Astronomija

Kolaž astronomskih zanimljivosti

zilikaka RSS / 28.07.2019. u 10:59

 

 

Gost autor: alselone

 

 1. Neutronske zvezde i pulsari

Neutronska zvezda je ostatak veoma velike umrle zvezde. Kada zvezda dočeka svoj kraj u zavisnosti od mase može da postane neutronska zvezda. Ona je mnogo manja od obične zvezda ali je sa druge strane mnogo, mnogo gušća. Toliko je gusta da je jedna kafena kašićica neutronske zvezde teška koliko i jedna cela planina na Zemlji.
Pulsari su neutronske zvezde koje se veoma brzo obrću. Zbog toga emituju čudovišno veliku količinu gama zračenja pa se mogu posmatrati kao svetionici na mračnom nebu putovanja među galaksijama.

zL2LNJQ.jpg?1 

 

 2. Crne rupe
Ako veoma velika zvezda na kraju svog života postaje gusta lopta materije koja se naziva neutronska zvezda, onda još veća zvezda postaje nezamislivo gusta tačka materije koje se naziva crna rupa. Crna rupa je toliko gusta da je gravitacija u njoj toliko velika da ništa ne može da pobegne, pa čak ni svetlost, te je samim tim i dobila ime. Toliko velika masa na tako malom prostoru savija prostor-vreme na najjači način u poznatom svemiru. Sama priroda crne rupe nas onemogućava da saznamo više o njoj jer ne možemo skoro ništa da izmerimo. Svaki signal koji pošaljemo kako bismo nešto izmerili biva usisan i ne vrati se do naših mernih aparata. Jedini način za analizu prirode crne rupe je posredno merenje preko njenog uticaja na druga nebeska tela i različita zračenja kao na primer svetlost. Na primer, mi dimenzije crne rupe ne znamo, neki veruju a i matematički modeli se uklapaju da je crna rupa samo jedna mala, mala, jednodimenzionalna tačka.


Na animaciji se može videti zvezda koja orbitira oko crne rupe i na kraju biva usisana. Crna rupa „otima" deo po deo zvezde kako ona kruži kreiraći svetleći disk i verovatno će izazvati eksploziju zvezde pre samog sjedinjenja usled debalansa mase u zvezdi. Ove pojave su potvrđene astronomskim posmatranjem.

1q7y7F6.gif 

 

Na drugoj slici možemo videti horizont događaja, granicu između onoga što jeste i što nije crna rupa. Sve što prođe ovu granicu nestaje za naše poglede i postaje crna rupa. Postoje određeni slučajevi na samom horizontu događaja kada je moguće da se neke čestice otrgnu smrtonosnom privlačenju i ta pojava se naziva Hokingovo zračenje. Sve crne rupe zrače, one manje zrače više, dok veće zrače manje, obrnuto je proporcionalno. Zato nema bojazni od kreiranja mikro crnih rupa u akceleratorima čestica, jer će one brže ispariti no što će narasti zarobljavajući masu drugih čestica.  

8cQXDYD.jpg?1 

 

3. Crne rupe su poravnate u prostoru
Skorašnja istraživanja pokazuju kako crne rupe u prostoru zauzimaju određenu strukturu i da nisu pozicionirane u skladu sa raspodelom mase u prostoru. Ako bi lokacija crne rupe zavisila samo od gustine mase ili goriva za tu crnu rupu njihov međusobni položaj bio bi drugačiji. Ovako, iako je masa raspoređena na jedan način, crne rupe naizgled nezavisno postoje u prostor-vremenu kreirajući strukture.
 SP09CYg.jpg?1

 

4. Potka svemira
Ne samo da su crne rupa poravnate, poravnate su i galaksije. Na slici je Vigo superklaster galaksija (čiji je i Mlečni put deo). Po matematičkom modelu svemir bi trebao da bude uniforman ali po svemu sudeći kreira strukturu koja na prvi pogled liči na strukturu neurona u mozgu.

Puh3Edw.jpg?1 

 

5. Najstarija poznata galaksija
Detektovana je najstarija poznata galaksija pod imenom z8_GND_5296 i ona je stara 13.7 milijardi godina. Tako daleka galaksija nam dozvoljava da zavirimo u prošlost od 13.7 milijardi godina i pokušamo da razumemo veoma rani svemir. Ne samo da ta galaksija ne izgleda više ovako kakvo je mi vidimo, nego se ne nalazi više na tom mestu nego još dalje od nas, trenutno na 13.1 giga svetlosnih godina.
 w8YO8Rw.jpg?1

 

6. Heliosfera
Koliko smo mi ušuškani na Zemlji u ovom delu Sunčevog sistema i u ovom delu galaksije pokazuje i sledeća slika. Heliosfera je oblast u Sunčevom sistemu u kojoj je pritisak sunčevog vetra jači od pritiska čestica međuzvezdanog prostora. Ovaj mehur nas zapravo štiti od štetnog kosmičkog zračenja.
 

 oHXSSVO.jpg?1

 

7. Crna materija i crna enegija
Velika većina svemira kog poznajemo „nedostaje". U merenjima koja naučnici izvršavaju mnoge stvari se ne uklapaju. Kada u odnosu na merenja izvršimo simulacije, ne dobijemo ono što posmatramo da se dešava. Kao da nedostaje mase. Stvari počinju da se uklapaju kada dodamo skrivenu masu i skrivenu energiju. Samo 4% svemira su atomi koje vidimo u zvezdama, planetama, galaksijama. Koliko još uvek ne znamo pokazuje sledeća pita.
 DQ7IulD.png?1

8. Gravitacioni talasi
Ako bacimo kamenčić u vodu i poremetimo mirnu površinu dobićemo talase koji će se kretati u svim pravcima. Na isti način ako se velike mase veoma brzo obrću kreiraće poremećaj u tkanju prostor-vremena koje će se širiti kao talasi. Gravitacioni talasi su još uvek samo hipoteza mada su naučnici došli do početnih rezultata merenja koja će moći potvrditi ovu teoriju. Ono što je veoma zanimljivo i važno i u ovom slučaju je to koliko naši matematički modeli svemira i dalje idu ispred eksperimentalnog posmatranja i kako smo u stanju da razumemo stvari mnogo pre nego što smo sposobni da ih detektujemo.
Na slici možemo videti dve neutronske zvezde (još bi jači talasi bili od dve crne rupe) koje se obruću jedna oko druge veoma velikom brzinom.
 qC1giuT.jpg?1

 

9. Kvazari
Puno ime je Kvazi-stelarni radio izvori i ovo su kosmički izvori elektromagnetnog zračenja otkriveni šezdesetih godina, uključujući i svetlosno koji su veoma udaljeni od nas. Ako su toliko udaljeni, što dobijamo kako rezultat merenja crvenog pomaka i ako možemo da detektujemo njihovo zračenje na ovoj udaljenosti, to bi značilo da je energija koju emituju veoma velika. Veća od bilo kog drugog poznatog tela. Smatra se da njihova energija potiče od gomilanja ili propadanja materije u supermasivne crne rupe. Oni su toliko sjajni da su sjajniji i od celih galaksija. Na primer, najsjajniji kvazar sjajniji je od Sunca 1,000,000,000,000,000,000 puta.
 kUh2Kw0.jpg?1

 

10. Multisvemiri
Preovlađujuća teorija danas o postanju i strukturu svemira je ona o Multisvemirima. To u stvari nije jedna teorija nego familija sličnih teorija ali su sve bazirane na istoj početnoj premisi - ne postoji jedan svemir nego postoji njihov beskonačan broj i svaki se razlikuje od sledećeg u početnim uslovima, kosmološkim kontantama, pa čak i broju dimenzija. Po kvantnoj teoriji svaki slučajni binarni događaj grana se u dva svemira i u svakom se desio pojedinačni događaj.
Dalje SF spekulacije mogu ići u pravcu kako su crne rupe kapije multisvemira.
 lJJLPLT.jpg?1

 

11. Kvantno sprezanje
Kvatno sprezanje je misteriozan fizički fenomen koji još uvek ne razumemo. Osnovna premisa Kvantnog sprezanja je ta da dva nezavisna objekta koji su međusobno udaljeni pokazuju isto ponašanje iako naizgled nisu povezani. Po KS možemo imati dve čestice na dva kraja svemira i ako merimo ponašanje prve, druga će se istovremeno ponašati u skladu sa prvom iako su naizgled nepovezane i iako su veoma udaljene. Znamo da svaka informacija putuje nekom brzinom, pa makar ona bila i veoma velika kao brzina svetlosti. Zato je KS toliko misteriozan, jer se informacija prenosti praktično istovremeno.

GQ6jTPT.jpg?1 

 

12. Šta smo poslali kao informacije na Vojadžeru 1
Vojadžer 1 je sonda koja je poslata ka dubini svemira 1977. godine. Ona nosi pažljivo pripremljene artefakte spram kojih bi vanzemaljska civilizacija mogla da shvati gde se Zemlja nalazi, koji fizički zakoni važe na njoj, ko je naseljava i kako izgleda (molim 3 Body problem fanove da ne spojluju ovde). V1 je prvi objekat napravljen od strane Čoveka koji je napustio Sunčev sistem.

 Šta je poslato (skraćena lista):

 5iWx77D.gif?1

JPUDzWe.gif?1 

4gOE7VQ.gif?1 

NHUdS2L.gif?1 

E0feX9j.gif?1 

AaF5OGn.gif?1 

kMel1Qi.gif?1 

DMLwXhL.gif 

43LvtHA.gif 

 

 

Neke lepe slike galaksija:

Triangulum Galaxy

 hAMML62.jpg?1

Tadpole Galaxy

 l9p2jOd.jpg?1

Whirlpool Galaxy

 JNnWzXd.jpg?1

Cigar Galaxy

 OVVfYed.jpg?1

Pinwheel Galaxy

 ado9rAj.jpg?1

 

 

 



Komentari (810)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

predatortz predatortz 16:38 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Evo, na jednom od poslednjih kurseva nas na kraju podelili, dali nam mekane bombone i nekuvane špagete, da se takmičimo ko će formirati viši toranj.


Sve je dobro dok vam ne daju oružje i bojevu municiju.
Ja sam suvlasnik u maloj firmi, mi ta sranja nemamo. Naš tim bilding je jutarnja i podnevna kafa, a nekad i rakija. Tu se ispričamo, ako ima nesuglasica ispičkaramo, pa opet na pos'o.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:58 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Исправно размишљање мр Пејџик, види се утицај Хучија из напаљених ПиЧ дискусија али то је недовољно.


Ajde, bre, nemoj da ga ložiš. To što se ja ovde zalažem za očuvanje opštepoznatih povijesnih činjenica: da su partizani-komunjare ratovale na strani pobednika a protivu nacista i domaćih izdajnika, dok su ovi, njegovi, išli uz nogu SS oficira, ne znači da sam i ja komunjara niti da baštinim vrednosti tog društvenog uređenja. Meki kapitalista, ili socijalijsta - u najgorem slučaju

Но добро мр Пејџик, џаба прича, ти си мека срца (зато те и волимо). Док ти секретарица Теслу вози никад од тебе газда с томпусом.


Kod mene je sekretarica gazdarica, realno (i ne zove se sekretarica, to je ovde uvredljiv izraz, ona je zapravo Office Manager). Ona brine za sve, a ja samo iznosim predloge, i crtam neka električna kola, koja uglavnom ne rade i lemim kad moram (sad mi otišao tehničar, jadnik, ženska mu dobila mesto na medecini u onoj najčuvenijoj klinici za rak, u Klivlendu, pa je digao sidro, ostavio me u suzama, sam da lemim i ground da wrappujem, dok ne nađem nekog drugog klinca, ili klinku).

A i taj Tesla (ne ovaj naš, nego auto) stvarno nije više ništa specijalno, ovde ih vozi svaka šuša, što ne bi onda i moja sekretarica? No, kapiram zajebanciju, ali to što moja skeretarica vozi Teslu nije ništa ako se ima u vidu da sam od nje kupio kuću u kojoj živim.

hoochie coochie man hoochie coochie man 19:50 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

o što se ja ovde zalažem za očuvanje opštepoznatih povijesnih činjenica: da su partizani-komunjare ratovale na strani pobednika a protivu nacista i domaćih izdajnika, dok su ovi, njegovi, išli uz nogu SS oficira,


Ne znam kakve su to činjenice, znam da istorijske nisu.
Sad, ti povjesničari, ko su, koje oni priče pričaju, šta oni zovu činjenicama, ko će sve to pohvatati.
Meni samo žao sto su tebe ti povjesničari prevarili, za njih me baš briga.
:)
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:56 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Sunce ti jebem!
Onaj piše o guženju koza, ovaj o milovanju glavića...

Huči, brate, nek' smo mi 'vaki naopaki...


Čuj naopaki, normalni bre.
Sad mi žao što izogovarah one čestite ljude iz mog kraja, kad vidim ovu propastt ovde, ovu sodomu i gomoru, dođe mi sutra da im se izvinim i molim za oproštaj.:)
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:39 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Ne znam kakve su to činjenice, znam da istorijske nisu.


E, ako ti znaš, onda je sigurno tako.






i da ne zaboravimo ni Lepog Neška:




(ala montira, ovaj Veljko Bulajić...)
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:08 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

E, ako ti znaš, onda je sigurno tako.


Ma nije, sigurno.
Nego, kad prelaziš sa slikovnica na nešto sa slovima, kad počinješ da čitaš?

Ne čini ti se glup ovaj manir: vidi sliku, sve je jasno?

Ali kad se postavi slika partizana sa nemcima ili ustašama, e onda to ne važi, onda krenu objašnajvanja okolnosti, namera, pa i negiranja

Skoro negde postavim sliku dva naoružana partizana sa ustašama, i neki tvoj, ne sećam se ko, kaže, a pa to su ratni zarobljenici.

Kako bre zarobljenenici, otkud im puške kad su zarobljenici?
Kaže, ma pusti puške, nema to veze, vidi kako gleda, a i šlic ga odaje. :)

I pazi kad verujem da je on stvarno progutao udicu da su to zarobljenici.

Ti, ipak se nadam, ne bi bilo toliko naivan.
Ili da opet postavim sliku da proverim?
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:36 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

hoochie coochie man
E, ako ti znaš, onda je sigurno tako.


Ma nije, sigurno.
Nego, kad prelaziš sa slikovnica na nešto sa slovima, kad počinješ da čitaš?

Ne čini ti se glup ovaj manir: vidi sliku, sve je jasno?

Ali kad se postavi slika partizana sa nemcima ili ustašama, e onda to ne važi, onda krenu objašnajvanja okolnosti, namera, pa i negiranja

Skoro negde postavim sliku dva naoružana partizana sa ustašama, i neki tvoj, ne sećam se ko, kaže, a pa to su ratni zarobljenici.

Kako bre zarobljenenici, otkud im puške kad su zarobljenici?
Kaže, ma pusti puške, nema to veze, vidi kako gleda, a i šlic ga odaje. :)

I pazi kad verujem da je on stvarno progutao udicu da su to zarobljenici.

Ti, ipak se nadam, ne bi bilo toliko naivan.
Ili da opet postavim sliku da proverim?


Skoncentriši se, huči. Ko je ono na slikama? A ko je iza njih, ili pored njih, ili ih drži u naručju, sa lepim uniformama sa kukastim krstačama (dobro, onaj jedan je talijan)? Ili si stvarno toliko zaslepljen verom u tu tvoju alternativnu istoriju da smatraš da ja ovo sve oznin fotošop?

A da li su se neki partizani slikali i surađivali sa Ujkama, bem li ga ako znam (mog dedu su jurili četnici, ali je i on jurio ujke, mada je pričao i da se od njih više bojao jer su bili daleko ozbiljnija vojska od ovih naših pijanih gibaničara). Ali da su partizani to radili ovako sistematski i principijelno kao ove tvoje četke, e, u to ne verujem. Ali ako imaš neki dokaz, sem te jedne fotke koju pominješ, daj, da proučim.


hoochie coochie man hoochie coochie man 22:11 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

A da li su se neki partizani slikali i surađivali sa Ujkama, bem li ga ako znam


Pa to ti pričam.
I zato ti kažem čitaj, slikovnice su za decu (dobro i za indoktrinirane)
Ali čitaj otvorenog uma, i razmišjaj, ne navijaj
Ali ako imaš neki dokaz, sem te jedne fotke koju pominješ, daj, da proučim.


Pa uzmi, za početak, činjenicu da su svo vreme rata opstajali na teritoriji NDH bez nekih bitnih sukoba sa ustašama.
To je neporecivo.
Najlakše je reći nije bilo sprazuma Pijade Budak, martovski pregovori su varka, i sve te vađevine.
Vađevina za sliku o kojoj pričam je "ma utrapili im puške, vidi im face, to je važnije?

Srki, nema zezanja sa oružjem kod ratnih zarobljenika, prvi čin je "baci oružje"
E sad, ako neko i to prihvati kao objašnnje, šta s njim pričati?

Drugo, pedeset godina su čistili tragove, nećeš valjda reći da nisu?
I sad ti pitaš a gde je još slika, još dokaza.
Pa dobro, nema ih, bili čisti.
Tebi deda pričao ko ga jurio, to je dokaz.
Ako to smatraš dokazom u redu.

Dalje, pričaš o ljudima, o njihovoj časti, koji su odmah posle rata izvršili masovno ubistvo ratnih zarobljenika, to jedno, a drugo, masovno etničko čišćenje.
Skoro milion ljudi su proterali jer nisu bili poželjne nacionalnosti. O Nemcima iz Vojvodine i Italijanima iz Istre govorim.

Pričaš o borbi za slobodu ljudi koji su bili najodaniji Staljinu, koji su pre svih ostalih u Evropi sproveli čist rigidni staljinizam u Jogoslaviji.
Svi ostali,Poljska Čehoslovačka, Rumunija......su posle rata imali neke prelazne vlade, neku opoziciju, jedino su ovi koje ti braniš odmah ubijali i svu vlast na pušku prigrabili.
I sve to zatrpali nekom borbom za slobodu i propagandom sa ovim sličicama koje ti besomučno postavljaš.
I ti se na to pališ još uvek.
Oni i sloboda!!!

docsumann docsumann 22:13 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi


ja sam neđe čitao (ili čuo) da su četnicima i žene bradate.

docsumann docsumann 22:22 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi


maksa83 maksa83 22:33 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Samo da se notira šta kaže 8m15s.

Edit: sad sam se setio jedne konverzacije iz druge polovine osamdesetih, kada se sve to zalaufavalo, pričao sam nešto sa nekim pokojnim drugarom koji je znao neke tadašnje etablirane studijske muzičare, Sašu Loknera i tako te okolo (bili smo baš klinci, tipa 16-17 godina) i sećam se da mi je rekao "kažu ovi da je Koja jako jako inteligentan tip".
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:03 31.07.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Pa uzmi, za početak, činjenicu da su svo vreme rata opstajali na teritoriji NDH bez nekih bitnih sukoba sa ustašama.
To je neporecivo.
Najlakše je reći nije bilo sprazuma Pijade Budak, martovski pregovori su varka, i sve te vađevine.
Vađevina za sliku o kojoj pričam je "ma utrapili im puške, vidi im face, to je važnije?

Srki, nema zezanja sa oružjem kod ratnih zarobljenika, prvi čin je "baci oružje"
E sad, ako neko i to prihvati kao objašnnje, šta s njim pričati?


Nije da sam više očekivao, od ove tvoje standardne palamuđevine, šta bi bilo da je bilo, što je babi milo, i tako dalje, ništa činjenice, ništa dokazi, samo insinuacije i nagađanja. Ništa, dakle, što par autentičnih slika četnika, u zagrljaju sa uglađenim oficirom vermahta koji ih je dužio, ne može da razbuca.

srdjan.pajic srdjan.pajic 00:48 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Ok, huči, ajde, priznajem da sam ovaj subject potegao samo i isključivo da bismo nagurali 500 komentara kod zili (čak sam ti džentlmenski i 500. ostavio da se uknjižiš). Tako da nemoj sad celu noć da probdiš pišući i brišući još jedan ubitačan komentar sa najnovijim falsifikatima istorije, a koji će me konačno prevesti na tu vašu (koljačku i kolaboracionističku) stranu. Nema te sile, valjda ti je to jasno, hebi ga, partizansko dete.

Zato, ajde, živ ti meni bio, pa da se ćeramo na nekom drugom blogu.

Evo ti i pesmica, za uspavanku:

zilikaka zilikaka 06:32 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

da bismo nagurali 500 komentara kod zili

E, baš ste zlatni. Nemaš pojma koliko to meni znači, naročito kad se uvate j klinč pa ide 1-1. A baška što dobro plaćaju svaki preko 500.
Nego, Makso, daj neki link za dobar onlajn gitar plejer.
Ubih više od pola sata pokušavajući da nađem šta može da izvede u nizu one akorde što si postavio kod Nataše, ebali te oni, da te ebali.
A s druge strane, majmunska radoznalost tera da čačkam dalje, ko da ću biti deblja (by moja pok. Baba Sosa) ako provalim šta si hteo.
maksa83 maksa83 08:07 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Ubih više od pola sata pokušavajući da nađem šta može da izvede u nizu one akorde

Nisu akordi, obični su tonovi, tema iz Dobar Rđav i Zao.



(Mogu da gledam taj film ceo svaki put)

"Skuzi, Šorti..."
hoochie coochie man hoochie coochie man 08:13 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

naročito kad se uvate j klinč pa ide 1-1.

Nije 1 na1 nego dva na jedan, prebroj komentare:)

Srki, ovo kad napišeš jedan komentar pa posle sat dva drugi kao odgovor na isti moj, me posebno veseli.
Dva sata si se mučio i razmišljao šta da napišeš, držalo te baš:)

Ali nije ni čudno, gadno je kad braniš i pokušavaš da opravdaš masovne ubice i progonitelje, plus vojsku partije koju je ZAPADNA civilizacija definitivno i nedvosmisleno označila kao diktatorski, a ti izabrao zapad.

Stvarno Srki, kako se osećaš dok opravdavaš te zločince velikih razmera?
Ej, na stotine hiljada ubijenih i proteranih a ti na njihovoj strani samo zato što ti je deda rekao?
zilikaka zilikaka 08:53 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Nisu akordi, obični su tonovi, tema iz Dobar Rđav i Zao.

E, ideš u očin, nije C nego A. Tačno mi slika slutila na Morikonea, takva slika baš na njega sluti, nego se zajebavala da čujem koji je to gitarski akord D2. Što je najgore, ima, i čak taj niz smisleno zvuči al mi to sve išlo sporo, pa mislila da to treba da ukačim.
E, živote, šta sam ja našla da mi bude zabava...
docsumann docsumann 09:04 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

gitarski akord D2


e4, D2? je l' to il' sam ja to nešto sve pobrko

svako ima svoj pakao, moj je sastavljen od pisanih nota

maksa83 maksa83 09:05 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

E, živote, šta sam ja našla da mi bude zabava...

Bolje to nego da se drogiraš i sediš na ladan beton!
docsumann docsumann 09:30 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

maksa83
E, živote, šta sam ja našla da mi bude zabava...

Bolje to nego da se drogiraš i sediš na ladan beton!


kad možeš fino kući da se drogiraš...

alselone alselone 09:33 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

kad možeš fino kući da se drogiraš...


Takoreći u svoja četiri zida.
maksa83 maksa83 09:41 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

alselone
kad možeš fino kući da se drogiraš...


Takoreći u svoja četiri zida.

Tamo droga ne mora da se kupuje, samo odvrneš česmu i srkneš malo i počneš da razgovaraš sa Džimom Morisonom...

Samo da kažem još jednom da mi nije jasno kako i zašto stanovnici Zrenjanima nisu vilama izboli proizvoljnu gradsku vlast koja je već decenijama nesposobna da im obezbedi ispravnu vodu. Stvarno ne razumem.
zilikaka zilikaka 09:41 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

svako ima svoj pakao, moj je sastavljen od pisanih nota

Ovog momenta mi se javila ideja za ekperiment u blogovanju
(Ako ne zaboravim do sutra šta sam ono tela)
docsumann docsumann 10:04 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

zilikaka zilikaka 10:08 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Samo da kažem još jednom da mi nije jasno kako i zašto stanovnici Zrenjanima nisu vilama izboli proizvoljnu gradsku vlast koja je već decenijama nesposobna da im obezbedi ispravnu vodu.

Trpeljivi.
Zapravo, ubedili su nas da je sastav vode sasvim u skladu sa zemljištem kroz koje prolazi, da u Panoniji mnogi imaju sličan problem, da nisu zabeležene bolesti vezane za takvu vodu (onda ti kažu da niko nije ni probo da beleži), kako je menjan pravilnik i arsen osto iznad granice...
Ja imala nekoliko vrlo upućenih, po prirodi stvari, i koliko god bili protiv ove današnje vode, svi se mnogo više plaše ove fabrike koju nikako da ušteluju. Tu je sve pod velom tajne, ne zna se ni kako prečiščavaju ni šta stvarno izlazi. A zna se da arsen samo hemijski možeš da ukloniš. Dakle, imamo fabriku vode za koju ne smemo da znamo kako radi i šta koristi za prečišćavanje.
Nema ni analiza tamo, nego tek napolju sam sebi. A kod svake analize se zna da ono što ne tražiš, nećeš naći.
Iskreno, do sada sam koristila vodu za kuvanje al kad puste konačno fabriku, ne znam da li ću.

Atomski mrav Atomski mrav 10:25 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

da u Panoniji mnogi imaju sličan problem


U Kikindi je voda iz česme žućkasta, smrdi na sumpor i nekako je "masna" kad pereš ruke. Nije mi padalo na pamet da je pijem. Ali od takve vode bar znaš da se čuvaš, problem je kad je voda, bar naoko, bez boje, ukusa i mirisa a u sebi sadrži otrov...

LINK >>> https://balkaninsight.com/2018/03/20/toxic-taps-arsenic-in-water-stirs-cancer-fears-03-02-2018/
nepopustljiv nepopustljiv 11:20 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

maksa83
Ubih više od pola sata pokušavajući da nađem šta može da izvede u nizu one akorde

Nisu akordi, obični su tonovi, tema iz Dobar Rđav i Zao.



(Mogu da gledam taj film ceo svaki put)

"Skuzi, Šorti..."

Kao i ja "12 žigosanih" i "Bluz braderse".
floki floki 12:47 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

maksa83

(Mogu da gledam taj film ceo svaki put)

maksa83 maksa83 12:49 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

I taj.
Atomski mrav Atomski mrav 13:22 01.08.2019

Re: E, pa gospodo i drugovi

Car! Sa dodele Oskara 1999. godine:
- Aj vud lajk tu tenk maj perents in d litl vilidž in Itali, dej gejv mi de bigest gift - poverti.
- Dis iz a teribl mistejk - aj juzd ap ol maj ingliš!
Черевићан Черевићан 12:12 28.07.2019

маам артефакта

V1 je prvi objekat napravljen od strane Čoveka koji je napustio Sunčev sistem.

васиона баш маами..... Земљане
од када нас оно још Бог створи,
реда нисмо створили ни где смо
а тек ТАМО .......ко ће'с договори
alselone alselone 14:15 28.07.2019

Re: маам артефакта

маам артефакта


Hvala gosn. Čer na druženju.
docsumann docsumann 12:12 28.07.2019

kvantna zapletenost

pamtim da sam jednom oko toga diskutovao sa sarskim, i da me korigovao kad sam ustvdio da

Zato je KS toliko misteriozan, jer se informacija prenosti praktično istovremeno.


zapravo nema prenosa, u smislu putovanja informacije kroz prostor, informacija je (alokalno) već bila tamo.

alselone alselone 12:18 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

zapravo nama prenosa, u smislu putovanja informacije kroz prostor, informacija je (alokalno) već bila tamo.


Heh, kako to razumeti? Ja ne znam.

Nadam se da će se nsarski javiti i razvejati nam zablude.
docsumann docsumann 12:23 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

Heh, kako to razumeti? Ja ne znam.


možda Bomova holografska teorija univerzuma ima smisla...

alselone alselone 12:29 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

možda Bomova holografska teorija univerzuma ima smisla...


Pisao si par puta o tome, sećam se, ali sam bio lenj da se udubim. Moraću sad.
nepopustljiv nepopustljiv 13:21 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

docsumann
pamtim da sam jednom oko toga diskutovao sa sarskim, i da me korigovao kad sam ustvdio da

Zato je KS toliko misteriozan, jer se informacija prenosti praktično istovremeno.


zapravo nema prenosa, u smislu putovanja informacije kroz prostor, informacija je (alokalno) već bila tamo.


Molim pojašnjenje!
docsumann docsumann 13:30 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

na neki nama neuhvatljiv način upleteni kvantni ovbjekti ostaju uvezani bez obzira na fizičku udaljenost (alokalnost).

Bom je smatrao da postoji još jedan dublji nivo u odnosu na kvantni (nivo na kojem se pojavljuju kvantni objekti - elektron, foton...).
sam elektron, odnosno foton nisu izolovani objekti, već predstavljaju čitav ansambl različitih objekata i osobina, tj svojstava.
koji će se pojavni oblk objekta ispoljaviti - elektron ili foton, odnosno talasna ili korspuskularna priroda, zavisi on načina pobude tog asambla.
takođe, na podkvantnom nivou prostor se ukida, svaka tačka u prostoru je ujedno bilo koja tačka u prostoru. upleteni objekti, su na podkvantnom nivou jedan isti ansambl, koji istovremeno postoji na dva različita mjesta.

u najkraćem
alselone alselone 13:39 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

takođe, na podkvantnom nivou prostor se ukida, svaka tačka u prostoru je ujedno bilo koja tačka u prostoru. upleteni objekti, su na podkvantnom nivou jedan isti ansambl, koji istovremeno postoji na dva različita mjesta.


Ovo je veoma zanimljivo. Jedinstvenost prosto-vremena je možda rešenje i objašnjenje tog mikro nivoa ali i makro na kom su dimenzije svemira "besmisleno" velike.
docsumann docsumann 13:45 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

Jedinstvenost prosto-vremena je možda rešenje i objašnjenje tog mikro nivoa ali i makro na kom su dimenzije svemira "besmisleno" velike.


spustiš se na podkvantni nivou i potom pojaviš bilo gdje u svemiru
alselone alselone 16:07 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

Nadam se da će se nsarski javiti i razvejati nam zablude.


Nsarski javlja kvantnim sprezanjem da je sprečen da se uključi u raspravu na blogu, ali da bi "imo bi ja štogod kasti i apropo ove vlasti..." tj. bloga.

Milan Novković Milan Novković 17:32 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

alselone
...Nsarski javlja kvantnim sprezanjem da je sprečen da se uključi u raspravu na blogu, ...

Nestabilno kvantno sprezanje, toga sam se i plašio, ograničeno načinom na koji je to spreznanje izfrustriralo nejake lokalne terms lakog Hamiltonianovića

(ni Tasa i Šarski nisu tu pa BS podižemo na nivo umetnosti
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:19 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

Pulsari su neutronske zvezde koje se veoma brzo obrću. Zbog toga emituju čudovišno veliku količinu gama zračenja pa se mogu posmatrati kao svetionici na mračnom nebu putovanja među galaksijama.


Verovatno typo: pulsari ne emituju gama zračenje, za to bi morali da budu radioaktivni, ili bar da liče na reaktore. Oni emituju elektromagnetne talase, tačnije, imaju vrlo jako magnetno polje koje rotira nekom straobalnom brzinom (periodi reda veličine milisekunde valjda) i kad je usmereno ka nama, mi to onda detektujemo kao EM puls koji dolazi iz tog pravca.

Ovo da ne ispadne da nisam čit'o tekst!

alselone alselone 19:28 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

pulsari ne emituju gama zračenje


Emituju. Oni koji ne emituju zovu se radio pulsari, a ima i drugih.

Most of the known pulsars are only visible in the radio region of the electromagnetic spectrum and are called radio pulsars, but there is a small number of pulsars that emit at optical wavelengths, X-ray wavelengths and gamma-ray wavelengths.

Fermi Telescope Makes First Big Discovery: Gamma Ray Pulsar
Milan Novković Milan Novković 19:54 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

srdjan.pajic
Pulsari su neutronske zvezde koje se veoma brzo obrću. Zbog toga emituju čudovišno veliku količinu gama zračenja pa se mogu posmatrati kao svetionici na mračnom nebu putovanja među galaksijama.


Verovatno typo: pulsari ne emituju gama zračenje, za to bi morali da budu radioaktivni, ili bar da liče na reaktore. Oni emituju elektromagnetne talase, tačnije, imaju vrlo jako magnetno polje koje rotira nekom straobalnom brzinom (periodi reda veličine milisekunde valjda) i kad je usmereno ka nama, mi to onda detektujemo kao EM puls koji dolazi iz tog pravca.

Ovo da ne ispadne da nisam čit'o tekst!

Moraš da čitaš s razumevanjem, nije Alse MSM (jedva zadržavam smajli, pravi, ne zloban, al uzdržaću se) - gama zračenje su elektromagnetni talasi, alfa i beta zračenja su čestice.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:16 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

Moraš da čitaš s razumevanjem, nije Alse MSM (jedva zadržavam smajli, pravi, ne zloban, al uzdržaću se) - gama zračenje su elektromagnetni talasi, alfa i beta zračenja su čestice.


A, to, onda je ok, samo što nisu kod pulsara EM talasi te frekvencije kao gama zraci (za koje valjda i dalje treba radioaktivni raspad, ne znam kako drugačije mogu da se proizvedu u prirodi), nego valjda pravi radiotalasi, tu oko tisuću megaherca ili tako nešto, ako ne laže vikipedija.

...

Sad vidim da imaju i te neke druge pulsare, u domenu X zraka, ali to i dalje nisu gama, mada jesu EM zraci (smrti). Ne znam što je alse odabrao baš gama, najbolje da on objasni.


srdjan.pajic srdjan.pajic 21:17 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

alselone
pulsari ne emituju gama zračenje


Emituju. Oni koji ne emituju zovu se radio pulsari, a ima i drugih.

Most of the known pulsars are only visible in the radio region of the electromagnetic spectrum and are called radio pulsars, but there is a small number of pulsars that emit at optical wavelengths, X-ray wavelengths and gamma-ray wavelengths.

Fermi Telescope Makes First Big Discovery: Gamma Ray Pulsar


A, ok onda, nisam ovo znao (a znam skoro sve, to se valjda podrazumeva). Fala!
Milan Novković Milan Novković 22:44 28.07.2019

Re: kvantna zapletenost

srdjan.pajic
… samo što nisu kod pulsara EM talasi te frekvencije kao gama zraci (za koje valjda i dalje treba radioaktivni raspad, ne znam kako drugačije mogu da se proizvedu u prirodi), nego valjda pravi radiotalasi, tu oko tisuću megaherca ili tako nešto, ako ne laže vikipedija.

...

Sad vidim da imaju i te neke druge pulsare, u domenu X zraka, ali to i dalje nisu gama, mada jesu EM zraci (smrti). Ne znam što je alse odabrao baš gama, najbolje da on objasni.

Neutronske zvezde su već poprilično "raspadnute", ostali "samo" neutroni, i nagađa se da gamma talase prave ili neutronske zvezde sa izuzetno jakim magnetnim poljem, magnetars, ili i obične od "običnog" materijala dok kruži oko njih i pada u njih )fosilni disk).

A te velike one-off supernova eksplozije i formiranje neutronske zvezde umeju da, čak i podaleko od nas u galaksiji, budu toliko intenzivne u gamma zracima da su jedna od pretnji za život na zemlji (napisao kolega Ćirković i knjigu zajedno sa oksfordskim profom što je "izmislio" simulation arg, Nick Bostrom)

Ljudi ko ljudi, neće da slušaju kad im se kaže "nemoj" i već gledaju kako da prave gama zrake gađanjem jako uskog snopa elektrona laserom, pa laserki fotoni ping-pong efektom uz odbijanje od elektrona uzimaju sve više energije (naivno zvuči, znam) i dobacuju do gama spektra (Compton scattering).

I eto ti posla, laseri su svuda, i sada u EUV (xTended UV) litografiji, 10nm za čipove, npr, i malo manje - Holanđani lideri u regiJonu, and beyond, opet laserima, gađaju neke čestice rastopljenog metala, valjda kalaja - kako oni to posle ispeglaju da bude uniformno za pravljenje čipova - bog zna.


Ide i konspiracija uz tu fabriku, al o tome smo već pričali kod … erm, zaboravih, na temu topoloških izolatora, budućnosti elektronike, izgleda - jako brzo, a ne troši energiju skoro nimalo.

Huawei đevu zatvoriše, Kinez profa sa Stanforda, a Nobel materijal, ili podleže depresiji ili ga "izlečiše", sve u par dana Dec 2018, pa sad čekamo neki bolji Decembar.
docsumann docsumann 12:14 28.07.2019

najzad siže!




odličan pregled-podsjetnik šta smo sve naučili ovih godina.
alselone alselone 12:28 28.07.2019

Re: najzad siže!

odličan pregled-podsjetnik šta smo sve naučili ovih godina.


Ovo sam i zamislio kao kolaž i podsetnik, pa možemo detaljnije divaniti o pojedinačnim temama.

One koji su pročitali 3BP verovatno guzica grize da prodiskutuju Vojadžer priču. I mene.

Ali nemojmo.
docsumann docsumann 12:54 28.07.2019

Re: najzad siže!


nekako mi se kod smrti kriva jedino to što neću znati šta će čovječanstvo sve spoznati za 500... 1000 ... 10 000 godina.

kakve će to teorije biti, kakva znanja
nepopustljiv nepopustljiv 13:24 28.07.2019

Re: najzad siže!

docsumann

nekako mi se kod smrti kriva jedino to što neću znati šta će čovječanstvo sve spoznati za 500... 1000 ... 10 000 godina.

kakve će to teorije biti, kakva znanja

Što se toga tiče, možeš da budeš miran.
Jer - će svako malo biti tvrđeno da 'samo još ova čestica da se otkrije - i onda će biti jasno sve'.
I tako - ko zna koliko puta.
Mada - ponekada se začudim ljudima koji i dalje postavljaju slična pitanja, ne shvatajući da - ljudima nije dato da znaju sve.
alselone alselone 13:27 28.07.2019

Re: najzad siže!


nekako mi se kod smrti kriva jedino to što neću znati šta će čovječanstvo sve spoznati za 500... 1000 ... 10 000 godina.

kakve će to teorije biti, kakva znanja


Ovo je skoro od reči do reči jedan od mojih ranijih komentara na sličnu temu, samo što sam uzeo još veće brojeve.

100,000 godina, novo geološko doba, pa onda ima ona priča o formiranju pangee ponovo i rapidnoj evoluciji u tom momentu (ako išta preostane), pa ona priča o migraciji svog živog sveta na polove jer će Sunce ući u neku jaču fazu pa će smanjiti procenat kiseonika itd...
docsumann docsumann 13:33 28.07.2019

Re: najzad siže!

Jer - će svako malo biti tvrđeno da 'samo još ova čestica da se otkrije - i onda će biti jasno sve'.
I tako - ko zna koliko puta.
Mada - ponekada se začudim ljudima koji i dalje postavljaju slična pitanja, ne shvatajući da - ljudima nije dato da znaju sve.


nije to baš tako jednoznačno.

pomenuti Dejvid Bom (i ovo sam spominjao par puta na blogu) je smatrao da priroda (pojavni svijet) može biti ustrojena na dva fundamentalno različita načina:
ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.

alselone alselone 13:39 28.07.2019

Re: najzad siže!

ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.


Ima li trećeg načina?
nepopustljiv nepopustljiv 13:42 28.07.2019

Re: najzad siže!

docsumann
Jer - će svako malo biti tvrđeno da 'samo još ova čestica da se otkrije - i onda će biti jasno sve'.
I tako - ko zna koliko puta.
Mada - ponekada se začudim ljudima koji i dalje postavljaju slična pitanja, ne shvatajući da - ljudima nije dato da znaju sve.


nije to baš tako jednoznačno.

pomenuti Dejvid Bom (i ovo sam spominjao par puta na blogu) je smatrao da priroda (pojavni svijet) može biti ustrojena na dva fundamentalno različita načina:
ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.


Ma.
To je samo bekonačno puta ponovljeno isto.
Spekulativnost.
docsumann docsumann 13:47 28.07.2019

Re: najzad siže!

nepopustljiv
docsumann
Jer - će svako malo biti tvrđeno da 'samo još ova čestica da se otkrije - i onda će biti jasno sve'.
I tako - ko zna koliko puta.
Mada - ponekada se začudim ljudima koji i dalje postavljaju slična pitanja, ne shvatajući da - ljudima nije dato da znaju sve.


nije to baš tako jednoznačno.

pomenuti Dejvid Bom (i ovo sam spominjao par puta na blogu) je smatrao da priroda (pojavni svijet) može biti ustrojena na dva fundamentalno različita načina:
ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.


Ma.
To je samo bekonačno puta ponovljeno isto.
Spekulativnost.


misiš k'o fraktal

docsumann docsumann 19:57 28.07.2019

Re: najzad siže!

alselone
ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.


Ima li trećeg načina?


to je dobro pitanje?

jer što bi reko rahmetli Hajzenvberg - svemire ne samo da je različlit od onoga što mi zamišljamo, on je različit od onoga što uopšte možemo da zamislimo
alselone alselone 19:59 28.07.2019

Re: najzad siže!

svemire ne samo da je različlit od onoga što mi zamišljamo, on je različit od onoga što uopšte možemo da zamislimo


To je odličan citat. Jesi ti ono pričao da si pročitao Fizika i metafizika od njega?
Milan Novković Milan Novković 20:07 28.07.2019

Re: najzad siže!

docsumann
alselone
ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.


Ima li trećeg načina?


to je dobro pitanje?

jer što bi reko rahmetli Hajzenvberg - svemire ne samo da je različlit od onoga što mi zamišljamo, on je različit od onoga što uopšte možemo da zamislimo

Skoro da po definiciji mora tako, dok mi imamo singularitete kakve imamo, i u matematici i u razmišljanju.

A opet, znaš šta je divno u ljudskoj jednačini - pre neki dan vest na temu uopšte prve pojave života na Zemlji - tipa ajd evoluciju još i kapiramo, al ta prva mrdanja - taj pristup synthetic life u labs nije dao neke rezultate.


Naime, primordijalne supe i te munje - cool, umeju da se stvore prosta organska jedenjenja. Al gde onda, i kako, dilema ko Spajdermenova kad je doleteo do Beograđanke, i nisu imali nešto ideja, pa onda i sumnjičavost tipa … ašta ako je sve to neko posejo, taj DNK.


I nedavno otkrili prostu hemiju jedne grupe jedinjenja koja su kvantni skok i veliki most ka životu.

I to je hemija, koju kvantna mehanika potpuno objašnjava, horizontalno znanje.

Ko bi ga znaš kakvi će sve pejzaži da se otvore kad još malo uspemo da pročeprkamo u dubinu
nepopustljiv nepopustljiv 20:13 28.07.2019

Re: najzad siže!

Milan Novković
docsumann
alselone
ili je priroda konstituisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa ili je taj broj ograničen.


Ima li trećeg načina?


to je dobro pitanje?

jer što bi reko rahmetli Hajzenvberg - svemire ne samo da je različlit od onoga što mi zamišljamo, on je različit od onoga što uopšte možemo da zamislimo

Skoro da po definiciji mora tako, dok mi imamo singularitete kakve imamo, i u matematici i u razmišljanju.

A opet, znaš šta je divno u ljudskoj jednačini - pre neki dan vest na temu uopšte prve pojave života na Zemlji - tipa ajd evoluciju još i kapiramo, al ta prva mrdanja - taj pristup synthetic life u labs nije dao neke rezultate.


Naime, primordijalne supe i te munje - cool, umeju da se stvore prosta organska jedenjenja. Al gde onda, i kako, dilema ko Spajdermenova kad je doleteo do Beograđanke, i nisu imali nešto ideja, pa onda i sumnjičavost tipa … ašta ako je sve to neko posejo, taj DNK.


I nedavno otkrili prostu hemiju jedne grupe jedinjenja koja su kvantni skok i veliki most ka životu.

I to je hemija, koju kvantna mehanika potpuno objašnjava, horizontalno znanje.

Ko bi ga znaš kakvi će sve pejzaži da se otvore kad još malo uspemo da pročeprkamo u dubinu

Pa da!
Kako bi to rekli kojekakvi Latini - Omne vivum ex vivo.
Jedino što je problem to prvo živo.
A neki još uvek ne veruje da je to prvo živo stvorio Bog - nego da je nastalo samo od sebe, iz neživog.
vcucko vcucko 20:42 28.07.2019

Re: najzad siže!

docsumann

nekako mi se kod smrti kriva jedino to što neću znati šta će čovječanstvo sve spoznati za 500... 1000 ... 10 000 godina.

kakve će to teorije biti, kakva znanja

Siguran si, da neće stići do onih Ajnštajnovih luka i strele?
docsumann docsumann 20:51 28.07.2019

Re: najzad siže!

alselone
svemire ne samo da je različlit od onoga što mi zamišljamo, on je različit od onoga što uopšte možemo da zamislimo


To je odličan citat. Jesi ti ono pričao da si pročitao Fizika i metafizika od njega?


da, dva puta
alselone alselone 20:56 28.07.2019

Re: najzad siže!

da, dva puta


Sjajno! Ja sam krenuo na faksu, prošao možda petinu ostavio i nikad se nakanio kasnije nisam. Setim se na par godina i kao "sad ću" i nikad.

deset_slukom deset_slukom 13:45 28.07.2019

Nije mi jasno

Velika većina svemira kog poznajemo „nedostaje". U merenjima koja naučnici izvršavaju mnoge stvari se ne uklapaju. Kada u odnosu na merenja izvršimo simulacije, ne dobijemo ono što posmatramo da se dešava. Kao da nedostaje mase. Stvari počinju da se uklapaju kada dodamo skrivenu masu i skrivenu energiju. Samo 4% svemira su atomi koje vidimo u zvezdama, planetama, galaksijama.


Kada se kaže da se "mnoge stvari ne uklapaju", ja to tumačim kao da se neke stvari ipak uklapaju, a kod ostalog se dešavaju "izvesna odstupanja". A to, tako napisano, deluje mi prilično nesrazmerno sa idejom da nam je poznato samo 4% mase i energije.

Uz podatak da nam je poznato svega 4% "učesnika" u merenjima, očekivao bih da je svako tačno merenje ravno čudu neviđenom.

Otkud znaju da li ima mnogo nečega čiji je uticaj na merenja relativno mali, ili ima malo nečega sa mnogo većim uticajem?

I, ako nam je već to "nešto" nevidljivo, razumno je očekivati da ima i druge osobine o kojima ne znamo ništa, pa mi svako nagađanje o njegovoj količini (masi) deluje... kao nagađanje.
alselone alselone 14:19 28.07.2019

Re: Nije mi jasno

Nije mi jasno


Ne znam da li je ikome. Možda samo malo više onima koji se time bave. Kvaka je da se ta menja ne uklapaju na jako velikim skalama, gde uticaj crne materije i energije postaje dominantan, a tu verovatno postoji još sijaset drugih problema sa merenjima.

I, ako nam je već to "nešto" nevidljivo, razumno je očekivati da ima i druge osobine o kojima ne znamo ništa, pa mi svako nagađanje o njegovoj količini (masi) deluje... kao nagađanje.

Jeste, tako je. Taj uticaj na primer može biti i uticaj susednog svemira. U nekim hipotezama, zaboravih tačno kako idu, priča se o tome kako jedan svemir može uticati na drugi putem gravitacije.
Milan Novković Milan Novković 15:10 28.07.2019

Re: Nije mi jasno

alselone
Nije mi jasno


Ne znam da li je ikome...

Drugoi, porazna je činjenica da vi, izgleda, uopšte niste uradili domaći i pročitali jednu trilogiju, pa ja sad moram da udahnem više puta pre nego što odlučim da li da vas prijavljujem eminentnom stručnjaku za obrazovanje po ovim pitanjima, Gospodinu Maksimoviću


A i ako ste je pročitali da mu se požalim da to možda niste uradili s razumevanjem
alselone alselone 15:13 28.07.2019

Re: Nije mi jasno

Drugoi, porazna je činjenica da vi, izgleda, uopšte niste uradili domaći i pročitali jednu trilogiju, pa ja sad moram da udahnem više puta pre nego što odlučim da li da vas prijavljujem eminentnom stručnjaku za obrazovanje po ovim pitanjima, Gospodinu Maksimoviću


A i ako ste je pročitali da mu se požalim da to možda niste uradili s razumevanjem


Nastav'če ja sam pročit'o i to s razumevanjem, nego ne bih ovde da uradim Full Floki onima koji nisu.

P.S. Jesi gledao The Loudes Voice? Jako mi se sviđa!
deset_slukom deset_slukom 15:18 28.07.2019

Re: Nije mi jasno

Milan Novković

Drugoi, porazna je činjenica da vi, izgleda, uopšte niste uradili domaći i pročitali jednu trilogiju, pa ja sad moram da udahnem više puta pre nego što odlučim da li da vas prijavljujem eminentnom stručnjaku za obrazovanje po ovim pitanjima, Gospodinu Maksimoviću


A i ako ste je pročitali da mu se požalim da to možda niste uradili s razumevanjem


Ja sam čitao "Dinu"... zar tu nije bilo više nego tri knjige?
mesan mesan 15:53 28.07.2019

"Kvantno sprezanje"

Lep blog za pokretanje razgovora, a sitničarenje da se preskoči!

"Sprezanje" ti je jedina tema koja nema veze sa astronomijom, astrofizikom, kosmologijom... --- osim izraza "dva kraja svemira" za "velika udaljenost" --- no svejedno je cool i baš tu me nešto odavno svrbi:

Tvoj siže je "standardni najpopularniji", evo ga:


"možemo imati dve čestice na dva kraja svemira i ako merimo ponašanje prve, druga će se istovremeno ponašati u skladu sa prvom"

"iako su naizgled nepovezane i iako su veoma udaljene ... informacija se prenosi praktično istovremeno"


Ove izjave dovode do pogrešnog zaključka, ali niko ne zna bolje da sumira kvantno sprezanje u jednoj rečenici.
Evo objašnjenja, koje treba da zaintrigira:

Hajde da praktično zamislimo ovaj tvoj siže sprezanja.
Imamo dva scenarija,

1) Drug iza mojih leđa stavi dve čigre u dve kutije, tako da se one vrte u suprotnim smerovima --- nemam pojma koja je gde.
Kutije se udalje na "dva kraja svemira", i ja otvorim jednu.

2) Pripremimo dve kvantne čestice sa suprotnim ponašanjem, recimo dva elektrona se vrte u suprotnim smerovima --- nemamo pojma koji je koji.
Oni se udalje na "dva kraja svemira", i ja izmerim vrtenje jednog.

Oba scenarija tačno odgovaraju sižeu!
Drugi čak i liči na realne eksperimente.
Ali,
- videvši kod sebe čigru/elektron, ja saznajem ("izmerim" ) kako se druga/drugi vrti, kako, pa --- suprotno.
- merenjem jednog saznao sam istovremeno ponašanje nevezanog drugog, informacija od drugog mi je stigla "istovremeno".

Zapravo, prvi scenario i svi slični klasični su trivijalni. Ama ništa zanimljivo.
Ali kod drugog scenarija, kvantnog, možemo dobiti merenja zbog kojih preispitujemo prirodu stvarnosti!

Dakle, magija je dublje!
Pravi eksperiment je za nijansu komplikovaniji, ali objašnjenje ne zahteva fiziku koliko običnu logiku. (Govorim o "magiji" narušavanja Belovih nejednakosti.)


Ne znam da li na srpskom postoji ikakav bolji popularni opis, na engleskom ih ima raznih, ali poenta je otići sa ovog ispraznog najpopularnijeg nivoa na prvi dublji popularni nivo :)
alselone alselone 16:11 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"


Hvala na doprinosu.

Recimo da znamo koja je čestica spregnuta sa kojom, tada bismo mogli posmatrajući česticu koja nam je dostupna, da merimo česticu koja nam je nedostupna.

Recimo, merimo česticu koja nam je dostupna i znamo kako je građena materija brave sefa koji nam je nedostupan. Ili ako su čovekove misli fizička manifestacija stanja ćelija u mozgu, kao što jesu, merimo čestice koje su nam dostupne i znamo šta neko misli.
nepopustljiv nepopustljiv 16:37 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

mesan
Lep blog za pokretanje razgovora, a sitničarenje da se preskoči!

"Sprezanje" ti je jedina tema koja nema veze sa astronomijom, astrofizikom, kosmologijom... --- osim izraza "dva kraja svemira" za "velika udaljenost" --- no svejedno je cool i baš tu me nešto odavno svrbi:

Tvoj siže je "standardni najpopularniji", evo ga:


"možemo imati dve čestice na dva kraja svemira i ako merimo ponašanje prve, druga će se istovremeno ponašati u skladu sa prvom"

"iako su naizgled nepovezane i iako su veoma udaljene ... informacija se prenosi praktično istovremeno"


Ove izjave dovode do pogrešnog zaključka, ali niko ne zna bolje da sumira kvantno sprezanje u jednoj rečenici.
Evo objašnjenja, koje treba da zaintrigira:

Hajde da praktično zamislimo ovaj tvoj siže sprezanja.
Imamo dva scenarija,

1) Drug iza mojih leđa stavi dve čigre u dve kutije, tako da se one vrte u suprotnim smerovima --- nemam pojma koja je gde.
Kutije se udalje na "dva kraja svemira", i ja otvorim jednu.

2) Pripremimo dve kvantne čestice sa suprotnim ponašanjem, recimo dva elektrona se vrte u suprotnim smerovima --- nemamo pojma koji je koji.
Oni se udalje na "dva kraja svemira", i ja izmerim vrtenje jednog.

Oba scenarija tačno odgovaraju sižeu!
Drugi čak i liči na realne eksperimente.
Ali,
- videvši kod sebe čigru/elektron, ja saznajem ("izmerim" ) kako se druga/drugi vrti, kako, pa --- suprotno.
- merenjem jednog saznao sam istovremeno ponašanje nevezanog drugog, informacija od drugog mi je stigla "istovremeno".

Zapravo, prvi scenario i svi slični klasični su trivijalni. Ama ništa zanimljivo.
Ali kod drugog scenarija, kvantnog, možemo dobiti merenja zbog kojih preispitujemo prirodu stvarnosti!

Dakle, magija je dublje!
Pravi eksperiment je za nijansu komplikovaniji, ali objašnjenje ne zahteva fiziku koliko običnu logiku. (Govorim o "magiji" narušavanja Belovih nejednakosti.)


Ne znam da li na srpskom postoji ikakav bolji popularni opis, na engleskom ih ima raznih, ali poenta je otići sa ovog ispraznog najpopularnijeg nivoa na prvi dublji popularni nivo :)

Daj link za dodatak!
Jer - koliko god bilo 'trivijalno', meni ne deluje logično.
Mada - sigurno je problem u mojoj logici - ili nedostatku iste.
mesan mesan 16:54 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

alselone
Recimo da znamo koja je čestica spregnuta sa kojom, tada bismo mogli posmatrajući česticu koja nam je dostupna, da merimo česticu koja nam je nedostupna.

Recimo, merimo česticu koja nam je dostupna i znamo kako je građena materija brave sefa koji nam je nedostupan. Ili ako su čovekove misli fizička manifestacija stanja ćelija u mozgu, kao što jesu, merimo čestice koje su nam dostupne i znamo šta neko misli.

To su fini SF primeri :)
No, hteo sam da naglasim da tu vrstu "merenja na daljinu" imaš i kod najobičnijeg klasičnog primera, čigre, novčića, kockice... To samo po sebi nije revolucionarno --- a kvantna verzija, iako vrlo sliči, ipak jeste.

Možda bi vredelo iskucati opis misaonog eksperimenta, istaći klasične pretpostavke koje postaju uzdrmane do srži magičnim rezultatom eksperimenta, pa onda natuknuti postojeća realna merenja baš toga...

Za čarlija i ostale, jedan opis "magije" je kod Penrouza u knjizi The emperor's new mind, a na netu je ovo jedan od solidnih tekstova što se tiče logike iako nema konkretno o modernim eksperimentima: LINK
nepopustljiv nepopustljiv 17:08 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

mesan
alselone
Recimo da znamo koja je čestica spregnuta sa kojom, tada bismo mogli posmatrajući česticu koja nam je dostupna, da merimo česticu koja nam je nedostupna.

Recimo, merimo česticu koja nam je dostupna i znamo kako je građena materija brave sefa koji nam je nedostupan. Ili ako su čovekove misli fizička manifestacija stanja ćelija u mozgu, kao što jesu, merimo čestice koje su nam dostupne i znamo šta neko misli.

To su fini SF primeri :)
No, hteo sam da naglasim da tu vrstu "merenja na daljinu" imaš i kod najobičnijeg klasičnog primera, čigre, novčića, kockice... To samo po sebi nije revolucionarno --- a kvantna verzija, iako vrlo sliči, ipak jeste.

Možda bi vredelo iskucati opis misaonog eksperimenta, istaći klasične pretpostavke koje postaju uzdrmane do srži magičnim rezultatom eksperimenta, pa onda natuknuti postojeća realna merenja baš toga...

Za čarlija i ostale, jedan opis "magije" je kod Penrouza u knjizi The emperor's new mind, a na netu je ovo jedan od solidnih tekstova što se tiče logike iako nema konkretno o modernim eksperimentima: LINK

Otvorio sam ovaj link - i počeo pažljivije da čitam, od What If Logic Is Invalid?
docsumann docsumann 17:14 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

Bom je dao interesantan, slikovit primjer šta se dešava sa upletenuim česticama.

recimo da imamo akvarijum sa ribicom u njemu, i dvije kamere koja akvarijum snima sa čela (uslovno) a druga sa boka, odnosno pod 90 stepeni u odnosu na pravac prve.
ako riba gleda u prvu kamerzu, ova će snimati lice ribe frontalno, dok će na drugoj kameri (ekranu) biti prikazana riba s boka.

ako riba iznenada promjeni položaj, to će i jedna i druga kamere zabilježiti istovremeno, iako će i dalje prikazivati različiti položaj ribice.

snimak jedne i druge kamere nisu ništa drugo do dva različita pogleda na jedan isti objekat.

e, to isto važi za upletene čestice.
i jedna i druga predstavljaju stanje istog objekta.


nepopustljiv nepopustljiv 17:24 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

docsumann
Bom je dao interesantan, slikovit primjer šta se dešava sa upletenuim česticama.

recimo da imamo akvarijum sa ribicom u njemu, i dvije kamere koja akvarijum snima sa čela (uslovno) a druga sa boka, odnosno pod 90 stepeni u odnosu na pravac prve.
ako riba gleda u prvu kamerzu, ova će snimati lice ribe frontalno, dok će na drugoj kameri (ekranu) biti prikazana riba s boka.

ako riba iznenada promjeni položaj, to će i jedna i druga kamere zabilježiti istovremeno, iako će i dalje prikazivati različiti položaj ribice.

snimak jedne i druge kamere nisu ništa drugo do dva različita pogleda na jedan isti objekat.

e, to isto važi za upletene čestice.
i jedna i druga predstavljaju stanje istog objekta.



Jebote patak!
M'da --- a možda će obe kamere prikazivati (i) isti položaj ribice?!
Kazezoze Kazezoze 20:14 28.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

docsumann
Bom je dao interesantan, slikovit primjer šta se dešava sa upletenuim česticama.

recimo da imamo akvarijum sa ribicom u njemu, i dvije kamere koja akvarijum snima sa čela (uslovno) a druga sa boka, odnosno pod 90 stepeni u odnosu na pravac prve.
ako riba gleda u prvu kamerzu, ova će snimati lice ribe frontalno, dok će na drugoj kameri (ekranu) biti prikazana riba s boka.

ako riba iznenada promjeni položaj, to će i jedna i druga kamere zabilježiti istovremeno, iako će i dalje prikazivati različiti položaj ribice.

snimak jedne i druge kamere nisu ništa drugo do dva različita pogleda na jedan isti objekat.

e, to isto važi za upletene čestice.
i jedna i druga predstavljaju stanje istog objekta.



Interesantnu teoriju spregnutosti čestica i povezanosti svega u svemiru ima švicarski fizičar dr Nassim Haramein. U ovom Tedu je sve ukratko objasnio.

pape92 pape92 11:11 29.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

Mali oglas. Potreban elokventan kvantni fizičar, rad od kuće, na volonterskoj osnovi. Bez takvog nećemo daleko dogurati. Sa takvim, ova priča će da se malo oduži. A i bez takvog: napabirčiću ovde onoliko koliko sam uspeo da pohvatam ukrštajući skromno akademsko znanje sa pročitanim ili odgledanim sadržajem tzv popularne nauke.

Napabirčen materijal potreban za razumevanje: talasna funkcija, Šredingerova jednačina, Kopenhagenska (standardna) interpretacija kvantne mehanike, Bohm-ova interpretacija (sa naglaskom na talasnu funkciju, i postojanje ili nepostojanje trajektorije u kvantnoj fizici gde po standardnoj trajektorija ne postoji); Hajzenbergov princip neodređenosti. Nešto od ovoga se uči i u srednjoj školi.

Čuven je eksperiment sa snopom elektrona koji prolazi kroz dve rupice, pa dolazi do interferencije na izlazu (koja može da se izmeri) a koja potrvrđuje talasnu prirodu pojave, jer je svaka rupica postala izvorom talasnog kretanja još po starom dobrom Hajgensovom principu. Tu su i markeri izrešetani na zaslonu iza rupica koji pokazaju korpuskularnu prirodu snopa. Zatvorimo jednu rupicu i nema interferencije, jasno jer nema dva talasa; dakle stanje rupica (obe otvorene ili jedna zatvorena) utiču na pojavu iza rupica. Normalno. No sad neverovatno: ako merimo kroz koju rupicu prolazi snop, dakle samo detektujemo ne i zatvorimo, interferencija nestaje! Dok naravno, jer su obe rupe otvorene, ono što je “metak”, korpuskularna priroda snopa, pokazuje pogotke kroz dve rupe. No “gubi” se talasna priroda - nestaje interferencija. Još jedan znak uzvika ! Znači, samo ako gledamo neku rupu (neinvazivno u smislu da način detekcije ne zatvara posmatranu rupicu) tim gledanjem menjamo pojavu koju gledamo.

Klasična (Kopenhagenska) teorija ovo objašnjava na približno sledeći način. Simplifikovano: čestice nisu locirane u prostoru sve dok nisu detektovane, viđene. Ako nema detektora (ako ne “gledamo”) čestice, nemamo informaciju kroz koju rupicu prolaze čestice (podsećam, obe su otvorene) pa samim tim one su “slobodne” u talasnom smislu da prolaze kroz obe i prave interferenciju. Ako kontrolišemo jedan od proreza gledajući ga, postoji mogućnost da talas - talasna funkcija ga objašnjava na način vezan za verovatnoću - bude viđen kako ne prolazi (ne baš tačna simplifikacija Šredingerove jednačine ali u tom smislu) - što dovodi, a u vezi sa Hajzenbegovim principom neodređenosti, do kolapsa talasne funkcije samo zato što smo je gledali. Dakle, čin merenja (neinvazivan) utiče na rezultat merenja. Teško je to pojmiti, ali eksperiment je ovo potvrdio kao pojavu.

Bomova interpretacija ne prihvata ovo objašnjenje pojave, da merenje utiče na rezultat. Ona polazi od determinizma i realizma (svaki fizički sistem ima svojstva nezavisna od toga da li ga “gledamo”, tj. merimo ili ne, pa i mikro tj kvatni). Objašnjenje pojave da interferencija izostaje kada se posmatra jedan prorez počiva na determinizmu, odnosno početnim uslovima snopa pre nego što je naleteo na rupice. A koji su nepoznati kada bi snop gledali kao na gledanje svakog elektrona pojedinačno. Svaka čestica se ponaša kao čestica koja se kreće po trajektoriji, a talasna funkcija samo usmerava granice te trajektorije (potpuno različito od standarde teorije). Došlo se do pojma da je talasna funkcija “pilot” čestice, a Hajzenbergov princip neodređenosti se pobija, odnosno on jeste eksperimentalno dokazan kao pojava, ali Bomovo objašnjenje je da je neodređenost posledica takozvanih skrivenih varijabli a ne da je u pitanju princip (praktično načelo kvantne mehanike). E sad, šta su skrivene varijable i kako one objašnjavaju da interferencija talasa nestaje ako se “gleda”...ukratko, potrebno bi bilo posmatrati bukvalno svaku česticu ponaosob, a da je pri tom ne poremetiš (što je tehnički nemoguće jer “posmatrati” jednu kvantnu česticu je moguće samo ako je sudariš sa drugom), da bi se saznalo zašto nema intereferencije ako se detektuje fluks kroz jedan prorez. (Koliko sam shvatio). Tu priča postaje teška za praćenje (eno doks pokušava u par reči), ali izgledalo je, a ima i danas pobornika, da ipak i ovo viđenje može da drži vodu.

Ima još, i to nešto je najbolje od svega. Belova teorema (John Steward Bell). Avaj, što bi rekla D. Maksimović, nemam više vremena. Na brzinu. Treba raščistiti pojmove. 1. realizma: to je da možeš da tvrdiš da osobine nečega što meriš ne zavise od toga da li ga meriš, popularno nazvano: da li je mesec tamo i ako ga ne gledamo - pa mora da jeste, mislimo mi i deluje kao da mora biti da smo u pravu. Naravno, ovde ne govorimo o mesecu nego o kvantnim česticama. Sledeći je pojam 2. lokacijski sakrivenih promenljivih. To hoće da kažu da ne postoje trenutne interakcije na daljinu (zvane još i spooky). Preciznije, da na realnost na jednoj lokaciji ne može da se utiče merenjem te realnosti istovremeno na drugoj udaljenoj lokaciji. Postoji poznat “slučaj” para rukavica zapakovanih svaka u svoju kutiju bez da znamo gde je desna a gde leva, jedna poslata na drugi kraj galaksije, pa kad je otvorimo odmah znamo da je u drugoj ona druga. Informacija o udaljenoj rukavici je tako trenutno “prevalila” put preko cele galaksije, mada zapravo nije, nego je sve vreme bila locirana uz obe rkavice. No kad rukavice zamenimo spinom kvantne čestice, koji sam po sebi ima prirodu verovatnoće, kao i sve u tom kvantnom svetu, to više nisu rukavice koje su desna pa desna i leva pa leva. U sve se, da stvar bude zabavnija, umešao i 3. pojam slobodne volje. To preskačem, rekoh da nemam vremena još pre deset minuta :)
Ukratko, Belova teorema tvrdi da ono pod 1 i ono pod 2 ne može da bude tačno i jedno i drugo, ili je tačno pod 1. ili je tačno pod 2.

Da skratim: Bel je dokazao - u pitanju nije bio mesec, nego kvatna čestica - da tvrdnja pod 1. nije tačna, a što je u skladu sa eksperimentom sa snopom i dve rupice. Što znači da mora biti tačna tvrdnja pod 2: prilikom merenja jedne čestice dolazi do uticaja na drugu mada je ova udaljena. To je svojstvo kvatne mehanike.

Ako su lagali mene, i ja lažem vas.

Bell Prize goes to scientists who proved 'spooky' quantum entanglement is real.





nepopustljiv nepopustljiv 15:39 29.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

pape92

Mali oglas. ...

Ako su lagali mene, i ja lažem vas.

Bell Prize goes to scientists who proved 'spooky' quantum entanglement is real.


Bravo!
docsumann docsumann 12:00 30.07.2019

Re: "Kvantno sprezanje"

nepopustljivi

Jer - koliko god bilo 'trivijalno', meni ne deluje logično.
Mada - sigurno je problem u mojoj logici - ili nedostatku iste.


mi obično kapiramo logiku kao neki okvir u kojem je jedino moguće smjestiti realan svijet.
nelogično je ujedno i nemoguće.
međutim, sasvim je moguće (pa i vjerovatno) da logika nastaje posteriorno u odnosu na naše iskustvo.
mi smo u njoj samo pretočili i apstrakovali zakonistosti koje smo uočili u pojavnom svijetu.


Milan Novković Milan Novković 17:54 28.07.2019

"Neke lepe slike galaksija" ...

… Toliko je gusta da je jedna kafena kašićica neutronske zvezde teška koliko i jedna cela planina na Zemlji…

… nie galaksija, al kad smo kod lepih slika i neutronskih zvezda evoe, Crab nebula:



Što upozori čovek neeeemo se zezate sa supernovima i neutron stars

Kad reče kašičica evo članka koji i ja periodično postiram na blog (svake 3 godine):

"Let me start with this: DO NOT TRY THIS EXPERIMENT.

Though the name "neutron star" seems innocuous enough, beware. They are tiny, but deadly remnants of massive stars. Though they are two to three times the mass of the sun, they are compact enough to fit (relatively comfortably, actually) inside the borders of Philadelphia.

Because of this insane density, the gravity is incredibly high. You might well expect the entire thing to collapse into a black hole, and you'd be very nearly right. This is precisely the reason that neutron stars can't be more than a few times the mass of the sun. Otherwise, they would become black holes.

Neutron stars are held up by something known as "degeneracy pressure," which is really a fancy way of saying that the neutrons are packed together asses to elbows, and can't be pushed any tighter. This is a consequence of the famous "Pauli Exclusion Principle," which says, in essence, that two neutrons (or electrons, for that matter) can't be in precisely the same place and state as one another.

In case you're looking for a talking point for your next cocktail party, you might also be interested in knowing that degeneracy pressure (of electrons, rather than neutrons) are also what hold up white dwarves.

The degeneracy pressure is so rigid that if you have a supergiant star with a neutron star core, and the material from the envelope starts to collapse, the ricochet of material off the neutron star will ultimately produce an explosion that can outshine an entire galaxy. You might know this as a supernova. Have you ever seen the Crab Nebula (see picture above)? That's what happens when you mess with a neutron star.

So what would happen if you were fool enough to approach one of these things?

Illustration for article titled What would a teaspoonful of neutron star do to you?
You and your ship will be ripped apart by gravity and magnetic fields

Landing is going to be incredibly tough. Neutron stars can spin at thousands of times per second and many of them have magnetic fields over ten million times stronger than the Earth's. This is going to adversely affect you in a few ways. First, magnetic fields at those levels are almost certainly going to destroy anything with ferromagnetic materials (a fancy word for things like iron that you can make magnets out of) as well your computer systems.

Also, the combination of spinning and strong magnetic fields mean that neutron stars essentially have their own defense system. You may know them as "pulsars" and they basically consist of a high-energy radiation beam sweeping through the sky every fraction of a second. Finally, have you ever tried to land on a planet where the surface is rotating at thousands of kilometers a second? It isn't easy.

But supposing you could land on the surface of the neutron star. Sure, it's something like a million degrees Kelvin, but compared to the other problems you're likely to encounter, that's child's play. The gravity is something like two hundred billion times that on the surface of the earth. If that doesn't concern you, consider that the difference in gravity between your head and your feet is approximately sixty million g's. Lest you think that everything in the universe would kill you in exactly the same way, consider that the surface of our sun is only about 6000K, and has a gravity of about 27 g's. Comparatively speaking, that's nothing.

Because I like you, I'll allow you to survive for a bit longer. I'll assume you have access to the Enterprise and transporter technology and whatnot, and landing on the surface isn't necessary. Let's suppose you transport up a teaspoon of neutron star from the core directly into the cargo bay. I say "the core" because the outer crust is kind of boring — it's mostly heavy elements like iron. To get to the pure product, you need to dig deeper.

You first need to realize that we're talking about densities of about 10^18 kg/m^3, which means that the total mass in a teaspoon is somewhere on the order of 10 billion tons. I've crunched the numbers and indeed, Mark is right. That's about right for a reasonable sized mountain.

Inside a neutron star, there's a delicate balance between the tremendous gravity of the star, and the degeneracy pressure of the neutrons. Once we extract the neutrons, all bets are off. We no longer have the gravitational pressure to compress our neutrons together, and remember, these neutrons are at temperatures of a millions degrees. The gas pressure is huge. Even if you could use a transporter to teleport your neutron star into the hold of your ship, the sudden decrease in pressure will cause the gas to explosively expand. Assuming a decent-sized cargo hold, they'll end up producing a pressure of something like a quadrillion times atmospheric normal, and a density on the order of ten million times that of solid rock.

Do not stand in your cargo bay when you beam up your neutron star material. I cannot stress this enough.

Supposing the expansion of neutrons didn't destroy your ship outright, the worst is yet to come. Inside a neutron star, the degeneracy pressure also stops neutrons from doing what they'd normally want to do: decay. Neutrons can hang out for a very long time if they're inside atomic nuclei, but on their own, they're not terribly long-lived, at least on normal human timescales. Compared to many subatomic particles that only last a billionth of a second or even less, the 10 minute lifetime of a neutron is incredibly long. After that ten minutes (on average) a neutron decays into a proton, an electron, and normally undetectable anti-neutrino.

Not a big deal, right? Wrong. We finally get to invoke the most famous equation in all of physics: E=mc^2. This tells us how much energy is going to be released by every single decay.

Take the mass of the neutron and subtract the masses of the proton, the electron, and the negligible mass of the antineutrino, and that's the mass lost. Multiply that by the speed of light squared, and you have the energy released. In the case of neutron decay, about 0.08% of the mass gets converted to energy in the process, which doesn't sound like too much, but multiply it over your teaspoon of neutron star, and it ends up producing an equivalent energy of about 10^27 J — or roughly the energy put out by the sun in 2 or 3 seconds.

Maybe you don't have a great intuitive feel for exactly how much energy that is, so another way of putting it is that the neutron decays release the equivalent energy of a trillion megaton nuclear device. To put things in perspective, this about 50 trillion times the energy of the first nuclear bombs, and would easily be enough to destroy all life on earth.

Bear in mind that the half-life of neutrons are about 10 minutes, which means everything would be dead and done quite quickly. Congratulations, you've teleported a live nuclear device on to your ship.

Best of luck to you.

Dave Goldberg
"
Atomski mrav Atomski mrav 09:46 31.07.2019

Re: "Neke lepe slike galaksija" ...

Evo još jedne lepe slike iz GAIA opservatorije koja, poput prve slike crne rupe nije snimljena direktno već je nastala kombinovanjem podataka geometrijskih merenja međuzvezdanih rastojanja - slika "prečke" ili "mosta" u centru Mlečnog puta:



Većina spiralnih galaksija je "prečkastog" ili "premošćenog" tipa, ovo je prva potvrda da Mlečni put spada u ovaj tip galaksija.
tasadebeli tasadebeli 19:34 28.07.2019

Штреберска питања

Само да кажем да сам и ја пријавио овај текст модератору. Не бих ту више ништа додавао нити одузимао осим пар штреберских питања за учитеља.

Имаш ли у архиви неку пикантеријицу у вези са звездом Ригел (Орион)?

Или можда нешто о Великом псу (Canis Major)? (И то не питам само због оног афричког племена Догони.)
alselone alselone 19:48 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Имаш ли у архиви неку пикантеријицу у вези са звездом Ригел (Орион)?

Или можда нешто о Великом псу (Canis Major)? (И то не питам само због оног афричког племена Догони.)


Nemam nažalost, ne doznajem se dovoljno. Sad izguglah kad si rekao pa vidim da je Rigel jedna od najsjajnijih zvezda Orion sazvežđa.

Ali, potakao si me da kažem nešto drugo. Zaljubljenici u astronomiju danas mogu sebi da priušte sasvim moderne i ozbiljne igračkice koje su nekada bile rezervisane samo za naučnike. Kupiti lični teleskom više uopšte nije nemoguće, pogotovo za tvog kuma, Paju (njemu i sekretarica vozi Teslu) i druge koji žive napolju, pa čak i za nas.

Levenhuk LabZZ MTB3 Combo - super za učenje - 60 dolara


Kompjuterizovana sprava za hobiste - Celestron SkyProdigy 130 -
600 dolara


Superiorna optika za astrofotografiju, ozbiljna sprava - Celestron VX 8-inch SCT XLT - 1600 dolara

Milan Novković Milan Novković 19:48 28.07.2019

Re: Штреберска питања

tasadebeli
Само да кажем да сам и ја пријавио овај текст модератору...

Razbićemo Alsea ko dete zvečku, ko mače muškatlu, …
alselone alselone 20:00 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Razbićemo Alsea ko dete zvečku, ko mače muškatlu, …


Samo vi udrite ali ja i dalje držim čas, tj. smaram po blogu. Videćete tek kad šah ubacim kasnije...
alselone alselone 20:18 28.07.2019

Re: Штреберска питања



Ovo čudo je na primer 2500 evra, nije malo ali uopšte nije puno za spravu koja je bolja nego što su naučnici imali do pre recimo 50 godina (ovo je moje nagađanje, ako ima profi astronoma ovde mogli bi da prokomentarišu. Na Amazonu se mogu naći primeri fotografija postavljeni od strane korisnika ovog teleskopa).

alselone alselone 20:49 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Videćete tek kad šah ubacim kasnije...


kakvi fudbaleri, teniseri, Ronaldo sa trbušnjacima, šahisti su odvajali najbolje ribe.

Bili Piton Bili Piton 20:56 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Kako je bilo ime onom Gligoriću, našem velemajstoru što je komentarisao i analizirao mečeve? Ne mogu da se setim.

edit - SVETOZAR. Posenilio sam.
alselone alselone 20:59 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Kako je bilo ime onom Gligoriću, našem velemajstoru što je komentarisao i analizirao mečeve? Ne mogu da se setim.


Svetozar.



Jedan od najvećih gospodina u šahu.
Fišer ga je nabrojao u prvih 10 svih vremena, mada objektivno nije tu pripadao, to je bila Fišerova lična lista.

Sa druge strane on je bio veliki, orgoman talenat, materijal za svetskog šampiona, ali je igrao u vreme "Federera, Djokovića i Nadala" pa nikad nije stigao na prvo mesto ali je zabeležio neke veličanstvene pobede.
Bili Piton Bili Piton 21:01 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Bio je ekstra simpa, odlično je radio svoj posao i sećam se da te šahovske hronike kao klinac nisam propuštao.
alselone alselone 21:05 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Bio je ekstra simpa, odlično je radio svoj posao i sećam se da te šahovske hronike kao klinac nisam propuštao.


U tamnici naroda šah se veoma cenio.
Bili smo mi tada sila, "4. šahovska vojska" u svetu.

Pre par godina sam čitao kako su ponovo počeli da vraćaju šah u škole kao fakultativne predmete i silno sam se obradovao. Ja bih čak bio spreman da volontiram za tako nešto jer mislim da je to zaista dobra stvar za školarce.

Ne znam da li se primilo. Možda Tasa zna.
alselone alselone 21:10 28.07.2019

Re: Штреберска питања

šahovske hronike kao klinac nisam propuštao.

Ako te zanima i danas da pogledaš dobru analizu partije pravljenu za nas obične, ne za profesionalce, ukucaj u YT "agadmator". To je neki tipis iz Hrvatske, pravi odlične klipove sa analizama partija i baš je simpatičan.
Atomski mrav Atomski mrav 22:48 28.07.2019

Re: Штреберска питања

Pre par godina sam čitao kako su ponovo počeli da vraćaju šah u škole kao fakultativne predmete i silno sam se obradovao. Ja bih čak bio spreman da volontiram za tako nešto jer mislim da je to zaista dobra stvar za školarce.


Klinac kojeg smo upoznali na letovanju ide na šahovsku sekciju u osnovnoj školi (Beograd je u pitanju). To je baš lepo, ne znam koliko je učestala pojava i kako je organizovana (moguće je da je u pitanju neki nastavnik koji je šahovski majstor ili nešto slično pa drži tu sekciju).

P.S. Pročitao sam da je bivši kanadski košarkaš Stiv Neš išao na šahovske turnire dok je išao u osnovnu školi i osvajao ih ali je prestao da igra šah kad je doživeo da se klinac kojeg je pobedio rasplakao zbog poraza...
tasadebeli tasadebeli 07:49 29.07.2019

Re: Штреберска питања

alselone
Имаш ли у архиви неку пикантеријицу у вези са звездом Ригел (Орион)?

Или можда нешто о Великом псу (Canis Major)? (И то не питам само због оног афричког племена Догони.)


Nemam nažalost, ne doznajem se dovoljno. Sad izguglah kad si rekao pa vidim da je Rigel jedna od najsjajnijih zvezda Orion sazvežđa.

Ali, potakao si me da kažem nešto drugo. Zaljubljenici u astronomiju danas mogu sebi da priušte sasvim moderne i ozbiljne igračkice koje su nekada bile rezervisane samo za naučnike. Kupiti lični teleskom


Ех, сад си ти пробудио нека сећања на давне дане краја детињства и почетка пубертета када сам с најбољим другаром из детињства сваког петка после школе запуцавао са Брда у варош само зато да бисмо сатима стајали носева приљибљених уз излог једне радње с оптичким справама у 7. јула (данас Краља Петра), мало испод Кошаве, и меркали у том излогу један телескоп за који смо месецима скупљали паре. План је био да на тавану моје куће испомерамо пар црепова (уз богорадање мојих родитеља и претње батинама ако се усудимо да то урадимо - сви велики научници су одувек имали мноштво препрека на свом прометејском животном путу, зар не?) и да кроз ту рупу протуримо тај дуго жељени телескоп и осматрамо ноћно небо.

Било је то доба када много тога нисмо имали и много тога смо желели. За разлику од овог доба данас.

Само још да то додам за шах и нећу више да гњавим. Причали смо ти и ја о томе раније, па да ти рапортирам после извесног времена. Шах као изборни предмет траје у мојој школи ево већ трећу годину. То довољно говори о интересовању деце за тај изборни предмет што је сасвим добра база за селекцију будућих велемајстора.

Када бисмо шах промовисали у нашим школама као обавезни изборни предмет (попут информатике, веронауке или грађанског) врло брзо бисмо постали опет једна од шаховских велесила.
niccolo niccolo 07:54 29.07.2019

Re: Штреберска питања

Ovo čudo je na primer 2500 evra

Čekaj, on se to kači* na telo običnog fotoaparata?

* tj obrnuto
alselone alselone 10:48 29.07.2019

Re: Штреберска питања

Било је то доба када много тога нисмо имали и много тога смо желели. За разлику од овог доба данас.


Misliš na matorce ili na klince? Za matorce je jasno, sve manje treba


A za klince sam siguran da ih je velika većina u situaciji u kojoj si ti bio, malo imaju, mnogo žele.

To je jedan od razloga zašto sam ja "ljut" na današnju Srbiju. Nema pravog patriotizma. Nama su ovde lopurde i polusvet današnji biznismeni i krem društva. Pametni ljudi nisu došli do para jer se do para ne dolazi znanjem, zalaganjem, požrtvovanošću i idejom nego strankom, pištoljem i guzicom.

Evo na primer taj najbolji teleskop od 2500 evra. Šta je to za iole bolju firmu? Kikiriki, prolazni trošak, statistička greška meseca. I da nema firme koja se seti da kupi recimo za osnovnu školu ili gimnaziju u koju je išao vlasnik jedan teleskop i pokloni. Siguran sam da bi se našlo par hobista astronoma da održe sekciju jednom mesečno za džabe. Siguran sam.

Причали смо ти и ја о томе раније, па да ти рапортирам после извесног времена. Шах као изборни предмет траје у мојој школи ево већ трећу годину. То довољно говори о интересовању деце за тај изборни предмет што је сасвим добра база за селекцију будућих велемајстора.

Baš mi je em drago em milo. Pojavljuje se zračak tu i tamo.

Када бисмо шах промовисали у нашим школама као обавезни изборни предмет (попут информатике, веронауке или грађанског) врло брзо бисмо постали опет једна од шаховских велесила.

Verovao ili ne ali Srbija je po broju velemastora 5. na svetu. Sa naših 8 miliona mi smo u vrhu gde su prva dva mesta zakucana, Rusi i Ameri i mi smo već treći posle njih. Nemamo baš materijal za svetskog šampiona ali i to možemo očekivati. Doduše za to je potrebna veća podrška države i sponzora jer momci često odlaze da igraju za druge države koje bolje plaćaju. Na primer Dragan Šolak, jedan od značajnijih talenata, svojevremeno je imao rejting preko 2600, takmičio se za Srbiju drugi niz godina, danas živi u Turskoj, igra tursku ligu i takmiči se za Tursku na šahovskim olimpijadama. A nije iz Novog Pazara već iz Vrbasa.
alselone alselone 10:50 29.07.2019

Re: Штреберска питања

Čekaj, on se to kači* na telo običnog fotoaparata?

* tj obrnuto


Da, da astrofotografija se radi "običnim" fotoaparatima sa dodatnim filterima. Teleskop možeš smatrati za zeru veći objektiv.
deset_slukom deset_slukom 12:16 29.07.2019

Re: Штреберска питања

tasadebeli

Било је то доба када много тога нисмо имали и много тога смо желели. За разлику од овог доба данас.


Bilo je to doba kada na tržištu nisu postojali Kinezi, da izobaraju cene i omasove proizvodnju mnogih stvari o kojima su tada mogli samo da sanjaju i tinejdžeri u mnogo bogatijim društvima nego što je bilo naše.

Ono što se zaista promenilo - nekada se "planski i tendenciozno" promovisala nauka i kultura. Dok se danas budžetskim novcem finansiraju partijski tabloidi, tada su finansirani časopisi tipa "Uradi sam", razni astronomski, šahovski i drugi.

Kada je ovde spomenut Svetozar Gligorić (pričalo se da je imao najveću kolekciju gramofonskih ploča u zemlji), setio sam se kulturnog centra "Sonja Marinković" u Novom Sadu, gde je gostovao i pričao o šahu. To je bila ustanova klupskog tipa, skoro svako veče je gostovao neko iz sveta umetnosti, nauke ili bilo čega zanimljivog. Bilo je dobre svirke i pozorišnih predstava. Naravno da je to dotirala država.

Negde u vreme kada je Srbija iz tri dela postala cela, taj prostor je pretvoren u striptiz-bar, što je samo po sebi toliko slikovito, da ne bih imao šta više da dodam.
jadragoljub jadragoljub 12:26 29.07.2019

Re: Штреберска питања

Kada je ovde spomenut Svetozar Gligorić (pričalo se da je imao najveću kolekciju gramofonskih ploča u zemlji), setio sam se kulturnog centra "Sonja Marinković" u Novom Sadu, gde je gostovao i pričao o šahu. To je bila ustanova klupskog tipa, skoro svako veče je gostovao neko iz sveta umetnosti, nauke ili bilo čega zanimljivog. Bilo je dobre svirke i pozorišnih predstava. Naravno da je to dotirala država.

Negde u vreme kada je Srbija iz tri dela postala cela, taj prostor je pretvoren u striptiz-bar, što je samo po sebi toliko slikovito, da ne bih imao šta više da dodam

jugonostalgičaru, da ne kažem gore. sad će vidiš svoga boga.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana