Obaveštenja

OBJAVA MIODRAGA STOJKOVIĆA, 19:13h

Filip Mladenović RSS / 19.03.2020. u 21:08

TVIT u 19:13h
TVIT u 19:13h
@MioStojkovic

Posle kineskih i naučnici iz Francuske tvrde da lek protiv malarije (hydroxychloroquine) kod 70% pacijenata obolelih od COVID-19 dovodi do izlečenja - posle 6 dana terapije.

Kod pacijenata koji su dodatno tretirani antibiotikom (azithromycin) uspešnost je 100%.

Atačmenti



Komentari (14)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milan Novković Milan Novković 21:30 19.03.2020

Ne znam ...

... otkud ti 100%. To skoro sigurno nije tačno.

Iako sam i ja video vesti pre nekoliko dana o uspehu.

Kinezi su probali svašta, i mislim da i dalje koriste svašta, pa i kompleksnije protokole, što ne bi bio slučaj da su "udarili" u 100% hit rate.

Verovatno si naleteo na 100% poboljšanja u nekoj manjoj ekperimentalnoj grupi.
Milan Novković Milan Novković 21:39 19.03.2020

Re: Ne znam ...

Milan Novković
... otkud ti 100%. To skoro sigurno nije tačno.

Iako sam i ja video vesti pre nekoliko dana o uspehu.

Kinezi su probali svašta, i mislim da i dalje koriste svašta, pa i kompleksnije protokole, što ne bi bio slučaj da su "udarili" u 100% hit rate.

Verovatno si naleteo na 100% poboljšanja u nekoj manjoj ekperimentalnoj grupi.

Naučnici iz Francuske:

"... Despite its small sample size our survey shows that hydroxychloroquine treatment is significantly associated with viral load reduction/disappearance in COVID-19 patients and its effect is reinforced by azithromycin. ..."

Što je jako dobra vest, ali će neki što spadaju pod "viral load reduction" i dalje morati da se bore, i neće uspeti na kraju, nažalost.

Imaju Kinezi i onaj kubanski Interferon-alfa-2B, napravili sa Kubancima u Kini zajedničku fabriku, i isto je "viral load reduction" lek, kažu uspešan.

Videćemo, nadam se da se ovoj pošasti vidi kraj, kao i panici sve sa razaranjem koje donosi.
nask nask 13:20 20.03.2020

Re: Ne znam ...

hydroxychloroquine

Čim završim onlajn čas trčim u samoposlugu da kupim tonik, dok se ne razgrabi.
angie01 angie01 21:43 19.03.2020

zar antibiotici

ne lece bakterije, a ne viruse?

Antibiotici-ne-lece-virusne-infekcije
Filip Mladenović Filip Mladenović 21:48 19.03.2020

Re: zar antibiotici

Zašto antibiotik? Zato što zbog dejstva virusa slabi imunitet zaraženog, pa se razvijaju sekundarne bakterijske infekcije.

"Azithromycin" ima i imunomodulatorno dejstvo, ne samo antibiotsko.
Milan Novković Milan Novković 21:50 19.03.2020

Re: zar antibiotici

angie01
ne lece bakterije, a ne viruse?

Antibiotici-ne-lece-virusne-infekcije

Ljudi što umru od gripa ili ovog virusa zarade upalu pluća.

Cytokine storm koji virus donese ošteti alveole, pa je absorbcija kiseonika usporena, ali čoveka pobede mešavina toga, punjenja pluća tekućinom, pa bakterijska i gljivična infekcija.

Kinin (ovde derivati) i kubanski interferon usporavaju virusnu replikaciju, pa uz pomoć antibiotika imuni na kraju izlazi na kraj i sa virusima i gljivicama.
Filip Mladenović Filip Mladenović 22:31 19.03.2020

Re: zar antibiotici

"Hydroxychloroquine" se koristi pored malarije i kod lupusa i nekih reumatoidnih artritisa...
a_jovicic a_jovicic 22:28 19.03.2020

Nema "magičnog" leka

Na žalost Francuska studija je radjena na relativno malom uzorku i sa starosnom strukturom koja je niža.

Iskustva sa pomenutom terapijom italijanskih infektologa nisu uopšte toliko obećavajuća.

Stativa!
Filip Mladenović Filip Mladenović 22:40 19.03.2020

Re: Nema "magičnog" leka

Profesor Didier Raoult, direktor IHU-a u Marseju, predstavio je prve rezultate kliničkog ispitivanja hidroksiklorokinina provedenog na 24 pacijenta obolelih od korona virusa.

Rane su indikacije da bi lečenje hidroksihlorokvinom smanjilo opterećenje, a rezultati još više obećavaju hidroksiklorokinom i azitromicinom, antibiotikom koji je eefikasan i protiv virusa.

Prema njegovim rečima, smanjenje virusnog opterećenja centralno je u borbi protiv korona virusa.

Francuska vlada će proširiti test na druge bolnice, kako bi proverila njegovu efikasnost na širem nivou.

A u SAD:

President Trump said in a Thursday press briefing that chloroquine and hydroxychloroquine, drugs used to treat malaria and severe arthritis, were approved by the Food and Drug Administration to test as a COVID-19 coronavirus treatment, as the number of cases nationwide continues to increase.

The drugs will be used in a clinical trial, according to FDA commissioner Dr. Stephen Hahn, who spoke during the press briefing.

Trump also said that other antiviral medications will be fast-tracked for FDA approval.
a_jovicic a_jovicic 22:52 19.03.2020

Re: Nema "magičnog" leka

Filip Mladenović
Profesor Didier Raoult, direktor IHU-a u Marseju, predstavio je prve rezultate kliničkog ispitivanja hidroksiklorokinina provedenog na 24 pacijenta obolelih od korona virusa.

Rane su indikacije da bi lečenje hidroksihlorokvinom smanjilo opterećenje, a rezultati još više obećavaju hidroksiklorokinom i azitromicinom, antibiotikom koji je eefikasan i protiv virusa.

Prema njegovim rečima, smanjenje virusnog opterećenja centralno je u borbi protiv korona virusa.

Vlada će proširiti test na druge bolnice, kako bi proverila njegovu efikasnost na širem nivou.

Ma Italijani tu terapiju primenjuju na pacijentima čim im detektuju virus ... pomaže ali ne toliko koliko se Francuzi nadaju.
Черевићан Черевићан 22:40 19.03.2020

еци пеци ...пец

hydroxychloroquine ili azithromycin ili....

Covid хара
невид му је станка,
сад почиње
фармако игранка
G.Cross G.Cross 23:47 19.03.2020

Re: еци пеци ...пец

Черевићан
hydroxychloroquine ili azithromycin ili....

Covid хара
невид му је станка,
сад почиње
фармако игранка



Gosn Čere
Tramp sere
hydroxychloroquine
a Kinezi
ćute
koje travke ljute
ih izlecise
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:21 20.03.2020

Re: еци пеци ...пец

Hydroxychloroquine (HCQ), poznat i pod brendom Plaquenil nije nov lek – on se još od 1955. godine koristi za lečenje nekih tipova malarije, kao i za pomoć obolelima od artritisa, lupusa i nekih drugih bolesti. To nije skup lek – u zemljama naročito zahvaćenim malarijom mesečna cena tretmana tim lekom ne prelazi $4.65 dok je u SAD cena nešto viša, oko $25 mesečno. Lek se isporučuje u pilulama.

Sve to zvuči veoma ohrabrujuće, naročito zato što bi tretman COVID-19 bolesnika mogao da počne odmah, pošto je lek dugo u upotrebi i dobro su poznate njegove loše strane, dok bi neki novi lek morao da prođe kroz rigoroznu proceduru koja bi utvrdila ima li on nekih neprijatnih dodatnih efekata za neke kategorije bolesnika. Neželjeni efekti HCQ-a su, naravno samo kod nekih pacijenata, povraćanje, glavobolja, problemi sa vidom i opšta slabost, što sve skupa ne zvuči strašno u poređenju sa opasnošću koju nosi COVID-19.

Ostaje “samo” pitanje da li je HCQ efikasan lek za virus COVID-19. Prvi rezultati kliničkih testiranja su ohrabrujući. Doktor Didier Raoult sa Aix-Marseille univerziteta u Francuskoj, objavio je preliminalne rezultate lečenja na uzorku od 36 COVID-19 pacijenata. Prema njegovom radu – koji još nije objavljen u nekom peer-reviewed naučnom časopisu već je u toku procesa recenzije – od tih 36 pacijenata kojima je testovima potvrđeno prisustvo COVID-19 njih 6 nisu pokazivali nikakve simptome, 22 su imali infekciju respiratornog trakta a kod 8 je infekcija zahvatila pluća. Početkom marta, 20 od ovih pacijenata je (u bolničkim uslovima) dobijalo 600 miligrama HCQ-a, a deo njih je dobijao i (takođe poznat i odobren) antibiotik azithromycin, koji se inače koristi za lečenja bakterioloških upala pluća. Preostalih 16 pacijenata je dobijalo placebo, kao kontrolna grupa.

Posle šest dana, 70% pacijenata koji su dobijali HCQ su izlečeni, u smislu da više nije bilo moguće detektovati kod njih COVID-19. U istom vremenu se izlečilo 12.5% pacijenata iz kontrolne grupe. Svih šest pacijenata – težih slučajeva – koji su uz HCQ dobijali azithromycin, izlečeni su od COVID-19 virusa.

Ovi rezultati deluju veoma ohrabrujuće, ali treba znati da se radi o preliminarnoj studiji na malom uzorku, i bez precizne procedure koja bi razdvojila kontrolnu grupu od tretiranih pacijenata. Potrebna su svakako dodatna istraživanja, koja su u toku.

Profesor Didier Raoult je veoma ugledan francuski naučnik, autor više stotina radova objavljenih u časopisima indeksiranim na SCI listi. Ti radovi su citirani gotovo 150,000 puta, a njegov h-index je, prema Google Scholar-u, čak 175 (ima 175 radova od kojih je svaki citiran najmanje 175 puta).
a_jovicic a_jovicic 09:52 20.03.2020

Iskustva iz Italije

Jovana Milić: Bombastičan je tvit prof. Stojkovića, deluje kao smo našli lek za COVID-19. Da hlorokvin zaista dovodi do izlečenja svih slučajeva, ne bismo imali letalitet od 8,3% u Italiji. Većina hospitalizovanih pacijenata u Italiji prima hlorokvin od momenta hospitalizacije, čak i neki pacijenti u kućnoj izolaciji. Počeo je da se primenjuje praktično od prvog hospitalizovanog pacijenta. Lombardija je prva u Italiji izašla sa tim protokolom, koriste ga i oni od samog početka. Hlorokvin je svakako bolji od inhibitora proteaze koji se koriste u HIV-u (koji su danas i izbačeni iz italijanskih protokola, jer je klinički utisak, a i studija iz Kine objavljena u NEJM-u je pokazala neefikasnost te terapije).

I sama francuska studija na koju se prof. Stojković poziva, priznaje "lost to follow-up" kod pacijenata koji su završili na intenzivnoj nezi. Najveći uzrok smrtnosti kod pacijenata je respiratorna insuficijencija koja dovodi do hipoksije srca (kineski rad u Lancet-u je pokazao da pacijenti koji umiru imaju značajno veće nivoe troponina I u odnosu na one koji prežive). Sama respiratorna insuficijencija je patogenetski imunološki posredovana, gde antivirusna terapija nema nikakvog efekta. Primenom tokilizumaba koji inhibira IL-6, vide se neka poboljšanja, ali ćemo biti pametniji nakon analize tih podataka.

Francuska studija je urađena na malom uzorku, gde je većina pacijenata ima infekciju gornjih respiratornih puteva (a ne COVID-19 pneumoniju). Takođe, prosečna starost pacijenata uključenih u studiju je ispod 50 godina, a po svim podacima dostupnim do sada znamo da su najugroženiji pacijenti stariji od 65 godina. Iskreno mislim da bi se većina tih pacijenata oporavila i bez hlorokvina, samo bi verovatno duže imali pozitivne briseve i mogućnost da šire infekciju, što je i logično, budući da hlorokvin inhibira fuziju ćelija domaćina sa virusom (povećavanjem pH u endozomima).

Azitromicin se primenjivao samo kod 6 pacijenata kao prevencija bakterijske superinfekcije, a kriterijum za uvođenje antibiotika se zasnivao na kliničkoj proceni (što je nepouzdano kao kriterijum). Davati svima s COVID-19 azitromicin bi bilo neodgovorno. Ne bih da raspršim nadu, ali treba pažljivo čitati radove i kritički pristupiti tome.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana