Društvo| Reč i slika| Sport| Život

Novak ... Da li je on najbolji teniser ikada?

loader RSS / 20.08.2018. u 13:31

Ovaj blog ne dolazi zbog Novakovih najnovijih velikih titula. One su samo aktuelizovale inače permanentnu temu, ko je najbolji.   

ob19els.jpg

Onako, ne navijački, već na osnovu predanog gledanja, smatram - ako se računa kvalitet igre, odnosno raznovrsnost udaraca, kretanje, lucidnost, fizička sprema, mentalna snaga, i mnogo toga drugog, poredbenog ... - Novak Đoković je najbolji. Pa sledi Nadal, pa Federer. Eto, ispade sad sve suprotno od zvanične statistike. 

Da se razumemo - među trojicom najboljih (najboljih ne samo danas) u pitanju su nijanse. Kad se kaže najbolji, to ne znači da je za klasu ili već koliko preterano bolji od ostale dvojice. Kako to uopšte oceniti? Kroz jedan, ili dva meča ne može se videti celina. Kad ljudi mere ko je najbolji (izostavljamo čisto navijaštvo), uglavnom se povedu nekim dobrim periodima koje su oni zapamtili kod određenog tenisera, ili im stil deluje nadmoćno, ili se vežu samo za određene elemente igre … Trebalo bi meriti kompletnu karijeru i sve aspekte koji čine samu igru.

Elem, kako pokazati razliku, gradaciju ..? U ovom slučaju nimalo lako. Do zaključka sam došao driblajući se oko ovog pitanja s nekim drukčije mislećim prijateljima, još poodavno (za njih je Federer bio najbolji i ostao najbolji, i posle, u vreme Nadala i Novaka, uprkos onome što se dalo videti na terenu i u broju pobeda, dok je za neke to u međuvremenu postao i ostao Nadal, opet nezavisno od činjenica na terenu i broja titula u odnosu na Federera). Dakle, po nekom mom uvidu, to se može praktično dočarati samo ovako: recimo, ako bi igrali međusobno, i to tako da hipotetički svakoga od njih smestimo u njegove najbolje teniske dane, od 10 mečeva protiv Federera Novak bi dobio 6-7. A protiv Nadala od 10 mečeva dobio bi 7-8. Tako je otprilike najbolje objasniti razliku. Sve drugo bi se ili brzo okončavalo na statistici, ili bi bilo skroz razvodnjeno. Znači, ne vezujemo utisak za one momente (mečeve) kad su velike oscilacije u igri, koje može imati bilo ko od njih trojice, pa se iz parcijalnog ugla neke periode često uzmu kao dokaz da je ipak ovaj ili onaj generalno bolji, već uzimamo ono najspremnije izdanje ikada i širi uzorak, eto, od 10 duela jedan na jedan. Tada je Novak zbog najraznovrsnije tehnike igre i mentalne snage najbolji. 

Za sada, ako se gledaju isključivo zatečene brojke, tj. statistika, Federer je najuspešniji. To je neosporna matematika i zavređuje samo poštovanje. Ali nije zabranjena alaliza te matematike. On je “među trojicom velikih” i najstariji, odnosno, ima nekoliko godina tenisa više od Novaka i Nadala. Videćemo kako će statistike u vrhu izgledati za 4-5 godina, koliko računam da će Nadal i Novak još igrati, i to na sličnom nivou na kakvom igraju danas. Možda će igrati i duže, ali teško na ovom nivou. No, nije mala šansa da Federer po Gren slemovima opak ostane u vrhu. Objektivno, to je pre svega zato što je nakupio puno Slemova kad još nije imao pravu konkurenciju (tj. ni izbliza ovakvu kakvu je dobio u Nadalu i Novaku). Po mastersima na kraju će svakako biti najbolji Nadal ili Đoković, a po Zlatnom masteru najverovatnije će Đoković ostati sam, tačnije, jedini koji se ovenčao ovom zbirnom titulom. Dalje, jedini je pored Roda Lejvera koji je "u istom trenutku držao" sva četiri Gren slema.

U celom ovom sameravanju mora se posmatrati i težina trofeja, pre svega Slemova, koje je Đoković osvojio, u smislu težine puta do finalnih mečeva, što je po raznim novinskim tekstovima već više puta iznošeno, kroz brojke i činjenice. Tu je i ono što jeste logičan utisak, međutim, za malo, ne može da se pretvori u činjenicu: u izvesnom smislu možemo da žalimo što je značajan deo prvog perioda svoje teniske karijere Novak igrao pod opterećenjem alergijskih manifestacija koje su često kulminirale baš tokom duela i rezultirale su ili bitno lošijim trčanjem, dekoncentracijom i ukupnom igrom, ili čak i predajom nekih mečeva, inače bi trofeja imao i nešto više nego što ih trenutno ima. To je logična pretpostavka, ali, iznad svega, samo pretpostavka.

Stoji i činjenica, koja se ne može zanemariti, da je od oba ostala najbolja igrača svih vremena Novak bolji u međusobnim duelima. Iako je “kasnije počeo da igra”. Kada se Novak tek peo ka vrhu, Rodžer je već imao neprikosnovenost i gomilu trofeja, a Nadal nešto manje, uz fakat da je kao specijalista za šljaku godišnje imao maltene zagarantovane turnire na šljaci i Rolan Garos, dakle najmanje jedan Gren slem. Rodžer je dao sve od sebe, ali Nadala na šljaci nikada nije mogao da dostigne, a na samom Rolan Garosu nikada ga nije pobedio. Novak jeste, i to na krajnje ubedljiv način. A neka polufinala i finala sa Nadalom su mu izmicala za malo, tek za jednu loptu, ili, za onaj bizaran detalj, dodir mreže … Rodžer je bio šampion trave i, sporadično, betonskih podloga, Nadal kralj šljake, a Novak vladar betona. Završilo se tako što je Novak popravio sve aspekte igre, konstantno napredovao i u jednom momentu je konačno procenjen kao teniser koji je najbolji na svim podlogama. Neverovatan ritern je uništio prednost koju su Federeru oduvek davali čuveni servisi. Tu je i Novakov bekhend koji ruši igru rivala … Raznovrsnost i taktička spremnost, kao i gipkost tela, anulirali su višegodišnju prednost Nadalove trke i besomučnog udaranja. Postojala je i fama da je Nadal fizički najspremniji. Mečevi su pokazali da je Novak ipak izdržljiviji. Osim Nadalovog atomskog prvog seta, kad udara koliko god može, tenzija mu nijansu po nijansu pada, a sa druge strane je Novak čije bolje kretanje i samim tim prednost u izboru i načinu izvođenja udaraca postaju sve vidniji. 

Ubrzo je Đoković nadoknadio onaj zaostatak u međusobnim duelima s početka karijere i prešao protiv obojice u vođstvo, što je u prvom periodu zaista delovalo apsolutno nemoguće. Upravo ovaj pomenuti zaostatak u startu karijere čini matematičko nesaglasje između one temeljne tvrdnje ovog posta da Novak od 10 mečeva 6-7 dobija i fakta da je ukupna razlika u njegovu korist samo dva meča na po pedesetak odigranih. No, ne merimo trenutni broj trofeja, već najbolje što se u teniskoj istoriji kod nekog igrača moglo videti, kroz ukupnu efektivu njegove igre. Recimo, Toni Nadal je rekao - Moram da priznam, kad igra kako ume, imate utisak da igrate protiv nepobedivog igrača. Kroz neke druge, direktne i indirektne forme, to je još nekoliko puta izjavljivao, i to u vreme kad je njegov pulen bio jači nego ikad.

Šta je možda još važno? Mnogima deluje kao nešto sporedno, netenisko, pa i nebitno, ali svakako spada u jedan od "težinskih elemenata" prilikom ukupne procene. Naime, Đoković sve vreme igra sa najminimalnijom podrškom koju jedan šampion može da ima, protiv rivala, naročito Federera, koji imaju maksimalan vetar u leđa sa tribina. Čak, na Vimbldonu, gde su uštogljenost i kodeks poštovanja igre i igrača oduvek na izuzetnom nivou - dešavalo se da galame i aplaudiraju kad Novak promaši. Verovatno Novak ima mehanizam da se isključi, ili da to doda kao ukupnog protivnika na meču i sve rešava čvrstom igrom. Ipak, i taj faktor se mora dodati kao nešto što njegov uspeh čini većim.  

Valja dodati još jedan element, zbog još kompletnije procene. A tiče se Federera. Smatra se da je on najjači tenis u svojoj karijeri igrao u periodu do 2010. Što zbog površnog gledanja na tenis, što zbog tadašnjih nadmoćnih statistika. Ali to nije tačno. Tada je bio nadmoćniji od ostalih (Rodik je recimo bio paradigma snage njegovih tadašnjih konkurenata), no, to nije njegov najbolji tenis. Najbolji tenis mu se desio posle. Pojava Nadala i Novaka kod Federera je, da bi se održao u konkurenciji, podstakla veliki rad na unapređenju igre. U periodu 2011-2015. on je postao znatno jači i kompletniji teniser, što je samo za divljenje. To potire one česte opaske da je Novak mogao da se nosi s njim tek kad je ovaj omatoreo. Naprotiv, tada je faktički bilo još teže s njim, nego je Novak postajao još bolji, pa je utisak suprotan. Uzgred, ona finala između njega i Đokovića na Vimbldonu su bila fantastična. To su godine 2014. i 2015! Obostrane, brze lopte uhvaćene u penjanju koje završavaju po uglovima i uz liniju. Žice na reketima samo zveče. Pozor: sa tolikom brzinom i filigranskom preciznošću išlo je, u puno poena (ili ti mnogo češće nego inače na travi) - čak po deset-petnaest razmena! Takvih! Na toj podlozi. To je mnogo veći specifični kvalitet nego "prebacivanje" na sporijim podlogama, gde postoje duge, možda raznovrsne, taktički solidne, ali ne toliko intenzivne razmene. Npr. mečevi Mari – Đoković (koji su, uzgred, i najmrcvarniji dueli). Pomenuta dva finala Novakova protiv Federera na Vimbldonskoj travi … Šta reći ... Delovalo je bukvalno kao ubrzana igrica. Što se mene tiče, u pitanju su najlepši i najkvalitetniji mečevi tenisa ikada (barem od onoga što sam gledao, a gledao sam razne sudare velikih teniskih arhi-rivala). Sa ovim nivoom brzine i maestralnosti (Federer – Đoković) ne može se porediti ništa pre, ni kasnije. Radi se o 2014. i 2015. godini i nema govora da je Federer igrao "mator tenis". Naprotiv, bio je bolji neko ikad. A Novak još bolji. 

Na drugoj strani, najteži, najnaporniji dueli ikada u tenisu viđeni su između Nadala i Đokovića, zbog svega što značaj tih mečeva nosi, zbog relativne ravnopravnosti, ali pre svega i pre svega (što je naravno uslovljeno stilom igre obojice) zbog onih dugih artiljerijskih razmena sa osnovne linije i gomile udaraca tokom jednog poena, i to sasvim raznovrsnih udaraca. To rovovsko sudaranje je teško i gledati, a kamoli ispraktikovati ga na terenu. Elem, i da nije onog maratonskog meča na US openu ova moja ocena se baš ni malo ne bi izmenila. Uzgred, iz istih razloga (kao Federer) i Nadal je u sličnom periodu silno unapredio igru, dodao još neke udarce, “izašao na mrežu” … – postavši vrhunski rival na svim podlogama (takođe za divljenje).

To drastično unapređenje načina igre Nadala i Federera (koji su i pre toga bili strahovito jaki) još više doprinosi značaju ocene da je Novak najbolji među najboljom trojicom ikada. Sve u svemu, puno toga može da se računa, ali mislim da je najadekvatnije ono slikovito prikazivanje u 10 međusobnih mečeva Đokovića sa jednim i drugim kad su (bili) u svom najboljem izdanju, gde od tih deset duela Novak dobija 6-7-8.  Konačno, ne znam koji bi kriterijum bio uverljiviji i slikovitiji. Nema jačeg sučeljavanja od tog da Novaka Đokovića sučelimo sa preostalom najboljom dvojicom iz trojke najboljih u istoriji. Dobija se zaključak iz naslova. Novak je najbolji.

Atačmenti



Komentari (292)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 17:43 23.08.2018

Re: 100

I sve počinje od sedam postulata algebre

Mislis na postulate geometrije? Njih ima pet. Jos od Euklida.
Kad se peti promeni, dobiju se druge geometrije (Lobacevskog i Rimana). A kod njih, na primer, zbir uglova u trouglu nije 180 stepeni, itd...

Ako je a veće od b, onda je sigurno tačno da je b manje od a.
Ili Ako je a veće od b i b veće od c, onda je sigurno i a veće od c...


Kod kompleksnih brojeva relacija "manje/vece" ne postoji. Da li je 3+2I "vece" od 2+3I? A, posebno, da li je 3+15I vece od 5, na primer. Ne zaboravi, realni brojevi su podskup komleksnih.

Kod kvaterniona ne vazi komutativnost, kod oktoniona ne vazi asocijativnost. Na koju algebru mislis?




NNN NNN 18:26 23.08.2018

Re: 100

plašio sam se da će do ovoga doći
cassiopeia cassiopeia 19:28 23.08.2018

Re: 100

blogovatelj
Ako ikoga uopšte zapošljava.


Do 2015. nije bilo prevodioca u informativi. Novinar je bio dužan da zna jezik i sam prevodi.

docsumann docsumann 19:53 23.08.2018

Re: 100

Matematika je nastala iz logike, logika iz filozofije, samo sa jednim ciljem. Kada se nešto u matematici tvrdi, svako ko je pri zdravom razumu mora da kaže "tako je" ukoliko je matematički iskaz tačan. I sve počinje od sedam postulata algebre i nadograđuje se uz pomoć njih, jer su to neporecive istine.


vjerujem da u mentalnim sferama za nas nedostupnim i logika šljaka na nama neshvatljiv način.
ustvari, ne šljaka logika već sam mehanizam dešavanja, a logika ga samo opiosuje.
recimo, na subkvantnim nivoima važi logika u kojoj je A = A ali je i A = ne A



niccolo niccolo 19:55 23.08.2018

Re: 100

u kojoj je A = A ali je i A = ne A

Logično
alselone alselone 20:55 23.08.2018

Re: 100

vjerujem da u mentalnim sferama za nas nedostupnim i logika šljaka na nama neshvatljiv način.
ustvari, ne šljaka logika već sam mehanizam dešavanja, a logika ga samo opiosuje.
recimo, na subkvantnim nivoima važi logika u kojoj je A = A ali je i A = ne A


Docs ovo zvuci kao spika kada muvas padavicarku koja je htela da studira fiziku ali je shvatila da nema prosek i znanje pa se odlucila za klasicnu filologiju. Pa je fasciniras polu-naukom, polu-filozofijom.

Ni u jednom od beskonacno multisvemira 11-to dimenzionalnog prostora to ne moze da bude tacno.
zilikaka zilikaka 21:00 23.08.2018

profesorske polemike

NNN
plašio sam se da će do ovoga doći

Odavno poznato i opisano u literaturi.

I ko zna ne bi li to, kada
bih govorio o svakome predmetu posebice, natovarilo i meni i
čitaocima jednu mnogo veću opasnost na vrat. Moglo bi se desiti
da izazovem profesorsku polemiku, a poznata je stvar kako su
profesorske polemike opširne i dosadne. Sećam se jednoga
urednika povremenog časopisa, koji se prevario te pustio profesora
da napiše "reč dve" o udžbeniku drugoga profesora. Nije ni slutio
kakva ga je guja toga trenutka ujela, jer kad je pustio već napad,
morao je i odgovor, pa zatim odgovor na odgovor, pa odgovor na
odgovor odgovora, i tako dalje redom, u beskonačnost. Ta dva
profesora zauzela su grešnom uredniku pola lista i terali su se
godinama iz broja u broj. Čitaoci su počeli javno da negoduju,
pretplatnici da vraćaju list, a urednik očajno da čupa sebi kose.
Najzad kao jedini način da se spase ove profesorske bede, prestao
je sa listom i odselio se u jednu varošicu gde nema profesora, pošto
je prethodno, lično od ministra presvete, dobio garantiju da se u toj
varošici neće uskoro otvarati gimnazija.
Jedan američki urednik je u tom pogledu bio mnogo
praktičniji. Da bi se obezbedio od sličnih eventualnosti, on je u
zaglavlje lista stavio ovakav podnaslov: "List za sve javne interese,
kao i za svaku javnu reč, izuzimajući profesorske polemike".


c_h.arlie c_h.arlie 21:08 23.08.2018

Re: 100

docsumann
To ti je, kada već zazivaš matematiku, potpuna ekvivalencija sa ... zašto kroz jednu tačku može da se provuče beskonačno pravih - pa zato !


o aksiomima se ne raspravlja

(nemoj ovo da shvatiš kao da ti nešto zabranjujem (niti ovo pojašnjenje kao naređenje))

Ti to meni pojašnjavaš ono što sam ja rekao da ne može jasnije - meni !?

Usput - da obavestim druga Frihenda da je gostovanje u Pančevačkoj vetrenjači uspešno završeno - i da ručak nije mogao biti savladan - pa mi je super ljubazni konobar spakovao da ponesem.



A potom, pravac Kovačica, na kaficu.

Sve u svemu, divan izlet u Banatsku zemlju.
bauer. bauer. 03:20 24.08.2018

Re: 100

Jebote, počeli smo ko Bauer da pričamo.

Jel ovo treba nešto da znači?
blogovatelj blogovatelj 03:45 24.08.2018

Re: 100

Mislis na postulate geometrije?


Aksiome algebre. Na to sam mislio. Mislim da ima sedam aksioma i dve teoremice elementarne, tako nešto. Moguće i da sam zaboravio, ali mi poenta nije bila na matematici, nego na tome da najpre mora da se počne sa elementarnim razmišljanjem, a onda da se grade složenije logičke strukture.

Kod kompleksnih brojeva relacija "manje/vece" ne postoji. Da li je 3+2I "vece" od 2+3I? A, posebno, da li je 3+15I vece od 5, na primer. Ne zaboravi, realni brojevi su podskup komleksnih.


Ali da bi se došlo do tog nivoa razmišljanja bilo je potrebno par hiljada godina građenja matematičkog lego univerzuma. Prvo su bili prirodni brojevi, pa celi, pa razlomci, pa redom. Pitagorina škola geometrije je bila tadašnji CERN, 200 godina radila i srušila se na veličini dijagonale kvadrata dimenzija 1x1. Nisu znali za iracionalne brojeve, mislili su da im je ceo koncept pogrešan.
Neko će sasvim sigurno jednoga dana rešiti problem koji si naveo. To što mi ne znamo rešenje, ne znači da je nerešivo. Negde sam čitao da su nulu kao broj u matematiku uveli u šesnaestom veku, tako nešto.

Kod kvaterniona ne vazi komutativnost, kod oktoniona ne vazi asocijativnost. Na koju algebru mislis?


Profo, moja misao ne dopire dotle.
Sada sam verovatno prvi put u životu video reči kvaternion i oktonion. i nem pojma šta je to.
Mislio sam na algebru koja se uči u petom osnovne, pa posle u prvom srednje, pa posle kad se krene na faks inženjerski. Svaki put isto, samo malo detaljnije.
blogovatelj blogovatelj 03:46 24.08.2018

Re: 100

Novinar je bio dužan da zna jezik i sam prevodi.


Prevode ga nekad za momentalni otkaz.
blogovatelj blogovatelj 03:47 24.08.2018

Re: 100

Jel ovo treba nešto da znači?


Pa ti tako pričaš. Uzelo ti vremena duradiš nešto i te fore.
bauer. bauer. 04:00 24.08.2018

Re: 100

Pa ti tako pričaš. Uzelo ti vremena duradiš nešto i te fore.

Hm. Nemoj ja da zaigram na kartu sopstvenog seksipila, koji već dugi niz godina, više nego uspešno, krijem od javnosti.
nsarski nsarski 04:49 24.08.2018

Re: 100

Mislio sam na algebru koja se uči u petom osnovne, pa posle u prvom srednje, pa posle kad se krene na faks inženjerski. Svaki put isto, samo malo detaljnije.


E, to je poenta. Moj komentar nije bio smisljen za intimidation, vec kratka ilustracija vezana za ovaj post.
Sva tri igraca o kojima je rec imaju vise "dimenzija" kao sto, na primer, kompleksni brojevi imaju dve "dimenzije".

Da nabrojim neke: 1. Ukupan broj trofeja, 2. Broj nedelja na prvom mestu, 3. Uzajamni skor sa svojim konkurentima, 4. Kvalitet udaraca, 5. Stil igre, itd.

Recimo, po parametru 3., Novak je bolji od obojice (sa njima ima pozitivan skor). Po parametru 1., Federer je najbolji, itd. A povrh svega, ova trojica nisu imali iste startne pozicije - Federer je vec bio veoma uspesan kad se Novak aktivirao.
Ukratko, u takvoj situaciji tesko je konstruisati jedinstven pojam dobar, bolji, najbolji. Zivot je komplikovan
blogovatelj blogovatelj 05:14 24.08.2018

Re: 100

Hm. Nemoj ja da zaigram na kartu sopstvenog seksipila, koji već dugi niz godina, više nego uspešno, krijem od javnosti.


A to ne sporim.
blogovatelj blogovatelj 05:16 24.08.2018

Re: 100

Ukratko, u takvoj situaciji tesko je konstruisati jedinstven pojam dobar, bolji, najbolji. Zivot je komplikovan


Tačno, ali će kada svi završe karijere jednog dana slika biti puno jasnija.
docsumann docsumann 05:44 24.08.2018

Re: 100

alselone
vjerujem da u mentalnim sferama za nas nedostupnim i logika šljaka na nama neshvatljiv način.
ustvari, ne šljaka logika već sam mehanizam dešavanja, a logika ga samo opiosuje.
recimo, na subkvantnim nivoima važi logika u kojoj je A = A ali je i A = ne A


Docs ovo zvuci kao spika kada muvas padavicarku koja je htela da studira fiziku ali je shvatila da nema prosek i znanje pa se odlucila za klasicnu filologiju. Pa je fasciniras polu-naukom, polu-filozofijom.

Ni u jednom od beskonacno multisvemira 11-to dimenzionalnog prostora to ne moze da bude tacno.


sori, alse, al ovo uopšte nisu moje originalne umotvorine već jednog izuzetnog fizičara kao što je bio Dejvid Bom.

kad malo bolje porazmisliš, u svjetu kvantova već vlada slična začudna logika.
elektorn može biti i talas i čestica, i može biti na dva mjesta u isto vrijeme (double slit eksperiment)
c_h.arlie c_h.arlie 06:03 24.08.2018

Re: 100

docsumann
alselone
vjerujem da u mentalnim sferama za nas nedostupnim i logika šljaka na nama neshvatljiv način.
ustvari, ne šljaka logika već sam mehanizam dešavanja, a logika ga samo opiosuje.
recimo, na subkvantnim nivoima važi logika u kojoj je A = A ali je i A = ne A


Docs ovo zvuci kao spika kada muvas padavicarku koja je htela da studira fiziku ali je shvatila da nema prosek i znanje pa se odlucila za klasicnu filologiju. Pa je fasciniras polu-naukom, polu-filozofijom.

Ni u jednom od beskonacno multisvemira 11-to dimenzionalnog prostora to ne moze da bude tacno.


sori, alse, al ovo uopšte nisu moje originalne umotvorine već jednog izuzetnog fizičara kao što je bio Dejvid Bom.

kad malo bolje porazmisliš, u svjetu kvantova već vlada slična začudna logika.
elektorn može biti i talas i čestica, i može biti na dva mjesta u isto vrijeme (double slit eksperiment)

Nije to što ti pričaš sporno.
No - osim mikro nivoa, svet 'opstaje' i na makro nivou - koji uključuje 'nesavršenosti' kroz statistiku.
Ono što tebi alseljone, u osnovi kaže, je - da se stvar može, i mora, razlučiti do nivoa jednoznačnosti.
Svi prodori i otkrivanja novih pogleda na svet se zasnivaju upravo na tome da se dokaže da A bude jednako samo A, a nikako i minus A.
docsumann docsumann 06:03 24.08.2018

Re: 100

docsumann
alselone
vjerujem da u mentalnim sferama za nas nedostupnim i logika šljaka na nama neshvatljiv način.
ustvari, ne šljaka logika već sam mehanizam dešavanja, a logika ga samo opiosuje.
recimo, na subkvantnim nivoima važi logika u kojoj je A = A ali je i A = ne A


Docs ovo zvuci kao spika kada muvas padavicarku koja je htela da studira fiziku ali je shvatila da nema prosek i znanje pa se odlucila za klasicnu filologiju. Pa je fasciniras polu-naukom, polu-filozofijom.

Ni u jednom od beskonacno multisvemira 11-to dimenzionalnog prostora to ne moze da bude tacno.


sori, alse, al ovo uopšte nisu moje originalne umotvorine već jednog izuzetnog fizičara kao što je bio Dejvid Bom.

kad malo bolje porazmisliš, u svjetu kvantova već vlada slična začudna logika.
elektorn može biti i talas i čestica, i može biti na dva mjesta u isto vrijeme (double slit eksperiment)


ne znam samo na osnovu čega tvrdiš da to nigdje ne može da bude tačno. na osnovu naše logike?!
to je metodološki potpuno pogrešan pristup


docsumann docsumann 06:06 24.08.2018

Re: 100

Ono što tebi alseljone, u osnovi kaže, je - da se stvar može, i mora, razlučiti do nivoa jednoznačnosti.
Svi prodori i otkrivanja novih pogleda na svet se zasnivaju upravo na tome da se dokaže da A bude jednako samo A, a nikako i minus A.


ljudski, suviše ljudski.

c_h.arlie c_h.arlie 06:10 24.08.2018

Re: 100

docsumann
Ono što tebi alseljone, u osnovi kaže, je - da se stvar može, i mora, razlučiti do nivoa jednoznačnosti.
Svi prodori i otkrivanja novih pogleda na svet se zasnivaju upravo na tome da se dokaže da A bude jednako samo A, a nikako i minus A.


ljudski, suviše ljudski.


Pa ja, ipak, još uvek, nisam Bog.
I ne drogiram se.
docsumann docsumann 06:12 24.08.2018

Re: 100

c_h.arlie
docsumann
Ono što tebi alseljone, u osnovi kaže, je - da se stvar može, i mora, razlučiti do nivoa jednoznačnosti.
Svi prodori i otkrivanja novih pogleda na svet se zasnivaju upravo na tome da se dokaže da A bude jednako samo A, a nikako i minus A.


ljudski, suviše ljudski.


Pa ja, ipak, još uvek, nisam Bog.
I ne drogiram se.


al vjeruješ u boga, zar ne?

baj d usput, ne drogiram se ni ja, sem ako trava nije droga
alselone alselone 06:14 24.08.2018

Re: 100

elektorn može biti i talas i čestica, i može biti na dva mjesta u isto vrijeme (double slit eksperiment)


Kada posmatras ovako onda to i moze da zvuci cudno, ali razlog tome je sto elektronu pokasavamo nametnuti neki od postojecih identiteta, pa onda pricamo kako on jeste i cestica i talas, pa dodjemo do nelogicnosti koje pominjes.

Kvaka je da se elektron ponasa i kao talas i kao cestica, ali on nije u isto vreme talas i cestica nego je on nesto svoje, trece. Tako da nema A = A = neA logiku. Po Fejmanu i Quantum field theory, elektron je pobuda u kvantnom polju.

On je nesto svoje.
c_h.arlie c_h.arlie 06:17 24.08.2018

Re: 100

docsumann
c_h.arlie
docsumann
Ono što tebi alseljone, u osnovi kaže, je - da se stvar može, i mora, razlučiti do nivoa jednoznačnosti.
Svi prodori i otkrivanja novih pogleda na svet se zasnivaju upravo na tome da se dokaže da A bude jednako samo A, a nikako i minus A.


ljudski, suviše ljudski.


Pa ja, ipak, još uvek, nisam Bog.
I ne drogiram se.


al vjeruješ u boga, zar ne?

baj d usput, ne drogiram se ni ja, sem ako trava nije droga

Teško pitanje.
Pošto sam na godišnjem, isključio sam deo moždanih ćelija, tako da ne bih mogao da ti odgovorim jednostavno - jer ćeš ti, svejedno, da prepakuješ to što kažem.
No, skraćeno - da.
docsumann docsumann 06:18 24.08.2018

Re: 100

Kod kompleksnih brojeva relacija "manje/vece" ne postoji. Da li je 3+2I "vece" od 2+3I? A, posebno, da li je 3+15I vece od 5, na primer. Ne zaboravi, realni brojevi su podskup komleksnih.


da li kod kompleksnih brojeva te manje/veće upotrdne relacije mogu da se sagledavaju kroz udaljenost od koordinatnoe nule.
tj. veći je onaj kompleksni broj čiji je polarni radijus veći.

docsumann docsumann 06:20 24.08.2018

Re: 100

jer ćeš ti, svejedno, da prepakuješ to što kažem.


nikad.

samo (ponekad) ukazujem na alternativne mogućnosti čitanja napisanog, ili pak na uočene logičke nedosljednosti

a sad, odoh na posa

bok
c_h.arlie c_h.arlie 06:26 24.08.2018

Re: 100

docsumann
Kod kompleksnih brojeva relacija "manje/vece" ne postoji. Da li je 3+2I "vece" od 2+3I? A, posebno, da li je 3+15I vece od 5, na primer. Ne zaboravi, realni brojevi su podskup komleksnih.


da li kod kompleksnih brojeva te manje/veće upotrdne relacije mogu da se sagledavaju kroz udaljenost od koordinatnoe nule.
tj. veći je onaj kompleksni broj čiji je polarni radijus veći.


To je taj pokušaj da se sve svede na jednoznačnost.
Na žalost, to što ti kažeš je samo derivat, tj. jedna karakteristika, kompleksnog broja.
Kompleksni brojevi, na taj način, će moći da se porede kada se definiše jedan parametar, npr. nazovimo ga - kompleksion, koji će kompleksni broj jednoznačno da definišu.
Dok god bude definisan kao entitet koji ima svoj realni i imaginarni deo, esencijalna logika poređenja će biti takva da se porede njegovi racionalni i maginarni delovi - pa nakon toga poređenja, proveri se diferencija delova, pa se potom te diferencije uporede - pa se potom dođe (kao u primeru 2 + 3i, tj. 3 + 2i) da opet ne znamo šta je veće.
Jebote - rano je jutro, a mi o ovome.
docsumann docsumann 07:43 24.08.2018

Re: 100

Kvaka je da se elektron ponasa i kao talas i kao cestica, ali on nije u isto vreme talas i cestica nego je on nesto svoje, trece. Tako da nema A = A = neA logiku. Po Fejmanu i Quantum field theory, elektron je pobuda u kvantnom polju.


taj dio sam nabacio berzveze, priznajem, ali rezultati d.s.e. ispadaju iz našeg logičkog okvira.
,
inače, A = A = neA ukazuje na alokalnost koja , po Bomu, vlada na podkvantnom (hipoetičkom) nivou zbivanja.
tu ne važe zakonistosti prostora kojeg mi poznajmeo, svaka tačka iz našeg prostora može biti ujedno i bilo koja druga tačka u njemu.

da ne ulazim sad u opisivanje mehanizma hologibanja koje je Bom predpostavio kao princip po kojem elektron ispoljava čas svoju korpuskularnu, čas talasnu prirodu
alselone alselone 07:52 24.08.2018

Re: 100

elektron ispoljava čas svoju korpuskularnu, čas talasnu prirodu


Teorija dualne prirode je matora teorija. Teorija kvantnog polja je trenutno vazeca.

Po TKP ne postoji dualna priroda jer elementarne cestice i nisu cestice materije kojima se onda na neintuitivan nacin prikljucuje i talasna priroda, nego su elementarne cestice samo pobude u kvantnom polju. A kvantno polje ima vise razlicitih "pod polja", da tako kazem, koja onda interaguju sto mi vidimo kao sudare cestica.

Moram ti priznati da mi je malo laknulo kada sam to procitao. Ovo mi se mnogo vise uklapa u "taj neki zdrav razum".
docsumann docsumann 07:55 24.08.2018

Re: 100

moje onovno pitanje je kako elektron može biti na dva mjesta u isto vrijeme?

to je ključni alogični fenomen double slit eksperimenta
alselone alselone 07:55 24.08.2018

Re: 100

Jutros se vozimo na posao/vrtic i sin mi ispriča nešto i odmah se setim ovog razgovora.

Gledaj ovu dualnu prirodu:




Kućno pravljeni ljigavac koji se ponaša i kao tečnost i kao čvrst objekat, u zavisnosti kako ga stisneš, da prostiš. Ako mu priđeš polako, onda tečnost, a ako ga spenkuješ onda je čvrst. Što zapravo zvuči veoma logićno.

alselone alselone 07:57 24.08.2018

Re: 100

moje onovno pitanje je kako elektron može biti na dva mjesta u isto vrijeme?

to je ključni alogični fenomen double slit eksperimenta


Ponovo pričaš o elektronu kao o čestici. Može biti na dva mesta zato što ima talasnu prirodu. To je isto kao kada bi stao na obalu pa pitao - gde je tačna lokacija talasa? Ili - kako je talas u isto vremena na toliko puno mesta.
nsarski nsarski 08:19 24.08.2018

Re: 100

da li kod kompleksnih brojeva te manje/veće upotrdne relacije mogu da se sagledavaju kroz udaljenost od koordinatnoe nule.
tj. veći je onaj kompleksni broj čiji je polarni radijus veći.

Pa,mogu, ali tada ima beskonacno mnogo kompleksnih brojeva koji su jednaki jedni drugima - na primer svi koji leze na krugu u kompleksnoj ravni. Recimo 2+3*I i 3+2*I su jednaki jer imaju isti polarni radius sqrt(13). I njima su jednaki svi ostali kompleksni brojevi a+b*I kod kojih je a^2+b^2=13. Kod realnih brojeva to nije tako. Brojevi x i y, iako leze na krugu x^2+y^2=13 u realnoj ravni, su svi razliciti. U prvom i drugom slucaju, relacija jednak ili veci/manji ima razlicito znacenje.
Po definiciji, dva kompleksna broja su jednaka ako imaju jednake realne i komleksne delove.
docsumann docsumann 08:44 24.08.2018

Re: 100

alselone
moje onovno pitanje je kako elektron može biti na dva mjesta u isto vrijeme?

to je ključni alogični fenomen double slit eksperimenta


Ponovo pričaš o elektronu kao o čestici. Može biti na dva mesta zato što ima talasnu prirodu. To je isto kao kada bi stao na obalu pa pitao - gde je tačna lokacija talasa? Ili - kako je talas u isto vremena na toliko puno mesta.


naravno, ali zašto se svičuje sa talasa na česticu (samo) uslijed prisustva/neprisustva posmatrača?

EDIT: da li naše prisustvo uvodi i našu logiku u igru?
c_h.arlie c_h.arlie 08:54 24.08.2018

Re: 100

docsumann
alselone
moje onovno pitanje je kako elektron može biti na dva mjesta u isto vrijeme?

to je ključni alogični fenomen double slit eksperimenta


Ponovo pričaš o elektronu kao o čestici. Može biti na dva mesta zato što ima talasnu prirodu. To je isto kao kada bi stao na obalu pa pitao - gde je tačna lokacija talasa? Ili - kako je talas u isto vremena na toliko puno mesta.


naravno, ali zašto se svičuje sa talasa na česticu (samo) uslijed prisustva/neprisustva posmatrača?

EDIT: da li naše prisustvo uvodi i našu logiku u igru?

To samo Bog zna.
docsumann docsumann 08:55 24.08.2018

Re: 100

inače, mislim da je ovo pitanje oko identiteta A i neA, čisto aksiomatski problem logike.
slično kao spomenuti 5. aksiom geometrije.

stotinama godina je matematičarima bilo očigledno da se kroz jednu tačku može provući samo jedna prava paralelna sa već datom pravom izvan posmatrane tačke.
onda se ispostavilo da to baš i ne mora biti ntako...



alselone alselone 09:00 24.08.2018

Re: 100

naravno, ali zašto se svičuje sa talasa na česticu (samo) uslijed prisustva/neprisustva posmatrača?


Ne svičuje se. To ti pričam od početka. Pričaš o staroj teoriji uporno.

da li naše prisustvo uvodi i našu logiku u igru?

Ne. Osnova Hajzenbergovog principa nije da merenje ili posmatranje utiču na rezultat, nego da je takva priroda svemira.
vcucko vcucko 09:52 24.08.2018

Re: 100

docsumann


suština ili ništa

Kako god okreneš, suština su crvi.
A civilizaciju čini forma.
Razrađenija forma = uspešnija (u smislu funkcionalnija) civilizacija.
c_h.arlie c_h.arlie 10:21 24.08.2018

Re: 100

vcucko
docsumann


suština ili ništa

Kako god okreneš, suština su crvi.
A civilizaciju čini forma.
Razrađenija forma = uspešnija (u smislu funkcionalnija) civilizacija.

M'da !
Moglo bi oko ovoga da se prodiskutuje.
alselone alselone 10:57 24.08.2018

Re: 100

Da kažem na drugačiji način.

Elementarne čestice nisu zapravo nikakve čestice, nisu loptice materije kako smo ih zamišljali do pojave kvantne teorije. Kvantna teorija polja kaže kako su elementarne čestice samo pobude u različitim kvantnim poljima koje mogu da interaguju na način nama poznat kako interaguju čestice ili talasi.

Te pobude se kreću kao talasi. Kako to da zamislimo: pobuda jednodimenzionalnog polja je oscilacija žice od gitare, pobuda dvodimenzionalnog polja je oscilacija bubnja, pobuda trodimenzionalnog polja je način na koji se u jednoj prostoriji menja gustina vazduha kako neko priča - pobuda prenosi zvuk u svim pravcima tog prostora. I tako dalje.

Pobude u osnovnim kvantnim poljima prave "čestice", kako ih mi vidimo.
docsumann docsumann 11:44 24.08.2018

Re: 100

Osnova Hajzenbergovog principa nije da merenje ili posmatranje utiču na rezultat, nego da je takva priroda svemira.


sjajan je Hajzenberg, jedan od meni omiljenih fizičara, ali ovo praktično ne znači ništa, sem da pojma nemamo o čemu se zapravo radi.
mislim da je to najslabija karika cjelokupne kopenhaške škole. ona je jednostavno kvantni nivo prihvatila kao datost o kojoj dalje ne možemio ništa više reći, ni zašto ni kako.

docsumann docsumann 11:46 24.08.2018

Re: 100

Kako god okreneš, suština su crvi.


to da, ako prihvatiš da nema [i]spirita[/i.

moa iskustva (transcendentalna9 misugerišu da stvari ne stoje baš tako.
a nisam vjernik, da ponovim]
docsumann docsumann 11:51 24.08.2018

Re: 100

Da kažem na drugačiji način.



alse, ne moraš se truditi da meni bar to objašnjavaš.
vrlo sam upućen.

ali i dalje cijenim da je gomila stvari tu tek proklamativno objašnjenja, bez dubljeg uvida, argumenata i dokaza.

ne mislim na teoriju polja, već na ulogu posmatrača, odnos svijesti i materije, i još mnogo koječeg još.

misim, ti možeš da kažeš da kvntna upletenost (najeklatantniji primjer alokalne povezanosti, nepojmljiv za naše poimanje prostora) jeste tek odraz načina na koji su stvari uređenje na kvantnom nivou.
ali to je samo površni opis onoga o čemu pojma nemamo.

otprilike slično kako su naši preci sve iobjašnjavali bogovima i njihovim ćeifima.
alselone alselone 12:11 24.08.2018

Re: 100

alse, ne moraš se truditi da meni bar to objašnjavaš.
vrlo sam upućen.


Ne kontam što si onda tvrdio suprotno 10 komentara?

Vratiću se na teoriju o muvanju padavičarki...

ne mislim na teoriju polja, već na ulogu posmatrača, odnos svijesti i materije, i još mnogo koječeg još.

Uloga posmatrača nije nikakva mistika nego jednostavno uticaj mernog instrumenta.

c_h.arlie c_h.arlie 12:32 24.08.2018

Re: 100

alselone
Da kažem na drugačiji način.

Elementarne čestice nisu zapravo nikakve čestice, nisu loptice materije kako smo ih zamišljali do pojave kvantne teorije. Kvantna teorija polja kaže kako su elementarne čestice samo pobude u različitim kvantnim poljima koje mogu da interaguju na način nama poznat kako interaguju čestice ili talasi.

Te pobude se kreću kao talasi. Kako to da zamislimo: pobuda jednodimenzionalnog polja je oscilacija žice od gitare, pobuda dvodimenzionalnog polja je oscilacija bubnja, pobuda trodimenzionalnog polja je način na koji se u jednoj prostoriji menja gustina vazduha kako neko priča - pobuda prenosi zvuk u svim pravcima tog prostora. I tako dalje.

Pobude u osnovnim kvantnim poljima prave "čestice", kako ih mi vidimo.

Ma dobro !
Ova 'moda', kao i mnogo šta do sada, će biti 'validna' neko vreme - a onda, ko zna ?!
On što je meni fascinanto je stav nekih ljudi, naučnika, da je blizu kraj kada će biti sve objašnjeno.
Jebote - neverovatno je kada izobraženi ljudi dođu do takvih (dogmatskih i ograničenih) shvatanja ... npr. sada ćemo 'da jebemo kevu' Higsovom bozonu - i tu je kraj.
Itd.

Doksumane - dobaci malo toga !
docsumann docsumann 12:38 24.08.2018

Re: 100

Ne kontam što si onda tvrdio suprotno 10 komentara?


pa ako su tebi svi fenomeni na kvantnom nivou logični, onda ništa...
diskusija se vodila o prirodi naše logike, koliko se sjećam,. a ne o teoriji polja i elo. česticama

Uloga posmatrača nije nikakva mistika nego jednostavno uticaj mernog instrumenta.


jedno je mjerenje položaja mi energije čestice kakvo u obzir uzima princip neodređenosti, gdje dolazi ndo interakcije sa osmatranim sistemom, al kakvo mjerenje (uticaj) vrši pasivni posmatrač u d.s.e?

on čak može biti toliko udaljen od samog eksperimenta da praktično njema nikakvog mjerljivog uticaja na odvijanje eksperimenta.
a ono što svojim prisustvom uzrokuje daleko je drastičnije do greška u očitavanju
docsumann docsumann 12:40 24.08.2018

Re: 100

Ova 'moda', kao i mnogo šta do sada, će biti 'validna' neko vreme - a onda, ko zna ?!
On što je meni fascinanto je stav nekih ljudi, naučnika, da je blizu kraj kada će biti sve objašnjeno.



usaglašen
alselone alselone 12:43 24.08.2018

Re: 100

pa ako su tebi svi fenomeni na kvantnom nivou logični, onda ništa...


Nije sve, naravno, ali deo o kom smo pricali, zasto je elektrno nekad talas, a nekad cestica, prilikom posmatranja, mi je jasan.
docsumann docsumann 12:48 24.08.2018

Re: 100

alselone
pa ako su tebi svi fenomeni na kvantnom nivou logični, onda ništa...


Nije sve, naravno, ali deo o kom smo pricali, zasto je elektrno nekad talas, a nekad cestica, prilikom posmatranja, mi je jasan.



rekoh već (imaš gore) da sam taj dio nespretno naglasio.
kod dse-a ono što začuđuje običnog čovjeka je kako to (ne)prisustvo posmatrač utiče na odvijanje eksperimenta.
o kvantnoj upletenosti nismo ni zucnuli, sem ja malčice.

po meni to su pojave nespojive sa ovozemaljskom logikom koju baštinimo.
c_h.arlie c_h.arlie 12:54 24.08.2018

Re: 100

docsumann
alselone
pa ako su tebi svi fenomeni na kvantnom nivou logični, onda ništa...


Nije sve, naravno, ali deo o kom smo pricali, zasto je elektrno nekad talas, a nekad cestica, prilikom posmatranja, mi je jasan.



rekoh već (imaš gore) da sam taj dio nespretno naglasio.
kod dse-a ono što začuđuje običnog čovjeka je kako to (ne)prisustvo posmatrač utiče na odvijanje eksperimenta.
o kvantnoj upletenosti nismo ni zucnuli, sem ja malčice.

po meni to su pojave nespojive sa ovozemaljskom logikom koju baštinimo.

Da.
Ljudi moji, gledam neku tenisku reprizinu reprizu - i igra Monika Puig.
Ljudi moji, baš lepa teniserka.
Jedino što, malčice, ima prejake noge - po meni.
Usput - od svih aktivnih teniserki, meni je najlepša Karolina Voznijacki.
NNN NNN 14:10 24.08.2018

Re: 100

ecce homo!



EDIT:
pih, ovo je gif i bodypainted Karolina bi trebalo da šalje Čarliju poljupce

alselone alselone 15:14 24.08.2018

Re: 100

po meni to su pojave nespojive sa ovozemaljskom logikom koju baštinimo.


Da, tako mozda deluju sada, ali sam siguran da ce se objasniti i da ce biti veoma logicne. Spomenuo si negde kako su praljudi posmatrali grmljavinu. Po meni smo mi na tom stupnju u odnosu na teoriju polja i sustine materije i energije, prostora takoreci.

Ne znam dovoljno o DSE, ali me zanima kako se definise posmatrac u tom slucaju. Da li znas?
docsumann docsumann 15:30 24.08.2018

Re: 100

Ne znam dovoljno o DSE, ali me zanima kako se definise posmatrac u tom slucaju. Da li znas?



koliko se sjećam dovoljno je bilo kakvo posmatranje jednog od dva proreza (čak i postavljanje aparature (kamere) koja omogućuje naknadno pregledavanje snimka) pa da elektron prestane da se pojavljuje na oba proreza (kao talas).
čim se ta mogućnost (kontrole) ukine, elektron se ponovo ponaša talasno, tj. snimak na ekranu iza rešetke je klasična interferenciona slika sa tamnim i svjetlim prugama.

eksperimentatori su pokušavali na različite načine da zbune, prevare elektron, ali on kao da je znao šta sve to oni namjeravaju da urade ne bi li ga uhvatili na dijelu...



alselone alselone 15:41 24.08.2018

Re: 100

E, sad, nesto razmisljam. Elektroni se ne mogu snimati obicnim fotonima nego nekim visokoenergetskim, visokofrekvencnim signalnom, posto su jelte elektroni veoma mali.

I onda prosto takvo merenje utice na rezultate.
docsumann docsumann 15:49 24.08.2018

Re: 100

E, sad, nesto razmisljam. Elektroni se ne mogu snimati obicnim fotonima nego nekim visokoenergetskim, visokofrekvencnim signalnom, posto su jelte elektroni veoma mali.


zar detekcija ne može da se vrši na nekom filmu na kojem bi prolazak elektrona ostavio trag. odnosno pasivnim bilježenjem, a ne aktivnim osmatranjem?

misim, nagađam, al vjerovatno su eksperimentatori dobro znali s čim imaju posla.
blogovatelj blogovatelj 16:05 24.08.2018

Re: 100

da li kod kompleksnih brojeva te manje/veće upotrdne relacije mogu da se sagledavaju kroz udaljenost od koordinatnoe nule.
tj. veći je onaj kompleksni broj čiji je polarni radijus veći.


To bi onda bilo upoređivanje modula kompleksnih brojeva. I tu se jednoznačno može reći čiji je modul veći, da prostiš.
A zašto se ne bi upoređivale površine koje brojevi zauzimaju u koordinatno0m sistemu? Mislim na pravougaonik sa temenima 0, Re{Z}, Z, Im{Z}.
Ne mere. Tj ljudska vrsta za sada ne ume da reši taj problem i da kompleksne brojeve poređa u rastući niz.
blogovatelj blogovatelj 16:10 24.08.2018

Re: 100

Ako mu priđeš polako, onda tečnost, a ako ga spenkuješ onda je čvrst. Što zapravo zvuči veoma logićno.


I auto kada udari u vodu brzinom od 60 km/h efekat je isti kao da je udario u beton. Tako sam bar nekada i negde pročitao.
c_h.arlie c_h.arlie 16:53 24.08.2018

Re: 100

alselone
E, sad, nesto razmisljam. Elektroni se ne mogu snimati obicnim fotonima nego nekim visokoenergetskim, visokofrekvencnim signalnom, posto su jelte elektroni veoma mali.

I onda prosto takvo merenje utice na rezultate.

Elektron i nije foton, nego talas emitovan pri vraćanju elektrona sa pobuđene (više) energetske ljuske na nižu.
Ah, da --- pa ovo je samo (nama) prihvatljicvo objašnjenje na našem nivou spoznaje.
M'da --- nama, malim crvima (ko je ovde prvi pomenuo crve - ne bi me čudilo, da je zbog tih njegovih trava, to prvi pomenuo doksuman) se povremeno dopusti da gricnemo neku mrvu iz ogromnog suda znanja.
zilikaka zilikaka 20:03 24.08.2018

Re: 100

auto kada udari u vodu brzinom od 60 km/h efekat je isti kao da je udario u beton. Tako sam bar nekada i negde pročitao.

Misljm da sam i ja čula za takve stvati ali nikad nisam našla ni jedno ozbiljno objašnjenje koje bi to potkrepilo.
gedza.73 gedza.73 21:14 24.08.2018

Re: 100

loader loader 19:03 21.08.2018

Top 100 vrljotki :)

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:36 21.08.2018

Кад смо већ код исхране...

The Shocking Origins of Vegetable Oil – Garbage, by Dr. Jason Fung

So how do we know which are healthy fats, and which are unhealthy fats? Unsurprisingly, natural fats, whether they come from animal (meat, dairy) or plant sources (olive, avocado, nut) are generally healthy. Highly processed, industrial seed oils tend to be unhealthy. Let’s face the facts – we ate vegetable oils because they were CHEAP, not because they were healthy.

Иначе, топло препоручујем доктора Фунгија.
loader loader 07:29 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Da, to o uljima stoji.
Inače, svinjska mast je vrh. Ostalo ništa. Ulja (kvalitetna) su ili preskupa, ili ih nema baš uvek na rafu ... Svinjska mast je zdrava. Ima o tome naširoko, svuda, samo ako se želi pogledati, pročitati ... A i poneko od starijih generacija poslušati.

Da, kolega Brajoviću, pogađate : i majonez se može napraviti umesto sa inače nezdravim veoma teškim za varenje uljem - sa svinjskom mašću.

U skladu s temom bloga, o tome treba obavestiti i samog Novaka Đokovića,
da mu više ne krče creva od algi
cassiopeia cassiopeia 11:25 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

i majonez se može napraviti umesto sa inače nezdravim veoma teškim za varenje uljem - sa svinjskom mašću.


Pravila ja. Jedini zez je što se takav majonez stegne u frižideru pa ga treba izvaditi ranije da malo opusti. A meni je najbolji kad mešam sv.mast i maslinovo ulje. Istina, obožavaocima kupovnog majoneza nikad ti domaći nisu dovoljno dobri.

Nego, mene ove godine muči nabavka dobre, domaće masti. Dobavljačica mi ostarila i ove godine neće biti za prodaju.

Mora biti bela, da nije prepečena, struktura glatka, a ne zrnasta, skoro bez mirisa...ma samo da je poželiš takvu.
alselone alselone 12:41 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Dobavljačica mi ostarila i ove godine neće biti za prodaju.


Cedili ste dobavljačicu?
apacherosepeacock apacherosepeacock 13:18 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

E, gledala neku emisiju o stvarnoj vrednosti ovih cereals, detoks, smutija, vitaminskih suplamenata, dobre flasirane vode i sl..

Sve sa testovima lekara, sken (zeludac i rastvaranje hrane), analiza krvi, secera u krvi, energije (bla, bla) da se vidi neki ekstra benefit za zdravlje.

Nista. Samo agresivna reklama plus ojadjivanje novcanika.

Kinoa, cereals, smuti, detoks - nikakvu vrednost vecu od klasicnog voca/povrca, detoks ti organizam ladno izbaci pod odmah ako ga uneses ekstra jer organizam sam proizvodi i odrzava svoj nivo zastite od stetnih materija i tvoja intervencija mu dodje ko hirurgu laik da objasni kako se operise.

Nalivanje tecnoscu radi optimuma takodje.

Osim nekih ekstremnih okolnosti litar tecnosti u proseku je dovoljno. Red vrednosti za hidrataciju je - kravlje mleko, cesmovaca u koju je pozeljno ubaciti malo soli, secera i limunovog soka, vocni sokovi i naposletku caj ili kafa.

Suplamente samo kad lekar posle analize krvi ustanovi manjak, na odredjeno vreme.
Stetno ako se uzima proizvoljno.

Jaja mogu da se prze na koliko ulja hoces ne upiju nista tokom przenja. Povrce ne kuvati u vodi jer ode 2/3 vitamina, kuvati na pari itd.

Itd.

Ishrana klasika (svi znamo sta treba uneti) i nikakva intervencija ti ne treba, a narocito ne ona koju reklamiraju i naplacuju masno a od nje nikakva korist - bar nikakva ekstra mimo onoga sto ionako vec jedemo a kosta 5x manje.
(savet na emisijU:)
loader loader 14:01 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Istina, obožavaocima kupovnog majoneza nikad ti domaći nisu dovoljno dobri.

Jer kupovni majonezi nemaju one kancerogene pojačivače ukusa,
a drugo, ako sami ne prave domaći, onda se opiru zato što neko drugi ima živaca ili zna sam da napravi :)
cassiopeia cassiopeia 14:04 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

alselone
Dobavljačica mi ostarila i ove godine neće biti za prodaju.


Cedili ste dobavljačicu?




Šašavi čoveče. ;-)

Ostarila bakica, nema snage da radi. :(
cassiopeia cassiopeia 14:05 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Jer kupovni majonezi nemaju one kancerogene pojačivače ukusa,



Nemaju ili imaju?
loader loader 14:06 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

apacherosepeacock
... Ishrana klasika (svi znamo sta treba uneti) ... ...

Da.
Jedno od pravila je - bukvalno ništa ne kupovati iz "frižidera" u samoposluzi. Tu bukvalno sve ne valja. Na nehladnim rafovima je možda lapo-lapo ... možda i gori odnos slabo štetnog i totalno štetnog ...
Najbolke na pijaci. Prskano uglavnom, ali opet daleko manje štetno. To je generalisanje. Naravno da sad treba razvodniti, pa ići od slučaja do slučaja ...
Uglavnom, pravilo br. 1 - ništa iz frižidera (u radnji, marketu itd).
Velika tema.
Rešio to Novak. I uzeo Wimbledon
loader loader 14:07 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

cassiopeia
Jer kupovni majonezi nemaju one kancerogene pojačivače ukusa,



Nemaju ili imaju?



Pardon ...
Treba da stoji "nekupovni" (tj. domaći) ...
cassiopeia cassiopeia 14:09 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Suplamente samo kad lekar posle analize krvi ustanovi manjak, na odredjeno vreme.
Stetno ako se uzima proizvoljno.


Ja inače zazirem od tableta svih vrsta i porekla pa ne nasedam na reklame. Al' sam crkla od smeha na komentar nekog lekara koji je rekao da te sintetičke vitamine na svoju ruku treba da piju oni koji žele da im urin bude skuplji.

Uglavnom, poenta cele priče je da, osim c vitamina, druge vitamine i minerale uzimati samo u odnosu na ono šta ti fali.

A ovde je sad poplava aronije, iskaču zasadi na svim mrežama a kažu da je aronija isto što i jagoda po efektu na organizam.
cassiopeia cassiopeia 14:10 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

loader
cassiopeia
Jer kupovni majonezi nemaju one kancerogene pojačivače ukusa,



Nemaju ili imaju?



Pardon ...
Treba da stoji "nekupovni" (tj. domaći) ...



Vidim ja nešto mi se ne slaže
cassiopeia cassiopeia 14:13 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Uglavnom, pravilo br. 1 - ništa iz frižidera (u radnji, marketu itd).
Velika tema. Rešio to Novak. I uzeo Wimbledon


I ja se toga držim koliko je god moguće. Tako da...šta da vam kažem...možda neću osvojiti Wimbledon...ali ću biti zgodnaaaaa
niccolo niccolo 14:13 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Šašavi čoveče. ;-)

Ćuti, ja sam u prvom momentu pročitao da je dobavljačica ostarila i da ove godine neće biti za udaju...
cassiopeia cassiopeia 14:23 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

niccolo
Šašavi čoveče. ;-)

Ćuti, ja sam u prvom momentu pročitao da je dobavljačica ostarila i da ove godine neće biti za udaju...


alselone alselone 14:31 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Ćuti, ja sam u prvom momentu pročitao da je dobavljačica ostarila i da ove godine neće biti za udaju...


Ima tu nesto.
Neko bi pomislio da si to procitao jer znas da je krajnje vreme da se zenis.
alselone alselone 14:36 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Šašavi čoveče. ;-)


Mala nepažnja u rečima.
Setilo me na ovaj naslov.

niccolo niccolo 15:39 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Neko bi pomislio da si to procitao jer znas da je krajnje vreme da se zenis.

Pusti čoveče, neće nijedna da potpiše predbračni ugovor. Muka...
c_h.arlie c_h.arlie 20:11 22.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

cassiopeia
Uglavnom, pravilo br. 1 - ništa iz frižidera (u radnji, marketu itd).
Velika tema. Rešio to Novak. I uzeo Wimbledon


I ja se toga držim koliko je god moguće. Tako da...šta da vam kažem...možda neću osvojiti Wimbledon...ali ću biti zgodnaaaaa

Ja sam već dugo vremena zgodan - i to ne samo zbog poprilično uredne ishrane.
loader loader 10:11 23.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Cass

.. I ja se toga držim koliko je god moguće. Tako da...šta da vam kažem...možda neću osvojiti Wimbledon...ali ću biti zgodnaaaaa

: Sjajno!
jer
Wimbledon bude i prođe
a zgodnoća ostejeeeeee .. ..






(ostaje u pamćenju muškaraca duže no bilo kakvi Wimbledoniiiii ... )

zilikaka zilikaka 16:15 23.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Mora biti bela, da nije prepečena, struktura glatka, a ne zrnasta, skoro bez mirisa...ma samo da je poželiš takvu.

Moram da primetim da se ne slažemo po pitanju masti. Ne znam da li ikad upražnjavate lebamastiipaprike, al za taj poso baš ne valja da je glatka. Mora da bude zrnasta. Ikrava, što bi ovde kazali. I lepo je ako malo vuče mirisom na čvarke što znači da je baš sveža.
cassiopeia cassiopeia 09:13 24.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

zilikaka
Mora biti bela, da nije prepečena, struktura glatka, a ne zrnasta, skoro bez mirisa...ma samo da je poželiš takvu.

Moram da primetim da se ne slažemo po pitanju masti. Ne znam da li ikad upražnjavate lebamastiipaprike, al za taj poso baš ne valja da je glatka. Mora da bude zrnasta. Ikrava, što bi ovde kazali. I lepo je ako malo vuče mirisom na čvarke što znači da je baš sveža.


Sad sam išla do kuhinje da pogledam onu mast što mi još ostala.
I moja vuče mirisom na čvarke, valjda se to podrazumevalo u mojoj glavi kad sam pisala komentar. A glatka je.

Možda je do svinje...ili do postupka topljenja masti. U životu sam se sretala češće sa ovom kao što je moja, pa sam te zrnaste smatrala lošijim izborom.

Prašćaj, tebi verujem!
cassiopeia cassiopeia 09:15 24.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

loader



(ostaje u pamćenju muškaraca duže no bilo kakvi Wimbledoniiiii ... )



Motivacije nikad dosta!

c_h.arlie c_h.arlie 09:50 24.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

cassiopeia
zilikaka
Mora biti bela, da nije prepečena, struktura glatka, a ne zrnasta, skoro bez mirisa...ma samo da je poželiš takvu.

Moram da primetim da se ne slažemo po pitanju masti. Ne znam da li ikad upražnjavate lebamastiipaprike, al za taj poso baš ne valja da je glatka. Mora da bude zrnasta. Ikrava, što bi ovde kazali. I lepo je ako malo vuče mirisom na čvarke što znači da je baš sveža.


Sad sam išla do kuhinje da pogledam onu mast što mi još ostala.
I moja vuče mirisom na čvarke, valjda se to podrazumevalo u mojoj glavi kad sam pisala komentar. A glatka je.

Možda je do svinje...ili do postupka topljenja masti. U životu sam se sretala češće sa ovom kao što je moja, pa sam te zrnaste smatrala lošijim izborom.

Prašćaj, tebi verujem!

Kada smo kod masti - stigao neki drugar iz grada Nevjorka ... i organizator, jedan drugi drugar, naravno, za ždranje - neku mesinu.
Njaooooo, vidi kako su lepe ove zamašćene lepinje !
Eeee, malo bi bilo reći kako sam se proveo posle tih 'njaoooo zamašćenih lepinja'.
cassiopeia cassiopeia 13:16 24.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

c_h.arlie

Njaooooo, vidi kako su lepe ove zamašćene lepinje !
Eeee, malo bi bilo reći kako sam se proveo posle tih 'njaoooo zamašćenih lepinja'.


Ne mora sve da se pojede što je na stolu.
c_h.arlie c_h.arlie 13:37 24.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

cassiopeia
c_h.arlie

Njaooooo, vidi kako su lepe ove zamašćene lepinje !
Eeee, malo bi bilo reći kako sam se proveo posle tih 'njaoooo zamašćenih lepinja'.


Ne mora sve da se pojede što je na stolu.

Nisam pojeo sve.
Pojeo sam pola (jednog) ražnjića i pola komada pilećeg mesa - i uglavnom salate.
Ja ne volim ta ždranja - inače.
No, nisam mogao da biram.

vcucko vcucko 20:50 24.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

loader

Najbolke na pijaci. Prskano uglavnom, ali opet daleko manje štetno. To je generalisanje. Naravno da sad treba razvodniti, pa ići od slučaja do slučaja ...
Uglavnom, pravilo br. 1 - ništa iz frižidera (u radnji, marketu itd).
Velika tema.
Rešio to Novak. I uzeo Wimbledon

Ovaj, khm...
Par pitanjaca.
To sa pijace, jesi li siguran da znaš gde je raslo? Da nije možda na padini ispod poljske ćenife (tu raste ko ludo, ali sastav božesačuvaj).
Dalje, taj sa tezge pijačne, jesi li siguran da pere ruke posle da prostiš velike nužde? Znam, redovni pijačni posetioci imaju onu priču "ja ga/ju pogledam u oči i znam šta je jutros doručkovao/la i kakve su mu/joj higijenske navike". Sve lepo, ali to je ipak samo priča za uz kafu.
I tako tih pitanjaca, ali sva se uglavnom vrte oko klonje i sl. pa da ne kvarimo sportski blog.
Inače, radio sa hranom i (uglavnom) poluproizvodima te industrije i znam ponešto i nije sve pohvalno. Pa opet ću pre da posegnem za tim u frižideru nego za pijacom.
loader loader 19:38 25.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

Vučko
Ovaj, khm...
Par pitanjaca.
To sa pijace, jesi li siguran ... ...

Siguran
Skoro sva poljoprivredna roba je danas tretirana hemijom. Neka više, neka manje. Čak i organska je retko baš sasvim izuzeta od elemenata hemije, jer indirektni uticaji, faktor zemljišta na kome je možda nakad davno prskano, sastav kiše itd ... Elem, kad sam pomenuo to što sam pomenuo, mislio sam ne da kažem da je sa pijace zdravo i neprskano, i rukama nepipano, već da je šansa za štetu po organizam generalno dosta manja. Može da se naleti i na sasvim prorodna povrća itd. Pretpostavimo da je prskano baš sve. Ok. To što je prskano u industriji pride dobije i aditive, pojačivače ukusa, odbijače bakterija i plesni, što znači da je to po kesicama em od proizvoda koji je prskan, em ima krajnje štetne hemikalije pride, plus uništavanje vitamina i ostaloga raznim obradama ...

Inače, ako je do septičnosti proizvoda na pijaci zbog dodirivanja rukama ... - to je dečja igra u odnosu na mobilni telefon koji svako ima i koji je dokazano najprljavija stvar u bliskom ljudskom okruženju i uz to najčešće korišćena ...

Da se vratimo tenisu , kako ne bi ispalo da trolujemo poput fizičara i psiho-hemičara u prethodnoj pantljičari komentara :) Dakle - analogno ovom što sam maločas pomenuo, tu je drška teniskog reketa koju teniser, kao što je poznato, drži šakom ili šakama, a tokom igre, između poena, mnogo puta se istim šakama mahinalno dodirne po licu, često i po usnama ... - tako da je, više od hrane s pijace, i skoro kao mobilni, famozna drška reketa vrlo opasna septička smicalica. Srećom, naš organizam je našpanovan da se od tih mikro-zala skoro uvek odbrani. Da nije tako, pola tenisera bi odustalo na svakom turniru zbog raznih vrsta zaraze. Ali, ne - tuku lopticu bez septičkih manifestacija, svom snagom

vcucko vcucko 20:09 25.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

loader

Skoro sva poljoprivredna roba je danas tretirana hemijom.

Moja firma se bavi svim i svačim pa i poljoprivrednom proizvodnjom.
Radim u nabavci, doduše više oko teh.-fin. stvari, stručni deo rade drugi, ali uvek se oduševim kad dobijem tabelu trebovanja za zaštitnu hemiju u kojoj piše, lupam: pod 1. sredstvo A za tretiranje kulture X posle tretiranja sredstvom B, a radi pripreme pre tretiranja sredstvom C. I tako poduža lista u svim mogućim kombinacijama sa sve zapreminom flašica u gram
Nešto mislim, kad bi izmislili time machine i vratili se u recimo 14. vek mi bi posegli za jabukom sa grane, pojeli i na licu mesta pali mrtvi
loader

Da se vratimo tenisu
tu je drška teniskog reketa koju teniser, kao što je poznato, drži šakom ili šakama, a tokom igre, između poena, mnogo puta se istim šakama mahinalno dodirne po licu, često i po usnama ...

Rafa mu ga daje, pre svakog servisa, pravo po da prostiš čmaru. To mu neki ritual, šta li.
Ali on je ionako punjen i špikovan hemijom (a ostali kao nisu) pa mu ne smeta
loader loader 20:46 25.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...



Hemiju ne možemo da izbegnemo, ali možemo da je smanjimo, ovako ili onako, u ovom ili onom smislu. To je poenta. Stoga, ništa iz frižidera i ništa iz kesica. Odmah je bolji servis
c_h.arlie c_h.arlie 08:52 26.08.2018

Re: Кад смо већ код исхране...

loader

...
Da se vratimo tenisu , kako ne bi ispalo da trolujemo poput fizičara i psiho-hemičara u prethodnoj pantljičari komentara :) Dakle - analogno ovom što sam maločas pomenuo, tu je drška teniskog reketa koju teniser, kao što je poznato, drži šakom ili šakama, a tokom igre, između poena, mnogo puta se istim šakama mahinalno dodirne po licu, često i po usnama ... - tako da je, više od hrane s pijace, i skoro kao mobilni, famozna drška reketa vrlo opasna septička smicalica. Srećom, naš organizam je našpanovan da se od tih mikro-zala skoro uvek odbrani. Da nije tako, pola tenisera bi odustalo na svakom turniru zbog raznih vrsta zaraze. Ali, ne - tuku lopticu bez septičkih manifestacija, svom snagom


Čekaj !
Pa kakve veze ima što se dodiruje rukom po licu, pa potom hvata reket - i obratno.
Pa taj reket je samo njegov kao što je i lice samo njegovo.
Kakve veze to ima sa septičnošću ?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana