Region| Zdravlje

Istočna i zapadna korona

jinks RSS / 06.05.2020. u 16:13

iz1.jpg

Nemalom broju medija nije promakla činjenica da postoje bitne razlike u tome kako su kroz epidemiju koronavirusa prošle zemlje Istočne i Zapadne Evrope. Razlike u brojevima obolelih su značajne, kao i procenti najtežih ishoda bolesti. Sad, da li samo odmahnuti rukom i reći: "Ma, to je slučajan splet okolnosti, i nije vredan neke posebne pažnje". A, opet, možda ipak i jeste.

Naime, procenti zaraženih, hospitalizovanih, kao i obolelih sa teškim i najtežim simptomima i ishodima u zemljama kao što su Slovačka, Češka, Slovenija, Hrvatska ili Srbija primetno su niži nego u zemljama Zapadne Evrope ili SAD. Sad, mnogi pokušavaju da nađu različita objašnjenja, iako se većina slaže da tako nešto zahteva i zaslužuje mnogo opsežnije i dalekosežnije analize.

Ipak, neke od pretpostavki uveliko već postoje, i kreću se kako od onih neuverljivijih da je u zemljama Istočne Evrope jedno od nasleđa hladnoratovske epohe veće poštovanje države i državnih mera, ili da je tamo cirkulacija ljudi još uvek znatno slabija, tako i do mogućnosti da na Istoku jedno od realnijih nasleđa iz prošlosti zaista i jeste nešto očuvaniji državni zdravstveni sistem.

Opet, mnogi često kao jedan od mogućih uzroka navode i to da je većina zemalja koje su bolje prošle decenijama imala, a delom još uvek i zadržala, masovnu vakcinaciju stanovništva, protiv tuberkuloze između ostalog. Naime, navodi se besežiranje stanovništva kao jedan od mogućih razloga zašto je kolektivni imunitet zadnjih decenija znatno ojačan, ne samo u odnosu na tuberkulozu već i generalno (gde besežeiranje upravo i jeste nešto što je bilo karakteristično za zemlje Istočne Evrope posle II sv. rata).

Štaviše, činjenica da je istočni deo današnje ujedinjene Nemačke bolje prošao u epidemiji koronavirusa u odnosu na zapadni, navodi se kao još jedan od dokaza u prilog tezi o besežeiranju. Na kraju, kao izuzetak koji potvrđuje pravilo navodi se i Portugalija, koja je takođe bolje prošla, i u kojoj je beseže vakcinacija bila prisutna za razliku od većine drugih zapadnih zemalja.

iz4.jpg

Ipak, ovo je tematika kojom bi naravno pre trebalo da se bave medicinari nego dokoni blog autori. Ono što jeste tema bloga mogao bi da bude i neki drugi pogled na čitavu priču - na primer, i onaj u čijem je centru sama država, odnosno uloga države u kapitalističkom društvu, posebno u onim neoliberalnim (a, Zapad je ipak još uvek za nijansu nešto neoliberalniji u odnosu na države istoka Evrope). Daleko bilo, nikome nije namera da priča išta loše o kapitalizmu ili o neoliberalizmu. Jedino što globalne situacije kao što je pandemija umeju da pokrenu i neka nova-stara pitanja o svim mogućim ulogama države - naravno uz svu neminovnost i neophodnost privatnog sektora, vlasništva i privatne inicijative.

Time se skoro pozabavio i niko drugi do i sam Noam Čomski, koji je na pomenutu temu izneo dosta interesantnih stavova i argumenata, od kojih se većina tiče unutrašnje američke politike, ali gde se neki ipak mogu primeniti i na globalnom nivou. Naime, evo jednog jednostavnog primera - sve vreme trajanja epidemije kod nas (ne znam koliko i drugde) bili smo informisani o tome šta po pitanju suzbijanja bolesti rade državni lekari i državne i vojne bolnice, gde privatni zdravstveni sektor gotovo da ni jednom rečju nije bio pomenut. Naravno, razloge za tako nešto teško da možete naći bilo gde drugde do u činjenici da je bavljenje epidemijom isuviše skupo i dalekosežno kako bi se privatno zadravstvo u značajnijoj meri u to uopšte i upuštalo, odnosno, da se takve vrste lečenja ne uklapaju u poslovne modele manjih i srednjih privatnih zdravstvenih ustanova. Ili, što reče jedan od naših poznatih epidemiologa - danas studenti medicine i nisu nešto preterano zainteresovani za infektologiju i epidemiologiju.

Naime, postoje procene po kojima dan lečenja koronavirusa u dobrom delu američkih bolnica košta od 10000 (intenzivna nega i respirator) i 6000 (intenzivna nega bez respiratora) dolara prvih dana lečenja, do prosečne sume od oko 1500 dolara za dan lečenja respiratorom tokom celog tretmana, usrednjen za gro ustanova i uslova lečenja. Ovakve vrste troškova sama fizička lica ili privatna zdravstvena osiguranja, na nivou pandemije kojom su zahvaćene stotine hiljada i milioni ljudi, teško da mogu da pokriju - i, između ostalog, otuda verovatno i država i vojska u čitavoj priči.

iz3.jpg

Takođe, još od pojave SARS virusa 2003. mnogim stručnjacima bilo je jasno da je u budućnosti neizbežna epidemija nekakvog virusa tipa korone, ali i da gotovo ništa posebno na tom polju nije od tada učinjeno. Po Čomskom, za to postoje dva moguća razloga - prvi, da velike privatne farmaceutske kompanije nisu našle računicu da se za tako nešto pripreme, i drugi, po kome je u neoliberalnom sistemu najveća jeres da se država bavi tako skupim istraživanjima umesto privatnog sektora (uz dodatak trećeg, da su sigurno i radili, ali po svoj prilici ne i dovoljno uspešno).

Pa, ako na nešto ovakvi globalni potresi uopšte i ukazuju jeste i to da državni sistem, kao i državna ulaganja i projekti svakako da jesu neophodni, između ostalog i zbog rešavanja problema za koje privatni sektor nema, ili trenutno i uopšte ne nalazi interesa da u njih ulaže. Ako ništa drugo, država je neophodna kao investitor i koordinator u takvim istraživanjima i projektima, ali, što da ne, možda i u nekoj trećoj ulozi.

Jer, ko može da vam garantuje da neki tempirani problem (kao što je korona SARS čekala od 2003.) ne postoji i u drugim oblastima, u obrazovanju, ekonomiji, društvenim i prirodnim naukama, tehnici ili energetici, između ostalog, i koji čeka svoj trenutak, a za čije rešavanje privatni sektor nije zainteresovan, ili ga uopšte nije ni svestan.

Što dovodi i do krajnjeg pitanja - posebno u situaciji u kojoj jasna granica između privatnog i javnog teško da više i postoji (što zbog privatnih interesa ljudi iz javnog sektora, što zbog uticaja privatnog na javno na bezbroj različitih načina) - od koga uopšte i očekivati da bude nosilac takvih inicijativa.

Da li isključivo od državnih službenika i zaposlenih u javnom sektoru, nekih drugih koji levitiraju između javnog i privatnog sektora, ili od samih privatnika, koji ne javni sektor utiču bilo u poslovnom i komercijalnom smislu, putem politike, ili na neki treći način.

 



Komentari (216)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Atomski mrav Atomski mrav 22:14 09.05.2020

Re: Švedska

Državni epidemiolog Švedske kaže da cilj nije kolektivni imunitet već bi to trebalo da bude posljedica jednog drugog cilja: ne preopteretiti zdravstvene kapacitete i sačuvati starije koji su najugroženiji.
A zašto onda stariji nisu sačuvani? - polovina od oko 3200 smrtnih slučajeva - vezana je za staračke domove. E, tu je omaška, priznaje epidemiolog. "Nismo se dobro pripremili za taj dio, koji je donekle i druga tema".


Uhapsili Muju zbog sumnje da je ukrao zlatan sat. Pita ga sudija:
- Mujo, jesi li ukrao zlatan sat od Hase?
- Nisam, druže sudija, nego sam ga samo sklonio da ga neko drugi ne ukrade.
- Kako to?
- Pa lijepo, druže sudija. Dođem ja do Hasinog stana, zvonim - niko ne otvara vrata. Ja probam da uđem - vrata nisu otključana. Uđem, nigdje nikog u stanu a na stolu u dnevnoj sobi stoji Hasin zlatan sat. I ja ga uzmem da ne bi poslije neko drugi ušao u stan u ukrao ga.
- Aha, dobro, to je bilo lijepo od tebe. A jesi li poslije vratio Hasi taj sat?
- Eeee, druže sudija - to mene *ebe!
aureus aureus 23:11 09.05.2020

Re: Švedska

solo

Kad već hoćeš u sitna jajca.

Solo postao jezičar i ljubitelj definicija i enciklopedija.

Dobro, prođi ovaj put.

Samo ne vitlaj tim štapom okolo jer sam mislio reći ponešto i o Novom Zelandu.
bene_geserit bene_geserit 05:34 10.05.2020

Re: Švedska

Aureus äter bara skit och blir uttråkad av vissa siffror eftersom han är uttråkad och skakad av karantänkrisen.
Atomski mrav Atomski mrav 15:20 10.05.2020

Re: Švedska

Aureus äter bara skit och blir uttråkad av vissa siffror eftersom han är uttråkad och skakad av karantänkrisen.


Kad se već kurčite sa švedskim preko Google translate-a, evo vam malo dijalekta iz, uslovno rečeno, srednje Norveške (Trondhajm):

- Æ e i A æ.
- Æ e i A æ å!
nsarski nsarski 15:49 10.05.2020

Re: Švedska

Atomski mrav
Aureus äter bara skit och blir uttråkad av vissa siffror eftersom han är uttråkad och skakad av karantänkrisen.


Kad se već kurčite sa švedskim preko Google translate-a, evo vam malo dijalekta iz, uslovno rečeno, srednje Norveške (Trondhajm):

- Æ e i A æ.
- Æ e i A æ å!


Nije važno da tačno pogodiš sva slova i njihov redosled, već mora i raspored da se složi.

aureus aureus 16:10 10.05.2020

Re: Švedska

Atomski mrav

- Æ e i A æ.
- Æ e i A æ å!

X Æ A-12!

To je ume koje je Ilon Mask dao svom sinu.
docsumann docsumann 07:18 11.05.2020

Re: Švedska

Atomski mrav
Aureus äter bara skit och blir uttråkad av vissa siffror eftersom han är uttråkad och skakad av karantänkrisen.


Kad se već kurčite sa švedskim preko Google translate-a, evo vam malo dijalekta iz, uslovno rečeno, srednje Norveške (Trondhajm):

- Æ e i A æ.
- Æ e i A æ å!


nije top ništa, u Boki ponekad dijalog u prolazu umje ovako da izgleda

- a?
- e!
- o.
jinks jinks 08:50 11.05.2020

Re: Švedska

aureus

X Æ A-12!

To je ume koje je Ilon Mask dao svom sinu.


Ko zna možda će u US za stotinak godina svaka druga srednja škola tako da se zove.

How-to-pronounce-x-ae-a-12-elon-musk-grimes-baby-name
mesan mesan 23:50 09.05.2020

Podatke, braćo i sestre, a ne podele!

Evo detaljno korigovanih brojki smrtnosti za širok spektar država --- radio je profa demografičar --- uzimajući u obzir:
gustinu i starost populacije, redosled na putu virusa, itd.,
te analiza smrtnosti naspram parametara spremnosti/reakcije države:
opremljenost zdravstvenog sistema, broj kreveta, intenzitet restriktivnih mera...

OTVORITE PDF na dnu stranice

Korigovana tabela smrtnosti sa strane 29:


Nakon toga su rangiranja država po njihovim parametrima reakcije, pa analiza korigovanih brojki smrtnosti naspram toga, te sinteza svega u gruboj kategorizaciji država.

Nema neke misterije sa Švedskom (vrlo grubo, moglo joj se sa slabim merama pored prebogatog zdravstvenog sistema).

"Misterije" su Švajcarska i Belgija, koje pored dovoljno bogatog zdravstva i broja kreveta i nekakvih mera ipak spadaju u grupu "visoke smrtnosti", oko 1% - 2%, a objašnjenje autora je da su te zemlje relativno male a sa velikim i dobro povezanim urbanim centrima.


Žao mi je ali komunizam i BCG su izgleda devete rupe na svirali.
aureus aureus 01:16 10.05.2020

Re: Podatke, braćo i sestre, a ne podele!

Nisam siguran, ovako, na prvi pogled, šta je tačno čovjek uradio.

Mene je kopkalo da vidim gdje je najveća zvanična smrtnost.

Ispod je redoslijed. Neke autonomne jedinice unutar država su izdvojene kao posebne i u pregledu su ravnopravne sa državama.

1. 8. maj 2020. - umrli 1/...

1. Lombardija (14 750) 1/680
2. Njujork (26 585) 1/730......(u gradu 1/440) 
3. San Marino (41) 1/830
4. Nju Džerzi (8 964) 1/1000
5. Konektikat (2 874) 1/1240
6. Belgija (8 521) 1/1360
7. Masačusets (4 702) 1/1470
8. Andora (47) 1/1640
9.Španija (26 063) 1/1780
10. Italija (30 201) 1/2000

Dakle, u Italiji je, po zvaničnim podacima do sada umrla svaka dvijehiljadita osoba, a u Lombardiji jedna od 680.

Što se tiče registrovane zaraženosti (stvarna je veća), stvari stoje ovako.

2. Zaraženost u promilima (08.05.2020)

1. San Marino 18,4
2. Njujork 17,5
3. Nju Džerzi 15,4
4. Masačusets 10,9
5. Rod Ajlend 10,2
6. Andora 9,7
7. Konektikat 9,1
8.1. DC 8,4
8.2. Lombardija 8,1 (isprva preskočena)
9. Katar 7,0
10. Lujzijana 6,6

Najzaraženije zemlje na svijetu se, međutim, uglavnom kreću od 2 (Njemačka) do 6 promila (Luksemburg).

Luksemburg - 6,2
Španija - 5,6
Island - 5,3
Irska - 4,6
Belgija - 4,5
SAD - 4,0
Singapur - 3,7
Italija - 3,6
Švajcarska - 3,5
UK - 3,1
Francuska - 2,7
Portugal - 2,7
Holandija - 2,5
Njemačka - 2,0

Svjetski prosjek je 0,5 promila (08.05.2020).

Kad se epidemijski talasi malo utišaju i kad budu napravljeni kvalitetni testovi na antitijela, biće interesantno vidjeti kolika je stvarna zaraženost bila.
Takvih testova, koliko znam, još uvijek nema pa sva testiranja koja su na tom tragu obavljena treba uzeti sa velikom rezervom, čak i ako su rađena reprezentativno.
solo solo 08:54 10.05.2020

Re: Podatke, braćo i sestre, a ne podele!

Kad se epidemijski talasi malo utišaju i kad budu napravljeni kvalitetni testovi na antitijela, biće interesantno vidjeti kolika je stvarna zaraženost bila.


Mator čovjek a vjeruje u Deda Mraza. Fascinantno.


alselone alselone 08:11 10.05.2020

Opruga

Sad kako je prošlo vanredno stanje, konačno, verovatno nas čeka efekat opruge. To je tako kad stisneš.
solo solo 09:35 10.05.2020

Zlatko: Re


Počinje lagano, imaš li Zlatko neku statistiku u najavi?

Izvor Kurir
Trošak Za prelazak granice svakom putniku biće potrebna potvrda da je negativan na koronavirus - ona u Srbiji košta oko 6.000 dinara, a u stranim zemljama oko 200 evra, tako da će za odlazak i povratak trebati dve potvrde

Potvrda da ste negativni na koronavirus će, po svemu sudeći, postati standard u međunarodnom saobraćaju, pa će četvoročlanoj srpskoj porodici trebati, kako sada stoje stvari, oko 1.000 evra samo za testiranje pre odlaska iz zemlje i pri povratak u domovinu.Primera radi, cena komercijalnih testova u Hrvatskoj iznosi 200 evra, u Austriji 190 evra, a u Grčkoj od 130 do 200 evra, ali su tamošnje vlasti najavile da će ići ka tome da oni budu jeftiniji.

Ovo znači da bi četvoročlanoj porodici koja se sprema za put duži od tri dana za testiranje u Srbiji trebalo 24.000 dinara. Poređenja radi, cena letovanja za tročlanu porodicu u Grčkoj usred sezone iznosi oko 750 evra, a u Hrvatskoj oko 950.Pravilo za ulazak u Srbiju je negativan test ne stariji od tri dana ili karantin od 14 dana, pa ko bi ovo drugo da izbegne, moraće pre povratka u zemlju da uradi novi test na virus u inostranstvu, gde je ova usluga višestruko skuplja, košta oko 200 evra.






ps

Četvoročlana porodica - 14.400 dinara

Uzmimo jednu prosečnu četvoročlanu porodicu u Srbiji.

Ako se jedna maska prodaje po ceni od 120 dinara, a u najboljem slučaju svakom članu porodice treba jedna maska na dnevnom nivou, to znači da porodica sa toliko članova za samo jedan dan na maske potroši 480 dinara za četiri maske.

Ako se ta brojka pomnoži sa 30 dana u jednom mesecu dolazi se do računice od 14.400 dinara! I to samo za maske. Ovde nismo računali i rukavice, dezinfekciona sredstva i opciju da vam se maska ovlaži, pa vam zatreba nova.
alselone alselone 10:03 10.05.2020

Amerika

Amerika je prebacila 80,000 smrtnih slučajeva povezanih sa koronom, za samo oko dva meseca. Neke od najgorih epidemija gripa su imale manje smrtnih slučajeva.

Što je najgore, ne nazire se kraj.

US Airlines objavili pre 10ak dana kako će svako srednje sedište u avionu ostati slobodno kako bi omogućili dovoljno prostora i smanjili verovatnoću prenošenja virusa.

Slika je od juče.

nikvet pn nikvet pn 10:49 10.05.2020

Re: Amerika


То су само игре бројева. Ево овде село од неколико стотина становника има већ 12 сахрана, годишња квота испуњена. Један једини је доказано заражен и преболео, једини је у статистици. Слутим да је вирус обиграо преко пола Србије (и света) и да се управо дешава оно драгоцено: масовни контакт са мртвим, неинфективним вирусом. Спонтана имунизација крда, бесплатна вакцинација човечанства. Чак и високоризичне категорије управо граде себи одбрану, временом све бољу. Наравно да неће свима успети, биће ту још повуци-потегни али генерално ето светла на крају тунела.

Ако је ова моја хипотеза о драгоценом дејству мртвог вируса исправна онда тотални завршетак пандемије долази најесен. Уз репове и нејак ризик од мутирања. Јасно је да опадање страха не одговара фармакокартелу те оваква антимејнстрим информација неће бити шире оглашена. У наредне друштвено-политичко-економске импликације не бих се упуштао.

Но то је само моје мишљење.
alselone alselone 10:57 10.05.2020

Re: Amerika

То су само игре бројева.


Sa jedne strane jeste, sa druge strane broj smrti je nesporan. I zato ne možemo samo reći da je igra brojeva i eto nešto nam se ne uklapa oko brojeva i matematike pa zato ništa nema smisla. Ima smisla, broj umrlih je velik i to za jako kratko vremena.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana