Životni stil

Socijalni eksperiment

jinks RSS / 19.07.2019. u 10:43

5bc0r.jpg

Pre 50 godina, 20. jula 1969. čovečanstvo je učinilo još jedan od velikih koraka u svojoj naizgled neutaživoj težnji da prevaziđe granice sveta u kome živi, malim korakom kojim je astronaut Nil Armstrong kročio na površinu Meseca. Sad, ovaj veličanstveni događaj nažalost, ili nasreću, nije jedina tema bloga, već je pre povod da se ispriča i priča o još jednoj, u principu prilično nedorečenoj temi - socijalnim eksperimentima.

Naime, socijalnih eksperimenata po svoj prilici može biti raznih - počev od svih onih koji traju nekoliko dana, do drugih koji se naočigled svih, a opet naizgled i neprimetno, odvijaju godinama i decenijama. Takođe, i idejnih tvoraca socijalnih eksperimenata može biti različitih - počev od svih onih koje sami sebi priređujemo, drugih koje osmišljavaju univerziteti ili privatne firme, pa sve do nekih trećih, čiji inspiratori neretko prevazilaze i raznolike državne i nacionalne granice.

Takođe, dobar deo mnogo čega što je već uveliko postalo sastavnim delom naših života začeto je, a dobrim delom verovatno još uvek i opstaje kao oblik socijalnog eksperimenta. Društvene mreže, na primer, počev od Majspejsa, preko Fejsbuka i Tvitera, pa sve do Instagrama i nadalje, nastale su dobrim delom izgleda i kao manje-više klasičan vid eksperimenta - čemu verovatno dobrim delom upravo i duguju svoju neupitnu popularnost, dugovečnost i vitalnost. Gde bi se, na sličan način, možda moglo otići za još koji korak dalje, i do nekih drugih savremenih medijskih formata, tipa blogova ili rijaliti programa (neki bi rekli da, na primer, i umetnost i sport neretko umeju da posluže kao prilično uspešna Petrijeva posuda za sprovođenje raznoraznih socijalnih eksperimenata).

5bEE6.jpg

Između ostalog, na linku https://www.onlinepsychologydegree.info/influential-psychological-experiments/ navedeno je, po autorima članka, 25 najuticajnijih socijalnih eksperimenata koji su sprovedeni zadnjih decenija. Na primer, jedan od najpoznatijih je onaj u kome je 1968. godine, neposredno nakon ubistva Martina Lutera Kinga, učiteljica Džejn Eliot iz Ajove (kako bi valjda đacima objasnila šta bi rasizam sve uopšte i mogao da znači) podelila odeljenje u jednom od nižih razreda na decu sa plavim i braon očima, rekavši im u početku da su deca sa plavim očima superiornija. Ostalo je istorija.

Sad, šta bi uopšte sve i moglo da znači "najpoznatiji i najuticajniji socijalni eksperiment", posebno ako se uzme u obzir i to da se mnogi od ključnih istorijskih događaja (tehnološke i druge revolucije, razne reforme, i sve tome slično) takođe mogu na određeni način smatrati nekakavim oblikom socijalnog eksperimenta. Da ne idemo preterano daleko od ovih prostora, postoji, na primer, i čuvena urbana legenda po kojoj su svakojake socijalističke države po Istočnoj Evropi, uključujući i jugoslovensko socijalističko samoupravljanje, bile ništa drugo do ozbiljno organizovani i pažljivo praćeni eksperiment, čiji su neki od rezultata (iako su mnogi od njih na kraju verovatno ispali i poprilično neuspešni) na kraju na određeni način i prilično uspešno ugrađeni u neke od mnogih naprednih sistema zapadne demokratije. I tu, na kraju, na određeni način upravo i dolazimo do početka bloga.

5b53A.jpg

Kakve, naime, veze uopšte i može da ima SAD svemirski program i njihovo sletanje na Mesec sa bilo kakvim vidom socijalnog eksperimentisanja. Pa, po nekima i ima, pošto je u jeku Hladnog rata neko izgleda došao i na ideju da bi dva suprotstavljena bloka bilo mnogo smislenije odmeravati u nečemu daleko simboličnijem i bezazlenijem nego što je jurnjava tenkovima po Panonskoj niziji ili dobacivanje balističkim raketama. I, šta bi pre uopšte i moglo bolje da posluži datoj svrsi nego što je osvajanje svemira. Te je tako, po nekima, na kraju stvarno i bilo. Umesto da se ratuje (što neki takođe smatraju vidom socijalnog eksperimenta, doduše nešto brutalnijim), Istok i Zapad su svoju snagu dobrim delom izgleda upravo i odmerili uspehom u trci u svemiru.

Sad, u početku trke Rusi su ozbiljno bili poveli, da bi ih krajem 60-ih SAD donekle i prestigle sletanjem na Mesec. Nakon toga dolazi do čudnog perioda prilično nedefinisanih odnosa, koji su se kretali između rivaliteta i saradnje suprotstavljenih blokova, gde je čitava svemirska trka prilično naglo prekinuta raspadom SSSR 1990. godine, ostavljajući pitanje konačnog pobednika u svemirskoj trci donekle i otvorenim. Naravno, postoji i prilično interesantan nastavak čitave ove priče, koji seže sve do današnjih dana, ali on se, bar naizgled, više nije ticao Hladnog rata.

5bHAU.jpg

I, šta bi sve ovaj eksperiment u stvari i mogao da kaže o tome koji je sistem i zašto na kraju stvarno i ispao bolji (dobro, ako izuzmemo činjenicu da je jedan opstao, a drugi propao) - to ostaje na nekome ko se u čitavu priču bolje razume da na određeni način bolje i pojasni.

A opet, na koje bi uopšte pitanje jedan takav globalni socijalni eksperiment i mogao da da ikakav odgovor. Možda i na ono koji bi koncept u stvari, na kraju, na određeni način i mogao da bude uspešniji - na onaj koji se između ostalog i zasniva na društvu konkurencije, koje ljude navodi da večito streme ka nečem višem ili boljem, ili drugi, u kome je u principu dobro ono što se drugovi dogovore na nekom od komiteta. 

Odnosno, da li stvarno uopšte i može da postoji nekakav univerzalni koncept dobrog i boljeg, ili tako nečeg uopšte na kraju u principu ni nema ... ili je, možda, stvar u stvari na određeni način donekle bila i potpuno obrnuta, bar kada su Zapad i Istok bili u pitanju.

 



Komentari (262)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 21:40 19.07.2019

Re: Pre 50 godina

deset_slukom

?


Šta je pitanje?

Šta će ti pitanje?
Bitno je da imaš upitnik.

Čovjek mora ponekad da se snalazi s onim šta ima. Ne može stalno da traži stvari kojih nema.
deset_slukom deset_slukom 21:48 19.07.2019

Re: Pre 50 godina

aureus

Šta će ti pitanje?
Bitno je da imaš upitnik.

Čovjek mora ponekad da se snalazi s onim šta ima. Ne može stalno da traži stvari kojih nema.


Aureus ti je lepo odgovorio, a i moj post je bio prilično jasan, a tvoj upitnik i dalje stoji. Ako nemaš pitanje, onda ništa.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:38 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

tetris
On nosi krunu kao svaki kralj. Dobro, ima bradu, ali to ga ne čini automatski popom.


I ima sablju. Šta će popu sablja, mada tu i tamo kroz istoriju se nađe po koji primer naoružanog popa.


Mada su ti uglavnom koristili puškomitraljeze.
anonymous anonymous 02:10 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

nsarski

Btw, ti si non-believer?

Hvala ti na odgovoru.

Ja sam s one strane dihotomije verujem / ne verujem .
nsarski nsarski 06:03 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Ja sam s one strane dihotomije verujem / ne verujem .


Oh, a quantum logic? Trendy.
alselone alselone 06:05 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Sve je to povezano jedno s drugim, dragi moj alse. Šenonov limit. Kad nemaš dovoljno snage, onda moraš da šalješ signal sporo (dakle, u uskom opsegu).


Ne sećam se da smo ovo radili, il sam zaboravio, iako je ovo poznato intuitivno, baš je trenutno aktuelna priča koliko 5G energije nosi i kako ćemo svi pocrkati od toga. Ali da, mislim da je njima snaga bila problem, zato je bandwith i smanjen, tj. kvalitet slike.

Od Šenona se sećam da se sam slušao samo onaj album o Teoriji odabarinja, AD i DA konverterima.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:48 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Ne sećam se da smo ovo radili, il sam zaboravio, iako je ovo poznato intuitivno,


Pa, da, kad pričaš sa nekim tiho, ili u buci, moraš da govoriš polako, da bi te ovaj razumeo. Ili, obrnuto, ako hoćeš da te razume dok pričaš brzo, moraš da se jako dereš. Šenon je to matematički uobličio, to jest izveo formulu po kojoj se računa limit (kapaciteta kanala, za dati bandwidth i odnos signal/šum). To je ono, fundamenalna stvar u telekomunikacijama, ali ako nisi bio taj smer, moguće da to nisi učio.

Od Šenona se sećam da se sam slušao samo onaj album o Teoriji odabarinja, AD i DA konverterima.


Ili to beše Nikvist?
alselone alselone 07:08 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Ili to beše Nikvist?


Ja bih rekao da nije, Nikvistovi su kriterijumi stabilnosti, Šenonova je teorema odbarinja, koja treba da bude frekvencija odabiranja kako bi mogao da reprodukuješ signal. Što ono kažu sve ti možeš odabrati ili zipovati u jedan bit, samo ne možeš kasnije da reprodukuješ.

Pa, da, kad pričaš sa nekim tiho, ili u buci, moraš da govoriš polako, da bi te ovaj razumeo. Ili, obrnuto, ako hoćeš da te razume dok pričaš brzo, moraš da se jako dereš. Šenon je to matematički uobličio, to jest izveo formulu po kojoj se računa limit (kapaciteta kanala, za dati bandwidth i odnos signal/šum). To je ono, fundamenalna stvar u telekomunikacijama, ali ako nisi bio taj smer, moguće da to nisi učio.

Znaš kakve su napretke ovde uradi pomoću AI. Sediš u gustom kafiću, svi urlaju, recimo pričaku o popu Vladi Zečeviću, to ti je onaj pop sa mašinkom, a ti na FaceTime sa ženom pričaš i ona te čuje kao da si sam u gluvoj sobi. AI filtrira sve osim tvog glasa.
tetris tetris 09:30 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Mada su ti uglavnom koristili puškomitraljeze.


Ovo mu dođe neki primer iz contemporary history . Meni su pali na pamet popovi među krstašima.

Pišući ovo, zapitao sam se kada su karte došle u Srbiju. Pokušao sam da izguglam i nisam uspeo da nađem nešto zanimljivo. Pravac kretanja karata je bio Kina - Bliski istok - Evropa gde postaju popularne u 15. veku. Moguće da su se i kod nas zapatile sa Osmanlijama.
jinks jinks 09:47 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Da li se pre tog 15. veka narod ovde uopšte ikako i kockao.
anonymous anonymous 09:51 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

nsarski
Ja sam s one strane dihotomije verujem / ne verujem .


Oh, a quantum logic? Trendy.

Hvala ti za pojam.
Nisam ga znao ranije.
jadragoljub jadragoljub 10:33 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

jinks
Da li se pre tog 15. veka narod ovde uopšte ikako i kockao.

još u doba matorih greka, onomad, se kockalo, ima slika gde se , valjda , ajaks kocka s nekim.posle došli hirišćani i zajebali stvar.
jadragoljub jadragoljub 10:48 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Znam sve te ravnozemljaške fore, pitajte ako vam nešto nije jasno.

kad si tražiš djavola, sam si kriv.
objasni kako da iz svima omraženog, bgd-ja pobegneš u suboticu a da ideš na novi sad,
piesbez ti
čitonegde da je subotica , il zrenjanim biola najveći grad u srbiji posle 2. rata.
leskovac bio veći od niš. šteta što to nisam bukmarirooo
jadragoljub jadragoljub 10:50 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Mislim da se ta teza o lažnom sletanju na mesec pojavila 90tih godina u opštoj borbi protiv USA

pojavila se odma po sletanju. sami ameri su je započeli.
inače i sve ostale teorije zavere su počele tamo, što ti je sloboda govora.
jadragoljub jadragoljub 10:56 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Šenonov limit.

kad vi programeri il šta ste već počnete da se razbacujete sti šenoni,šmitovi i ostali teoretičari svega i vačega.
objasnite mi molim vas što samo glupi programeri prave browsere.
kaže uvezi bukmarci i uveze i okači ti to na roletnu umesto na traku obeleživača, pa ja ću svaki čas da otvaram roletne i tražim osnovne bukmarkce,- blog, frasbuk, imaga nema slike itd.
jadragoljub jadragoljub 10:59 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

tetris
On nosi krunu kao svaki kralj. Dobro, ima bradu, ali to ga ne čini automatski popom.


I ima sablju. Šta će popu sablja, mada tu i tamo kroz istoriju se nađe po koji primer naoružanog popa.

ovog zovu još i kralj samoubica, niko ne ume da objasni što tura mač sebi u glavu, neki se vade da je štamparska greška.
Milan Novković Milan Novković 12:28 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

nsarski
...Međutim, nisam hteo o tome. Ono što me zaista fascinira je da danas postoje milioni ljudi koji "ne veruju" da se sletanje čoveka na Mesec desilo. Nemam pojma zašto, ali to je fakat.

Godinu dana kasnije bio sam na Floridi u Kejp Kanaveralu da vidim muzej svih tih raketa i kapsula, i jedno mogu da kažem: ona kapsula u kojoj su prvi astronauti leteli izgleda kao obična konzerva. Treba imati veliko srce da čovek sedne u to i da ga ispale na Mesec. Ali, eto, ima i takvih heroja.

I, kao što rekoh, neverovatno mi je da ima ljudi danas koji u sva ta dostignuća sumnjaju. Čini se da ih čak ima sve više. A možda su glasine o broju tih što sumnjaju dodatni socijalni eksperiment...

I ja sam na Floridi u Kejp Kanaveralu sve to odgledao, dok su moji zabadali srpske zastave po Diznilendu, klinci bili klinci u to vreme.

Ako se zadesi da te posle ili pre toga, ali bolje posle, tema sletanja više zaiteresuje …

… i ako si open minded …

… a ne olako povodljiv …

… jako je teško opredeliti se za 99.99% verovatnoću‚ u bilo šta.

Šum oni na internetu koji su "ubeđeni" samo dodatno muti vodu.

Ima jako mnogo neslabašnih argumenata zašto se nisu spustili, iako ih je sada nešto možda čak teže naći na internetu nego pre 10-15 godina.

Kad pričaš o hardveru - samo podići Saturn V u orbitu daje bar 50% šanse da su otišli bar do orbite meseca, ajd spustili. Meni je ta raketa najveće čudo što su ljudi napravili, čak i bez neke normalizacije po nivou tehnološkog razvoja kako nešto radimo, ako bi to uzeo u obzir onda će trebati još par decenija da prevaziđemo Saturn V.

Al recimo ljudi, ogromna većina onih koji su sigurniji od mene da jesu ili nisu sleteli, sebe nikad ne zapita, npr, niti vidi fotku unutrašnjosti prvog stepena te rakete. Recimo oni nemaju pojma gde to "stoji" gorivo, kako to "teče". da to vide, pa uživo 100%-su-sleteli bi postali malo sumnjičaviji, a 100%-nisu-sleteli bi počeli polako da veruju.

Ili deo modula koji ih je vraćao sa mesečeve površine površine u mesečevu orbitu i jurio matično "vozilo", koje je trebalo da ih vrati na zemlju, a kretalo se 1.6 Km u sekundi, malo manje od dvostruke izlazne brzine metka iz pištolja Vajata Erpa.

Šta god, ali ne zaboravi da je to bio teži posao nego spustiti se, pa incidenta sa Apollo 11 gde im je na kraju ostalo samo par sekundi goriva za spuštanje, u trenutku kad su se spustili …

Al dobro, to su "tehnikalije", al onda ide svašta, i ima dobrih argumentata - recimo to sa zvezdama i fotkama - osvetljenja na stranu, ali ako se ne varam imali su oni i ultraljubičaste kamere i slikali iz senke (ovo nisam nikad proveravao, možda je "patka" pa mogli, i kažu da se zvezde itekako vide - a i pogledaj fotke neba sa ISS.


Al ono što mi je bilo interesantno za proveriti su brzine otkrivanja novih asteroida u asteroidnom pojasu i paralakse - LA-San Diego je već dovoljno da se primeti efekat paralakse u asteroidnom pojasu, što znači da ako smo u orbiti Meseca i fotkamo, a lažemo da smo se spustili, mogu neka gunđala iz budućnosti da dokažu da smo lagali.

A ako nismo došli ni do orbite onda bi prosto falili neki još neotkriveni asteroidi, plus opeta paralaksa, samo sad Zemlja-Mesečeva orbita.


I nema zvezda na fotkama, a argument osvetljenja donekle lupa onaj jedan što je u potetku rekao zvezde jesu na fotkama, ali su ih obisali da bi fotke bile urednije - pomalo smešan odgovor, iko meni ti što izlaze pred kamere, ko političari, nisu neki jak argument ni za šta - neke je lako zbuniti, a svi olako laže. Dobro, ne svi, ali većina …

… itd, pa tako, koga više intereseuje udaraju ne problemi verovati ili ne, nego se pitati pomalo i lepiti verovatnoće.

Evo, ja do 75% verovatnoće mislim da su ljudi sleteli na mesec

Al ja sam Trekkie, malo i favorizujem ovaj outcome, da mi sutra dokažu da nije slećeno ja bih pao u depresiju, morao bih da mnogo više jedem da se smirim, i odoše mi dijete dovraga, a već skoro 3 decenije ih negujem
deset_slukom deset_slukom 13:58 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

jadragoljub

objasni kako da iz svima omraženog, bgd-ja pobegneš u suboticu a da ideš na novi sad,


Zašto omraženog? Ne nose naše pare u Beograd Beograđani, nego političari. Doduše, ni Beograđani se ne bune previše. Ipak, ne mrzim Beograd. Samo ne bih voleo da živim u njemu. Mada, ima više koncerata...

Ako si mislio na putovanje železnicom, to sada ne može. Ni da je Zemlja ravna, ni da je loptasta.
aureus aureus 14:06 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

deset_slukom

Ako si mislio na putovanje železnicom, to sada ne može. Ni da je Zemlja ravna, ni da je loptasta.

Zemlja jeste ravna ploča, a iznad je svod od crnog somota za koji su zakucane zvijezde.

Tako je objasnio arapski astronom u jednoj epizodi "Iznoguda".

Nije ništa rekao o željeznici.
deset_slukom deset_slukom 14:24 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

aureus

Zemlja jeste ravna ploča, a iznad je svod od crnog somota za koji su zakucane zvijezde.


To je prevaziđeno, ravnozemljaška nauka je, kao i tehnologija, jako uznapredovala. Dakle, zvezde i nebeska tela su hologrami na svodu. Samo su Sunce i Mesec objekti koji kruže na oko 5000km visine. Još nije dokazano da li su i oni ravni ili su loptasti. Verovatno su ravni, mada, iz nekog čudnog razloga, Mesec ne poprima elipsast oblik kako se udaljava od nas. Međutim, kad god se naleti na neku neobjašnjivu stvar, treba imati u vidu da je u pitanju Božja volja.
Bili Piton Bili Piton 15:02 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

aureus


Je l' čuo neko ove riječi: mača (1), krsta (2), kupa (3), dinara (4)?


Eh čuo....igrao noćima do zore na briškule.
aureus aureus 15:10 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Bili Piton

Eh čuo....igrao noćima do zore na briškule.

A mene su da kartam naučili...ne znam ni jesam li bio pošao u školu.
Umjesto da mi daju violinu, dali mi karte.

Zato i dan danas bolje kartam nego što sviram violinu.
To jest, violinu ne sviram uopšte.
Bili Piton Bili Piton 15:17 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Inače da se osvrnem na Q, mangupi su u moje vreme dame zvali pičke. Odnosno pićke, u dalmatinskoj verziji. Žace su umele biti i dećki, a popovi ko popovi, svuda isti...
tetris tetris 15:22 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

igrao noćima do zore na briškule


A trešete?
zilikaka zilikaka 15:23 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

A zelen, crven, tikva, mak?
Bili Piton Bili Piton 15:24 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

tetris
igrao noćima do zore na briškule


A trešete?


E.
aureus aureus 15:25 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

zilikaka
A zelen, crven, tikva, mak?

Da pogađam, to što se jede - po običaju je iz Vojvodine?
deset_slukom deset_slukom 16:15 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

zilikaka
A zelen, crven, tikva, mak?


To je kada igraš šnaps ili raub.
jadragoljub jadragoljub 16:42 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Ako si mislio na putovanje železnicom, to sada ne može. Ni da je Zemlja ravna, ni da je loptasta

može, ima zilikaka jednog drugara ravnozemljaša koji to tvrdi.
edit
ustvari on tvrdi da u novi sad(beograd) ideš preko subotice.
alselone alselone 16:45 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Bili Piton
tetris
igrao noćima do zore na briškule


A trešete?


E.


I triumfa? Jos ako je u parove, to je onda prava stvaar
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:55 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Ja bih rekao da nije, Nikvistovi su kriterijumi stabilnosti,


Sve si, bre, zaboravio!

Zezam se, teorema odabiranja o kojoj pričaš se zove Nikvist-Šenonova teorema (zato sam napisao "ili to beše Nikvist" ). A minimalna učestatnost odabiranja se zove Nikvistova učestanost, mada bi pravilnije bilo Nikvist-Šenonova, ali je tako niko ne zove. Nikvist je bio čudo od čoveka. A ni Šenon nije zaostajao.


Znaš kakve su napretke ovde uradi pomoću AI. Sediš u gustom kafiću, svi urlaju, recimo pričaku o popu Vladi Zečeviću, to ti je onaj pop sa mašinkom, a ti na FaceTime sa ženom pričaš i ona te čuje kao da si sam u gluvoj sobi. AI filtrira sve osim tvog glasa.


Ne znam da li AI to radi, ili ima neka prosta signal procesing fora, nešto kao što rade one noise cancellation sluške. Sećam se i da ima taj neki blind signal separation, neki momčić kod mene u grupi je radio doktorat na tu temu, pre ~15 godina. Taj problem ima i zvanično ime: Coctail Party Problem, gde je vic da razdvojiš signale o kojima nemaš nikakvo a priori znanje, a preklapaju se po frekvenciji, intenzitetu, smeru odakle dolaze. Samo nije koristio nikakav AI, nego neki optical processing, i nije razdvajao audiosignale, što je uglavnom pčkin dim, zbog niske učestanosti i malog opsega, nego mikrovalne signale, što je, po prirodi stvari, dosta teže.
jinks jinks 17:33 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Nikvist je bio čudo od čoveka. A ni Šenon nije zaostajao.


Zamisli koji je lik Nikvist bio kada je dao dva toliko bitna doprinosa i to u principu u dve (doduše bliske, ali ne i iste) oblasti tehnike - kriterijum stabilnosti i kriterijum odabira učestanosti odabiranja.

zilikaka zilikaka 18:51 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

može, ima zilikaka jednog drugara ravnozemljaša koji to tvrdi.
edit
ustvari on tvrdi da u novi sad(beograd) ideš preko subotice.

E, svaka čast, ja skoro zaboravila svog prijatelja.
Ne znam da li još imam podatke čoveka, al evo šta je onda pisao
"...oko voza i.."šetanja do kenjare unazad" - upadate u klasičnu grešku mnogih koji to pominju; zemlja, atmiosfera i avion rotiraju zajedno, tačno, ali nisu JEDINSTVEN HOMOGEN SISTEM i zato avion koji leti LA-Tokio bio bio plivač nizvodno a Tokio-LA uzvodno ! Piloti blage veze uglavnom nemaju ni gde voze ni ništa (možda neki bistriji koji uključi mozak) jer upale auto pilot i tako voze. Takođe, GRO letova po svetu je po sistemu.."idem sutra iz NS za suboticu ali preko beograda"

Cela moja priča je OVDE
deset_slukom deset_slukom 19:35 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

jadragoljub
Ako si mislio na putovanje železnicom, to sada ne može. Ni da je Zemlja ravna, ni da je loptasta

može, ima zilikaka jednog drugara ravnozemljaša koji to tvrdi.
edit
ustvari on tvrdi da u novi sad(beograd) ideš preko subotice.


Ne može, jer nema pruge.

Nisam siguran na šta bi se odnosila ovako paušalno iznesena tvrdnja. Pretpostavljam da ima veze sa tim što ravnozemljaši prisvajaju Gleason-ovu projekciju zemljine kugle kao mapu svoje ravne zemlje. Po prirodi stvari, sve projekcije kugle na ravan papir su iskezečene, ova je jedna od najekstremnijih po tom pitanju.

U pravcu sever-jug su sve udaljenosti proporcionalne onima u stvarnosti, što ovu mapu čini korisnom za neke namene. Međutim, istok-zapad je utoliko više netačan što se više ide ka južnom polu. Pa je tako, recimo, Australija znatno šira nego cela Rusija, od Evrope do Kamčatke.

Vrhunac nastaje na južnom polu koji je, umesto tačkom, prikazan kružnicom ("Ivicom Zemlje".

Na takvoj mapi se vidi da, kada putuješ iz mesta A u mesto B, a nalaze se na istom uporedniku koji je na severnoj polulopti, najkraći put nije sam uporednik (koji je na ovakvoj mapi kružnica), nego tetiva unutar te kružnice. Na velikim udaljenostima je to daleko uočljivije, u trouglu Beograd-Subotica-Novi Sad teško da bi to bilo primenljivo.

Na Google Earth-u se lepo može videti kako je često na ekranu najbliži put prikazan kao kriva linija, kada koristimo lenjir za merenje velikih udaljenosti.

aureus aureus 19:45 20.07.2019

Re: Pre 50 godina



Pert u Portugalu, Brizbejn u Albaniji, Melburn južno od Turske, Kanbera u Turskoj, Sidnej u Crnom moru.

Njemačka - slabo naseljena pustinja.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:08 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

jinks
Nikvist je bio čudo od čoveka. A ni Šenon nije zaostajao.


Zamisli koji je lik Nikvist bio kada je dao dva toliko bitna doprinosa i to u principu u dve (doduše bliske, ali ne i iste) oblasti tehnike - kriterijum stabilnosti i kriterijum odabira učestanosti odabiranja.



Da, da, i ja mu se neizmerno divim zbog toga. Genije. Mislim, da nije on to prokljuvio, verovatno bi neko drugi, ali ko zna kad, i gde bismo danas bili, u tehnološkom smislu, bez njegovog učinka. Verovatno ne bi blogovali, nego možda telegrafisali, ili slali poruke jedni drugima poni ekspresom. Dobro, Tasa bi morao da angažuje ceo konvoj, plus armiju (konfederalnu, razume se) za odbranu od Indijanaca i Titića koji bi i u tom scenariju sigurno nasrtali na taj konvoj sa važnim saopštenjima i komentarima koje šalje.

jinks jinks 20:28 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Mislim, da nije on to prokljuvio, verovatno bi neko drugi, ali ko zna kad

Da, za maltene sve značajne istraživače kaže se "neko bi to već jednom i prokljuvio" ... ali pitanje kada (a verovatno i sa nekim na određeni način ipak i drugačijim posledicama).
deset_slukom deset_slukom 20:42 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

zilikaka
zemlja, atmiosfera i avion rotiraju zajedno, tačno, ali nisu JEDINSTVEN HOMOGEN SISTEM


Za mene je ovo novi momenat - oni uglavnom tvrde da bi, ukoliko bi se Zemlja vrtela, na njoj duvali vetrovi do 1600km/h, jer bi atmosfera mirovala. Otuda priča o "uzvodnom" i "nizvodnom" letu.

Ova ideja da sve to rotira zajedno, ali, na neki način ipak nejedinstveno i nehomogeno, deluje prilično intrigantno.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:01 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

jinks
Mislim, da nije on to prokljuvio, verovatno bi neko drugi, ali ko zna kad

Da, za maltene sve značajne istraživače kaže se "neko bi to već jednom i prokljuvio" ... ali pitanje kada (a verovatno i sa nekim na određeni način ipak i drugačijim posledicama).


Nego, ovih dana gledam da kupim neku lepu CNC mašinu za posao (dosta sam krvi i bubrega dao prokletim mašinskim radionicama okolo, plus se sad nešto svi kao razbijaju od posla pa za sve moraš da čekaš bar nedelju dve), i naleteh na ovaj video. Pazi kakva kontrola.



Šteta što je toliko skupa mašina, ali ako neko hoće nešto da mi pokloni, za Božić, ili Dan zahvalnosti, ili za rođendan, a ne zna šta bi, evo, može to.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:22 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

, ali ako neko hoće nešto da mi pokloni, za Božić, ili Dan zahvalnosti, ili za rođendan,


Jbg, nećeš za Srpsku Novu Godinu, šteta.
maksa83 maksa83 21:24 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Nego, ovih dana gledam da kupim neku lepu CNC mašinu za posao

Sačekaj da propadne Tesla pa kad bude fire sale kupiš neki onaj njihov titanijum 3D printer za bagatelu, tipa 50K.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:32 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

hoochie coochie man
, ali ako neko hoće nešto da mi pokloni, za Božić, ili Dan zahvalnosti, ili za rođendan,


Jbg, nećeš za Srpsku Novu Godinu, šteta.


E, može i za SNG. Ma može i za onaj ravnogorski uranak, samo ako će neko da mi je pokloni. Nek ima i bradu i liči na masnu šubaru koja je preživela silovanje od strane narajcanog rakuna. Ako treba i u Pokret Čića Draža ću da se učlanim, i da pišem pisma podrške Đuiću vojvodi, ili ko je sad od tih gibaničara aktuealan na naci-sceni, priznajem da nisam baš pratio.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:36 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

E, može i za SNG. Ma može i za onaj ravnogorski uranak, samo ako će neko da mi je pokloni. Nek ima i bradu i liči na masnu šubaru koja je preživela silovanje od strane narajcanog rakuna. Ako treba i u Pokret Čića Draža ću da se učlanim, i da pišem pisma podrške Đuiću vojvodi, ili ko je sad od tih gibaničara aktuealan na naci-sceni, priznajem da nisam baš pratio.


Ma ovo je bila samo mina da se otkriješ.
A ja sam i pre znao kakav si čovek.
:)

vcucko vcucko 22:43 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

aureus


Je l' čuo neko ove riječi: mača (1), krsta (2), kupa (3), dinara (4)?
Srce (3), baklava (4)?
Ee, u nekim krajevima se tako zovu pik (1), tref (2), herc (3), karo (4).


To si ti kao mali bio u nekom radničkom odmaralištu na našem plavom Jadranu pa si probao prošeka i smutilo ti se u glavi.

Nije mač nego spada, u iskvarenoj triešte-ištrija varijanti špada = sablja. Nije Krst (majkoissova) nego su bastoni, batine (e chi che tocca mi'amorosa, e chi che tocca mia sposa... saro felice a bastonar'!) Kope su one kule na ogradama zamaka i starih gradova, denari su denari. S tim kartama mogu se igrati samo briškula i trešeta, u četvoro dvoje protiv dvoje, ako jedni dobiju briškulu drugi trešetu igra se bela (pričam o kvarnerskoj varijanti pošto svaka vala ima svoja pravila).
U stvari lažem, može i trijumf da se igra ali to nije tako popularno.

Srce? Mene je kartanju učio deda Slavonac i za njega su postojale samo Mađarice. I nikad nisam čuo da je rekao "herc" samo "srce" (plus naravno žir, zelena i bundeva). "Nemice" je prezirao, to je smatrao lopovskom rabotom, za secikese po seoskim birtijama.
angie01 angie01 22:52 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

deset_slukom
zilikaka
A zelen, crven, tikva, mak?


To je kada igraš šnaps ili raub.


now you're talking!

Madjarske karte,


žir (tref), tikva (karo), list (pik) i srce (herc).

Srce ili crvena
žandar - Kuoni der Hirt
dama - Hermann Geszler
as - proleće
Tikva ili bundeva
​žandar - Itell Reding
dama - Stüssi der Flurstütz
as - leto
List ili zelena
žandar - Walter Fürst
dama - Urlich Rudenz
as - jesen
Žir ili zvono
žandar - Rudolf Harras
dama - Wilhelm Tell
as – zima

vcucko vcucko 22:58 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

angie01


žir (tref), tikva (karo), list (pik) i srce (herc).


Kako napisah gore, zelena. Nikad nisam čuo dedu da je rekao list.
Crvena umesto srca da, podjednako je koristio. Ali herc nikad.

Edit: i nisu samo za šnaps ili raub. Dedino društvo je tuklo i Nj.V. Preferans isključivo sa Mađaricama.
angie01 angie01 23:13 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Kako napisah gore, zelena. Nikad nisam čuo dedu da je rekao list.


ja znam kao zir, list, tikva, herc
aureus aureus 23:15 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

vcucko
aureus


Je l' čuo neko ove riječi: mača (1), krsta (2), kupa (3), dinara (4)?
Srce (3), baklava (4)?
Ee, u nekim krajevima se tako zovu pik (1), tref (2), herc (3), karo (4).


To si ti kao mali bio u nekom radničkom odmaralištu na našem plavom Jadranu pa si probao prošeka i smutilo ti se u glavi.

Nije mač nego spada, u iskvarenoj triešte-ištrija varijanti špada = sablja. Nije Krst (majkoissova) nego su bastoni, batine (e chi che tocca mi'amorosa, e chi che tocca mia sposa... saro felice a bastonar'!) Kope su one kule na ogradama zamaka i starih gradova, denari su denari. S tim kartama mogu se igrati samo briškula i trešeta, u četvoro dvoje protiv dvoje, ako jedni dobiju briškulu drugi trešetu igra se bela (pričam o kvarnerskoj varijanti pošto svaka vala ima svoja pravila).
U stvari lažem, može i trijumf da se igra ali to nije tako popularno.

Srce? Mene je kartanju učio deda Slavonac i za njega su postojale samo Mađarice. I nikad nisam čuo da je rekao "herc" samo "srce" (plus naravno žir, zelena i bundeva).

E, slušaj ti ovog stambenog tajkuna što zeza pošten svijet!

Karo mio, cijenim tvoje napore, al' očigledno nisi svuda bio.
Nek ostane rima.

Dakle, super su ti objašnjenja, no - znaš kako je? - i Nijemci kažu "špigl" al' u Đekni je špiglo.
Tako je herc negdje srce, negdje kopa, a negdje bogami kupa.

Sasvim je moguće da su od Vardara pa do Triglava nazivi za kartaške boje i brojke pomalo različiti, negdje samo u slovu (k'o što neki kažu džandar, a neki žandar, ili što neki kažu kopa a drugi kupa) a negdje u cjelini (već u zavisnosti da li stižu iz njemačkog ili nekog drugog jezika ili je u pitanju domaće naprezanje). Pitam se da li su igdje do kraja konzistentni.
Postoje tako krajevi gdje se kaže mača, krsta, kupa i dinara.
zilikaka zilikaka 23:29 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Edit: i nisu samo za šnaps ili raub. Dedino društvo je tuklo i Nj.V. Preferans isključivo sa Mađaricama.

Naravno.
Igra se sve gde ti ne trebaju karte od 2 do 6.
Naročito preferans.
aureus aureus 23:42 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

vcucko

Dedino društvo je tuklo i Nj.V. Preferans isključivo sa Mađaricama.

Preferans?
To je ona igra koju te ne puštaju da igraš kad si baš mali, ali možeš da gledaš kako muškarčine igraju?
Mene su pripustili tek kad sam imao dvanaest.
mirelarado mirelarado 23:51 20.07.2019

Re: Pre 50 godina

Žace su umele biti i dećki


Ovamo istočno bili su i pubovi.
deset_slukom deset_slukom 02:45 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

vcucko
i nisu samo za šnaps ili raub. Dedino društvo je tuklo i Nj.V. Preferans isključivo sa Mađaricama.


Preferans, naravno. Nije mi nikada bio gušt kada se umesto mađarica koristio skraćeni špil "onih" karata. Ima već nekoliko decenija kako nisam igrao karte, ni sedmice više ne bih umeo a da me neko ne podseti.
Bila je i jedna jednostavna, porodična igra, zgodna za prekraćivanje zimskih večeri, kada nije bilo televizije. Igrala su četiri igrača, dvoje protiv dvoje. Prevedeno, zvala se "gornjaka" gde su gornjaci bili aduti, uz gradaciju snage po bojama.

Šnaps i raub sam spomenuo jer su, verovatno, manje poznate i nije ih baš svako igrao, pogotovo van Vojvodine.

Ima jedna još egzotičnija. Kada nas je u familiji ujak naučio, nazivao ju je "Máriás". Malo sam googlao, naziv dolazi iz francuskog "mariage" a igra se spominje još u 16-17 veku. Danas se, izgleda, zove "Ulti", a pravila po kojima smo je i mi igrali su nastala izneđu dva velika rata. Ostala mi je u sećanju kao zanimljivija i znatno složenija od preferansa, mada su neki elementi međusobno slični. Recimo najava vrste igre, kontra, rekontra..., betl. A kada nosiš sve, to se zvalo "durchmars" - promarširati.
alselone alselone 03:37 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

ako jedni dobiju briškulu drugi trešetu igra se bela


"Moji" Dalmatinci su to zvai Triumfa i pravila su bila izmedju briskule i tresete.

U principu prilicno uzbudljiva igra u parove, pogotovo kada osmisliš svoj komunikacioni kanal po Nikvistu za Trešete pa kreneš da provaljuješ suparnički.
alselone alselone 03:41 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

ili ima neka prosta signal procesing fora, nešto kao što rade one noise cancellation sluške


Imam te sluške i one su zaista sjajna stvar ali rade mnogo prostiju foru - filtriraju ti beli šum, zvuk avionskog motora, zvuk brujanja raznih ventilatora i opreme, huk mase itsl, pa su sjajen za putovanja, kancelarije sa puno opreme i tako dalje.

U principu to je i jeste dobro jer čuješ šta se priča oko tebe, pogotovo ako ti se neko obrati, a ne čuješ ono što te umara.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:03 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

alselone
ili ima neka prosta signal procesing fora, nešto kao što rade one noise cancellation sluške


Imam te sluške i one su zaista sjajna stvar ali rade mnogo prostiju foru - filtriraju ti beli šum, zvuk avionskog motora, zvuk brujanja raznih ventilatora i opreme, huk mase itsl, pa su sjajen za putovanja, kancelarije sa puno opreme i tako dalje.

U principu to je i jeste dobro jer čuješ šta se priča oko tebe, pogotovo ako ti se neko obrati, a ne čuješ ono što te umara.


Filtriraju one šum, ali na naročit način, da kažem u vremenskom domenu - tako što uvate postojeći šum ambijenta i izgenerišu isti takav, samo u protivfazi, pa ti to emituju u uvo, zajedno sa stvarnim šumom. I kako je +1-1=0, šuma nema, kao da ga nije nikad ni bilo - zato se to zove noise canvellation, a ne noise filtering. Ali to može tako zato što je zvučni opseg mali (par kHz, ajde, dobro, kod boljih sluški malo više, Bose-ove sluške spadaju u bolje) a čak i prosta elektronika je dovoljno brza da može da obavi taj posao, što se kaže, u realnom vremenu (uvo je sporo, ne može da oseti malo kašnjenje, zato to funkcioniše.

Inače, možda je zanimljivo pomenuti, kad smo već ovoliko zabrazdili u nerdovštnu, u telekomunikacijama, na baznim stanicama, linearnost pojačavačkog sistema je, ono, najvažnija moguća performansa, da bi uopšte mogao da barataš sa modernim modulisanim signalima. I za korekciju linearnosti se često koristi slična fora (zove se feed-forward correction) - ćapiš parče čistog signala na ulazu, i štrokavog na izlazu, nađeš razliku, i onda tu razliku pojačaš, obrneš joj fazu i uguraš je nazad u pojačavački lanac, i to na izlaz, tako da potre prirodnu nelinearnost pojačavača. Radi kao lucky charm, a pošto nije feed-back (nego feed-forward) sistem, nema da se zlopatiš sa stabilnošću.

Ovo, naravno, postoji i u sistemima automatskog upravljanja, posvedočiće jinks. Zapravo, interesantno je koliko se te dve različita oblasti elektrotehnike međusobno preklapaju, barem kad su neki principi u pitanju.
alselone alselone 04:08 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Filtriraju one šum, ali na naročit način, da kažem u vremenskom domenu - tako što uvate postojeći šum ambijenta i izgenerišu isti takav, samo u protivfazi, pa ti to emituju u uvo, zajedno sa stvarnim šumom. I kako je +1-1=0, šuma nema, kao da ga nije nikad ni bilo - zato se to zove noise canvellation, a ne noise filtering. Ali to može tako zato što je zvučni opseg mali (par kHz, ajde, dobro, kod boljih sluški malo više, Bose-ove sluške spadaju u bolje) a čak i prosta elektronika je dovoljno brza da može da obavi taj posao, što se kaže, u realnom vremenu (uvo je sporo, ne može da oseti malo kašnjenje, zato to funkcioniše.


Da, da, znam kako rade i meni je to vrh inženjerstva. Možda što nije moja struka pa veličam ali zaista mi je veoma napradno inženjerstvo. Ja sam uzeo Sony pošto sam se izgrbavio na nekoj eBay varijanti gde prodaju robu kao polovnu a kutija je samo otvorena. Sony i Bose su dva klana, Bose su pioniri i bili su bolji ali Japanerosi ne bi bili Sony da ih nisu sustigli i po nekima prestigli.

Mada mi je Bose sjajna marka, Floki mi je jedared pomogao da "prošvercujem" neki TV set iz Njemačku. Šta izlazi iz tih malih zvučnika promjera par cm, to je nevjerojatno.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:28 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Da, da, znam kako rade i meni je to vrh inženjerstva. Možda što nije moja struka pa veličam ali zaista mi je veoma napradno inženjerstvo. Ja sam uzeo Sony pošto sam se izgrbavio na nekoj eBay varijanti gde prodaju robu kao polovnu a kutija je samo otvorena. Sony i Bose su dva klana, Bose su pioniri i bili su bolji ali Japanerosi ne bi bili Sony da ih nisu sustigli i po nekima prestigli.


Ja imam one QC35 II, i super su, uglavnom, jako udobne pre svega, i noise cancelation radi kao zmaj. Bez njih na avion ne idem. Nisam nikad probao Sonyjeve, nego sam i pre ovih imao onaj stariji Boseov model, sad sam zaboravio kako se zvao, ali sam njega nešto izakao i nije se isplatilo da ga šaljem a popravku, nago sam ostao veran brendu. Rade ok, mada malo oće da zajebavaju kad se kačiš preko bluetooth-a na komp, ili iPad, oće da prekida, nisam uspeo da provalim da li je to do sluški, ili do računara, mada sam video na nekim forumima da se ljudi žale, to jest da je Bose navodno priznao da je nešto sjebao oko toga. Bruka, mislim, glupi bluetooth...
alselone alselone 04:31 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Rade ok, mada malo oće da zajebavaju kad se kačiš preko bluetooth-a na komp, ili iPad, oće da prekida, nisam uspeo da provalim da li je to do sluški, ili do računara, mada sam video na nekim forumima da se ljudi žale, to jest da je Bose navodno priznao da je nešto sjebao oko toga. Bruka, mislim, glupi bluetooth...



Oće i ove ali znaš kada - kada su na veoma bučnoj raskrsnici oće da štucne BT. I onda sam razmišljao, da li je to zato što ima previše šuma različitih frekvencija pa ne stigne da obradi ili BT štuca od previše različitog zračenja i vibracija. To bi ti verovatno bolje mogao znati.

QC35 II

Veliki broj foruma za ove kaže da su najbolje na svetu tu tom segmentu.
Moje su WHH900N.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:51 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Oće i ove ali znaš kada - kada su na veoma bučnoj raskrsnici oće da štucne BT. I onda sam razmišljao, da li je to zato što ima previše šuma različitih frekvencija pa ne stigne da obradi ili BT štuca od previše različitog zračenja i vibracija. To bi ti verovatno bolje mogao znati.


Nemam pojma, ove moje sam uhvatio da zajebavaju dok sedim u svojoj radnoj sobi i buljim u računar dok su mi sluške na glavi i piči neka muzika sa interneta (tad mi ni ne treba noise cancellation, nego su sluške stvarno dobre za obično slušanje muzike). Znam da je do bluetootha jer kad stavim kabal, prekidanja više nema. A nemam druge blue tooth sluške da probam i definitivno ustanovim ko to "je vna", kako je govorio moj stari kolega i prvi šef u Imtelu, Rade Pavlović, dok je hifilističarima uzimao zadnje pare još u ona krizna Slobina vremena (on je prvi u zemlji krenuo sa prebacivanjem muzike sa ploča i traka na CD-ove, kao uslugom za široke narodne mase, sa sve čišćenjem i sređivanjem snimaka, to je bilo ono kad su penzosi kopali po kantama a Sloba obećavao Veliku Srbiju, ali hifilističare to nije sprečavalo, da mu zadnu paru daju. A sad valjda pravi high-quality cevna audio pojačala po narudžbini, ako nije riknuo u međuvremenu, nisam siguran).
Bili Piton Bili Piton 04:58 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

vcucko


Nije mač nego spada, u iskvarenoj triešte-ištrija varijanti špada = sablja.


Tako je, nisam hteo gore da intervenišem da ne cepidlačim. S tim što smo mi govorili "batuni" a ne "bastoni". Inače to sam sve naučio tek devedesetih u Londonu da igram, družeći se intenzivno (i uprkos svemu) s nekim Splićanima, takodje pobeguljama od rata. Igrali smo (na briškule uglavnom) zbilja iz noći u noć do ujutro. Čak mislim da su te karte na kraju ostale kod mene, moram da pogledam :)
jinks jinks 07:39 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

srdjan.pajic

Nego, ovih dana gledam da kupim neku lepu CNC mašinu za posao (dosta sam krvi i bubrega dao prokletim mašinskim radionicama okolo, plus se sad nešto svi kao razbijaju od posla pa za sve moraš da čekaš bar nedelju dve), i naleteh na ovaj video. Pazi kakva kontrola.

Koliko je priča sa proizvodnjom industrijskih CNC mašina i robota otišla daleko u smislu da sada nešto lakše može ipak da se krene u čitav poduhvat, bar iz ugla elektrike (dobro, mašinski deo ostaje mašinski deo).

Sećam se, vodili nas pred kraj fakulteta u Lolin sektor koji se bavio izradom CNC mašina i robota - po grupama za izradu servo-pogona, mašinsku grupu, grupu za izradu CNC i robotskog softvera, grupu za integraciju elektronskih i komunikacionih komponenti ...

Tri od gore navadena četiri elementa, naravno sa očekivanim znanjem, kao i sa dobrom mašinskom podrškom, danas možeš da napraviš i sklopiš sa mnogo pristupačnijim fondom nego što je bilo do relativno skoro.

jinks jinks 07:49 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

srdjan.pajic
Radi kao lucky charm, a pošto nije feed-back (nego feed-forward) sistem, nema da se zlopatiš sa stabilnošću.

Ovo, naravno, postoji i u sistemima automatskog upravljanja, posvedočiće jinks. Zapravo, interesantno je koliko se te dve različita oblasti elektrotehnike međusobno preklapaju, barem kad su neki principi u pitanju.

Feed-forward upravljanje postoji, i koristi se, u principu, u kombinaciji sa još nekim elementima (koji utiču na stabilnost) kako bi se, između ostalog, eliminisao i uticaj spoljnjeg poremećaja i obezbedilo što tačnije praćenje referentnog signala.

Da, telekomunikacije i automatika su bliske, posebno kada su u pitanju digitalne telekomunikacije i digitalna automatika, i kada se u čitavu priču umešaju, na primer, i digitalna obrada signala i estimacija, koje su im zajedničke.
tetris tetris 10:17 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Ja imam one QC35 II


Ja imam isti model. Superzadovoljan. Ali moram, teška srca , da priznam da sam probao Sony Wh1000Xm3 pre dve nedelje i da su za nijansu bolje. Kolega iz kancelarije kupio pa smo jedno popodne radili benchmark . Malo bolje filtriraju okolni zvuk, što smo to uspeli da primetimo samo kod klasične muzike i slaw jazz-a. Kad je neka muzika sa puno "bejsa" (što bi rekao Niggor), mi nismo uspeli da uhvatimo razliku. Sonijeve isto imaju neke napredne forice, tipa staviš ruku preko slušalice da smanjiš jačinu zvuka ako hoćeš da se uključiš u neki razgovor.
jadragoljub jadragoljub 11:32 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

hifilističarima

hvala na komplementu
pgledo na gugleti, to ozbiljne slušalice, mada me baš interesuje šta zenhajzer ima da kaže na tu temu. bolje slušalice od tih nema, bar za nas hifilističare.
deset_slukom deset_slukom 11:33 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

srdjan.pajic
(tad mi ni ne treba noise cancellation, nego su sluške stvarno dobre za obično slušanje muzike).


Ako su za muziku, "dobre" sluške nisu opcija. Samo najbolje, made in Zaječar, Serbia.

https://raalrequisite.com/sr1a-earfield-monitors/

michiganac michiganac 11:51 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Kad se vec ping-pongujete sa Nikvist-Senonima, SNR-om i sl. cudno da niko ne pomenu 'dark side of the moon', koja je de facto mrtva za EMR-signale sa zemlje - i u tome je, u biti, njen najveci znacaj*. (Pajicu, pomalo razocaravas - ali ok, kapiram te, "zuta bratja" sa Jangcea nisu bas tvoja salica caja ). Uz "sporni" 5G, slanje onog "zeke od zada" pocetkom godine je najveci poduhvat koji su dosad nacinili, uzimajuci u obzir svu kompleksnost misije - od prethodnog slanja relejne sonde da se 'lunostacionarno' (valjda bi ovo trebalo da bude najadekvatniji termin?!) pozicionira na tzv. HALO-orbiti** oko lagranzove tacke - L2 (sto je bila prvobitna ideja i kod 'Apollo'-programa, ali im nije poslo za rukom tad), sto je dalje omogucilo nesmetanu komunikaciju (prakticno nesto jaci dial-up ~ 100kbps) sa pomenutim "zekom" koji je potonji prispio i aterirao na izuzetno nezgodan reljef, preoranog do najsitnijih kratera - za razliku od nama vidljive polovine mjeseca.

*'dark side of the moon' je savrsena lokacija (= savrsenog SNR) za instaliranje jednog radarskog postrojenja ("uha" ) u futuru, koje bi nam omogucilo da u najvecoj rezoluciji odslusnemo/"iskeniramo" maticni solarni sistem - npr. da blagovremenije doznamo (i proracunamo) o potencijalnoj opasnosti od udara "nezvanih gosta" iz spoljnog svemira - asteroida i sl.

**i ovde je "zastucalo", pa su sondu morali da vracaju u pretprogramiranu orbitu ΔDOR-metodom (cuvenom, jelte - 'triangulacijom').
jadragoljub jadragoljub 12:39 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

deset_slukom
srdjan.pajic
(tad mi ni ne treba noise cancellation, nego su sluške stvarno dobre za obično slušanje muzike).


Ako su za muziku, "dobre" sluške nisu opcija. Samo najbolje, made in Zaječar, Serbia.

https://raalrequisite.com/sr1a-earfield-monitors/


tri ipo tisuće doloresa, hm, pa ako onaj znalac kaže da stvaraju zvuk zvučnika od 50-100 tisuća, relativno jeftino, mora da prodam bubreg.
ono ja jesam u potragi za kvalitetnim pojačalom za slušalice i slušalicama, pošto moj audiofilski cambridge audio nije ni razmatrao izlaz za slušalice, neće se zajebavaju nepotrebnim kontaktima koji stvaraju šum.
dada sad ozbiljno razmišljam o prodaji bubrega. o ribonima kao krajnjem izvoru zvuka je nepotrebno govoriti onima kojima su mini linije ili kompjuorske zv. kartice dovoljan kvalitet zvuka.
problem sa ribonima je i veličina, za kvalitetan bas dužinaa ribona je preko 2 metra i pecijalno pojačanje napona da bi radili, apodži, ono što bi ja voleo da imam, su negde oko 2,3 metra visoki,oko 1m široki i teški 70 kg po komadu, kolko troše kilovata ne znam.
znači da, ribon slušalice daju mnogo bolji zvuk od klasičnihmembranskih zvučnika. ali je kod njih problem veličina kao sa sobnim zvučnicima. da veličina kod hifilističara je bitna.
vcucko vcucko 12:59 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

alselone
ako jedni dobiju briškulu drugi trešetu igra se bela


"Moji" Dalmatinci su to zvai Triumfa i pravila su bila izmedju briskule i tresete.

U principu prilicno uzbudljiva igra u parove, pogotovo kada osmisliš svoj komunikacioni kanal po Nikvistu za Trešete pa kreneš da provaljuješ suparnički.

Koliko se sećam Il triomfo je posebna igra, nezavisna od briškule&trešete.
Ali ponovo kažem, svaka vala svoja pravila. Osim, naravno, da su u trešeti strogo zabranjeni moti i, ako te uhvate, možeš da dobiješ po vugla
vcucko vcucko 13:03 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

deset_slukom
[

Šnaps i raub sam spomenuo jer su, verovatno, manje poznate i nije ih baš svako igrao, pogotovo van Vojvodine.

Ima jedna još egzotičnija. Kada nas je u familiji ujak naučio, nazivao ju je "Máriás".

I u Slavoniji, naravno. Šnaps je kao porodična, kulturno-zabavna igra, a raub se smatra čobanskim. Zašto, ubi me ako znam ali je tako bilo.
I ovo potonje, marjaš, se takođe igralo. Navodno je nastao u auštro-ugarskoj vojsci pre ili za vreme Velikog rata.
deset_slukom deset_slukom 13:38 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

jadragoljub

znači da, ribon slušalice daju mnogo bolji zvuk od klasičnihmembranskih zvučnika. ali je kod njih problem veličina kao sa sobnim zvučnicima. da veličina kod hifilističara je bitna.


Ove slušalice su nešto veće, ali su, sudeći po komentarima, komotne. I imaju basove neuobičajene za slušalice. Aca, zvani Aca Ribon je sedam godina radio na razvoju ovih slušalica i otklonio je neke nedostatke, posebno u domenu niskih frekvencija, koji su sprečavali da već neko drugi ne napravi ovako nešto. Nisam fan slušalica, pa se nisam ni upuštao u detalje, ali sam našao da bi bilo zanimljivo reći (kad je već tema), da i mi konje za trku imamo kada su u pitanju inovacije u visokim tehnologijama.

Inače sam dugogodišnji korisnik njegovih ribonskih visokotonaca, takođe inovativnih i etabliranih u samom svetskom vrhu.

Za basove kod zvučnika ništa osim klasičnih mrga od drajvera - riboni to ne umeju.
alselone alselone 13:42 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Osim, naravno, da su u trešeti strogo zabranjeni moti i, ako te uhvate, možeš da dobiješ po vugla


Tako je, zato i ne radiš puno puta, tek par puta kada je od važnosti a sa druge strane pokušavaš da razumeš da li je paljenje cigare, češanje, hvatanje čaše i slično što se desilo tek par puta u partiji, bilo nešto ili nije.

Kod nas se Triumf igrao samo ako je nerešeno u prve dve igre.
jadragoljub jadragoljub 13:56 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

Za basove ništa osim klasičnih mrga od drajvera - riboni to ne umeju

ma umeju al ko će smesti u sobu zvučnike od 2*metra i pati deset? puta skuplje od običnog subvufera, nitko.
zanimljivo reći (kad je već tema), da i mi konje za trku imamo kada su u pitanju inovacije u visokim tehnologijama.

uh itekako imamo i to u svim područjima audiofilstva-hajfiličarastva
od matova za gramofone preko cevnih pojačala pa čak i pravljenja zvučnika, moj nišlija istog prezimena ali ne i iste porodice, parvi svoje drajvere, doduše koristi korpu i membranu kod basova ali ima svoje magnete koje prvo razmagneiše pa onda namagnetiše ( koristio uređaje u gadžinom hanu u fabrici gde je Ei pravila svoje zvučnike)na svoju vrednost i pravi svoje kalemove i membrane za tvitere i , valjda, kalotne srednjotonce. imao sam njegove transmisije pre novčane krize, jedan trovac me još juri da ga povežem sa sadašnjim vlasnikom. a trgovci ne greše kad je kvalitet u pitanju.
neki beogradžanin, valjda, pravi lampaša bez povratne sprege sa zavidnom snagom. a snagu bez ovratne veze je teško postići. mislim da to znaš.
deset_slukom deset_slukom 14:42 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

jadragoljub

ma umeju al ko će smesti u sobu zvučnike od 2*metra i pati deset? puta skuplje od običnog subvufera, nitko.


Basovi su specifični po tome što su fiziološki prijatni za slušanje u svim inkarnacijama, dovoljno je da idu jako "nisko". Zato ljudi misle da je sasvim zadovoljavajuće kupiti neki, onako, solidan sub, šutnuti ga u neki ćošak, i da te bog vidi.

Dobri sub-ovi su veoma skupi, s tim da još nisam čuo neki dobar, a kupovni. Doći do brzog, definisanog zvuka niske frekvencije podrazumeva puno manuelnog rada, što je luksuz koji svi gledaju da izbegnu.

Dobar bas u velikim prostorijama podrazumeva velike zvučnike, ali se prostori do 20-25m² mogu napuniti basovima fenomenalnog "slam-a" i preciznosti od 33Hz pa naviše, uz elektronsku korekciju sobnih modova, kutijama koje su nešto veće od kućišta računara. Uz "lampaški zvuk" u srednjem i visokotonskom području. Što ćeš, možda, imati prilike da čuješ na jesenjem Hi-Files sajmu u Beogradu.

srdjan.pajic srdjan.pajic 17:24 21.07.2019

Re: Pre 50 godina



Tri od gore navadena četiri elementa, naravno sa očekivanim znanjem, kao i sa dobrom mašinskom podrškom, danas možeš da napraviš i sklopiš sa mnogo pristupačnijim fondom nego što je bilo do relativno skoro.


Da, ta Lola je, koliko se sećam, bila ozbiljna fabrika. Jel to nekom sad prodato, ili je prosto ugašeno?

Pošto nisam mašinac, ne znam baš mnogo (sad sam se malo više zainteresovao kad treba da odaberem mašinu za posao), nemam predstavu koliko proizvodnja neke tipične CNC mašine košta. Pogotovu koliko košta razvoj. Ali video sam da sad imaš kojekakve nove kompanije koje prave jednostavnije i značajno jeftinije mašine (<=10K za osnovnu 3-axis glodalicu, vidi na primer Tormach), uglavnom gađaju sitne proizvođače i preduzetnike, da, i univerzitete i strukovne škole, koji su (smo) svi uvek u hroničnom nedostatku para. Nisu čak ni Kinezi, mada verovatno tamo proizvode ključne elemente. Ne znam, čitam po forumima, jedni ih hvale drugi kude, ali, eto postoji tržište za to, čim postoje proizvođači.

Međutim i dalje su to lepe pare koje moraš da daš za mašinu, pa je teže ubediti nekog da kupi tvoj proizvod, a ne od nekog ko već desetak godina praši na tom tržištu i ima kakvu takvu reputaciju.
Mada, uz dobar marketing, verovatno i to može da se premosti. Tu je verovatno interesantno tržište kojekakvih dodataka i opreme za postojeće mašine, kojekakvi merni intrumenti, jigs, fixtures, roboti-feederi za automatski dotur materijala u mašine i tako dalje. I naravno, softver, u svim mogućim namenama.


jinks jinks 19:59 21.07.2019

Re: Pre 50 godina

srdjan.pajić
Da, ta Lola je, koliko se sećam, bila ozbiljna fabrika. Jel to nekom sad prodato, ili je prosto ugašeno?

Nije ugašeno, postoji još uvek u nekom dosta svedenom obliku. Inače, bila je aktuelna i ideja da se deo Loline zgrada u Ulici Knjeginje Zorke da ETF-u, ali se izgleda od toga za sada odustalo.

Što se tiče CNC-a i robotike, bar u smislu dela opreme koji je za njih specifičan (softver za generisanje koordinata, brzina i trajektorija, servo-pogoni) postoje firme (u principu ozbiljni globalni igrači) kod kojih softver za industrijski računar kao i licencu za isti (gde sve to može da se vrti i na mnogim embedded platformama) može da se nabavi za sume koje su do pre desetak godina bile verovatno i nezamislive.

Što se tiče samih servo-pogona, njih ima bukvalno svakakvih, i integrišu se u sistem preko brzih industrijskih komunikacionih protokola (Ethercat, CanOpen, ...). A takav jedan sistem, može da se sklopi ili napravi danas sa mnogo pristupačnijim fondovima nego ranije. Jedino što mašinski deo ostaje mašinski deo, kao i ranije.
ephemeris ephemeris 20:44 19.07.2019

Pesnica u vugla



Kako to Buzz rešava - LINK
apacherosepeacock apacherosepeacock 21:35 19.07.2019

Re: Pesnica u vugla

ephemeris


Kako to Buzz rešava - LINK



Novinar je samo zetrazio od Baza da stavi ruku na Bibliju i da se zakune da je bio na Mesecu.
(Pierce, 19. jul 2019 18:10) # Link komentara

jadragoljub jadragoljub 10:30 20.07.2019

Re: Pesnica u vugla

apacherosepeacock
ephemeris


Kako to Buzz rešava - LINK



Novinar je samo zetrazio od Baza da stavi ruku na Bibliju i da se zakune da je bio na Mesecu.
(Pierce, 19. jul 2019 18:10) # Link komentara


ma sreća novinara da ja nisam bio tu, dao bi ja bazu ciglu, kava pesica, to be prevaziđeno još tad.
jadragoljub jadragoljub 10:43 20.07.2019

Re: Pesnica u vugla

jadragoljub
apacherosepeacock
ephemeris


Kako to Buzz rešava - LINK



Novinar je samo zetrazio od Baza da stavi ruku na Bibliju i da se zakune da je bio na Mesecu.
(Pierce, 19. jul 2019 18:10) # Link komentara


ma sreća novinara da ja nisam bio tu, dao bi ja bazu ciglu, kava pesica, to be prevaziđeno još tad.

pape92 pape92 22:05 19.07.2019

Ćale i astronauti

Jedan od događaja koji je bio od velikog značaja za moj život (ili bar tako volim da mislim) je večernja šetnja sa ćaletom negde ranih sedamdesetih. Odnosno, verovatno smo se jednostavno vraćali odnekud, ćale nije vodio u tek-tako šetnje. Mesec je stajao na nebu, i ćale mi kaže da su sad, u ovom trenutku gore ljudi. Nikada to neću zaboraviti.

Inače, taj isti ćale mi je mnogo godina kasnije jednom prilikom greškom bacio autogram koji sam lično dobio od Nila Armstronga.
aureus aureus 23:25 19.07.2019

Re: Ćale i astronauti

pape92
Jedan od događaja koji je bio od velikog značaja za moj život (ili bar tako volim da mislim) je večernja šetnja sa ćaletom negde ranih sedamdesetih. Odnosno, verovatno smo se jednostavno vraćali odnekud, ćale nije vodio u tek-tako šetnje. Mesec je stajao na nebu, i ćale mi kaže da su sad, u ovom trenutku gore ljudi. Nikada to neću zaboraviti.

Inače, taj isti ćale mi je mnogo godina kasnije jednom prilikom greškom bacio autogram koji sam lično dobio od Nila Armstronga.

Ajoj!

Malo muzike: Hijo de la Luna
pape92 pape92 23:42 19.07.2019

Re: Ćale i astronauti

Jovanka i astronauti

After the flight of Apollo 11, we went on a world tour. One evening we found ourselves in Yugoslavia at a formal dinner hosted by Marshal Tito and his wife, Madame Broz. The small talk got smaller and smaller, with madame doing a fine imitation of an Easter Island monolith: frozen, staring straight ahead. Neil bent over and started talking quietly to her, and when I strained to listen, I was astounded that he was talking about Nikola Tesla, the early electric genius and competitor of Thomas Edison. Had Neil lost his mind? No, Madame Broz lit up like a thousand-watt bulb, and from then on we were all buddies, including even the taciturn Tito. Later I asked Neil about his choice of topic. “Oh,” he replied offhandedly, “she is related to Tesla.”
aureus aureus 00:04 20.07.2019

Re: Ćale i astronauti

pape92
Madame Broz lit up like a thousand-watt bulb, and from then on we were all buddies, including even the taciturn Tito. Later I asked Neil about his choice of topic. “Oh,” he replied offhandedly, “she is related to Tesla.”

Kakva je momčina bio Nil!
Em je znao kako naći put do Mjeseca em je znao kako raskraviti ženu predsjednika.

Briljir'o i gore i dole.
pape92 pape92 00:26 20.07.2019

Re: Ćale i astronauti

A vodili su ih i u lov na divlje patke. To se znalo, ako dolaziš kod Tita u goste, ne možeš da izbegneš lov. Evo izvoda iz intervjua u vezi posete:

“We all ended up for lunch at a country lodge and we were served a seven course Serbian lunch including roast pig and slivovitz. Have you heard of slivovitz?

No.

Its the national drink. It's served in little tiny glasses and burns as it goes down. It's like fire water. One sip is sufficient, just to say you've experienced it”.
aureus aureus 00:32 20.07.2019

Re: Ćale i astronauti

To se znalo, ako dolaziš kod Tita u goste, ne možeš da izbegneš lov.

Pa naravno. Ubistvo u lovu ne podliježe krivičnom zakonu.
Ako si za večerom mnogo nervirao Tita, posle u lovu - džrm!

romi.daba romi.daba 22:52 19.07.2019

Evolucija

Dovoljno dugo živim i mislim da primećujem evoluciju na delu.

1. Većina komaraca u Srbiji ne zuje. Izgleda mi da su nezujeći komarci preovladali.

2. Srbi su KONAČNO!!! počeli da prodaju po pola lubenice na beogradskim pijacama. Čak su i prošle godine odbijali svaku sugestiju da prodaju manje od cele lubenice. To je izvanredan evolutivni pomak. Predviđam da će iduće godine prodavati i četvrtine i da će cenu napisati na samom komadu tako da nećemo morati da prolazimo kroz proces merenja i da čekamo u redovima na vrućini.

Sećam se vremena kad su mesari podrugljivo reagovali kad bi neko hteo samo dve šnicle. Danas je Srbija sasvim kao i svaka normalna zemlja u kojoj se može kupiti samo jedna jabuka ili narandža a da kasirka ne napravi neki neprijatan gest za tobom.

Nezgodno je što evolucija košta. Cena života u Srbiji se približila cenama u prvom svetu.
jadragoljub jadragoljub 10:27 20.07.2019

Re: Evolucija

Nezgodno je što evolucija košta.

kakva evolucija,namaju ljudi pare za celu lubenicu,to je srpska evolucija. a u doba druga tita kupovali smo po 4-5 odjednom, jabuke zacelu zimu. i jeli samo organsu hranu.
aureus aureus 11:21 20.07.2019

Re: Evolucija

jadragoljub
Nezgodno je što evolucija košta.

kakva evolucija,namaju ljudi pare za celu lubenicu

Ko nema, ko je sirotinja, daj pet lubenica!
- Dosta ti je jedna.
Jukie Jukie 20:14 20.07.2019

Re: Evolucija

romi.daba

Sećam se vremena kad su mesari podrugljivo reagovali kad bi neko hteo samo dve šnicle. Danas je Srbija sasvim kao i svaka normalna zemlja u kojoj se može kupiti samo jedna jabuka ili narandža a da kasirka ne napravi neki neprijatan gest za tobom.

Kad se setim onih baba sa kantarom na pijaci koje nisu htele da mere drugačije od pola kile i kilo. Ja naravno u glavi izračunam da želim da odvojim para za npr. 300 ili 700 g. Nee, bune se, merimo samo pola kile i kilo. Posle par puta sam odustao od kupovine povrća na pijaci, nećeš da mi meriš, zdravo, ne moram da jedem tvoj (lokalni organski?) proizvod, u samoposluzi ima finih stvari sa tačno određenom cenom, već upakovanih.
Kasnije sam u retrospektivi shvatio da nisu umele da očitaju 300 ili 700 g na kantaru (a možda ni da preračunaju koliko to košta) nego su naučili da prepoznaju pola kile i kilo i to ti je, sve se kupuje u tim jedinicama.
Mi smo posle na eksperimentalnoj fizici dobili i zadatak da očitavamo brojeve na skali sa kazaljkom, što mi je izgledalo smešno ali izgleda da to jeste bila viša matematika
jadragoljub jadragoljub 20:26 20.07.2019

Re: Evolucija

Kasnije sam u retrospektivi shvatio da nisu umele da očitaju 300 ili 700 g na kantaru (a možda ni da preračunaju koliko to košta) nego su naučili da prepoznaju pola kile i kilo i to ti je, sve se kupuje u tim jedinicama.
Mi smo posle na eksperimentalnoj fizici dobili i zadatak da očitavamo brojeve na skali sa kazaljkom, što mi je izgledalo smešno ali izgleda da to jeste bila viša matematika

ne uznosi se zone.
ti seljaci znaju i računjaju brže od bilo kog digitrona ili intelektualca.
bili su tekstovi, u ono vreme ozbiljnih novinskih kuća, sa naslovima kako to da obični polupismeni seljaci brže računaju iznos nego fakultetski obrazovani.
aureus aureus 20:35 20.07.2019

Re: Evolucija

bili su tekstovi, u ono vreme ozbiljnih novinskih kuća, sa naslovima kako to da obični polupismeni seljaci brže računaju iznos nego fakultetski obrazovani.

Mislim da ovo ima veze s tim koliko često račun vršiš u glavi, bez digitrona.
Jednom kad se navikneš na digitron počneš da ukucavaš sasvim blesava sabiranja tipa 57+26+8 (pogotovo ako već sat vremena sabiraš), iako ti za ta sabiranja u glavi treba manje vremena.
pape92 pape92 00:16 20.07.2019

Kažem vam, Amerikanci lažu da su...

...bili na Mesecu.

Legendarna scena iz filma “Poseban tretman”, iz vremena kada je samo Srdoč (arhetipni likovi koje je najčešće tumačio) govorio ovakve stvari, doduše, neverovatno ubedljivo.

To je na 44:55

LINK
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 08:49 20.07.2019

ben ti sunce

kalaisano...

I kako covek da se ne pita kako vi niste prvi otisli na mesec? Tako pametno-glagoljivi, ljubi vas majka...

Nepravda, pa to ti je.
jadragoljub jadragoljub 11:02 20.07.2019

Re: ben ti sunce

cane.srbljanovic
kalaisano...

I kako covek da se ne pita kako vi niste prvi otisli na mesec? Tako pametno-glagoljivi, ljubi vas majka...

Nepravda, pa to ti je.

koji mi?
jadragoljub jadragoljub 11:02 20.07.2019

šteta ili sreća za vas

vidim lepo ste se iznapričali o lepoj temi a ja mislio da đink samo tepa ljudi po grupama i egzercira ih po tamnice i ostalim zajebancijama.
Ribozom Ribozom 18:15 20.07.2019

U lazi je kratki korak za coveka

Jel' ovo neki skup sektasa. Cuj, bili na Mesecu. Salabajzeri
jinks jinks 19:54 20.07.2019

Re: 2 stvari

Čitam koji je hardver korišćen za računarski sistem u Apolu 11 - to je kao kada bi neko danas izašao na trku Formule 1 sa nekim od onih električnih trotineta koji su sada popularni.

A opet, te 1969. ta tehnologija je bila decenijama ispred onoga što je bilo u komercijalnoj upotrebi.

Zamisli, kako li danas izgleda nešto što je decenijama ispred svega onoga što je komercijalno dostupačno, za ovaj ili onaj novac, a što stoji na raspolaganju Nasi, kao i ko zna kojim sve vojskama ili kome već sve ne.
aureus aureus 20:10 20.07.2019

Re: 2 stvari

jinks
Čitam koji je hardver korišćen za računarski sistem u Apolu 11 - to je kao kada bi neko danas izašao na trku Formule 1 sa nekim od električnih trotineta koji su sada popularni.

A opet, te 1969. ta tehnologija je bila decenijama ispred onoga što je bilo u komercijalnoj upotrebi.

Sovjeti koji valjda povedoše tu svemirsku trku i zabiše prvih nekoliko golova na utakmici, čestitali su Amerikancima na uspjehu programa Apolo, ali su ih i kritikovali u smislu da je sletanje na Mjesec sa ljudskom posadom opasno i da nema smisla izlagati ljudske živote takvim rizicima.
Inače, u vrijeme dok su Armstrong i Oldrin špartali Mjesecom, jedna sovjetska luna (poslali su ih preko dvadeset ukupno) zveknula je o Mjesečevu površinu. Prije Apola 11, Amerikanci su poslali posadu u Mjesečevu blizinu, a nakon Apola 11, na Mjesec su slijetali još pet puta (zaključno, čini mi se, sa 1972.) Sovjeti, kao što rekosmo, u to vrijeme takođe su slali letjelice na Mjesec, samo bez posade. Neke nisu ni napustile Zemljinu atmosferu, neke jesu ali su omašile Mjesec, neke su tresnule na njega, ali nekoliko ih se spustilo normalno i vratilo se na Zemlju.
Aplauzi stoga i za Sovjete.

Ta trka se završila sredinom sedamdesetih, a posle se ušlo i u svemirsku saradnju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:15 20.07.2019

Re: 2 stvari

maksa83

1 - intervju sa Margaret Hamilton - žemskom koja je bila zadužena za softver.

Ovo drugo je ... urađeno nemam reči.


Jel ti to namerno nerviraš Beneta i hučija? Zamisli da se u tom programu slučajno zadesio i neki Crnac iz getoa (ženskog pola, pu, pu, daleko bilo, a ne mora čak ni da bude gej), koliko bi čovek propapatio.

.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana