве из ултиматума, сем тачке број пет, која је нарушавала суверенитет Краљевине Србије и која је била у супротности са уставом. Добијени одговор на своје захтеве Аустроугарска није сматрала задовољавајућим, па је одмах објавила рат Србији'.



Srpskoj Skivenopj vojnoj hunti trebao je rat da bi sakrila pljučku državnog buđeta. Podsticala je i pomagala pripadnike "Mlade Bosne". Nije mogla da dozovli da Germani dokažu da su u atentatu umešani Srpski kralj i Predsednik Vlade.
Kada je trebalo da započne odbrana srpski vojnici ne samo da nisu imali dovljno oružje i municiju, več nisu imali za sve regrute vojnu odeću i obuću.
Hunta čija udarna pesnica je bila "Crna Ruka", a vladari pohlepni kralj i hokštapler Pašić podmetnuli su Srpski narod da nad njim bude izvršen stravični gonocid. Zbog čega su i danas na vlasti prevaranti, fukare i secikese Radikala Pašića.
timotije timotije 02:53 06.08.2020

Re: Trg u Marselju

mirelarado
Hvala za ove priloge, Apacherosepeacock.



Nažalost, ti si prevarena.
loader loader 12:09 06.08.2020

Re: Trg u Marselju

Izvinjavam se na c/p i dužini, u isto vreme mi je žao što apostata kao istoričar, na ovom blogu prisutan, nije našao vremena da ovu temu makar ukratko prokomentariše.


Ne treba se za ovakvo nešto izvinjavati. Tekst je iznad svega koristan. Nisu to neki bogzna kakvi noviteti, ali je veoma korisno kad se toliko elemenata prikupi u jedan relativno dug članak, ne i predug, te se neke perspektive dodatno osveže.

No, ništa u samom tekstu ne menja niti opovrgava ono što sam kazao u svom komentaru. A on se odnosi na biranje načina odnošenja prema datom istorijskom trenutku. To što je Austrija još uvek bila polufeudalna, a Srbija savremenija zemlja - ne određuje automatski i to da treba ući u frontalni sudar, u svakom smislu neravnopravan, i satrti svoju zemlju u svakom pogledu. Mi se biološki ni dan-danas nismo oporavili od Prvog rata. Srbija ima imperijalni stav, a mali kapacitet. Tragedije su tada neminovne. Neodmerenost, visoki ciljevi, a male mogićnosti , po pravilu, skoro nikakva podrška spolja, osim možda kratkoročne, koja samo odloži nastavak tragedije. Princip je ispalio u austrijskog prestolonaslednika metke u privatnoj režiji, a u ime Srbije. Da ne ponavljam sad ono što sam napisao u prethodnom komentaru. Uznositost je jedno, a odgovornost prema narodu drugo. Pošto je to kod nas izgleda nespojivo, imamo rezultate od kojih čoveka hvataju neverica i jeza.

apacherosepeacock apacherosepeacock 12:57 06.08.2020

Re: Trg u Marselju

loader
Izvinjavam se na c/p i dužini, u isto vreme mi je žao što apostata kao istoričar, na ovom blogu prisutan, nije našao vremena da ovu temu makar ukratko prokomentariše.


Ne treba se za ovakvo nešto izvinjavati. Tekst je iznad svega koristan. Nisu to neki bogzna kakvi noviteti, ali je veoma korisno kad se toliko elemenata prikupi u jedan relativno dug članak, ne i predug, te se neke perspektive dodatno osveže.

No, ništa u samom tekstu ne menja niti opovrgava ono što sam kazao u svom komentaru. A on se odnosi na biranje načina odnošenja prema datom istorijskom trenutku. To što je Austrija još uvek bila polufeudalna, a Srbija savremenija zemlja - ne određuje automatski i to da treba ući u frontalni sudar, u svakom smislu neravnopravan, i satrti svoju zemlju u svakom pogledu. Mi se biološki ni dan-danas nismo oporavili od Prvog rata. Srbija ima imperijalni stav, a mali kapacitet. Tragedije su tada neminovne. Neodmerenost, visoki ciljevi, a male mogićnosti , po pravilu, skoro nikakva podrška spolja, osim možda kratkoročne, koja samo odloži nastavak tragedije. Princip je ispalio u austrijskog prestolonaslednika metke u privatnoj režiji, a u ime Srbije. Da ne ponavljam sad ono što sam napisao u prethodnom komentaru. Uznositost je jedno, a odgovornost prema narodu drugo. Pošto je to kod nas izgleda nespojivo, imamo rezultate od kojih čoveka hvataju neverica i jeza.


Po mom mišljenju (takođe da rezimiram već rečeno) ne samo ovaj tekst, bilo koji tekst - istorijski izvor govori o tome da je rat uveliko spreman od velikih igrača a navedeni su i razlozi, a okidač bi bio bilo šta.

Kao i to da Srbija u otpočinjanju 1. svetskog rata nije mogla da izbegne, bez obzira šta uradila/na šta pristala, da bude napadnuta od strane AU u svakom slučaju.. (vidi detalj o već postojećem cilju rasparčavanja Srbije od strane AU, aneksija BIH je bila samo početak.)

Priznajem, ne razumem ovu tvoju, i te škole, nesrazmernu kritiku do skoro svaljivanja krivice za rat Srbiji, a u svetlu svega lepo objašnjenog i taksativno poređanog u tekstu. Neka nova moda, talas, agenda, tovariti Srbiji istorijski sva sranja ovog sveta, šta li?

Srbija ima imperijalni stav, a mali kapacitet


Imerijalni stav? Zato što su joj Srbi grcali u robovskom pa kmetskom položaju pod AU imperijom, pre toga pod Osmanlijama? Borba za slobodu, život i opstanak posle viševekovne tiranije (u zbiru) je tebi imperijalni stav?

No comment što bi rekli Englezi.

po pravilu, skoro nikakva podrška spolja


Sile Antante su činile Srbija, Crna Gora, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Japan.
j_grandson j_grandson 13:15 06.08.2020

Re: Trg u Marselju

apacherosepeacock
loader
Izvinjavam se na c/p i dužini, u isto vreme mi je žao što apostata kao istoričar, na ovom blogu prisutan, nije našao vremena da ovu temu makar ukratko prokomentariše.


Ne treba se za ovakvo nešto izvinjavati. Tekst je iznad svega koristan. Nisu to neki bogzna kakvi noviteti, ali je veoma korisno kad se toliko elemenata prikupi u jedan relativno dug članak, ne i predug, te se neke perspektive dodatno osveže.

No, ništa u samom tekstu ne menja niti opovrgava ono što sam kazao u svom komentaru. A on se odnosi na biranje načina odnošenja prema datom istorijskom trenutku. To što je Austrija još uvek bila polufeudalna, a Srbija savremenija zemlja - ne određuje automatski i to da treba ući u frontalni sudar, u svakom smislu neravnopravan, i satrti svoju zemlju u svakom pogledu. Mi se biološki ni dan-danas nismo oporavili od Prvog rata. Srbija ima imperijalni stav, a mali kapacitet. Tragedije su tada neminovne. Neodmerenost, visoki ciljevi, a male mogićnosti , po pravilu, skoro nikakva podrška spolja, osim možda kratkoročne, koja samo odloži nastavak tragedije. Princip je ispalio u austrijskog prestolonaslednika metke u privatnoj režiji, a u ime Srbije. Da ne ponavljam sad ono što sam napisao u prethodnom komentaru. Uznositost je jedno, a odgovornost prema narodu drugo. Pošto je to kod nas izgleda nespojivo, imamo rezultate od kojih čoveka hvataju neverica i jeza.


Po mom mišljenju (takođe da rezimiram već rečeno) ne samo ovaj tekst, bilo koji tekst - istorijski izvor govori o tome da je rat uveliko spreman od velikih igrača a navedeni su i razlozi, a okidač bi bio bilo šta.

Kao i to da Srbija u otpočinjanju 1. svetskog rata nije mogla da izbegne, bez obzira šta uradila/na šta pristala, da bude napadnuta od strane AU u svakom slučaju.. (vidi detalj o vec postojećem cilju rasparčavanja Srbije od strane AU, aneksija BIH je bila samo početak.)

Priznajem, ne razumem ovu tvoju, i te škole, nesrazmernu kritiku do skoro svaljivanja krivice za rat Srbiji, a u svetlu svega lepo objašnjenog i taksativno poređanog u tekstu. Neka nova moda, talas, agenda, tovariti Srbiji istorijski sva sranja ovog sveta, šta li?

Srbija ima imperijalni stav, a mali kapacitet


Imerijalni stav? Zato što su joj Srbi grcali u kmetskom polozaju pod AU imperijom, pre toga pod Osmanlijama? Borba za slobodu posle viševekovne tiranije (u zbiru) je tebi imperijalni stav?

No comment što bi rekli Englezi.

po pravilu, skoro nikakva podrška spolja


Sile Antante su činile Srbija, Crna Gora, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Japan.

Mudro zboriš!
vrabac_onaj vrabac_onaj 22:41 01.08.2020

Bilo jednom u Argentini

Verovatno mnogi nisu gledali, a zanimljivo je (inače, to OKO na RTS-u krije prave dragulje).

Pojavljuje se valjda i jedina još uvek živa učesnica atentata i svedoči. Da, žena je u pitanju.



loader loader 16:15 02.08.2020

Re: Bilo jednom u Argentini

inače, to OKO na RTS-u krije prave dragulje


Да.



solo solo 00:58 02.08.2020

Where The Streets Have No Name



floki floki 23:07 02.08.2020

...

сва ова прича је само још један доказ да (ниједна) југославија није била држава срба

држава срба би такве попут павелића, артуковића и осталих гањала по свету и убијала као псе, увек и свугде, не бирајући средства
loader loader 23:25 02.08.2020

Re: ...

floki
сва ова прича је само још један доказ да (ниједна) југославија није била држава срба

држава срба би такве попут павелића, артуковића и осталих гањала по свету и убијала као псе, увек и свугде, не бирајући средства

apostata apostata 23:44 02.08.2020

Re: ...

Po savremenim hrvatskim izvorima jugoslovenske službe likvidirale su 69 osoba, neuspješni pokušaji likvidacije 24 osobe, uspješno otete 3 osobe, neuspješno otete 4 osobe te je izvršeno 8 otmica sa smrtnim posljedicama.

principessa_etrusca principessa_etrusca 04:48 03.08.2020

Re: ...

apostata
Po savremenim hrvatskim izvorima jugoslovenske službe likvidirale su 69 osoba, neuspješni pokušaji likvidacije 24 osobe, uspješno otete 3 osobe, neuspješno otete 4 osobe te je izvršeno 8 otmica sa smrtnim posljedicama.

Да ли је ту урачуната и ликвидација девојчице Иванке Милошевић која је убијена у Чикагу 1977. са 50+ убода ножем?
timotije timotije 06:53 04.08.2020

Re: ...

floki
сва ова прича је само још један доказ да (ниједна) југославија није била држава срба

држава срба би такве попут павелића, артуковића и осталих гањала по свету и убијала као псе, увек и свугде, не бирајући средства

floki
сва ова прича је само још један доказ да (ниједна) југославија није била држава срба

држава срба би такве попут павелића, артуковића и осталих гањала по свету и убијала као псе, увек и свугде, не бирајући средства



Sada imamo državu Srba, kukala nam majka!
timotije timotije 13:17 04.08.2020

Re: ...

loader
floki
сва ова прича је само још један доказ да (ниједна) југославија није била држава срба

држава срба би такве попут павелића, артуковића и осталих гањала по свету и убијала као псе, увек и свугде, не бирајући средства



Ovo je istina:
Ono što je moglo da se pročita u našoj štampi razlikuje se od Tuđmanovog intervjua koji sam pročitao u Vjesniku avgusta 1991. Naime, on je ispričao koliko mu je bilo potrebno vreme u San Dijegu da stekne poverenje Pavelićevog berberina. Išao je svakoga dana da ga brije i pritom pričao mu da je došao da prikupi novac i dobrovoljce Hrvate za skori rat sa Srbima. Kada sam posle čitanja Vjesnika pitao Hrvata, člana HDZ, pa zar Pavelić nije odmah pobegao u Argentinu odgovorio mi je: „Prvo se sklonio u Kaliforniji, pa tek kada se Tito razišao sa Staljinom, ubrzo dobio poverenje i pomoć od Amerike, Pavelić je prebačen je u Patagoniju, a to je divljina na krajnjem Jugu Argentine. Pa tek koju godinu kasnije, kada je stekao poverenje u Perona da ga neće predati Jugoslaviji, preselio se u Buenos Aeres.“
Naša štampa je pisala da je Pavelić prvo pobegao u Austriju gde se predao Britanskom vojom kontigentu, a ovi ga predali Ametikancima, tj. njihovoj OSS (preteća CIA) koja je bili ranije obaveštena od poglavnika NDH da su Hrvati voljni da ih podrže ukoliko Amerika i Britanija odluče na invaziju, koja je bila jedna od opcija, da uđu u Hrvatsku i Sloveniju
Pavelić je prvo sklonjen u Vatikan, odnosno u manastir San Jeronimo dei Croati u ulici Tomičeli.
Kada je Evita Peron posetila Vatikan 1947. jugoslovenska vlast je zakljčila da će Pavelić otići u Argentinu, pa se Tito ponado da će ubediti Perona da ga preda Jugoslaiji. No, to su znali i Amerikanci i Pavelić, zbog čega je sklonjen u Kalifoniju. No, kada su čuli da je u SAD, ta još su već imali prekore od SAD i Britanije za izrečene smrtne kazne u Beogradu nisu ni pomišljali da traže njegovu predaju
Inače, UDBA Hrvatske na čelu sa Krajačićem, bez da obavesti Tita, pripemila je i otputovala je grupa ljudi sa namerom da kidnapuju Pavelića. U isto vreme su u iz Beogada pristigli i Udbaši u Buenos Aeresu, kada je Slobodana Penzić bio ministara u Srbiji, a Ranković ministar za Jugoslaviju.
Nezavisno od obe UDBE Mosad po naredbi Vizentala organizovala otmicu.
Sve tri grupe su bile u Boenos Aeresu dok je Blagoje Jovović pucao iz damskog, malog pitšolja i ranio Paveliča sa dva metka, a tri je promašio. Sigurno se Blagoje nadao da će mu biti oprošteno što je kao partizan ubio u svađi svog rođaka pa zbog straha od Prekog suda pobegao je u četnike.
gataka gataka 13:32 05.08.2020

Uličarenje države

Ми смо одрасли у сасвим другом времену. Некада се знало шта је част и поштење. Држава није захтевала изручење.Зато се то и десило. Све што се на такав начин деси и исправно је. Српски речено врло често због тога што држава не реагује људи направе то што направе. Зато треба да добије име улице и да се напише због чега. Држава затајила. Сходно томе ти који воде државу треба да иду за таква дела на робију сразмерно кривичном делу
loader loader 12:15 06.08.2020

Re: Uličarenje države

на робију


Ех, да је сваки зликовац мало посетио робију данас би ми живели у поприлично другачијем свету.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana