Reč i slika| Životni stil

Teorija sreće

jinks RSS / 02.01.2018. u 12:17

sr1.jpg

Svi smo čuli za Alberta Ajnštajna, zar ne. I dok za jedne predstavlja otelotvorenje mnoštva genijalnih ideja, za druge je, opet, pojam razbarušenog naučnika i pop-zvezde. Neko će reći, lepo, ali - kakve to veze može da ima sa srećom. Pa, u stvari, i može, jer je, pored nadaleko poznate Teorije relativnosti, Ajnštajn ostao upamćen i po svojoj Teoriji sreće.

Naime, jedne kišovite novembarske večeri sa kraja dvadesetih godina prošlog veka g. Albert se sticajem okolnosti našao u tokijskom "Imperijal" hotelu, umoran od predavanja i - praznih džepova. Kada je shvatio da bi hotelskom konsijeržu koji mu je upravo doneo poruku trebalo da da napojnicu, a da je pritom švorc, snašao se tako što je na salveti ispisao svoju - Teoriju sreće. Savetovavši, pri tom, iznenađenog Japanca da bi napisano trebalo dobro da pričuva, pošto će sigurno u budućnosti biti vredno.

Decenije su prošle ispunjene ratovima, krizama, usponima i padovima, kroz koje je uporni Japanac pedantno čuvao naizgled neugledni komad hartije - uspevši čak i druge da ubedi da isto nastave sa jednakim entuzijazmom. Sve do 2017. Godine, kada je nepoznati vlasnik (po nekima Japančev nećak) uspeo da proda salvetu na aukciji za 1.56 mil. $. Dobro, nisam napomenuo i nevažnu sitnicu po kojoj je portir Ajnštajnu doneo telegram u kome ga obaveštavaju da mu je upravo dodeljena Nobelova nagrada, ali, šta sad. Uzgred, evo još malo proročkog Ajnštajna.

sr2.jpg

Sad, možda bi Ajnšajnov pokušaj bavljenja teorijom sreće, u stvari, mogao da predstavlja i mnogo zahtevniji naučni poduhvat u poređenju sa, na primer, i samom Teorijom relativnosti, pošto i sreća neretko ume da bude prilično relativna. Opet, drugi bi rekli da definisati sreću i nije baš toliko teško, te su se, shodno tome, pored Anjštajnove kroz istoriju javljale i mnoge druge teorije. Počev od religijskih, preko raznih literarnih, filmskih ili muzičkih, pa sve do njih nekoliko matematičkih i ekonomskih. Na primer, istraživači Univerziteta Pensilvanije navode sledeće tri tradicionalne Teorije sreće:

(i) Hedonistička teorija - pristup po kome je sreća stvar isključivo subjektivnog doživljaja, i ima je onoliko koliko trenutni osećaji zadovoljstva i užitka potiskuju osećaje nelagodnosti, patnje ili bola.

(ii) Teorija želja - koja podrazumeva da je neko srećan u meri u kojoj su i ispunjene njegove želje, šta god to taj neko želeo. Po tome bi, na primer, i sama Teorija hedonizma mogla da predstavlja podskup Teorije želja, ukoliko neko čezne i teži ka užicima koji potiskuju osećaje nelagodnosti i patnje. Opet, neko drugi bi mogao da poželi i nešto sasvim drugo.

(iii) Teorije objektivne liste - po kojoj se sreća identifikuje time koliko je neko uspeo u dostizanju određenih univerzalnih, po mnogima uistinu vrednih, životnih ciljeva (kao što su ljubav, porodica, zdravlje, prijateljstvo, obrazovanje, uspeh u karijeri, komfor, mirna savest, društvena odgovornost, ...).

Treći bi, opet, otišli dalje, rekavši da se pitanje sreće može svesti na manje-više dva osnovna pristupa - prvi, po kome se sreća sastoji od uzimanja iz okruženja, i drugog, gde je sreća u davanju. Opet, tu su i četvrti (gde bi ih verovatno moglo biti i još poprilično), po kojima se sreća u principu svodi na jedno - na manje ili veće odsustvo motivacije u čijem se centru isključivo nalazi nečiji ego.

sr3.jpg

Naravno, interesantne bi mogle biti i različite matematičke i ekonomske Teorije sreće. Dobro, matematičke ću za sada zaobići, gde bih iz mnoštva ekonomskih odabrao jednu, po mnogima, oca modernog liberalnog kapitalizma. Naime, radi se o Adamu Smitu, kome mnogi izgleda krajnje neopravdano i neosnovano učitavaju i spočitavaju u principu tuđe prilično surove životne stavove. Posebno one po kojima su sebičnost i težnja ka sitnosopstvenoj dobiti krajnje poželjni, kao i to da upravo oni i predstavljaju osnovnu pokretačku snagu kapitalizma. A Smit je, u principu govorio nešto sasvim drugo. Između ostalog i to da se bogatstvo nekog društva ne meri isključivo imovinom najimućnijih, već pre primanjima, odnosno, ekonomskom srećom onih kojih ima najviše - nižeg i srednjeg društvenog sloja.

Sad, šta je Smit uopšte i prepoznao u centru pojma "ekonomske sreće." Po njemu, jedan od osnovnih motiva pojedinca predstavlja težnja ka tome da njegovi postupci i život imaju određenog smisla, gde bi smisao mogao biti izvor sreće jednako koliko i besmisao može biti izvor nesreće. A po Smitu, jedno od osnovnih ishodišta smisla bi, u originalu, moglo biti i : "Not only to be loved, but to be lovely; or to be that thing which is the natural and proper object of love." Sad, neko će se možda zapitati kakve veze smisao i prethodni citat uopšte i mogu imati sa ekonomijom, ali izgleda da mogu. Uz dodatak

sr4.jpg

Na kraju, verovatno ste primetili da u tekstu, koji se u principu i tiče Ajnštajnove Teorije sreće, istu uopšte nisam ni naveo. Opet, kada se i pročita, mogla bi možda da zazvuči donekle i neuobičajeno, posebno ako se uzme u obzir da ju je napisao čovek u trenutku u kome je saznao da je postao dobitnik Nobelove nagrade:

"Miran i skroman život donosi više sreće nego potraga za uspehom, u kombinaciji sa stalnim nemirom."

Sad, možda bi nekome moglo pasti na pamet i to da sreća u stvari i nije u onome što je Ajnštajn napisao, već pre u tome da od ujaka nasledite salvetu na kojoj je to napisano, a koja pride vredi million i po dolara. Naravno, daleko od toga da je sve u novcu (mada nije zgoreg da se nađe pri ruci kada zatreba). U svakom slučaju, puno sreće, uspeha i zdravlja svima, po kojoj god i čijoj god Teoriji sreće to bilo. 

 

Tagovi



Komentari (32)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zilikaka zilikaka 12:55 02.01.2018

Nisam Ajnštajn ni Smit al mogu da probam

Uvažavajući sve navedene teorije, posebno ovu treću - objektivne liste, ja bih je skromno dopunila.
Ako se uspeh u dostizanju vrednosti meri skalom od 1 do 10, onda da ukupan zbir bude što je moguće veči, ali i da istovremeno zbir količnika koji prikazuju odnose svake od dodeljenih vrednosti bude što manji.

DAkle, jako je bitna ravnoteža il ravnomernost, kako god je shvatali.
jinks jinks 13:09 02.01.2018

Re: Nisam Ajnštajn ni Smit al mogu da probam

DAkle, jako je bitna ravnoteža il ravnomernost, kako god je shvatali.

Ako bi elemente liste (ili više njih) shvatili kao cilj ili ciljeve, a ravnotežu kao jedan od puteva ka cilju, onda bi došli do one lepe poslovice po kojoj "odredište samo po sebi i nije jedino bitno, već i put, odnosno, način na koji do odredišta stižemo."
zemljanin zemljanin 16:15 02.01.2018

Re: Nisam Ajnštajn ni Smit al mogu da probam

postoji samo ovaj jedan zivot, ostalo su samo nuspojave

PS. ako imas salvetu, mogu i da dopisem nesto
jinks jinks 16:17 02.01.2018

Re: Nisam Ajnštajn ni Smit al mogu da probam

PS. ako imas salvetu, mogu i da dopisem nesto

Otkud znaš, možda će u budućnosti na aukcijama biti dovoljni i ovi virtuelni papiri po kojima pišemo :)
docsumann docsumann 11:39 03.01.2018

Re: Nisam Ajnštajn ni Smit al mogu da probam

postoji samo ovaj jedan zivot, ostalo su samo nuspojave


sve postoji, pa tako i materija...

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:04 02.01.2018

Ајнштајн се роди!

"Miran i skroman život donosi više sreće nego potraga za uspehom, u kombinaciji sa stalnim nemirom."


а опет, да би обезбедио миран и скроман живот потребна је и потрага за успехом, што доноси онда немир, та два принципа се стално преплићу, без краја.
jinks jinks 13:12 02.01.2018

Re: Ајнштајн се роди!

Interesantan je i onaj jednostruki princip, po kome su srećni oni koji uspeju da primire ego.

Kako li tek u tom slučaju izgleda preplitanje mira i potrage za uspehom :)
49 41 49 41 13:17 02.01.2018

Re: Ајнштајн се роди!

Srđan Fuchs
"Miran i skroman život donosi više sreće nego potraga za uspehom, u kombinaciji sa stalnim nemirom."


а опет, да би обезбедио миран и скроман живот потребна је и потрага за успехом, што доноси онда немир, та два принципа се стално преплићу, без краја.
;i sudaraju.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:03 02.01.2018

Re: Ајнштајн се роди!

jinks
Interesantan je i onaj jednostruki princip, po kome su srećni oni koji uspeju da primire ego.

Kako li tek u tom slučaju izgleda preplitanje mira i potrage za uspehom :)


pa-а, primiriš ego ali si opet sam. nije to jedino pitanje tu. balans je sa voljenom osobom i klincima, s jedne, i uspehom sa druge strane. a često ova prva strana nije uvek oduševljena da odlaziš u drugu sferu, a nekada si prinuđen, da bi očuvao putanju uspeha. nekada nisi ni sam oduševljen, ja barem, da se razdvojim od sfere privatnosti da bih otišao u sferu uspeha. na neki način, to su kao misije kosmnoauta svaki put - svaki put žrtvuješ po česticu mikrokosmosa da bi na makropolju ostvario uspeh, a u svoj mali dom vratio mir i radost...
jinks jinks 22:05 02.01.2018

Re: Ајнштајн се роди!

Da, u pravu si. Što kažeš, jednostavno je bilo Ajnštajnu da tako nešto govori, on je ipak taj deo priče koji pominješ koliko sam razumeo razrešio na prilično radikalan način.

Mada, ko će ga znati.
mnenadic mnenadic 15:08 03.01.2018

Re: Ајнштајн се роди!

Vaistinu Ajnštajn se rodi.

grof_brankovich grof_brankovich 15:24 02.01.2018

Одличан текст... срећно

Charlie Chaplin

jinks jinks 15:47 02.01.2018

Re: Одличан текст... срећно

Hvala, takođe. Što se tiče smisla, možda mu i dođe kao jedna od onih najskupljih reči, kako za one koji je prodaju, tako i za sve ostale.
kick68 kick68 17:05 02.01.2018

Nije

Ajnstajn jedini:)

U svakom slučaju, puno sreće, uspeha i zdravlja svima, po kojoj god i čijoj god Teoriji sreće to bilo.

Hvala, sve najbolje takodje:)
pikuc pikuc 20:23 02.01.2018

Pozdrav

Srecan covek je ostvaren covek u vremenu i prostoru u kome zivi.
Taj isti covek, istog ostvarenja stavljen u drugo vreme i prostor moze biti nesrecan jer njegovo ostvarenje moze biti neprepoznato od ljudi toga prostora i vremena,
Jer sreca pojedinca je uslovljena priznanjem od grupe, postovanjem od grupe sto je zapravo ljubav.
Srecan covek je voljen covek.

Dakle, suma sumarum.
Sta je sreca?
Ona je odredjena od grupe ljudi jednog vremena i prostora, oni je zadaju onim sto oni sami Jesu.

jinks jinks 21:50 02.01.2018

Re: Pozdrav

Srecan covek je voljen covek.

Nešto slično je rekao i Adam Smit. Naravno, slažem se sa rečenim i bez obzira na A. Smita :)

Jer sreca pojedinca je uslovljena priznanjem od grupe, postovanjem od grupe sto je zapravo ljubav.

Zavisi i koje grupe. Postoje mnoge čije vam priznanje verovatno i nije neophodno kako bi bili srećni.
mnenadic mnenadic 20:31 02.01.2018

Pa gledaj

Sreća nije sredstvo niti cilj, već put. Prosto.

:)
jinks jinks 21:53 02.01.2018

Re: Pa gledaj

Kad već pominjete put, setih se poznate pesme "If" od R. Kiplinga [link]. A možda čak i ona, sa svom svojom težinom, u suštini govori i o sreći.
narcis narcis 21:59 02.01.2018

dobro

ima pun qrac tih teorija sreće a nijedan teorije nesreće, red bi bilo da neki ajnštaj ili svajnštajn napiše i tu teoriju nesrećedokle više da se ta sreća qrči pred nesrećom svojim teorijama, to nesreću jadnu čini vrlo nesrećnom.
jinks jinks 22:03 02.01.2018

Re: dobro

Pa, dobro, najmanje jedna od gornjih teorija upućuje i na to kako biti što nesrećniji.

Koliko sam razumeo, pustite na volju svojoj sujeti, narcizmu (ovo nema veze sa vama, naletelo samo od sebe :) ili egocentričnosti i eto nesreće na sve strane ... i drugima oko vas, ali i vama samima.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:08 02.01.2018

Re: dobro

Koliko sam razumeo, pustite na volju svojoj sujeti, narcizmu (ovo nema veze sa vama, naletelo samo od sebe :) ili egocentričnosti i eto nesreće na sve strane ... i drugima oko vas, ali i vama samima.

ja nisam za to da se svoj ego napušta sasvim - čak mislim i da ovi koji tvrde da su obuzdali svoj ego jednostavno lažu, lažu sebe pa i druge. to se vidi na fizionomijama lica takvih ljudi... no ego, u društvu drugog ega, po mogućstvu u ljubavnoj relaciji, sa čoporom malih egiška okolo, i stabilnim finansijskim planom koji to sve podržava, mogućnost da se dostojanstveno i mirno živi, to je već druga realnost.
narcis narcis 22:08 02.01.2018

Re: dobro

jinks
Pa, dobro, najmanje jedna od gornjih teorija upućuje i na to kako biti što nesrećniji.

Koliko sam razumeo, pustite na volju svojoj sujeti, narcizmu (ovo nema veze sa vama, naletelo samo od sebe :) ili egocentričnosti i eto nesreće na sve strane ... i drugima oko vas, ali i vama samima.

ma znam ja kako da budem nesrećan, al voleo bi da to neko uvije u filosofsku artiju i lupi pečat, pa da mogu da se žalim.
jinks jinks 22:10 02.01.2018

Re: dobro

ja nisam za to da se svoj ego napušta sasvim - čak mislim i da ovi koji tvrde da su obuzdali svoj ego jednostavno lažu, lažu sebe pa i druge.

Naravno, to je verovatno potpuno besmisleno, a i nemoguće. Ali što kaže gore i zlikaka, u svemu je tome izgleda ipak potreban i nekakav oblik ravnoteže.
jinks jinks 22:19 02.01.2018

Re: dobro

ma znam ja kako da budem nesrećan, al voleo bi da to neko uvije u filosofsku artiju i lupi pečat, pa da mogu da se žalim

G.Cross G.Cross 23:12 02.01.2018

Osvajanje srece

Lep post, narocito u vreme kad jedni drugima zelimo toliko srece.

Ova jednacina Ego=1/Knowledge je tacna ali nema nikakve veze sa srecom.
Srei sam srecne ljude sa ogromnim egom I nesrecne. Znanje takodje nema nikakve veze sa srecom.

Sto reko jedan moj drug Bertnard "Sreca se osvaja".

Lenjivci koji cekaju da budu srecni nikada to nece biti.

Sreca se osvaja.

Having all that sad Srecna vam svima nova godina.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:30 03.01.2018

Re: Osvajanje srece

G.Cross


Having all that sad


дон'т би сед, Сергеј.
jinks jinks 09:16 03.01.2018

Re: Osvajanje srece

Ova jednacina Ego=1/Knowledge je tacna ali nema nikakve veze sa srecom.
Srei sam srecne ljude sa ogromnim egom I nesrecne. Znanje takodje nema nikakve veze sa srecom.

Sto reko jedan moj drug Bertnard "Sreca se osvaja".

Da. Mada, možda je i problem što se u različitim kontekstima pod egom, ili čime već, podrazumevaju različite stvari. Opet, ne verujem da ego u nekom svom osnovnom značenju (verovatno i ne baš onom koje je i Ajnštajn u svojoj izreci podrazumevao, a koje se često inače i podrazumeva) ne može nikako imati veze sa srećom.

Zamislite da je rekao Ego=mc^2, koja bi tek onda zabuna nastala :)
Черевићан Черевићан 02:45 03.01.2018

среће путева у исчек.....ајмо

zahtevniji naučni poduhvat

можда Срећа у лутању своме
баш набаса мене ...у исчеку ,
док глуварим без некога плана
ко зна и ја тад покупим неку,

п.с.
али немој Срећу поредити
јер
никада срећан нећеш бити

jinks jinks 09:06 03.01.2018

Re: среће путева у исчек.....ајмо

али немој Срећу поредити
јер
никада срећан нећеш бити

Када се срећа по редовима броји
којих без почетака и крајева нема,
сва срећа би ваљда
оном првом била
што негде ниже у реду не стоји.

Шта ће икоме таква срећа :)
docsumann docsumann 11:59 03.01.2018

interresantan


je sreća fenomen.
al nekako je opet isuviše antroponumerična...

neam pojma, meni je bila zanimljiva kao tema, dok sam se bavio poezijom




LJUDI , SUDBINE , SNOVI , NADE I SREĆE


vrijedni ljudi mnogo rade
mnogi ljudi ne rade ništa
a na kraju im se svima snovi ostvaruju
ili ne ostvaruju

to zavisi

i to od stvari koje ne zavise niodčega




ČETIRI PUTA NIŠTA


kao što svjetlost nema sjenku
tako ni novac nema cijenu
i mnogi nemaju sreće
kao što ima i vedrih dana




KVAR NA HOROSKOPU


rođeni pod srećnom zvijezdom
pod njom i nastradaju
mada postoje i druge mogućnosti
drugi koncepti
druga objašnjenja





jinks jinks 12:11 03.01.2018

Re: interresantan

vrijedni ljudi mnogo rade
mnogi ljudi ne rade ništa
a na kraju im se svima snovi ostvaruju
ili ne ostvaruju

to zavisi

i to od stvari koje ne zavise niodčega

Dobro, ponekad delom zavisi i od toga da li šef navija za Zvezdu ili za Partizan :)

rođeni pod srećnom zvijezdom
pod njom i nastradaju

Što reče juče glavni negativac u jednom od SF filmova koje su na kablovskoj puštali za praznike: "Ono što najviše voliš, isto je ono što ti i dođe glave."
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:29 03.01.2018

Re: interresantan

Среча је when the dreams come true!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana