Budućnost| Mediji

Programiranje priča

jinks RSS / 01.04.2018. u 11:51

 

dram1.jpg

Svi znamo da se danas gotovo sve može isprogramirati. Digitalizacija naša nasušna (koja izgleda da je baš ovih dana i postala reč u trendu, iako je tu već decenijama) uspela je da dospe do manje-više svega, i to na načine od kojih se mnogi tek sada počinju istraživati. Ali, postoji oblast za koju bi verovatno pomislili da je poslednja u kojoj bi tako nešto uopšte i bilo moguće, ona koja se uz još malo čega drugog toliko vezuje za same osnove ljudske prirode - pričanje priča. A upravo se tako nešto već uveliko i dešava.

Hoćete da začinite svoj CV, ili da od šturih reklamnih brošura i internih memoranduma napravite prava mala remek dela, sa instant fabulom i narativom, ekspresnim i efektnim dramskim obrtima, kao i sa sve pobedom naših na kraju priče. Sad, ko će da piše sve to jednako dobro u milion različitih, ali opet i jednako interesantnih i originalnih varijanti. Neki Ajnštajn Aligijeri ... možda, ali je, čisto zbog nivelisanja poprilične potražnje i, po svoj prilici, ipak nešto manje ponude verovatnije da će i to dobrim delom raditi, ko drugi do - računari. Uz dodatak da bi digitalne priče zbog prirode digitalnih medija, u stvari, mogle biti i žive i sklone promenama, sve u zavisnosti od odziva korisnika.

dram2.jpg

Naime, pokušaji iznalaženja univerzalnih algoritama koji bi mogli da važe za sve moguće i nemoguće dramske situacije postoje odavno. Čak je i Aristotel, u moru drugih stvari, uspeo i time vrlo ozbiljno da se bavi, što dobrim delom verovatno i pokazuje koliko je i sama tema bitna. Pa sve do 19. veka i knjige Ž. Poltija [link 1], u kojoj se tvrdi da dramskih životnih situacija ima, u stvari, tek 36, i da se sve što nam u tom kontekstu može pasti na pamet, na ovaj ili onaj način može svesti na pomenutih 36 kalupa. Naravno da domišljati ljudski um nije stao samo na jednoj knjizi, iz čega je nastala čitava nova oblast istraživanja - Interaktivno digitalno pisanje priča [link 2].

I, tu dolazimo do osnovne teme bloga. Naime, pod digitalnim pisanjem priča podrazumeva se postojanje određenih programskih alata (u-director, Facade, Oz, ...), koji u skladu sa unapred zadatim parametrima i strukturom priče, kao i sa vrlo kompleksnim, ali ipak po teoriji i konačnim modelom mogućih priča, automatski kreiraju baš vašu, jedinstvenu, priču ([link 3] i [llink 4]). Na primer, na [linku 3] izložena je detaljna analiza različitih mogućnosti digitalnih alata za interaktivno pisanje, koje bi se, između ostalog, mogli svrstati i u: (i) pisanje priča lične prirode (neretko prožetih jakim emocijama, koje dozvoljavaju čitaocima da se na ličnom nivou identifikuju sa junakom), (ii) poučnih priča, i (iii) istorijskih priča (na primer, komercijalnih epopeja o istorijatima brendova, tipično junačkih putovanja kojih je pun internet). Gde se priče mogu pričati ne samo rečima, već i slikama, muzikom, video klipovima, ili čime već sve ne.

dram3.jpg

Opet, koga zanima, u radu [1] nalazi se interesantan prikaz principa i načina na koje se, u stvari, upravo i radi sa programima i alatkama za digitalno pisanje priča. Naime, po autorima, osnovu svake priče čini koncept „situacije" (odnosno, dramske situacije), u kojoj je u početnom trenutku sažet presek svih mogućih likova i njihovih međusobnih odnosa, kao i različitih načina na koje bi se „situacija" dalje mogla odigravati. Gde osnovu manje ili veće, kako autori kažu, interesantnosti dramske situacije, u stvari, predstavlja i određeni vid konflikta, odnosno, postojanje u principu dva suprotstavljena toka kojima bi protagonisti i radnja priče mogli dalje da se kreću. 

Sad, pošto se radi o programskim alatima, neophodno je koliko kvantitativno, toliko i kvalitativno parametrizovati dramsku situaciju, i to uz pomoć sledećih osnovnih elemenata: (i) ciljevi kojima teže junaci priče, (ii) zadaci koji stoje ispred junaka, (iii) prepreke, (iv) sporedni efekti ispunjenja zadataka, (v) drugi likovi koji su pozitivno ili negativno uslovljenim tokovima radnje, (vi) familije u najširem smislu, odnosno različiti oblici povezivanja i grupisanja koji postoje među likovima. I, kada se u programskom smislu i definiše struktura priče, u formi, na primer, određenog dijagrama, već bi se i na tom nivou mogle prepoznati eventualne sličnosti sa nekim već postojećim, manje ili više poznatim pričama koje se nalaze u bazi programa za digitalno pričanje. Evo i primera Brehtovog dela „Augzburški krug kredom", koji na prvi pogled umnogome podseća na strukturu čuvene priče o solomonskom rešenju.

dram4.jpg

I, na kraju dolazi ključno pitanje - šta bi onda prema radu [1] u stvari i moglo da učini neku dramsku situaciju interesantnijom od drugih, a što bi programski algoritmi upravo i trebalo automatski da odrade. Po autorima, to bi pre svega mogao biti izbor odgovarajuće strukture priče, kao i izbor pravih „prepreka", odnosno intenziteta posledica koje bi se mogle desiti ukoliko se „zadaci" zbog „prepreka" ne ispune. Gde, opet, „prepreke" u principu u priči i izrastaju iz nekog univerzalnog „konflikta", koji u dobroj meri i prevazilazi granice pojedinca.

A „konflikt", on, opet, izrasta iz vešto osmišljenog narativa, koji bi najbolje bilo zasnovati na nekom manje ili više očiglednom paradoksu. I gde, u stvari, sva silina „zla" sa kojim se junak priče suočava, prolazeći kroz „zadatke" i „prepreke", dobrim delom upravo i proizilazi iz pomenutog paradoksa, ugrađenog u osnovu priče. Na kraju, priča se završava tako što se polazni paradoks na određeni način razrešava, ili bar načinje. Naravno,  pomenuti programi bi pre svega mogli poslužiti kao koristan alat, nego što bi se od njih moglo očekivati da samostalno ispišu čitavu priču. I, tu ću i stati sa prepričavanjem rada [1].

dram5.jpg

Naravno, digitalno pričanje priča nije ograničeno samo na literaturu, i verovatno bi mnogo veću primenu moglo naći i u nekim drugim medijima. Počev od, prirodno, filma i televizije, video igara (koje su po mnogo čemu i začetnice ovog žanra), preko komercijalnih i privatnih vebsajtova, reklama, pa sve do, po mnogima, kruni svega - politike. Do te mere da ćemo možda u budućnosti pored svih mogućih suprotstavljenih klonova i dronova, hakera i admina, prisustvovati i šahovskim nadigravanjima super programa za interaktivno digitalno pričanje priča globalnih sila, koja bi se odigravala u realnom vremenu u čitavoj medijskoj, virtuelnoj, ali po svoj prilici i fizičkoj realnosti.

Pa neka igre, što kažu, počnu. A opet, što rekoše autori nekih od pomenutih programa, niko stvarno ni ne može da napiše vašu priču do vas samih.

 

[1] Szilas, Nicolas, Sergio Estupiñán, and Urs Richle. "Qualifying and Quantifying Interestingness in Dramatic Situations." In International Conference on Interactive Digital Storytelling, pp. 336-347. Springer, Cham, 2016.

 



Komentari (33)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

narcis narcis 11:58 01.04.2018

šta se desilo sblog?

odjednom meleon priča a nijedna iz politiku
nemam drugi komenar sem prporuke, ošto ostalo ne razumem da bi komentarisao.
jinks jinks 11:59 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

Ima blog veze i sa politikom, samo malo izokola.
narcis narcis 12:00 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

jinks
Ima blog veze i za politikom, samo ne direktno.

sad me natera da čitam vertikalno e ne ukoso.
jinks jinks 12:03 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

sad me natera da čitam vertikalno e ne ukoso

Kad napišem ovakvu šlajfnu, prvo što mi padne na pamet da niko neće da je čita, ili da će u najboljem slučaju da pretrči dijagonalno.

Šta ćeš, treba biti vešt pa naći temu i priču koja može da stane u tri pasusa, i napisati je da bude interesantna.
narcis narcis 12:08 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

jinks
sad me natera da čitam vertikalno e ne ukoso

Kad napišem ovakvu šlajfnu, prvo što mi padne na pamet da niko neće da je čita, ili će u najboljem slučaju da pretrči dijagonalno.

Šta ćeš, treba biti vešt pa naći temu koja stane u tri pasusa, i napisati da bude interesantna.

nije problem d a bude interesantna, meni je bar veći problem da razumem napisano. pošto sam bio budala pa osamdesetih nisam teo da se bakćem sa žabama koje prelaze put, to mi drugar pokazao misleći da ću se zbog igrice popalim za kompovi a postigo suprotan efekt.
eto kad propustiš priliku pa sad žališ.
c_h.arlie c_h.arlie 12:46 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

jinks
sad me natera da čitam vertikalno e ne ukoso

Kad napišem ovakvu šlajfnu, prvo što mi padne na pamet da niko neće da je čita, ili da će u najboljem slučaju da pretrči dijagonalno.

Šta ćeš, treba biti vešt pa naći temu i priču koja može da stane u tri pasusa, i napisati je da bude interesantna.

Pročitao sam ceo uvodni tekst.
jinks jinks 12:48 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

hoochie coochie man hoochie coochie man 19:06 01.04.2018

Re: šta se desilo sblog?

Šta ćeš, treba biti vešt


Zamoli Tasu da ti pokaže kako se to radi.
tasadebeli tasadebeli 09:44 03.04.2018

И причање програма

hoochie coochie man
Šta ćeš, treba biti vešt


Zamoli Tasu da ti pokaže kako se to radi.



Home again, home again jiggity jig!









П.С. - Џинкс, не знам да ли си можда прочитао ово?

Давно то беше...


Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација

Није баш дигитални сторителинг, али дигитални сторителинг је постало врло популарна метода и у образовању, па ја због тога...


Глинене плочице или компјутер, суштина педагошког процеса је иста. Само ми то не видимо од силних лампица и иконица које нам светлуцају са разноразних геџета.



И онда се нешто мислим...

Да није и дигитално интерактивно писање прича такође само неко старо вино у новим боцама?

Судећи по овоме како си завршио текст:

A opet, što rekoše autori nekih od pomenutih programa, niko stvarno ni ne može da napiše vašu priču do vas samih.


изгледа да јесте.
jinks jinks 12:40 03.04.2018

Re: И причање програма

Taso, super ti je pitanje.

Pa da, zar se školski programi u stvari i ne zovu školski programi, nije to tek tako.

p.s.

Baš skoro bila priča, da u broju slučajeva cilj obrazovanja u principu i nije toliko da priprema za neka buduća ne znam kakva kreativna pregalaštva ili šta već, nego pre da predoči "uputstvo" za upotrebu i uklapanje u društvo.

Tipa šta se sme a šta ne sme, koje se vrednosti podrazumevaju a koje ne, ...
tasadebeli tasadebeli 09:20 04.04.2018

Re: И причање програма

jinks

Baš skoro bila priča, da u broju slučajeva cilj obrazovanja u principu i nije toliko da priprema za neka buduća ne znam kakva kreativna pregalaštva ili šta već, nego pre da predoči "uputstvo" za upotrebu i uklapanje u društvo.



Па кад се претпоставља да огроман проценат послова и радних места за која данас знамо у 2030. више неће постојати (због брзог технолошког развоја), али ће зато постојати нека нова радна места за која данас и не наслућујемо да би могла постојати.

Самим тим, циљ образовања и не може да буде

priprema za neka buduća ne znam kakva kreativna pregalaštva ili šta već,


него мора да буде

"uputstvo" za upotrebu i uklapanje u društvo.



Нама, наставницима, то предавачи обавезно говоре на сваком семинару (стручном усавршавању) на којем сам ја присуствовао у последњих 15 година у Србији. А био сам назочан на многим семинарима, право да ти кажем.

Отприлике, ја сам то сажео у:

Важније је know how од what is this.

Ипак...

Колико год моји предавачи са семинара били у праву или не, ја све некако мислим да образовање као такво, ма шта год се десило на пољу технологије, не сме никако да изгуби и ону своју васпитну ноту која постоји толико хиљада година. Никако не сме. Зарад опстанка врсте.






jinks jinks 09:32 04.04.2018

Re: И причање програма

Reci, molim te, toliko radiš u školi, koliko si primetio da se dešava, i da li se uopšte i dešava, da određeni deo đaka potpuno počinje da gubi interesovanje za školu, ali onako suštinski, i da odlaze na nastavu kao po kazni jedva čekajući kada će odatle da odu.

I ako se dešava, kako se to procentualno menja sa godinama starosti, od, ne znam, 5-tog razreda pa sve do kraja srednje škole. Hajde da prve razrede zanemarimo, a da za fakultet podrazumevamo da je tamo većina ipak svojevoljno.
tasadebeli tasadebeli 10:08 04.04.2018

Re: И причање програма

jinks
Reci, molim te, toliko radiš u školi, koliko si primetio da se dešava, i da li se uopšte i dešava, da određeni deo đaka potpuno počinje da gubi interesovanje za školu, ali onako suštinski, i da odlaze na nastavu kao po kazni jedva čekajući kada će odatle da odu.

I ako se dešava, kako se to procentualno menja sa godinama starosti, od, ne znam, 5-tog razreda pa sve do kraja srednje škole. Hajde da prve razrede zanemarimo, a da za fakultet podrazumevamo da je tamo većina ipak svojevoljno.



Да, итекако се дешава.

Не бих могао да ти кажем проценте, али иде баш тако како си рекао... Од 5. разреда па надаље расте.

И расте са сваком новом генерацијом.

Многи кажу да је за то крива сама школа која је још увек организована и конципирана по мерилима индустријске ере (19. век), али ја мислим да је то само један део одговора на питање ЗАШТО.

Мислим да други део одговора лежи у некако, барем за мене, неприродном одсуству оне урођене радозналости код деце са којом се свако од нас рађа. А за то опет, једини кривац којег ја могу ту да видим, јесте друштво у којем живимо са таквим технолошким достигнућима (чија се повратна спрега огледа у добу у којем живимо).

Хоћу да кажем, када су сви одговори на сва питања већ понуђени и лако доступни, а при томе се упорно инсистира на основном постулату нашег доба да ни за шта на овом свету, ама баш ни за шта, не постоји једна истина него "истина" има колико и нас људи, онда та урођена радозналост за сазнавање и спознавање света око себе са којом се сви рађамо, мора полако да бледи док сасвим не избледи.

Помињао сам ја то већ на Блогу раније... И то као глобалну појаву.

Под тим мислим на наш цивилизацијски круг, а не рецимо и на Африку у којој су деца још увек жедна знања и образовања, вероватно опет узроковано неразвијеним технологијама, па их у учионицама седи по 60, уџбенике и немају, а само једна петина њих има свеску и оловку, али упорно долазе у школу.

Тако ми то кажу колеге из Мађарске, Чешке, Португала, Шпаније, Велике Британије, САД,... са којима сам у контакту и који раде широм глоба.

Поводом тог изостанка урођене радозналости наше деце, нашег цивилизацијског круга, које се повећава с годинама старости...

Не знам да ли си видео ове Апостатине постове?


Obećao sam Tasi (dio prvi)


Obećao sam Tasi (dio drugi)


Obećao sam Tasi (dio treći)


А поводом те метаморфозе друштва под утицајем технологије, ја стално качим Барика.
(ЛИНК)


Али и Мича Ресника као некакву наду у бољу будућност. (ЛИНК)

jinks jinks 10:24 04.04.2018

Re: И причање програма

Koliko bi moglo da ima uticaja i to ako bi se pristup "ko šljivi nekog tamo Pitagoru ili Dantea kada sam ja pametniji" začinjao još kod roditelja, pa se onda dalje i prenosio i uvećavao progresivno sa kolena na koleno, iz generacije u generaciju.

Ili možda neko i dodatno podgreva takav pristup, ne znam, razni rijalitiji ili šta već sve ne, između ostalog.
tasadebeli tasadebeli 21:37 04.04.2018

Re: И причање програма

jinks
Koliko bi moglo da ima uticaja i to ako bi se pristup "ko šljivi nekog tamo Pitagoru ili Dantea kada sam ja pametniji" začinjao još kod roditelja, pa se onda dalje i prenosio i uvećavao progresivno sa kolena na koleno, iz generacije u generaciju.

Ili možda neko i dodatno podgreva takav pristup, ne znam, razni rijalitiji ili šta već sve ne, između ostalog.



Могли бисмо све то, и још понешто, да подведемо под заједнички назив друштвена клима или атмосфера у друштву... Рецимо...
kukusigameni kukusigameni 12:14 01.04.2018

dobar blag

Ako je pisanje priča stvaranje nekih piščevih svetova, onda ovo deluje kao besmisao.

Opet, pisanje jeste zanat. U tom smislu, alatke su dobrodošle. Pitanje je koliko se tim postupkom zaista oslobađa prostor za kreativnost (što bi bila sjajna upotrebna vrednost), a koliko se baš ubija proces koji dovodi pisca do kretaivnosti.
jinks jinks 12:20 01.04.2018

Re: dobar blag

Ako je pisanje priča stvaranje nekih piščevih svetova, onda ovo deluje kao besmisao.

Opet, pisanje jeste zanat. U tom smislu, alatke su dobrodošle.

Na određeni način stvarno i deluje kao besmislica. Ali pisanje (ali ne samo i pisanje jer se priče ispisuju i u raznim drugim oblicima) izgleda da jeste i zanat, koji je potrebno sada primenjivati i u nekim novim okolnostima. Možda najviše zato što gomile novih medija, interneta, društvenih mreža, odnosno, novih načina da se pristupi čitaocu, gledaocu, slušaocu, zahtevaju gomile novih (ali dobrim delom izgleda i novih-starih) priča.

A i generecije se menjaju, svaka nova je drugačija na neki svoj način. Jedino što stvarno i izgleda da postoje neka unizverzalna zanatska pravila koja se mogu primenjivati manje-više jednako za sve.

koliko se baš ubija proces koji dovodi pisca do kretaivnosti

... a koji bi možda mogao da stvori i neke još uvek do sada ni na koj način neispričane priče.
kukusigameni kukusigameni 12:27 01.04.2018

Re: dobar blag

jinks


Ima jedna dobra fora kada pišeš scenario i došao si do neke tačke bez povratka. Ali, nešto škripi. Nešto nije kako treba. Ne sviđa ti se na primer linearnost u scenosledu.

Onda ispišeš scene na papiriće, razbacaš ih po stolu (podu) i pokupiš ih u neki slučajan scenosled. Ako je scenario dobar, mahom priča proradi.
narcis narcis 12:29 01.04.2018

Re: dobar blag

Opet, pisanje jeste zanat. U tom smislu, alatke su dobrodošle. Pitanje je koliko se tim postupkom zaista oslobađa prostor za kreativnost (što bi bila sjajna upotrebna vrednost), a koliko se baš ubija proces koji dovodi pisca do kretaivnosti.

pa ovo je pronađeno pre kompjuktora, po ameriki su poznati ti kursevi za kreativno pisanjegde se uči zanat. sad je to isto omogućeno ovim alatima. istokao fotošop i ostalo.
e sad i analogno su skribomani i ostali pisci u pokušaju zatrpaval sve i svašta svojim rukotvorinama.
ko ima talenat ovo će mu dobro doći, ko nema nema.
to je kao kad se pojavio corel i fotošop pa je svaka budala koja ume da koristi kompjuktor mislila da je grafičar-dizajner i umjetnik.
jednostavno tržište će da profiltrira.
kukusigameni kukusigameni 12:33 01.04.2018

Re: dobar blag

narcis


Ne znam, ja sam dovoljno star.

Vi mladi ćete već da se snađete.

narcis narcis 12:55 01.04.2018

Re: dobar blag

Vi mladi ćete već da se snađete.


docsumann docsumann 14:36 02.04.2018

Re: dobar blag

kukusigameni
jinks


Ima jedna dobra fora kada pišeš scenario i došao si do neke tačke bez povratka. Ali, nešto škripi. Nešto nije kako treba. Ne sviđa ti se na primer linearnost u scenosledu.

Onda ispišeš scene na papiriće, razbacaš ih po stolu (podu) i pokupiš ih u neki slučajan scenosled. Ako je scenario dobar, mahom priča proradi.


are you thinking in blocks?

pape92 pape92 13:13 01.04.2018

sve su to već predvideli...pisci :)

Kao klinac sam pročitao SF novelu u kojoj je glavni junak pisac. No, najbolje priče već uveliko pišu kompjuteri, jedina kvaka je da su ti kompjuteri skupi, pa malo ko može da ih priušti. Tako da junak piše iz glave, ali svoje priče prodaje izdavačima lažući da ih je napisao kompjuter, da bi postigao bolju cenu.

Ne sećam se naslova niti pisca.
jinks jinks 13:31 01.04.2018

Re: sve su to već predvideli...pisci :)

Negde sam ranije čuo ili pročitao da su u davnašnjim društvima ljudi koji su stvarali priče (mitove, legende, zakone, religije) oko kojih su se vrteli životi i istorije u početku smatrani stubovima zajednice, ali zatim i kraljevima, carevima ... pa čak i božanstvima, nakon nekoliko generacija.
narcis narcis 13:35 01.04.2018

Re: sve su to već predvideli...pisci :)

teško
Черевићан Черевићан 14:17 01.04.2018

програмирања замисли ,маам

ko ima talenat ovo će mu dobro doći, ko nema nema.

док појасни Програму се
да намеру Он разуме,
лаки роман, руком писан
сачиниће ....... ко то уме

п.с.
ајд',додуше Програм стваран
је за Оне...... ко не уме
nask nask 15:03 01.04.2018

AI vs Smisao

I, na kraju dolazi ključno pitanje - šta bi onda prema radu [1] u stvari i moglo da učini neku dramsku situaciju interesantnijom od drugih, a što bi programski algoritmi upravo i trebalo automatski da odrade.


Kada AI jednog dana bude u stanju da osmisli i ostvari recimo ovo



za mene lično neće viče postojati razlog da sledećeg jutra ustanem iz kreveta.
amika amika 21:03 01.04.2018

Вешто осмишљен наратив


A „konflikt", on, opet, izrasta iz vešto osmišljenog narativa, koji bi najbolje bilo...


И у томе јесте сва тежина и успех/неуспех писања, уз подразумевано познавање заната. Ако је прича добра, може се понегде и шлајфовати, ако је већ виђена или неприродно исфорсирана онда ни сва ова упутства, као ни слика доле, неће пкмоћи.



jinks jinks 07:56 02.04.2018

Re: Вешто осмишљен наратив

Ne znam ko je prvi osmislio gornju sliku prikaza strukture priče, ali ju je u principu koliko sam razumeo proslavio Džozef Kembel, kroz svoja dela o herojskim putovanjima.

Naime, Kembel je analizirao gomile mitova, legenda, kao i klasičnih i savremenih dela i došao do zaključka da bi u mnogima od njih mogla da se prepozna baš gornja struktura, koja se jednako ponavlja čak i među kulturama koje ni po kakvoj geografskoj ili vremenskoj logici ne bi trebalo da imaju veze jedna sa drugom.

Sad, ono što je još interesantno jesu naknadni pokušaji da se pronađe razlog šta je to u ljudima, ponekad čak razdvojenim i milenijumima i okeanima, što ih navodi da se svi jednako prepoznaju u Kembelovom karakterističnom putovanju junaka priče.

Inače, koliko sam razumeo, programi za digitalno pisanje priča idu prilično dalje od gornje opšte strukture priče, gde se svaka situacija u priči zasebno razrađuje i u zavisnosti od, ne znam, kako čitave priče, tako i od načina na koji je struktuirana svaka od scena zasebno.
myredneckself myredneckself 08:20 02.04.2018

Re: Вешто осмишљен наратив

Ali, postoji oblast za koju bi verovatno pomislili da je poslednja u kojoj bi tako nešto uopšte i bilo moguće, ona koja se uz još malo čega drugog toliko vezuje za same osnove ljudske prirode - pričanje priča. A upravo se tako nešto već uveliko i dešava...


Hehh, odvezali smo i oslobodili čudovište.
Kuda će nas to odvesti, kao i uvek reći će vreme.
Btw, bilo koji vid komunikacije među ljudima uključuje pričanje priča.
Čak je i reklama dobra priča, kad je dobro napravljena.







jinks jinks 08:48 02.04.2018

Re: Вешто осмишљен наратив

Kuda će nas to odvesti, kao i uvek reći će vreme.

To se izgleda odavno radi, samo je pitanje koliko su računari služili samo kao alatka prilikom pravljenja, ne znam, reklama, filmova, vesti, struktuiranja tekstova ili čak i pisanja, a koliko su u tome bili samostalni. Ili to tek sada možda počinju da postaju.
narcis narcis 10:19 02.04.2018

Re: Вешто осмишљен наратив

jednako ponavlja čak i među kulturama koje ni po kakvoj geografskoj ili vremenskoj logici ne bi trebalo da imaju veze jedna sa drugom.

zašto je to problem?
neke budale se nose mišlju da to što piramide postoje u egiptu i mexiku ,, i valjda još ponegde diljem geografskih širina znači da su nas posetili izvanzemaljci. zašt? kao odkud ljudima da naprave ista geometriska tela a da se nisu kontaktirali. bezveze, zar je tolko teško da se shvati da ljudski um svud na svetu funkcioniše isto, da ljudski um bilo gde zna za geometriska tela
i ako znamo da je piramida najstabilnija građevina, zašto je problem da su ljudi na različitim krajevima došli do istog zaključka? el nauka dokazala da je mozak funkcinalno i arhitektonski jednak kod svih homosappiensa isti da su tokovi misli isti, jeste i što bi onda geografija, boja kože i rasa tu nešto imali uticaja, nema razlog.
skoro pročitah nekubudalu antropološku koja se isčuđava kako su prvi ljudi umeli da pronađu i upotrebljavaju obsidijan za oštrice, kako su imali prilično ' sofisticirano' oružje i oruđe, a znamo da se ljudski mozak nije ništa bitno promenio, ni matreijalno, veći broj neurona, ni fizički , da je veći i teži, i da to znači da nam je tok i mogućnosti razmišljanja podjednak.
jedina prednost kouju mi imamo je iskustvo, iskustvo koje smo nasledili od njih i svih kasnijih generacija. to je naša prednost , a za tu prednost treba njima i svim predhodnim generacijama da zahvalimo a ne da ih smatramo glupljim.
čvrsto verujem da kad bi mogli da putujemo kroz vreme i odemo u osvit ljudske rase zmemo neko tek rođeno dete i prenesemo u naše vreme i odgajamo da nebi javila nikakva razlika od 'naše' dece i da bi to dete izraslo u sasvim normalnog odraslog čoveka koji se nipočemu nebi razikovao od 'ostalih nas'.
da se doeditujem
ti prvi ljudi su prvo što su uradili je da su pronašli tehnologiju, posle je sve bilo 'lako'.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana