Društvo| Gradjanske inicijative| Lingvistika| Mediji| Životni stil

Slobodna tema

tasadebeli RSS / 03.11.2018. u 09:54


 
Или теме, свеједно...
 
Видим, већ читава три дана нико не качи неки нови пост... Ни випери на главној страни ни ситна риба пљуцкавица са улаза за куварице и баштоване, тзв. backdoor men...
 
Па макар да се окачи и нешто репризно у ремиксу и поинтбраширано, као на пример серија "Бољи живот" на РТС. Или оно "Село гори, а баба се чешља".
 
Него ниш'... Нула. Зиро. 
 
А ето нам још једног викенда, 43. по реду у овој 2018. години господњој.
 
Па реко', да припомогнем... Ако икако могу...
 
 
 
Question-Mark.jpg 
 
 
 
 
• Astrologija
• Astronomija
• Biz
• Budućnost
• Društvo
• Ekologija
• Ekonomija
• Eksperimenti u blogovanju
• Energetika
• Film
• Filozofija
• Gastronauti
• Gost autor
• Gradjanske inicijative
• Hobi
• Hronika
• In memoriam
• Istorija
• IT
• Jubileji
• Kućni ljubimci
• Kultura
• Lingvistika
• Literatura
• Ljubav
• Ljudska prava
• Mediji
• Moj grad
• Muzika
• Na današnji dan
• Nauka
• Nostalgija
• Planeta
• Politika
• Porodica
• Putovanja
• Reč i slika
• Region
• Religija
• Roditeljstvo
• Satira
• Sex
• Sport
• Tehnologija
• Umetnost
• Zabava
• Zdravlje
• Život
• Životinjski svet
• Životni stil
 
 
 
thepointmag.jpeg 
 
 

 

Tagovi



Komentari (356)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 08:45 05.11.2018

Re: M'da !

adviser
Malopre sam nešto čitao o vrsti reči - pridevima.

Jebote - koliko toga ima nije ni čudo što nema toga stranca koji može da nauči srpski jezik.
Vuče (Stefanoviću Karadžiću), kada si već džarao po jeziku, trebalo je da ga skrešeš makar za 80 procenata.




Ни бркове није крес'о, па што би онда граматику српског језика!


Зна се кога је он... Је л' те... После јутарњег качамака поплашеног сланином...







Него, откуд ти међу придевима? То је тако комуњарска врста речи... Почеле и код тебе Метаморфозе, а?


Примерније су ти до сада увек биле речце.


Повремено прораде код тебе и узвици, у тренуцима инспирације или узроковане спољашњим надражајима (види под Скинер), али углавном код тебе до сада функционисао само прекидач за речце.



Баш си ме пријатно изненадио овим коментаром.


Иначе, није тешка граматика српског језика... Плава жица 'вамо, жута жица 'намо, бела жица на бојлер, зелена жица на спојлер, црвена за узмемљење и све ради као швицарско бројило за струју.


Само полако и пажљиво... Са струјом се није играти... Па ма ког напона и волтаже била...



maksa83 maksa83 08:53 05.11.2018

Re: M'da !

Иначе, није тешка граматика српског језика...

Pok. baka Vera (nije moja baka, samo sam je poznavao) koja je u I Beogradskoj predavala srpski, francuski, latinski i ruski kaže da je od naše gramatika za naučiti teža samo ruska.
tasadebeli tasadebeli 09:23 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
Иначе, није тешка граматика српског језика...

Pok. baka Vera (nije moja baka, samo sam je poznavao) koja je u I Beogradskoj predavala srpski, francuski, latinski i ruski kaže da je od naše gramatika za naučiti teža samo ruska.






Већ сам ово једаред објашњавао Блоговатељу, па нека он извини што чита по други пут...


Елем (лорда, кента, марлбора, данхила, ронхила, винстона...!), не желим да будем погрешно схваћен, нити да оспорим стручност пок. бака Вере као професора страних језика и, можда, преводиоца, и уз све дужно поштовање према госпођи (које уосталом имам и за моју жену и за моју сестру), али такве тврдње се у лингвистици обично подводе под


ОВО.


А од фолк лингвистике до блебетања говорећи или говорења блебетајући мали је корак.

(Courtesy by Mr Sharsky - извини, Шарски, али никако да преведем ово, па да окачим на Блог)


(Што смо, уосталом, и ми искусили у последњих 20-30 година са свим оним "научним" налазима о српском народу као најстаријем па самим тим и српском језику као најстаријем из којег су потекли сви остали језици. Последњи пример: Знаш ли ти, Максо, зашто се она област у Немачкој зове Померанија? Зато што су се Словени, односно Срби јер су сви народи, па и они словенски, постали од Срба, ту, у баш тој области Немачке померали, то јест гицкали се у својим сеобама, па отуд Померанија.

Ако мени не верујеш, питај Драгана Јовановића.)


И моја жена је професор енглеског, а сестра преводилац за енглески, па опет често умеју да блебећу говорећи на ове теме.


Зато сам ја, ваљда, још као сасма мали почео све људе да делим на језикозналце (оне који знају неки језик или неке језике) и језикознанце (оне који не само што знају неки језик или језике, но се и баве језиком као појавом, уопштено гледано).


Сад, шта знам... Уме и фолк лингвистика понеки пут да буде од користи.






Упс!





maksa83 maksa83 10:10 05.11.2018

Re: M'da !

А од фолк лингвистике до блебетања говорећи или говорења блебетајући мали је корак.

To je fidbek žene koja je srednjoškolce učila sve te jezike ~40 godina, računam da je stekla neki uvid u to šta lakše a šta teže savladavaju.
adviser adviser 11:42 05.11.2018

Re: M'da !

tasadebeli
adviser
Malopre sam nešto čitao o vrsti reči - pridevima.

Jebote - koliko toga ima nije ni čudo što nema toga stranca koji može da nauči srpski jezik.
Vuče (Stefanoviću Karadžiću), kada si već džarao po jeziku, trebalo je da ga skrešeš makar za 80 procenata.




Ни бркове није крес'о, па што би онда граматику српског језика!


Зна се кога је он... Је л' те... После јутарњег качамака поплашеног сланином...







Него, откуд ти међу придевима? То је тако комуњарска врста речи... Почеле и код тебе Метаморфозе, а?


Примерније су ти до сада увек биле речце.


Повремено прораде код тебе и узвици, у тренуцима инспирације или узроковане спољашњим надражајима (види под Скинер), али углавном код тебе до сада функционисао само прекидач за речце.



Баш си ме пријатно изненадио овим коментаром.


Иначе, није тешка граматика српског језика... Плава жица 'вамо, жута жица 'намо, бела жица на бојлер, зелена жица на спојлер, црвена за узмемљење и све ради као швицарско бројило за струју.


Само полако и пажљиво... Са струјом се није играти... Па ма ког напона и волтаже била...


Zašto sam te iznenadio ?!

Jedna od osnovnih pedagoških aktivnosti na kojima smo istrajavali žena i ja kod naše dece - je znanje (srpskog) jezika ... pored svih onih matematika kojima su se bavila.
I sada, kada su poodrasla, veoma često ležu sa pravim papirnim knjigama.
Naravno - uz znanje engleskog i nemačkog.
adviser adviser 11:43 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
А од фолк лингвистике до блебетања говорећи или говорења блебетајући мали је корак.

To je fidbek žene koja je srednjoškolce učila sve te jezike ~40 godina, računam da je stekla neki uvid u to šta lakše a šta teže savladavaju.

Ma šta Tasa zna - on zna samo srpsku gramatiku.
Ja ne znam ni jednu.
tasadebeli tasadebeli 16:18 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
А од фолк лингвистике до блебетања говорећи или говорења блебетајући мали је корак.

To je fidbek žene koja je srednjoškolce učila sve te jezike ~40 godina, računam da je stekla neki uvid u to šta lakše a šta teže savladavaju.




Ма наравно, рекох да ми није намера да оспоравам стручност госпођа Вере као професорке. Нити кажем да није била језикозналац. Рекох и да моји најближи који су такође језикозналци и баве се се подучавањем других страном језику или превођењем такође често изричу такве ставове. Али то не значи да ја онда због тога мање поштујем њихов рад и њихово знање.

Али нису језикознанци.

Само кажем да су такви ставови о језику/језицима као појави отприлике као да се налазиш у оној средњој просторији у цркви за време службе... У првој су ти неверници, тј. они који не припадају тој вери, у другој су верници који се још увек нису спремили и припремили да присуствују служби, а права ствар је у просторији са олтаром.

Они сами по себи нису научни ставови о језику, али неки пут ти ставови могу бити корисни као полазна тачка за научно истраживање.

Кад кажем ставови, мисли баш на те исказе типа: италијански је нежан, немачки је груб, енглески је развијен језик, бушмански је неразвијен језик, лакше се учи латински или француски од српског или руског и слично.

Све је то лепо, но где су ти докази да поткрепиш тако нешто?

Па се зато самим тим у лингвистици такви ставови и не узимају за озбиљно.

А чињеница је да велики број људи на кугли земљској, знајући да користи један језик или више језика, некако аутоматски узима као готову ствар и да зна све о тој појави званој језик. Или боље речено Језик, као општељудској способности.

У другим наукама и областима није тако.

Уосталом, замисли да ја теби кренем да причам како је Линукс некако нежнији, али и слободоумнији у своме битку од Њињдоса или да кренем Чарлију да објашњавам да жичице са плавом изолацијом делују умирујуће на треперућу душу електричара, док жичице са црвеном изолацијом изазивају праве менталне урагане у мозгу једног електричара?

Да ли бисте онда вас двојица хтели озбиљно да причате са мном о областима којима се бавите?


Basic Differences between a Pre-Scientific Orientation and a Scientific Orientation (ЛИНК)


What Do You Mean and How Do you Know (ЛИНК)



Не замерите, ја само покушавам да лингвистици сачувам статус какве-такве науке у орканском налету аматерских увида и тврдњи о језику и језицима. И Језику као појави и општељудској способности.





А Језик и језици јесу исувише сложена појава да бисмо олаким изрицањем личних утисака (а често и неоснованих ставова и предрасуда) мислили како смо уједно изрекли и велике Истине о Језику и језицима.


П.С. -




Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:36 05.11.2018

Re: M'da !

To je fidbek žene koja je srednjoškolce učila sve te jezike ~40 godina, računam da je stekla neki uvid u to šta lakše a šta teže savladavaju.

Не постоји тежак или претежак језик.
Да је тако -- било би појединаца у појединим језичким срединама који не савладају домицилни језик. Тако би, рецимо, било два или пет посто Срба који нису савладали матерњи језик, јер је тежак.

Језици имају своју логику. Русима није тежак српски, нити Бугарима, јер им је близак. А слушао сам како се људи жале на немачки, који има прилично једноставан падежни систем.

Прича о тежини језика је празна прича.
Језички системи су различити.
А не лаки или тешки.

Крајњи аргумент: сваки дебил научи тај кинески/немачки/српски.
С-в-а-к-и.
Milan Novković Milan Novković 17:07 05.11.2018

Re: M'da !

Predrag Brajovic
...
Крајњи аргумент: сваки дебил научи тај кинески/немачки/српски.
С-в-а-к-и.

Ako se računa i "govor telom" onda se i ovaj izuzetak što mi je pao na pamet, a kojim sam poleteo da tvom krajnjem argumentu podmetnem nogu i prebacim na na pretposlednje mesto, uklapa u ovu šemu.

A ako se govor telom ne računa, e onda se ovam izuzetku smeši par novih stavki na novogodišnjoj listi rezolucija
maksa83 maksa83 17:09 05.11.2018

Re: M'da !

Не постоји тежак или претежак језик.
Да је тако -- било би појединаца у појединим језичким срединама који не савладају домицилни језик. Тако би, рецимо, било два или пет посто Срба који нису савладали матерњи језик, јер је тежак.

Apsolutno postoji teži ili lakši jezik za onog ko ga uči - nema šanse da me ubediš da jezik koji ima deklinacije/konjugacije nije kompleksniji od onog koji ga nema, dakle svakako postoje manje ili više kompleksne gramatike, to su vrlo merljive stvari.

Крајњи аргумент: сваки дебил научи тај кинески/немачки/српски.

Odličan argument za ovo o čemu pričam - svaki nauči jezik, ali ne nauči svakoj baš svi padeži. Po dokazi ne mora da ideš mnogo daleko.

Tvrdim da će ti trebati manje vremena i napora da počneš da govoriš i pišeš ispravan italijanski nego ispravan npr. finski.
Milan Novković Milan Novković 17:12 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
...Po dokazi ne moraš da ideš mnogo daleko...

Moj drug jeftino prodaje dokaze, .. po meri
maksa83 maksa83 17:27 05.11.2018

Re: M'da !

Не замерите, ја само покушавам да лингвистици сачувам статус какве-такве науке у орканском налету аматерских увида и тврдњи о језику и језицима. И Језику као појави и општељудској способности.

Lingvistika je potpuno nauka, ako mene laika pitaš - nauka svih nauka, superfina kompleksna misterija.

Ne banalizujemo mi božemeoprosti ovde lingvistiku kao nauku, nego pričamo o objektivno merljivoj kompleksnosti koju mora da savlada neko ko uči jezik. Ako postoji jezik A koji ima padeže i jezik B koji nema padeže cela jedna klasa problema učenja i pravilnog korišćenja jezika B prosto ne postoji.

Ili - zašto amerikanci imaju spelling contests a mi nemamo?

Da se poslužim tvojom Windows / Linux analogijom - npr. do pre, recimo, 10 ili 15 godina je bilo besmisleno ponuditi nekome kome to nije posao da svoj Windows zameni Linuxom. Funkcionalno, to su dve iste stvari, sve što možeš na jednom možeš i na drugom, samo ćeš na jednom morati da se okoziš i naučiš mnogo efemernih stvari da bi uradio nešto što je na drugom klik-klik-gotovo.
adviser adviser 17:38 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
Не постоји тежак или претежак језик.
Да је тако -- било би појединаца у појединим језичким срединама који не савладају домицилни језик. Тако би, рецимо, било два или пет посто Срба који нису савладали матерњи језик, јер је тежак.

Apsolutno postoji teži ili lakši jezik za onog ko ga uči - nema šanse da me ubediš da jezik koji ima deklinacije/konjugacije nije kompleksniji od onog koji ga nema, dakle svakako postoje manje ili više kompleksne gramatike, to su vrlo merljive stvari.

Крајњи аргумент: сваки дебил научи тај кинески/немачки/српски.

Odličan argument za ovo o čemu pričam - svaki nauči jezik, ali ne nauči svakoj baš svi padeži. Po dokazi ne mora da ideš mnogo daleko.

Tvrdim da će ti trebati manje vremena i napora da počneš da govoriš i pišeš ispravan italijanski nego ispravan npr. finski.

Saglasan !
Takođe, da dopunim - mnogi Srbi će, takođe, pre naučiti italijanski, nego srpski.

Moj jedan drugar, iz okoline Niša, živi u BG barem jedno 150 godina, no, nema šanse da padež pogodi - pa to ti je.
Milan Novković Milan Novković 17:49 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
Не постоји тежак или претежак језик.
Да је тако -- било би појединаца у појединим језичким срединама који не савладају домицилни језик. Тако би, рецимо, било два или пет посто Срба који нису савладали матерњи језик, јер је тежак.

Apsolutno postoji teži ili lakši jezik za onog ko ga uči - nema šanse da me ubediš da jezik koji ima deklinacije/konjugacije nije kompleksniji od onog koji ga nema, dakle svakako postoje manje ili više kompleksne gramatike, to su vrlo merljive stvari.

Крајњи аргумент: сваки дебил научи тај кинески/немачки/српски.

Odličan argument za ovo o čemu pričam - svaki nauči jezik, ali ne nauči svakoj baš svi padeži. Po dokazi ne mora da ideš mnogo daleko.

Tvrdim da će ti trebati manje vremena i napora da počneš da govoriš i pišeš ispravan italijanski nego ispravan npr. finski.

Ja mislim da Predrag misli na situ-aciju gde se rodi dete, zdravo, u neki jezik, i onda "upadne", da prostiš, u neke "urođene" strukture gde, posle nekog vremena, ma kako dete bilo debilče, po Predragovoj definiciji, iskustvo pokaže da neke tamos-vamos generativne gramatike omoguće tom detetu da propriča, s razumevanjem, u neko slično doba kao i svi ostali deca, u svi ostali jezici
maksa83 maksa83 17:54 05.11.2018

Re: M'da !

Ja mislim da Predrag misli na situ-aciju gde se rodi dete, zdravo, u neki jezik, i onda "upadne", da prostiš, u neke "urođene" strukture gde, posle nekog vremena, ma kako dete bilo debilče, po Predragovoj definiciji, iskustvo pokaže da neke tamos-vamos generativne gramatike omoguće tom detetu da propriča, s razumevanjem, u neko slično doba kao i svi ostali deca, u svi ostali jezici

Hoće. propričaće sigurno, samo će tamo gde ima padeži da maši padeži ako oko njega nikoj ne koristi padeži, ali ako jezik nema padeži onda neće da maši padeži. Biće funkcionalno sposobno da komunicira (u skladu sa razvijenim vokabularom, idiomatskim vladanjem jezikom, itd.) ali ako maši padeži neće da prođe na opštinsko takmičenje iz taj jezik.

Dodatno pitanje - da li u gornjoj rečenici sa tako promašeni padeži znači da dete nije prošlo školsko pa stiglo na opštinsko, ili nije prošlo opštinsko i dospelo na gradsko?
Milan Novković Milan Novković 18:05 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
...Hoće. propričaće sigurno, samo će tamo gde ima padeži da maši padeži ako oko njega nikoj ne koristi padeži, ali ako jezik nema padeži onda neće da maši padeži....

Pa ako oko njega niko ne koristi padeži onda tamo gde ima padeži u stvari nema padeži

Na kraju krajeva te neke naše neuhvatljive innate structures što nam omugućavaju da procesiramo jezik, a ne znamo kako, su rezultat evolucija i fitness-funkcija za prilagođavanje sredini.

Ako niko ne koristi padeže u dečijoj okolini onda oni nisu deo okoline, i deo nekog dečijeg izmišljanja padeža bi spadalo pod evoluciju jezika, ne njegovo učenje.
freehand freehand 18:05 05.11.2018

Re: M'da !

Да је тако -- било би појединаца у појединим језичким срединама који не савладају домицилни језик.

Šta pojedinaca? Ima ih na buljuke! Odeš u Beć gde je nemački domicilni jezik pa da vidiš desetine i desetine hiljada pojedinaca koji ga nisu savladali.
Тако би, рецимо, било два или пет посто Срба који нису савладали матерњи језик, јер је тежак.

Pa ima ih daleko više od 5 odsto koji srpski kao maternji jezik ne znaju i ne govore ispravno.
Крајњи аргумент: сваки дебил научи тај кинески/немачки/српски.
С-в-а-к-и.

Brajoviću, ajd ti jedno vince pa malo u šetnju. :)
maksa83 maksa83 18:13 05.11.2018

Re: M'da !

Šta pojedinaca? Ima ih na buljuke! Odeš u Beć gde je nemački domicilni jezik pa da vidiš desetine i desetine hiljada pojedinaca koji ga nisu savladali.

Odeš npr. na manje od 100 km od Beča i tamo čuješ rođene austrijske austrijance koje Bečlije ne razumeju pošto pola slogova pobacaju kao višak delova a i mnogo brate tih nastavaka raznih, to je za one graCke folirante. To nije nemački koji se ovde uči u školi, to nije nemački koji se uči bilo gde u školi - čak ni tamo gde ga govore.
maksa83 maksa83 18:16 05.11.2018

Re: M'da !

Pa ako oko njega niko ne koristi padeži onda tamo gde ima padeži u stvari nema padeži

Pa ipak ima padeži - da premotamo na početak ove kasete - reč je bila o proceni kompleksnosti jezika (f-ja je učenje) od strane nekoga čiji je posao da decu uči (i usmeno i pismeno propituje i ocenjuje) normiran ispravan jezik u kome se Zna Šta i Kako. To što negde ne koriste padeži ih ne izbacuje iz oficijelne gramatike i nastavnog programa.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:19 05.11.2018

Re: M'da !

Ja mislim da Predrag misli na situ-aciju gde se rodi dete, zdravo, u neki jezik, i onda "upadne", da prostiš, u neke "urođene" strukture gde, posle nekog vremena, ma kako dete bilo debilče, po Predragovoj definiciji, iskustvo pokaže da neke tamos-vamos generativne gramatike omoguće tom detetu da propriča, s razumevanjem, u neko slično doba kao i svi ostali deca, u svi ostali jezic

Хвала на тачном преводу мојих идеја!


Зар није, свима вама, мало сумњиво то што сва деца са истом спретношћу у истим узрастима савладавају своје домицилне језике? Зар вам није сумњиво да мали Кинез са 24 месеца језички обухвата исту материјално-менталну средину као и мали Енглез или мали Србин?

Нешто није у реду, ако је тачно ово што кажем.
А није у реду та дефиниција тежине језика.
Milan Novković Milan Novković 18:19 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
Pa ako oko njega niko ne koristi padeži onda tamo gde ima padeži u stvari nema padeži

Pa ipak ima padeži - da premotamo na početak ove kasete - reč je bila o proceni kompleksnosti jezika (f-ja je učenje) od strane nekoga čiji je posao da decu uči normiran ispravan jezik u kome se Zna Šta i Kako. To što negde ne koriste padeži ih ne izbacuje iz oficijelne gramatike i nastavnog programa.

Aaaa, to diskutujete, pa što ne kažete

Ja mislio pričate o paaaf, paaaf, paaaf, ... 9 meseci kasnije rodi se bebica, i krene bizmis učenja jezika, the maternjeg, ko god da je tatko u ova moderna i uvezana vremena
freehand freehand 18:22 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
Šta pojedinaca? Ima ih na buljuke! Odeš u Beć gde je nemački domicilni jezik pa da vidiš desetine i desetine hiljada pojedinaca koji ga nisu savladali.

Odeš npr. na manje od 100 km od Beča i tamo čuješ rođene austrijske austrijance koje Bečlije ne razumeju pošto pola slogova pobacaju kao višak delova a i mnogo brate tih nastavaka raznih, to je za one graCke folirante. To nije nemački koji se ovde uči u školi, to nije nemački koji se uči bilo gde u školi - čak ni tamo gde ga govore.

To je posebna priča, živeo sam u dolini dugačkoj 12 kilometara; u dolini je smešteno 7 sela. Oni iz prvog sela, na ulazu u dolinu ne razumeju one sa kraja, na pasu prema Tirolu.
Obilne primese retromanskog čine stvar naročito interesantnom.
Više puta su nemački turisti od mene tražili da im prevodim šta govore urođenici
Nego nisam ja to hteo da kažem, već je Brajović malo neoprezno upotrebio izraz "domicilni", pa sam se na to nadovezao.
maksa83 maksa83 18:33 05.11.2018

Re: M'da !

Зар није, свима вама, мало сумњиво то што сва деца са истом спретношћу у истим узрастима савладавају своје домицилне језике? Зар вам није сумњиво да мали Кинез са 24 месеца језички обухвата исту материјално-менталну средину као и мали Енглез или мали Србин?

A je l' tebi nije sumnjivo što nećeš imati 5 (a ni 4) iz srpskog ako na pismeom ne koristiš padeže?
Ili što nećeš imati ni 4 iz francuskog ako ne znaš nepravilne glagole kojih ima više nego u npr. srpskom? Ili što je diktat za prvaka u Americi mnogo veći izazov nego za prvaka u Srbiji?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:52 05.11.2018

Re: M'da !

A je l' tebi nije sumnjivo što nećeš imati 5 (a ni 4) iz srpskog ako na pismeom ne koristiš padeže?
Ili što nećeš imati ni 4 iz francuskog ako ne znaš nepravilne glagole kojih ima više nego u npr. srpskom? Ili što je diktat za prvaka u Americi mnogo veći izazov nego za prvaka u Srbiji?

Потпуно машиш.

Сваки језик има своје тежине. Своје области где је зезнут, компликован. Руски? Падежни систем. Енглески? Писање. Санскрт? Минуциозно различите вокале.

И све то свако дете савлада, неко мање а неко више успешно. Али, углавном нема ниједног детета које не проговори језик.

Савршено правилно?
Па... скоро савршено правилно. Јер савршено правилно је релативна величина језичке заједнице, и докле год се људи разумеју, то је скоро савршено правилно.

Одступања спадају у домене интелигенције или култуирног круга или регионска одступања или дефекти физичке врсте -- ја, рецимо, шушкам када говорим.

Но, сва та одступања су релативна, безначајна.
Не оспоравају могућност усвајања језика, код СВИХ!!!

Нешто што СВИ могу да БРЗО и БЕЗ НАПОРА УСВОЈЕ, НАУЧЕ, мора да је ЛАКО, зар не?
А не тешко.
nsarski nsarski 19:08 05.11.2018

Re: M'da !

Ja mislio pričate o paaaf, paaaf, paaaf, ... 9 meseci kasnije rodi se bebica


Dao sam ti preporuku za ovo "paaaf, paaaf, paaaf...", mada nisi precizirao šta se tačno tu radi, ali te zamišljam kako praviš te zvuke...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:11 05.11.2018

Re: M'da !

nsarski
Ja mislio pričate o paaaf, paaaf, paaaf, ... 9 meseci kasnije rodi se bebica


Dao sam ti preporuku za ovo "paaaf, paaaf, paaaf...", mada nisi precizirao šta se tačno tu radi, ali te zamišljam kako praviš te zvuke...

:))))))))))))))

Језици су лаки, зар не?
freehand freehand 19:11 05.11.2018

Re: M'da !

nsarski
Ja mislio pričate o paaaf, paaaf, paaaf, ... 9 meseci kasnije rodi se bebica


Dao sam ti preporuku za ovo "paaaf, paaaf, paaaf...", mada nisi precizirao šta se tačno tu radi, ali te zamišljam kako praviš te zvuke...

Ne bih da se bavim onomatopejama ali sam siguran da bi Maksa svako pile, june i prase za deset minuta naučio da kaže "Ah ja!"
Milan Novković Milan Novković 19:54 05.11.2018

Re: M'da !

nsarski
Ja mislio pričate o paaaf, paaaf, paaaf, ... 9 meseci kasnije rodi se bebica


Dao sam ti preporuku za ovo "paaaf, paaaf, paaaf...", mada nisi precizirao šta se tačno tu radi, ali te zamišljam kako praviš te zvuke...

Ukradeno

Imali mi davno već desetine, ako ne i 100 ljudi u firmi, 40 u Londonu, i naleteli na našeg čoveka, Sarajliju, što prodaje retail finansijske proizvode.

Naš čovek, da mu napravimo biznis, spominjao sam ga na blogu, onaj što otvori sastanak sa tobom rečima "Zamisli ti sutra umreš ..."

I onda on ispriča svoje, ti svoj slučaj, i on kaže kako si lak slučaj, on će ti dizajnirati finansijske proizvode, i ti samo ....

" Paaf, paaaf, paaaf ...." ispotpisuješ, on ispotpisuje, i gotova priča, možeš da biraš način na koji ćeš da se obogaljiš ili pandrkneš, porodica zbrinuta
adviser adviser 20:04 05.11.2018

Re: M'da !

maksa83
Pa ako oko njega niko ne koristi padeži onda tamo gde ima padeži u stvari nema padeži

Pa ipak ima padeži - da premotamo na početak ove kasete - reč je bila o proceni kompleksnosti jezika (f-ja je učenje) od strane nekoga čiji je posao da decu uči (i usmeno i pismeno propituje i ocenjuje) normiran ispravan jezik u kome se Zna Šta i Kako. To što negde ne koriste padeži ih ne izbacuje iz oficijelne gramatike i nastavnog programa.

Zanimljivo je ovo korišćenje termina pismeno, kada je mnogo korektnije (i određenije) da se koristi pisano.
Jer pismeno može da bude i usmeno, a isto tako usmeno može da bude i nepismeno.
Kao što i pisano, takođe, može da bude (i) pismeno, kao i nepismeno.
No, ja kada govorim ovo uvezano, koristim usmeno i pisano, a ne usmeno i pismeno.
alselone alselone 20:29 05.11.2018

Re: M'da !

"paaaf, paaaf, paaaf...",


tasadebeli tasadebeli 22:06 05.11.2018

Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

Ја сам брз, пуцам кад морам, не узимам дроге, пијем само ђуссссссс





Ух...

'Ајмо редом...

1.

Пер аспера ад астра!

Максо, претпостављам да тај став госпођа Вере од којег смо кренули (и твој) да су српски и руски језик тежи за учење од француског и латинског долази отуд што српски и руски језик имају наставке за падеже (флексију, школ-а, школ-е, школ-и, школ-у итд.), а француски нема што уопште не значи да француски нема падеже него их само прави на други начин као и енглески, немачки, македонски (!), итд.


U jezicima bez fleksija, padež znači obično gramatičku funkciju ili sintaksni odnos riječi, određen prepozicijom, postpozicijom, sufiksom ili česticom, ili pak samo redom riječi pg; oblik što ga poprimaju imenica, zamjenica ili pridjev da bi pokazali svoj odnos prema susjednim riječima w; oblik imena* (imenice, pridjeva, broja, zamjenice, a u nekim jezicima i participa) u flektivnim i aglutinativnim jezicima, koji izražava različite odnose između danoga imena kao zavisnoga člana skupa riječi i drugoga, upravnog člana toga istog skupa.



Латински језик спада у тзв. мУртве језике, као и старогрчки, и они се у школском систему уче мало другачије од живих језика. Док сам ја ишао у гимназију, латински се учио искључиво кроз "децо, да видимо колико сте сентенција за данас научили" - легендарна Цимба (ловићка) из Треће (Осме) београдске гимназије. Научи ти, бајо, 60 сентенција на латинском и имаш петицу. (Ја сам највише волео ону - Est bellum bellis bellum bellare puellis од Гаја Џулијуса Сизара.

Зато на Филолошком факултету и не постоји, колико ја знам, катедра на којој се уче латински и старогрчки језик, већ се они уче на Филозофском факултету на катедри за класичне језике.

Тако да немам ја ништа против твоје тврдње о комплексности граматике, него се једино не слажем са тврдњом да постоје комплексније (и самим тим и теже за учење) граматике неких језика за разлику од других језика.

Све су комплексне. За сваки језик...

2.

Што се тиче онога да се мали Американци (или мали Енглези, Немци, Французи, Грци, Италијани,... који год на овом шару земаљском) муче када пишу диктате због спелинга, а Српчићи се не муче, то да захвалимо ономе ћопчи што га цела наша јужна пруга оптужује да им је по'ебао језик, али да му ипак захвалимо што је српски језик некако највише од свих приближио том идеалу савршенства - пиши као што говориш, читај како је написано.

Мислим, није ни у српском то савршено, имају и наша деца (а богами и одрасли) својих мука у томе.

Зашто пишеш граДСки, а не граЦки као што га изговараш или зашто не пишеш тоПџија због чувања корена речи него пишеш тоБџија? Зато што нам је правопис утемељен на оба принципа - етимолошком и фонолошком. (ЛИНК)

Али правопис и писање су опет сасвим другачији сегмент у тој комплексности језичког знања и употребе од, рецимо, падежа или семантике или врста речи које је Чарли прцнуо у почетку са придевима. Повезани су они међусобно, али су другачији.

3.

Чарлијева прича о београдском Нишлији који никако да савлада све падеже је депласирана.

Наиме, Нишлија је савршено савладао у сврху свакодневне употребе свој домицилни говор, што би рекао Браја, онда када му је било време да га савлада. (ЛИНК)

То што тај домицилни говор тог Чарлијевог Нишлије није ушао у друштвеним договором усвојени језички еталон (стандард, књижевни језик) који користимо у нашој заједници, то је нешто друго.

Исто важи и за оне Бечлије и оне на 100 км од Беча. Или за било који други језик који има своју стандардизовану норму за јавну употребу.

Увек се сетим како сам својевремено слушао интервју сер Алекса Фергусона када је тренирао ФК Јединство из Манчестера на врхунцу успеха и ја као рачунам да знам енглески језик и да ми неће бити проблем да разумем генија за фудбал. Јес, цврц! Ништа га нисам разумео јербо је он Шкот који говори енглески.

Исто и моја жена са својим ђацима у школи. Гостовала нека реп груша из Њујорка у Бгд. И клинци у школи питају моју жену шта каже фронтмен групе у интервјуу. Жена им одговорила:"Јесте ви нормални! Па ја сам учила Шекспиров енглески, а не ово!"

Ту ти све зависи од тога какав ће "софтвер" дете да "бутује" из своје рођењем уграђене језичке способности да би постало језички компетентно и могло да комуницира (прва и основна и најважнија функција сваког језика) са својом средином када усваја тај свој домицилни, матерњи (или татерњи ако га је тата родио) језик, односно говор. (ЛИНК)


Тако да је Браја овде у праву.

"Језици су лаки, зар не?"

Ти си, беше, учио француски језик у "Рибникару" од првог основне? И ја сам у "Панчићкој" такође од првог основне...

Али ништа, брате, ја овога не разумем! Дванаест година (+ још 2 године на факсу), бре, учио сам француски, али га не разумем!

Само ми се свиЏа како свира. И кува.





Знам само да сваки језик са свим својим говорима проживљава исту ону историју коју проживљава и заједница која се тим језиком и његовим говорима служи. (ЛИНК)


Уосталом, сећаш се?





П.С. - А шта ћемо са језиком Хопија?

Је л' тежи он нама за учење или је Хопијима тежи српски за учење? (ЛИНК)
maksa83 maksa83 22:31 05.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

Ти си, беше, учио француски језик у "Рибникару" од првог основне? И ја сам у "Панчићкој такође од првог основне...

Али ништа, брате, ја овога не разумем! Дванаест година (+ још 2 године на факсу), бре, учио сам француски, али га не разумем!

Ja bio drugi na republičkom u srednjoj, poćerala me razredna (koja je predavala francuski) mimo moje želje i volje, ali bila super žena pa kao ajde. Prva na republičkom (i prošla dalje na savezno) je bila ženska koja je bila bolja u konverzaciji pošto je letnji raspust provela kod tetke u francuskoj, nisam ja bio toliko loš (nisam bio ni u jednoj franofonskoj zemlji, jezik sam održavao čitanjem na francuskom svega što je moglo da se nabavi), koliko je ona bila bolja, ali gramatiku (koja je netrivijalna) sam sazuvao. Engleski mi nije bio zanimljiv, to sam već znao (tu je prva na saveznom bila moja drugarica, ona što sad ima školu Pilatesa u Amsterdamu). Zbog tog biflanja francuske gramatike tada mislim da imam prilično dobar uvid u to šta je lakši i teži jezik za naučiti kako treba i - engleski je po tom pitanju spram francuskog šala i zezanje. Srpski nije, mislim da je možda i teži ili tu negde ako zanemarimo pisanje koje je u francuskom jeziku apsolutno sumanuto, ali moja perspektiva je tu ograničena time što mi je srpski maternji.


tasadebeli tasadebeli 22:50 05.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

maksa83

Ja bio drugi na republičkom u srednjoj, poćerala me razredna (koja je predavala francuski)



Ето видиш!

А ја био трећи у граду из математике, поћерао ме мој стари професор којег и данас спомињем јербо ми је најбољи педагошки узор којег сам у животу упознао. (Свакога дана се питам шта би он урадио у датој ситуацији на часу, у школи итд.)

И види данас чиме се ти бавиш, а види чиме се ја бавим.

Сад вам је свима јасно зашто деци за писмене задатке дајем тему "Живот и судбине".

Изгледа да је моја жена једина погодила своју судбину јербо је била републички првак (кад смо ми ишли у школу није било савезног такмичења за стране језике) на четвртој години гимназије. Као представник те Осме/Треће гимназије, зато и знам причу о Цимби.

jezik sam održavao čitanjem na francuskom


Ту сам за(х)рђао потпуно. Мислим, није ми проблем да прочитам понешто или да пратим вести на Теле Сенк, али да проговарам на француском, то већ теже иде...

То ти је к'о и нека машина. Ако га не користиш (редовно подмазивање, одржавање итд.) за(х)рђа.
gedza.73 gedza.73 23:26 05.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

tasadebeli
био трећи у граду из математике, поћерао ме мој стари професор

moj otac završio samo osnovnu.
Nikad ga nisam pitao da li ima neki mod kad se prebaci na strani jezik... ili neki sistem... bukvalno 'klikne'.

Perfektno govori. jednom mu lik rek'o kako govori književni jezik. prvo je bilo 'nisi odavde? Ti si Srbin?' Drugi put su mu tražili neki dokument na uvid, pa su padale opklade šta je po nacionalnosti

A lako se prebacuje i po dijalektima. Čak uspeva da provali ko je iz kog kraja zemlje pa krene da mu 'parira' u razgovoru.
Sa strancima mu ide još lakše.
-Odlično govori ali je iz... pa ako je Rumun krene sa njim na rumunskom, sa Grkom na grčkom, sa Mađarima i Turcima već 'zarđao' ali posle nekog kratkog perioda se vraća u formu osnovne konverzacije.

i nikad ga nisam čuo da koristi neku stranu reč u srpkom jeziku. jedva da mu se primeti u govoru zadržavanje (otezanje) na nekim glasovima ali to kratko traje.

Da li po sluhu 'skida' ko bi ga znao.
blogovatelj blogovatelj 23:54 05.11.2018

Re: M'da !

Tvrdim da će ti trebati manje vremena i napora da počneš da govoriš i pišeš ispravan italijanski nego ispravan npr. finski.


Jedna zanimljiva priča od pre neki dan.
Sedeo sam kući i zevao u kompjuter kada je nestala struja.
Petnaestak minuta posle toga vraća se sinak iz teretane i ja ga ironično pitah je li se vozio liftom, a na moje veliko iznenađenje odgovorio je potvrdno.
Izađem u hodnik - vidim ima struje.
Onda zamolih dete da siđe do kućepazitelja i pita šta se dešava sa strujom u našem stanu.
I kako je otišao, ukapiram da je kućepazitelj najverovatnije na svom drugom poslu, a da će sinak morati da se razjasni sa njegovom taštom.
Tašta je žena koja ima sedamdeset i više godina, u Kanadi je četvrt veka i ne zna da progovori elementarnu rečenicu na engleskom. Vrhunac komunikacije sa njom je kada se u liftu sretnemo da izgovori "hot, hot" ili "work, work"
Te reči obavezno izgovara dva puta za redom.
Posle par minuta sinak se vraća, kaže razjasnio se sa babom momentalno. Ja šokiran, a on kaže "samo mi je rekla defetkat tabla bejsment"

PS.

Na sličan način je pre tridesetak godina moj drug na straži u sred Niša komunicirao sa francuskim turistom. Francuz je znao pored francuskog još i nemački i engleski, a moj drug ruski. Pitao ga je sme li da fotografiše kasarnu pred kojom je ortak stražario, ovaj mu rekao "nou"
Posle ga Francuz pantomimom pita sme li auto da parkira pred kasarnom i dobije odgovor "nou, eta oficiren auto"
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 23:58 05.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

Taso, koliko znadem, a mislim da znam, Cimba je Cimbalist, ja mislim Svetlana. Bilo je lepo sto je uvzavala i znanje latinskih izreka koje je neko znao napamet a nije briljirao bas u konjugacijama i deklinacijama.

Ko zna gde je ona sad....


Cestitke Maksi, tebi i supruzi za ta osvojena mesta na takmicenjima. Nije mala stvar :)

Evo jednog pitanja koje je sigurno za polemiku.Maksin odgovor se namece sam..

Da li prvo uciti ucenika gramatickim pravilima pa tek onda ravijati konverzaciju ili obrnuto, dodavati pravila u hodu?

Ljudi koji su vise tehn tipovi bi vrv rkli ovo prvo ali pogledajte primer Gedzinog tate....

tasadebeli tasadebeli 00:03 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

gedza.73

moj otac završio samo osnovnu.
Nikad ga nisam pitao da li ima neki mod kad se prebaci na strani jezik... ili neki sistem... bukvalno 'klikne'.


Da li po sluhu 'skida' ko bi ga znao.



Нема то везе са степеном образовања.

Прадеда моје жене био неписмен, рачунао тако што је лупао рецке к'о у таблићима. Али је знао седам језика јер је трговао по читавом Балкану, па онда због природе посла осим српског говорио и бугарски, грчки, румунски, цинцарски, албански,... Са све међупрелазним говорима (и изоглосама) између бугарског, срспког, македонског и слично...

Моја баба није ни четири основне завршила (живот и судбине) али је одлично говорила и немачки и мађарски јер је остала сироче са осам година и као најстарија од осморо деце радила у Тителу по кућама да би се издржавали...

Али то су језикоЗналци, како их ја зовем.

За разлику од језикознаНанаца.

А то је, опет, нека другачија способност од високоразвијене способности учења језика (Неки то воле да кажу и таленат за језике. Што да не, ако може таленат за музику и за математику, што не би и за учење језика.)

Можеш бити сјајан лингвиста са увидима који ће давати сасвим нови правац у историји те науке, а да при томе не говориш и не користиш ниједан други језик сем свог матерњег.

А истовремено може неко да користи и стотину језика, а да при томе не доприноси баш нешто нарочито лингвистици као науци осим што је занимљив као појава са својим знањем стотину језика.

tasadebeli tasadebeli 00:34 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

jednarecfonmoi

Taso, koliko znadem, a mislim da znam, Cimba je Cimbalist,



Је л' тако? Извињавам се онда на погрешно запамћеном презимену које сам чуо у причи.

Хвала ти на исправци.

Da li prvo uciti ucenika gramatickim pravilima pa tek onda ravijati konverzaciju ili obrnuto, dodavati pravila u hodu?



Моја жена би ти рекла ово друго. Јес да чупа уши и баца их на земљу и црвени када ја са Грцима причам на енглеском, али то јој је принцип.

Такав исти принцип имају и њени инструктори по семинарима за професоре енглеског у Србији на које сам и ја ишао с њом. Па пошто су на семинару учеснице углавном само колегинице са тек два-три мушкарца које фудбал не интересује (к'о и Максу ), онда ови предавачи из Енглеске, Шкотске итд, махом мушкићи мојих година и старији, у паузама предавања на'ватају мене да причамо.

О фудбалу, наравно, а о чему бисмо другом*.

И ја им се одмах на почетку извиним због мог енглеског, да не бих срамотио српски школски систем, и нагласим да ја нисам професор енглеског него српског који се ето ту затекао из радозналости.

(Не морам баш увек свакоме да истртљам да ме је жена натерала јербо нема поверења да ме остави самог у Бгд. дуже од једног дана, ко зна у каквој ћу маринковој бари да завршим.)

На та моја извињења моји новостечени познаници ми обавезно кажу:

"Ма не секирај се. Твој енглески је још увек много бољи од нашег српског."

Па онда даље наставимо о Манчестер Јунајтеду, Селтику или већ у том смислу...

Јер основна функција сваког језика и јесте пре свега комуникација, споразумевање.

Тек на другом месту су чување и преношење знања на потомке и на крају уметничко стварање.

_______________________________________________________________________

* - Ето идеје за нови пост!

Не знам о чему разговарају жене када су саме, али знам како то најчешће функционише код мушкића.

У млађим годинама теме у разговорима мушкараца који су се тек упознали, па разбијају лед у комуникацији иду овако:

1. жене
2. аутомобили
3. фудбал

Када се мало зађе у године као у случају мојих новостечених пријатеља из Енглеске и Шкотске на тим семинарима, онда је редослед и избор тема мало другачији:

1. фудбал
2. политика
3. жене

Верујем да то има везе са неком биологијом, хормонима, тако нешто...

И зато је мени Блог Б92 лингвистичко-тематски занимљив јер овде мушкићи из чисте пристојности причају и о кувању или о моди или о књижевности и слично да не би испали пред женским светом нееманципована говеда мушка.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 01:10 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

Pozdravi suprugu, ja podrzavam drugu opciju a to je v retko.

Koliko puta sam srela nekog ko ne sme da bekne na stranom jeziku jer se plasi da ce pogresiti u primeni nekog gramatickog pravila

Mnogi profesori tu se zeznu sa preteranim insistiranjem na gramatici, u zelji da neko pravilno progovori.

Mislim da onda u krutim gramatickim pravilima nestane ono sto je najlepsi razlog ucenja nekog novog jezika.

Zavoleti neki nov jezik, radovati se kad cujes da su u kaficu pustili pesmu na tom jeziku, , biti srecan jer si upoznao nekog kome je maternji i progovorio si par recenica.......


Dobra ideja za nov post, m i z,teme i razgovori.

tasadebeli tasadebeli 01:24 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

jednarecfonmoi

Dobra ideja za nov post, m i z,teme i razgovori.


Твоја заслуга!




Дубровачки поклисар

Зими, тисућ шест сто... (сад свеједно које),
Менчетић, поклисар, беше у Версаљу,
Да учини смерно подворење своје
Лују Четрнајстом, милостивом краљу.

У част посланика републике старе,
И светлога госта, држали су били
Тад у Трианону бриљантну соаре,
С трупом Молијера, музиком од Лили.

Сву ноћ напудране маркизице мале
На врх ципелица сатинских и финих
Играху менует; и мирис дуж сале
Вејаше кô ветар од лепеза њиних.

Док је гост, међутим, прешао у збору
С једним кардиналом, пун речите силе,
Цело стање цркве на Јадранском мору:
Све мислећ на једну ципелу од свиле.


(Јован Дучић)


jednarecfonmoi jednarecfonmoi 03:04 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

Divna pesma!

Ne verujem da je poklisar govoreci francuski te veceri razmisljao o svakom nepravilnom glagolu, nego je razgovor sa kardinalom tekao bez stanka dok su misli bile na drugom mestu. Verujem da se iznad cipelice nalazio i tanak glezanj :)

Za buducu temu,seticemo se detalja nekog vec ..sta li pricaju dame kada su ...same.


Mozda je odlican prikaz razlika jedna fr pesma koja ide...parafraziram ... Da, volis me,vrlo si mila, ipak daj mi malo mira od tvojih sesira.

tasadebeli tasadebeli 06:37 06.11.2018

Re: M'da !

blogovatelj

"defetkat tabla oficiren auto"



Хитлер капут! Мин њет!

Интернационализми, интернационализми...

И еуропеизми. Тј. међунроднице.

а)

1918. osnutkom Kraljevine SHS službeni jezik je postao srpskohrvatsko-slovenački.
Započelo je oblikovanje srpskohrvatskog
jezika kao državnog jezika. Službenoj jezičnoj politici smetaju
tekovine hrvatskog jezičnog purizma – hrvatske zamjene za
internacionalizme.
Primjeri: izravan za direktan, nogomet za futbal, ravnatelj za
direktor
Službena jezična politika nameće uporabu internacionalizama.


б)

U vrijeme NDH (1941.-1945.) internacionalizmi nisu zabranjeni, prednost imaju hrvatske zamjene za internacionalizme. Primjeri: pismohrana umjesto arhiv, promičba umjesto propaganda, hrvatka umjesto kravata, krugoval umjesto radio


(ЛИНК)

ц) Nakon 1945. u FNRJ zakonski i politički se zabranjuje
većina hrvatskih zamjena za internacionalizme.
Internacionalizmi se vraćaju u aktivni leksik; imaju
prednost pred hrvatskim jednakovrijednicama. Broj
internacionalizama se proširio. Ideologizirani
internacionalizmi su posebno zaštićeni.
Primjeri: partija, komitet, direktiva, sekretar, klasa


д)

Od 1990. u Republici Hrvatskoj internacionalizmi se
potiskuju, a prednost dobivaju hrvatske
jednakovrijednice.
Primjeri: glazba umjesto muzika, gospodarstvo umjesto
ekonomija, povjerenstvo umjesto komisija
Angloamerikanizmi (posuđenice iz američkog
engleskog) svojom brzinom pritjecanja i brojnošću
predstavljaju nerješivu poteškoću.


(Ц, ц, ц,... С ким смо само ми то хтели, а 'оћемо и данас, да имамо заједнички језик... )









П.С. - Са интернационализмима из области наука и технике можеш данас да се споразумеш са било ким било где, само ако се нађете на некој конференцији, симпзијуму итд. за ту област.


Извини, био сам ПОТАКНУТ овим твојим коментаром.

Јеси приметио да слабо ко међу Србима данас каже ПОДСТАКНУТ. Нисам то чуо сто година... Само ПОТАКНУТ.

Вероватно то иде изравним наметањем и агресивном промичбом преко круговалних, рачуналних и осталих постаја? А?





gedza.73 gedza.73 06:51 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

tasadebeli
Моја баба није ни четири основне завршила (живот и судбине) али је одлично говорила и немачки и мађарски јер је остала сироче са осам година и као најстарија од осморо деце радила у Тителу по кућама да би се издржавали...

koliko smo mi razmaženi. 'šta je sa ovim internetom', autom do ćoška, po lovinu u klimom opremljene tržne centre...

то је, опет, нека другачија способност од високоразвијене способности учења језика (Неки то воле да кажу и таленат за језике. Што да не, ако може таленат за музику и за математику, што не би и за учење језика.)

ponekad pomislim da svako može da nauči sve da radi. jeste diskutabilno ali ako čovek ima volje i vremena mislim da je sve zanat (uz dozu talenta i puno rada)
maksa83 maksa83 06:52 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

И види данас чиме се ти бавиш, а види чиме се ја бавим.

Dobro je, bar nema svako svoju školu Kung Fua u Pojasu Gaze...
tasadebeli tasadebeli 07:08 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

gedza.73
tasadebeli
Моја баба није ни четири основне завршила (живот и судбине) али је одлично говорила и немачки и мађарски јер је остала сироче са осам година и као најстарија од осморо деце радила у Тителу по кућама да би се издржавали...

koliko smo mi razmaženi. 'šta je sa ovim internetom', autom do ćoška, po lovinu u klimom opremljene tržne centre...

то је, опет, нека другачија способност од високоразвијене способности учења језика (Неки то воле да кажу и таленат за језике. Што да не, ако може таленат за музику и за математику, што не би и за учење језика.)

ponekad pomislim da svako može da nauči sve da radi. jeste diskutabilno ali ako čovek ima volje i vremena mislim da je sve zanat (uz dozu talenta i puno rada)



То ми и јесте највећи проблем са клинцима у школи.

Сви кажу неће да уче.

Не, него неће да размишљају.

А и зашто би?

Све им је на један клик. Од инстант знања до инстант хране.

Пре неки дан радим са клинцима "Прву бразду" Глишићеву, пети разред. И пре тога их питам да ли они знају како настаје хлеб. И нико, бре, нико. А око нас, наше школе, њива до њиве. (моја школа у предграђу) И деде им раде на њивама. А они не знају.

Мисле, хлеб расте у Максију на полицама, па само одеш и убереш га.

И тако за све...

Оно што сам пре само десетак година са клинцима радио 1-2 часа, данас рачунам да ћу потрошити 3-4 часа због претходно потребних објашњења да би уопште и разумели о чему то читамо и причамо.

А ја, бре, морао да читам неку књигу "Како настаје хлеб" неких руских писаца још у првом основне...

После у употреби била и истоимена књига Густава Крклеца...
tasadebeli tasadebeli 07:10 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

maksa83
И види данас чиме се ти бавиш, а види чиме се ја бавим.

Dobro je, bar nema svako svoju školu Kung Fua u Pojasu Gaze...









И није мало Србин, мало пингвин, мало хаски, мало Еским, мало Дарт Вејдер етц. по потреби, к'о на попису 1991. јер је то тако тада саветовао Вук Драшковић Србима.

Ма пусти, сви смо ми сјебани у главу... На твом другару се само то најбоље види...


adviser adviser 07:53 06.11.2018

Re: M'da !

Milan Novković
maksa83
Pa ako oko njega niko ne koristi padeži onda tamo gde ima padeži u stvari nema padeži

Pa ipak ima padeži - da premotamo na početak ove kasete - reč je bila o proceni kompleksnosti jezika (f-ja je učenje) od strane nekoga čiji je posao da decu uči normiran ispravan jezik u kome se Zna Šta i Kako. To što negde ne koriste padeži ih ne izbacuje iz oficijelne gramatike i nastavnog programa.

Aaaa, to diskutujete, pa što ne kažete

Ja mislio pričate o paaaf, paaaf, paaaf, ... 9 meseci kasnije rodi se bebica, i krene bizmis učenja jezika, the maternjeg, ko god da je tatko u ova moderna i uvezana vremena

Ko o čemu, Milan o seksu.
adviser adviser 08:00 06.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

maksa83
Ти си, беше, учио француски језик у "Рибникару" од првог основне? И ја сам у "Панчићкој такође од првог основне...

Али ништа, брате, ја овога не разумем! Дванаест година (+ још 2 године на факсу), бре, учио сам француски, али га не разумем!

Ja bio drugi na republičkom u srednjoj, poćerala me razredna (koja je predavala francuski) mimo moje želje i volje, ali bila super žena pa kao ajde. Prva na republičkom (i prošla dalje na savezno) je bila ženska koja je bila bolja u konverzaciji pošto je letnji raspust provela kod tetke u francuskoj, nisam ja bio toliko loš (nisam bio ni u jednoj franofonskoj zemlji, jezik sam održavao čitanjem na francuskom svega što je moglo da se nabavi), koliko je ona bila bolja, ali gramatiku (koja je netrivijalna) sam sazuvao. Engleski mi nije bio zanimljiv, to sam već znao (tu je prva na saveznom bila moja drugarica, ona što sad ima školu Pilatesa u Amsterdamu). Zbog tog biflanja francuske gramatike tada mislim da imam prilično dobar uvid u to šta je lakši i teži jezik za naučiti kako treba i - engleski je po tom pitanju spram francuskog šala i zezanje. Srpski nije, mislim da je možda i teži ili tu negde ako zanemarimo pisanje koje je u francuskom jeziku apsolutno sumanuto, ali moja perspektiva je tu ograničena time što mi je srpski maternji.



Ja od francuskog znam samo "se la merd" - ili tako nekako.
Jbg, mi koji smo u školi učili engleski smo baš hendikepirani.
Da smo učili neki drugi strani jezik, to bi bilo plus - pošto engleski moramo da naučimo oćemo ili nećemo.
bene_geserit bene_geserit 08:13 07.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

Uh, evo da priznam da sam za godinu dana života u Francuskoj naučio kako se kaže sir i riba (OK, možda još par stvari), a meso za roštilj sam naručivao grokčući i lupajući se po plećki.
Šta da se radi, jezici mi nisu nešto išli.
Srećom u struci mi ne treba, komunikacija sa indusima i kinezima je na skupu reči limitiranom na par stotina, tarzanskoj gramatici, a ponekad liči i na to moje naručivanje mesa za roštilj.

A imam u familiji jednog što je znao 5-6 jezika tečno i još desetak da se snađe.
vcucko vcucko 09:44 07.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

bene_geserit
Uh, evo da priznam da sam za godinu dana života u Francuskoj naučio kako se kaže sir i riba (OK, možda još par stvari), a meso za roštilj sam naručivao grokčući i lupajući se po plećki.

Mali test:
poason son boason son poizon
Šta kaže ova približno fonetizovana, a mudra izreka?
adviser adviser 10:18 07.11.2018

Re: Пуф, пант, пуф, пант, паф, паф, паф

vcucko
bene_geserit
Uh, evo da priznam da sam za godinu dana života u Francuskoj naučio kako se kaže sir i riba (OK, možda još par stvari), a meso za roštilj sam naručivao grokčući i lupajući se po plećki.

Mali test:
poason son boason son poizon
Šta kaže ova približno fonetizovana, a mudra izreka?

Ne znam.
Znam da umesto softvera kažu ložisiel, a umesto bajta oktet.
tasadebeli tasadebeli 08:11 05.11.2018

Добро јутро!

tasadebeli tasadebeli 00:35 06.11.2018

Re: Socijalistčka zlatna mladež 1969

milisav68
Socijalisticka-zlatna-mladez-1969-puse hasis-tulumare-stvari sa zapada ih privlace kao magnet





adviser adviser 12:51 09.11.2018

M'da !

Nešto mi pade na pamet (eeee, da - moj stric je pojedincima na ovo počesto govorio ... tebi može da padne samo na glavu), gledajući ove naše nikove, zilikakin nik zilikaka.
Da li je taj nik nastao kombinacijom dve reči ... zili kaka - ili ako nije, kako je nastao ?
I, u opštem smilu, kako smišljate nazive određenim entitetitma.
U nekom pređašnjem životu sam često morao da smišljam imena nekim promenjivama, posebno pri programiranju - i uvek sam nastojao da nazivi budu deskriptivni (pri tom sam koristio tzv. kamilju ili mađarsku notaciju, koja, za neupućene, isključujući maksu, vrapca, milana i njima slične, znači da svaku promenjivu kreiram od skupa reči koje konkateniram u jednu reč bez ikakvog spejsa ili crtice, tačke i sličnoga, no, svaku reč istaknem tako da prvo slovo napišem veliko).
Prvo slovo takve promenjive sam u većini slučajeva pisao malo.
Hoću reći, vrlo često moramo da izmislimo neku skraćenicu ili reč koja bi trebalo da opiše nešto - a to često nije lako.
Čak sam i naziv jedne svoje firme krstio sa početnim slovima žene i mene ... plus neki tipični dodatak.
Milan Novković Milan Novković 18:16 09.11.2018

Re: M'da !

adviser
...
Prvo slovo takve promenjive sam u većini slučajeva pisao malo.
Hoću reći, vrlo često moramo da izmislimo neku skraćenicu ili reč koja bi trebalo da opiše nešto - a to često nije lako.
Čak sam i naziv jedne svoje firme krstio sa početnim slovima žene i mene ... plus neki tipični dodatak.

Sehr gut!

U ime čitljivosti i zaobilaženja potrebe da se komentariše code možeš da dodaš i prefix koji sugeriše scope promenljive, npr m_ za član klase (m od "member".

Pa imamo, jelte, samo primer navodim:

unsigned long m_maximumNumberOfParticlesInParticleSwarmOptimisationWithinTheCurrentTaskCategory;

Ne zaboravi, naravno, da inicijaliziraš promenljive ala:

m_maximumNumberOfParticlesInParticleSwarmOptimisationWithiTheCurrentTaskCategory = GD_MAXIMUM_NUMBER_OF_PARTI.... (stavljamo underscores pošto nam je konstanta velikim slovima, recimo da ti je GD_ za "global default".

Ja sam intenzivno počeo da programiram na drugoj godini faksa, 5šes sati dnevno tih prvih par godina, max, al nikad manje od 10 od tada, posle faksa, uključujući i vikende ... aiiiii koliko sam šema "doživiJo", izmislio, ... 40es godina trudbeništva.

Za Zilikaku savetujem da promeni nick u:

m_ziliOdKakeIzBanataŠtoJuJeMamaKaoMaluTeralaDaKuva

Kad ti zatreba sledeći nick javi se nama hard-core software ljudima, Maksa, Alse, ... the usual suspects, ... prvih 10tak nikova imaš gratis

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana