Ekonomija| Film| Literatura

Zlato iz Oza

jinks RSS / 01.12.2017. u 12:07

oz1.jpg

Malo je onih koji nikada nisu čuli za „Čarobnjaka iz Oza" ili bar delom nisu odgledali čuvenu holivudsku adaptaciju ove knjige. Setićete se, verovatno, i Kanzasa koji više nije u Kanzasu, uplašenog lava, dobrih i zlih veštica, kao i Mančkina koji veselo skakuću po putu popločanom zlatnim ciglama. Sad, na stranu i kuriozitet po kome „Čarobnjak iz Oza", u stvari, predstavlja i prvi holivudski spektakl snimljen u Tehnikoloru, poznat i po, za američke prilike možda donekle i neprimerenoj rečenici: „Ne postoji mesto na svetu kao što je dom" (mislim, ako se uzme u obzir činjenica da godišnje iz ostatka sveta uvoze na stotine hiljada radnika svih mogućih struka). Ipak, blog je o nečem sasvim drugom.

Jer, knjiga „Čarobnjak iz Oza" u originalu, po nekima, uopšte i nije nastala kao dečje štivo, već pre kao reska i opora politička satira na temu koja daleko prevazilazi granice SAD. Sad, ovde bi kolege blogeri ekonomisti bili od velike pomoći, pošto se radi o čuvenom Zlatnom standardu. Naime, po njemu bi države mogle da emituju novac samo u količinima koje mogu pokriti svojim zlatnim rezervama. Sad, sve bi to, naravno, dodatno moglo da doprinese njihovom kredibilitetu i finansijskoj stabilnosti, ali, opet, sa druge strane može izazvati i velike probleme - jer, šta ako su nekoj ekonomiji (kako bi ostala likvidna i dalje napredovala) potrebne količine novca koje znatno prevazilaze njene zlatne rezerve.

oz2.jpg

Uprkos svemu, Zlatni standard je ipak uspeo da opstane kao finansijski obrazac koji je vekovima vladao svetom. A, u njemu su zemlje koje poseduju značajnije zlatne rezerve (ali neretko i neki drugi subjekti) vladale likvidnošću kako svojih, tako dobrim delom i mnogih drugih ekonomija. Sad, veliku krizu nelikvidnosti, izazvanu tokom 19. veka nedostatkom dovoljnih količina zlata (pa samim tim i Zlatnim sandardom), SAD su pokušale da reše uvođenjem srebrnog novca, odnosno, novim vidom Srebrnog standarda (za koji su imali dovoljno lokalnog srebra). Što je izazvalo velike turbulencije na njihovoj političkoj sceni, gde su na jednoj strani bili moćni predstavnici međunarodnog kapitala - zagovornici Zlatnog standarda - dok su na drugoj bili lokalni tribuni, zagovornici Srebrnog u kombinaciji sa Zlatnim standardom. I upravo ta burna višedecenijska politička borba u SAD, po nekima, i predstavlja okosnicu priče „Čarobnjak iz Oza".

oz3.jpg

Uprošćeno, akteri priče (u njenoj alegorijskoj varijanti) bi mogli da budu sledeći:

(i) Doroti predstavlja naivan američki narod, koja u svojim, originalno u knjizi srebrnim cipelama (što bi mogla da bude metafora za Srebrni standard) pokušava da pronađe izgubljeni dom.

(ii) Put od žutih cigala kojim je popločan čitav Oz predstavlja međunarodni Zlatni standard, koji vodi do zelenog Smaragdnog grada. A on bi, između ostalog, mogao da simboliše i zeleni papirni novac koji pretenduje da svojom „virtuelnom" vrednošću preuzme ulogu zlata. Sad, Smaragdnim gradom vlada manipulativni čarobnjak, koji pre svega putem medija i propagande, pa samim tim i  neizbežnih PR-ova (između ostalih, letećih majmuna i loših veštica), pokušava da pomoću Zlatnog standarda uspostavi kontrolu nad centralizovanim globalnim tržištem novca.

(iii) Zarđali Limeni čovek predstavlja metalurške radnike koji su masovno otpuštani zbog krize nelikvidnosti, izazvane u SAD nedostatkom zlata, krajem 19. veka.

(iv) Strašilo predstavlja siromašne farmere centralnog zapada SAD jednako pogođene usporenim tokom novca, dodatno pojačanim užasnim sušama koje su se u tim vremenima često događale.

(v) Plašljivi Lav ima čak i ime i prezime, Vilijam Dženings Brajan (demokratski kandidat za predsednika u više navrata), koji je karijeru izgradio borivši se protiv Zlatnog, a u korist Srebrnog standarda. Naime, njemu je Frenk Baum, autor „Čarobnjaka iz Oza" između ostalog zamerao nedostatak hrabrosti i nedoslednost.

oz4.jpg

Naravno, tok filma i knjige, kao i njegovo poređenje sa realnim događajima i likovima iz američke politike druge polovine 19. ali i dobrog dela 20. veka daleko prevazilaze okvire ovog bloga. Napomenuću samo neke od osnovnih crta:

(i) Knjiga bi mogla da ilustruje u kojoj meri finansijski sektor ima uticaja na politiku, u ovom slučaju SAD, toliko da se mnoge od manjih ili većih turbulencija kroz istoriju mogu dobrim delom upravo i pripisati sudarima određenih suprotstavljenih finansijskih tabora (u ovom slučaju zlatnog i srebrnog).

(ii) Takođe, pokazuje koliko likvidnost, u stvari, predstavlja jedan od klučnih parametara neke ekonomije. Odnosno, koliko se jedna od osnovnih funkcija države i banaka upravo i sastoji u tome da obezbede likvidnost novčanih tokova (jer je, po nekima između ostalih i sam Socijalizam kalirao, što u Rusiji što šire, zato što na kraju tako nešto nije uspeo da obezbedi).

Sad, čitava je ova priča možda delom upravo i dobila potvrdu u, za mnoge neprimetnom, a po dometima i posledicama verovatno i jednom od najvažnijih događaja 20. veka. Onom po kome su 1971. SAD konačno, pod vođstvom Ričarda Niksona, u potpunosti napustile Zlatni standard i prešle na „fiat" režim finasijskog funkcionisanja (u kome količina novca u opticaju nije vezna ni za kakav oblik imovine, pa samim tim ni za raspoložive količine zlata ili srebra). A po nekima upravo tome dobrim delom i dugujemo, između ostalog, i ogromne kvantne tehnološke skokove koji su se desili u mnogim oblastima nakon 1971. (kompjuteri, internet, komunikacije, finansije, industrija, transport, medicina, materijali, politika, mediji, marketing, ...).

oz5.jpg

Opet, neki bi rekli da se upravo danas dešava i nešto u tom smislu potpuno novo, ali na određeni način, ipak, donekle i već viđeno. To da se Zlatni standard ponovo, u nekom novom ruhu, vraća na svetsku finansijsku scenu. Što bi moglo da znači da bi era Rokfeler petrol dolara iz 1971. polako mogla da počne da ustupa značajniji deo globalne finansijske scene nekom novom zlatnom dobu zlata Rotšilda. 

Na kraju, čitava ova priča možda sama po sebi i nije toliko interesantna, koliko ideja da mnoge popularne i poznate priče i bajke, mitovi ili legende u stvaru u korenu imaju i neku realnu, neretko tešku, a ponekad i nerešivu, političku ili drugu onovremsku ili ovovremsku temu i dilemu.

Na primer, u slučaju SAD, možda i onu večitu dilemu da li da budu globalna sila (zlatni), ili da se ponašaju izolacionistički (srebrni standard).

 



Komentari (79)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

c_h.arlie c_h.arlie 12:15 01.12.2017

Sećanje ...

Jedino čega se sećam iz Oza je limeni čovek - i to nejasno.
Da li je moguće da je Oz negde na oblacima ili sam čak i to zaboravio ?!
jinks jinks 12:20 01.12.2017

Re: Sećanje ...

Po pomenutoj političkoj alegoriji limeni čovek predstavlja čitav metalurški US kompleks koji je zapao u veliku krizu krajem 19. veka, između ostalog i zbog manjka novca u opticaju u američkoj ekonomiji.

Sad, što po F. Baumu, piscu "Čarobnjaka", Limeni čovek nije imao srce, ne znam ... možda bi se dalo zaključiti namenskim čitanjem knjige. Sa druge strane, nezaobilazna kantica sa uljem koju je Limeni čovek na sebi stalno nosio, po zagovornicima alegorične varijante knjige, direktna je asocijacija na problem likvidnosti US ekonomije kojim se knjiga bavi.
nsarski nsarski 12:59 01.12.2017

Kako bi u ovaj kontekst

smestio pojavu i neverovatni uspon Bitcoina i ostalih kriptovaluta?

Neko mi nedavno reče da je potraga za bitcoinom slična rudarstvu za zlatom ili dijamantom. Mislim, sa pojavom virtuelne stvarnosti, nije čudo da se pojavio i virtuelni "novac", zar ne?
c_h.arlie c_h.arlie 13:03 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

nsarski
smestio pojavu i neverovatni uspon Bitcoina i ostalih kriptovaluta?

Neko mi reče nedavno, da je potraga za bitcoinom slična rudarstvu za zlatom ili dijamantom. Mislim, sa pojavom virtuelne stvarnosti, nije čudo da se pojavio i virtuelni "novac", zar ne?

Meni to sa bitkoinom nije jasno.
Juče mi jedan drugar rekao da ljudi imajujući tu kriptovalutu - imaju stvarne pare.
O čemu se to radi ?
Kakva prevara stoji iza toga ?
Kažu stručnjaci da se najviše para na svetu obrne u trgovanju drogom, potom sportskom opremom, te potom naoružanjem.
Kako je moguće da ta kriptovaluta tako brzo raste i da ljudi koji je imaju na svojim računima imaju realne novce ?
O čemu se tu radi ?
jinks jinks 13:04 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

nsarski
Kako bi u ovaj kontekst smestio pojavu i neverovatni uspon Bitcoina i ostalih kriptovaluta?

Pre neki dan uzeo knjigu "Bitcoin for dummies" da pogledam o čemu se radi, baš u tom kontekstu koji pominješ (nadam se da smem na ti :). Ne znam, možda otuda i ovaj blog.

Super pitanje ... mislim da bi baš bilo interesantno čuti nekog ko bi umeo stvarno na njega i da da pravi odgovor.

p.s.

Koliko sam razumeo, iza stvarne vrednosti bitcoina stoji realan asset - procesorsko vreme i energija utrošena da se oni "izrudare" ... pa se valjda dalje ide od toga, kao osnovice nekakve univerzalne valute.

E sad, pošto bi valjda procesorsko vreme (i sve vezano za njega, ... struja, hardver, softver, ...) trebalo da budu univerzalno samerljive vrednosti i veličine ... eto možda i nekog novog Zlatnog standarda.
c_h.arlie c_h.arlie 13:11 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

jinks
Baš pre neki dan uzeo knjigu "Bitcoins for dummies" da pogledam o čemu se radi, baš u tom kontekstu koji pominješ (nadam se da smem na ti :). Ne znam, možda otuda i ovaj blog.

Super pitanje ... mislim da bi baš bilo interesantno upoznati nekog ko bi umeo stvarno na njega i da da pravi odgovor.

Koliko sam razumeo, iza stvarne vrednosti bitcoina stoji realan asset - procesorsko vreme i energija utrošena da se oni "izrudare" ... pa se valjda dalje ide od toga, kao osnovice nekakve univerzalne valute.

E sad, pošto bi valjda procesorsko vreme (i sve vezano za njega, ... struja, hardver, softver, ...) trebalo da budu univerzalno samerljive vrednosti i veličine ... eto možda i nekog novog Zlatnog standarda.

Jedina stvarna vrednost može biti ekstremno povećanje tražnje za superkompjuterima, te energijom za njihovo napajanje i sistemima za njihovo hlađenje.
No, svejedno - ja mislim da su to samo opscene, a da neki konkretni čike u Ameriki nešto petljare.
nsarski nsarski 13:14 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Koliko sam razumeo, iza stvarne vrednosti bitcoina stoji realan asset - procesorsko vreme i energija utrošena da se oni "izrudare" ... pa se valjda dalje ide od toga, kao osnovice nekakve univerzalne valute.


Pa, recimo, čuo sam da se sada serveri za "kopanje" bitcoina grade u Finskoj ili Mongoliji jer je tamo hladno - štede na struji potrebnoj za hlađenje procesora (a i struja, sama po sebi, je tamo jeftinija). Zidaju se čitave zgrade i kuće u okolini.
jinks jinks 13:14 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

c_h.arlie
Kako je moguće da ta kriptovaluta tako brzo raste i da ljudi koji je imaju na svojim računima imaju realne novce ?

A i pitanje da li se rudarenje bitcoinsa porezuje na ikakav način.

Na stranu koliko je isplativo ili ne konvertovati druge valute u njega, štedeti u bitcoinsima, ili u njima uzimati kredite (ukoliko to uopšte trenutno i postoji).
jinks jinks 13:16 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

nsarski
Pa, recimo, čuo sam da se sada serveri za "kopanje" bitcoina grade u Finskoj ili Mongoliji jer je tamo hladno - štede na struji potrebnoj za hlađenje procesora (a i struja, sama po sebi, je tamo jeftinija). Zidaju se čitave zgrade i kuće u okolini.

Bila je pre neki dan vest baš na B92 o tome kako je u nekom gradu, da li u Rusiji, Azarbejdžanu ili gde već ... struja iz određenog razloga 4 puta jeftinija nego u okruženju, i kako je to jednovremeno trigerovalo veliki broj ljudi da baš tamo instaliraju bitcoin rudarske kopove.
c_h.arlie c_h.arlie 13:19 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

nsarski
Koliko sam razumeo, iza stvarne vrednosti bitcoina stoji realan asset - procesorsko vreme i energija utrošena da se oni "izrudare" ... pa se valjda dalje ide od toga, kao osnovice nekakve univerzalne valute.


Pa, recimo, čuo sam da se sada serveri za "kopanje" bitcoina grade u Finskoj ili Mongoliji jer je tamo hladno - štede na struji potrebnoj za hlađenje procesora (a i struja, sama po sebi, je tamo jeftinija). Zidaju se čitave zgrade i kuće u okolini.

Ma, meni je to sa bitkoinom ludost po sebi.
Još sumanutije trošiš energetske resurse da bi snabdeo energijom kompjutere koji radeći na hiperklokovima imaju veće gubitke u prekidačkom radu tranzistora nego u aktivnom području (jer kroz aktivno područje tranzistori samo protrče) te se više greju, te potom trošiš energetske resurse da iste ohladiš.
Mislim - ludost po sebi. Mnogo veća ludost nego naše prepirke ne blogu.
Tu je verovatno neka petljavina zločestih čika.
Milane Novkoviću, gde si sada kada je najpotrebnije ?!
alselone alselone 13:22 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Koliko sam razumeo, iza stvarne vrednosti bitcoina stoji realan asset


Iza bitkoina, kao i iza dolara ili evra, ne stoji realan aset, nego vera.

osnovice nekakve univerzalne valute.

Valute vise nemaju osnovice.

Bitkoin i ima toliku vrednost (izmedju ostalog) zato sto mnogo ljudi veruje u njega.
jinks jinks 13:27 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Iza bitkoina, kao i iza dolara ili evra, ne stoji realan aset, nego vera.

Dobro, možda delom vere i u to da će procesorsko vreme (u hardverskom i softverskom smislu) predstavljati određenu univerzalnu vrednost u bližoj ili daljoj budućnosti.

Valute vise nemaju osnovice.

Da to je pomenuti "fiat" princip, koji važi zadnjih nekoliko decenija (u SAD od 1971).

p.s.

Ovo o bitkoinu pišem nakon letimičnog i površnog uvida u priču, daleko da išta posebno o tome znam.
alselone alselone 13:29 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Dobro, možda delom vere i u to da će procesorsko vreme (u hardverskom i softverskom smislu) predstavljati određenu univerzalnu vrednost u bližoj ili daljoj budućnosti.


Ma kakvi. To procesorsko vreme je potroseno, nije rezervisano pa da moze kasnije da se koristi. Nema univerzalne vrednosti vise, samo vere da nesto mozes da zamenis za nesto drugo.
jinks jinks 13:32 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Ma kakvi. To procesorsko vreme je potroseno, nije rezervisano pa da moze kasnije da se koristi. Nema univerzalne vrednosti vise, samo vere da nesto mozes da zamenis za nesto drugo.

To jeste.

Edit:

Dobro, ali zar nije i rad kopača zlata i srebra na određeni način već jednom potrošen i nije rezervisan da bi mogao kasnije za nešto drugo da se koristi.
alselone alselone 13:43 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Dobro, ali zar nije i rad kopača zlata i srebra na određeni način već jednom potrošen i nije rezervisan da bi mogao kasnije za nešto drugo da se koristi.


TAko je. Ali zlato mozes da iskoristis da napravis nesto, lepo je, dobar provodnik itd. Zato je zlato fizicka valuta. Dolar mozes jedino da iskoristis fizicki da se ugrejes ako ga zapalis. Bitkoin ni to.

Novac je vera i nista drugo. Seti se samo kako je deda Avram resio inflaciju. Samo verom. Odstampali su nove pare i rekli "ovo vredi". I ljudi su poverovali. U ekonomiji se nista nije promenilo, Srbija je i dalje bila u buli.

jinks jinks 13:49 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Ali zlato mozes da iskoristis da napravis nesto, lepo je, dobar provodnik itd. Zato je zlato fizicka valuta.

Da, to si u pravu.

Što kažeš oko veze između ekonomije i vere ... negde sam pročitao da čitava priča oko berze u suštini i nema neke posebne logike, već da se u principu bazira na uverenjima igrača o tome šta koju firmu, aset ili valutu čeka u budućnosti.
c_h.arlie c_h.arlie 14:03 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

alselone
Dobro, ali zar nije i rad kopača zlata i srebra na određeni način već jednom potrošen i nije rezervisan da bi mogao kasnije za nešto drugo da se koristi.


TAko je. Ali zlato mozes da iskoristis da napravis nesto, lepo je, dobar provodnik itd. Zato je zlato fizicka valuta. Dolar mozes jedino da iskoristis fizicki da se ugrejes ako ga zapalis. Bitkoin ni to.

Novac je vera i nista drugo. Seti se samo kako je deda Avram resio inflaciju. Samo verom. Odstampali su nove pare i rekli "ovo vredi". I ljudi su poverovali. U ekonomiji se nista nije promenilo, Srbija je i dalje bila u buli.


Zlato nije loš provodnik, no od zlata su bolji provodnici bakar, te srebro --- kao najbolji provodnik.
U tom smislu (provodnosti) bi bilo najbolje da su se odlučili za srebro.
A mogli su i za aluminijum koji je neznatno lošije provodnosti od zlata.
Zlato se koristi podosta u elektronici više radi svojih inertnih svojstava, odnosno, nesklonosti ka hemijskim reakcijama i lakoj obradi, pošto je meko - a još uvek je pristojan provodnik.
Черевићан Черевићан 15:29 01.12.2017

шала збрадом ...а у вези

Koliko sam razumeo, iza stvarne vrednosti bitcoina stoji realan asset

Mujo otišao da po Europi zaradi nešto para i vrati se on za pola godine pun para, mercedes, zlatni sat ... Sjedne on u kafanu, naruči rundu za sve, pa mu priđe Haso i upita:- Bolan Mujo, kako si zaradio tolke pare? Mujo otpije gutljaj:- Na kartama, jarane, na kartama ...Haso ga zbunjeno pogleda:- Mujo, bolan, ti pojma o kartanju nemaš, jedva si pravila naučio? Mujo se nasmije:
- Vid' vamo, jarane ... sjeo ja da kartam s Englezima pokera, tip preko puta mene kaže da ima poker baba. ja ga pitam da mi pokaže karte, a on će men' da je to džentlmenska igra u kojoj se igra na poštenje i savjest ...Haso i dalje zbunjen:- I? Mujo slegne ramenima:- Da znaš kako me onda krenulo ....

jinks jinks 15:38 01.12.2017

Re: шала збрадом ...а у вези

Teško da to može biti onaj isti Mujo koji na pitanje "Tko je?" odgovara "Tmujo" :)
zemljanin zemljanin 15:41 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

pre par godina, prodajem ja teleskop koji nisam vise koristio I tako mi se izmedju ostalih, javi I decko sa NZ ... sve u svemu klinac zaljubljenik u astronomiju I svaki dan mi slao mailove I molbe da mu ga prodam ali ima jako malo para pa bi platio bitkoinom ... I nekako mi je bio drag ali mi je to bilo kao da mu poklanjam a nije bas jeftina stvar ... uglavnom dobijem mail od njega koji me nekako asocirao na dane kad bih uradio sve samo da imam moj teleskop I tako ja to odlucim, on meni bitkoine uz objasnjavanje sta I kako, ja njemu teleskop ... I vremenom sam I zaboravio na to ... elem pre par meseci se javi I nakon toga dodje sa devojkom do nas ... sad je neki milioner, nakupovao I brdo opreme, upisao astronimiju na univerzitetu ... I dosao da mi se zahvali, prvo zbog teleskopa a drugo jer je tada hteo da odustane od rudarenja ali kad je dobio nagradu za taj svoj posao onda je nastavio dalje ... cuda se ipak desavaju
tadejus tadejus 15:45 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

alselone
Odstampali su nove pare i rekli "ovo vredi". I ljudi su poverovali. U ekonomiji se nista nije promenilo, Srbija je i dalje bila u buli.


ne baš.. u pitanju je bila ponude koju su ograničili umjesto da štamparija radi u tri smjene..
inače bi vjera brzo usahla..
tadejus tadejus 15:46 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

alselone

Bitkoin i ima toliku vrednost (izmedju ostalog) zato sto mnogo ljudi veruje u njega.


ne baš, mnogo ljudi vjeruje da ima dovoljno ljudi koji vjeruje te da će ako se prestane vjerovati oni biti među prvima koji će prestati..
tadejus tadejus 15:47 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

tadejus
alselone

Bitkoin i ima toliku vrednost (izmedju ostalog) zato sto mnogo ljudi veruje u njega.


ne baš, mnogo ljudi vjeruje da ima dovoljno ljudi koji vjeruje te da će ako se prestane vjerovati oni biti među prvima koji će prestati..

ima razlike..
alselone alselone 15:49 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

alselone alselone 15:49 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

tadejus
tadejus
alselone

Bitkoin i ima toliku vrednost (izmedju ostalog) zato sto mnogo ljudi veruje u njega.


ne baš, mnogo ljudi vjeruje da ima dovoljno ljudi koji vjeruje te da će ako se prestane vjerovati oni biti među prvima koji će prestati..

ima razlike..


Pocela si i sebe da ispravljas. E, to je uspeh.
alselone alselone 15:50 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

inače bi vjera brzo usahla..

Da, ali je ona bila inicijalni potez. Ali dobro, da ne nastavljam, da ne udjem u beskonacni krug merenja kome je veci. Tebi je.
nsarski nsarski 16:09 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Iza bitkoina, kao i iza dolara ili evra, ne stoji realan aset, nego vera.

Pre par godina je neko na blogu linkovao ovaj film. Predlažem gledanje.

docsumann docsumann 16:50 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst


tadejus tadejus 18:33 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

alselone
inače bi vjera brzo usahla..

Da, ali je ona bila inicijalni potez. Ali dobro, da ne nastavljam, da ne udjem u beskonacni krug merenja kome je veci. Tebi je.


Ne znam stvarno otkud ti ideja da bi ti samnom trebao mjeriti dal je tvoj veći po pitanjima monetarne ekonomije..
Šta bi rekao da ja tebe ispravljam na pitanjima energetike..
Jbg..
I onda kažeš nisi ti balkanac.. Ma kaki..
c_h.arlie c_h.arlie 19:59 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

tadejus
alselone
inače bi vjera brzo usahla..

Da, ali je ona bila inicijalni potez. Ali dobro, da ne nastavljam, da ne udjem u beskonacni krug merenja kome je veci. Tebi je.


Ne znam stvarno otkud ti ideja da bi ti samnom trebao mjeriti dal je tvoj veći po pitanjima monetarne ekonomije..
Šta bi rekao da ja tebe ispravljam na pitanjima energetike..
Jbg..
I onda kažeš nisi ti balkanac.. Ma kaki..

E, sada !
Mislim, porediš energetiku sa tom strukom punom vradžbina.
tadejus tadejus 21:24 01.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

c_h.arlie

E, sada !
Mislim, porediš energetiku sa tom strukom punom vradžbina.


Pa kad se lijepo vidi da u plećku da čita ne umije, prebranac da baci ne zna, a kokošije nogice da i ne pominjem..
Pa mora neki red da se zna, sam kažeš
nask nask 22:34 01.12.2017

Some say

kad bi bitkoin rudarenje bila država onda bi zauzela 61. mesto na svetu po potrošnji električne energije.

BTW Srbija je 63.

Meni to sa bitkoinom u poslednih par meseci sve više liči na

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:06 02.12.2017

Замена

Стари бесмислени идол је замењен новим бесмисленим идолом.
antioksidant antioksidant 19:07 02.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

jinks
Ma kakvi. To procesorsko vreme je potroseno, nije rezervisano pa da moze kasnije da se koristi. Nema univerzalne vrednosti vise, samo vere da nesto mozes da zamenis za nesto drugo.

To jeste.

Edit:

Dobro, ali zar nije i rad kopača zlata i srebra na određeni način već jednom potrošen i nije rezervisan da bi mogao kasnije za nešto drugo da se koristi.

poenta je u ogranicenosti resursa (zlata ili kriptovalute). ne moze se pojaviti iz vakuma u delicu sekunde. to mu daje osnovu nakojoj se gradi cena koja je posledica ocekivanja (da ce ga vise ljudi pozeleti nego sto ce ga neko izrudariti).
jinks jinks 19:18 02.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

poenta je u ogranicenosti resursa (zlata ili kriptovalute). ne moze se pojaviti iz vakuma u delicu sekunde. to mu daje osnovu nakojoj se gradi cena koja je posledica ocekivanja (da ce ga vise ljudi pozeleti nego sto ce ga neko izrudariti).

Tako sam i razumeo potrebu da se i kriptovaluta na određeni način, po određenom algoritmu izrudari.

Takođe, mislim da sam možda čuo baš ovde na blogu, ili negde drugde, to da je zlato milenijimima opstalo kao merilo vrednosti, kako zbog svoje intertnosti, retkosti ili upotrebne vrednosti, tako i zbog toga što je vrednost rada koji je potrebno uložiti kako bi se izrudarilo, ne znam, 100 grama zlata tu negde, u svim vremenima i civilizacijama. Dobro, sigurno sa određenim oscilacijama, ali moguće manjim nego kada su drugi proizvodi i usluge u pitanju.

Otuda sam tu univerzalnu vrednost rada potrebnog da se izrudari zlato i povezao sa univerzalno (u svim budućim vremenima i na svim meridijanima) razumljivom vrednošću procesorskog rada potrebnog kako bi se izrudarila kriptovaluta.
zemljanin zemljanin 20:09 02.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Otuda sam tu univerzalnu vrednost rada potrebnog da se izrudari zlato i povezao sa univerzalno (u svim budućim vremenima i na svim meridijanima) razumljivom vrednošću procesorskog rada potrebnog kako bi se izrudarila kriptovaluta.

jedan moj poznanik je imao dobro tumacenje kriptovaluta I zlata a ono se sustinski svodi na to da su kriptovalute OK sve dok za njih moze da se kupi zlato danas ... jer vec sutra, zlato malo sastruzes I kupis hleba a kriptovalute ce mozda postojati i sutra a mozda ne ...

EDIT. a kada pricamo o vezi knjiga I realnog, vredi spomenuti i Alisu u zemlji cuda koju svi znaju kao lepu bajku a pisana je zarad neceg drugog
mirelarado mirelarado 16:10 03.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

zemljanin
a kada pricamo o vezi knjiga I realnog, vredi spomenuti i Alisu u zemlji cuda koju svi znaju kao lepu bajku a pisana je zarad neceg drugog


I Guliverova putovanja - britka satira zaodenuta u bajkovito putopisno štivo za decu, tako da se provukla ispod radara inače neumoljive osamnaestovekovne britanske cenzure.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 00:27 05.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

Pa, recimo, čuo sam da se sada serveri za "kopanje" bitcoina grade u Finskoj ili Mongoliji jer je tamo hladno - štede na struji potrebnoj za hlađenje procesora (a i struja, sama po sebi, je tamo jeftinija). Zidaju se čitave zgrade i kuće u okolini.

slično sam i ja čula, bratanac mi izobjašnjavao kako se to naslaže pa kopa. ne znam koja je stvarna vrednost potrošene struje i "procesorsko vreme", mislim, koliko je to u polugama? ja bih rekla da će to da zvekne u nekom momentu, pa sad ko se u međuvremenu obogati i ima dobar unutrašnji tajming da zna kada da se povuče i sve pretvori u neke poluge, ako mu. prsnuće to kao onomad onaj dotkom balon. u isto vreme sam, moguće, sasvim u krivu.
zemljanin zemljanin 13:03 07.12.2017

Re: Kako bi u ovaj kontekst

iako je Bitcoin sada u ekspanziji, prihvataju ga I banke I berze, sa vrlo verovatnih 40.000$ do NG, prednost bih dao ethereum kao mnogo naprednijoj ideji ... ali nije preporuka vec misljenje
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:41 01.12.2017

*

SAD su tokom čitavog devetnaestog veka vodile bitku oko centralne banke, koja je postojala jedno vreme, suprotno ustavu, bila je jedna od izvanrednih tvorevina Aleksandra Hamiltona, a onda ju je "ubila" džeksonijanska demokratska stranka i stvorila jednu čudnu poluzatvorenu profitersku organizaciju nezavisnu od vlade. Dolar koji se sve vreme borio za likvidost u vreme amplitudnih skokova američke ekonomije, nakon novih otkrića zlatnih ruda 1900. godine se vratio i definitivno na "zlatni standard". I onda, kroz privatnu inicijativu, Dž.P. Morgan je osnovao Američku banku federalnih rezervi (sic!). S druge strane, SAD su dugo živele na onoj maksimi laissez-faire ekonomije u koju su se zakleli ljudi poput Tomasa Džefersona, a koju je u skladu sa svojim neznanjem izdeformisao Endru Džekson. S treće strane, SAD su bile najveći proizvođač jeftinog čelika, zanimljiva činjenica.

Sad taj izolacionizam, dolazio je i zbog objektivnih okolnosti izolacije stvorene prirodnim okruženjem dva okeana.

u slučaju SAD, možda i večitu dilemu da li da bude globalna sila (zlatni), ili da se ponaša izolacionistički (srebrni standard).


U slučaju SAD je Fransoa Fire odlično primetio da je njihov prekid izolacionizma bio stvar trenutka: "Amerikanci su pomalo slučajno stekli ogromnu moć koju imaju u svetskim poslovima, i ona je više produkt njihovih tehničkih dostignuća nego plod njihove eksplicitne volje za dominacijom..."
jinks jinks 13:47 01.12.2017

Re: *

Interesantan je i pokušaj Abrahama Linkolna (koliko se sećam iz emisije na kablovskoj), koji je tokom i nakon Građanskog rata izdao čuveni Greenback dolar (o kome su ispevane čak i neke poznate narodne US pesme), koji nije bio podržan nikakvom realnom srebrnom ili zlatnom podlogom.

Naime, u US se sada već i nivou folklora taj Linkolnov Greenback dolara povezuje sa jednim od prvih većih skokova ekonomije povezanim sa iznenadnom i ničim sputanom likvidnošću (slično nečemu što se delom možda dešava i nako Niksonove 1971). Sad, sve je to sigurno ipak kontrolisano na ko zna koliko različitih načina.

Opet, o tome kako se Linkoln snašao u pomenutim marifetlucima oko Centralne banke, neki bi rekli da u priličnoj meri govori i njegova nesrećna sudbina.
floki floki 13:59 01.12.2017

Re: *

koga ne mrzi da cita, ima jedna knjiga od nekog rusa o nacionalizaciji rublje...
pa je tip opleo po svima redom, pocev od ruske vlasti sto ne nacionalizuju rublju, pa kroz istoriju nastavio po svima ostalima...
LINK
apostata apostata 21:11 01.12.2017

Re: *

floki
koga ne mrzi da cita, ima jedna knjiga od nekog rusa o nacionalizaciji rublje...
pa je tip opleo po svima redom, pocev od ruske vlasti sto ne nacionalizuju rublju, pa kroz istoriju nastavio po svima ostalima...
LINK

Patak te 'ebo - Starikov na engleskom!

E to je iznenađenje .., ali još sam više bio iznenađen kada je u onom Stounovom intervjuu ta knjiga bila kod Putina na nekoj komodi.

p.s. Jinks fin blog, jako fin.
jinks jinks 21:15 01.12.2017

Re: *

Hvala Apostata ... inače sam još uvek pod utiskom vaših blogova o obrazovanju.
floki floki 22:04 01.12.2017

Re: *

apostata
floki
koga ne mrzi da cita, ima jedna knjiga od nekog rusa o nacionalizaciji rublje...
pa je tip opleo po svima redom, pocev od ruske vlasti sto ne nacionalizuju rublju, pa kroz istoriju nastavio po svima ostalima...
LINK

Patak te 'ebo - Starikov na engleskom!

E to je iznenađenje .., ali još sam više bio iznenađen kada je u onom Stounovom intervjuu ta knjiga bila kod Putina na nekoj komodi.

p.s. Jinks fin blog, jako fin.


пре сам једног хтео да те питам да ли си чуо за старикова, кад сам налетео на ову књигу (налетео сам на оном unz.com) али заборавих...

мени је било занимљиво да прелистам ово, на страну политички ставови које овај заступа (може се неко са њима слагати или не), него је тип истресао гомилу неких "историјских" догађаја, све као наводећи изворе, а доста тога мени често звучи превише невероватно и чини ми се да је тип "штеловао" историју како би имао бољу потпору својим ставовима...

пошто видим да знаш за њега, јеси читао ово и још нешто?
nask nask 23:12 01.12.2017

Re: *

inače sam još uvek pod utiskom vaših blogova o obrazovanju.


Kada izlazi 4. tom?
c_h.arlie c_h.arlie 07:40 02.12.2017

Re: *

jinks
Hvala Apostata ... inače sam još uvek pod utiskom vaših blogova o obrazovanju.

Nema ništa lepše od 'ti njemu vojvodo, a on tebi serdare'.
A ne kao ovi što se poklaše na blogu.
tasadebeli tasadebeli 10:14 02.12.2017

Re: *

c_h.arlie
jinks
Hvala Apostata ... inače sam još uvek pod utiskom vaših blogova o obrazovanju.

Nema ništa lepše od 'ti njemu vojvodo, a on tebi serdare'.
A ne kao ovi što se poklaše na blogu.



Чарли, зато је Србија занимљива земља и зато су Срби занимљиви људи. Како то не разумеш?

То је нама наша борба дала, да имамо ... Ма не Маршала, него Републику, јбт!

Као неко успутно зло, колатерална штета, дођу сви ти Маршали.




apostata apostata 20:07 03.12.2017

Re: *

floki


пре сам једног хтео да те питам да ли си чуо за старикова, кад сам налетео на ову књигу (налетео сам на оном unz.com) али заборавих...

мени је било занимљиво да прелистам ово, на страну политички ставови које овај заступа (може се неко са њима слагати или не), него је тип истресао гомилу неких "историјских" догађаја, све као наводећи изворе, а доста тога мени често звучи превише невероватно и чини ми се да је тип "штеловао" историју како би имао бољу потпору својим ставовима...

пошто видим да знаш за њега, јеси читао ово и још нешто?

apostata apostata 20:29 03.12.2017

Re: *

floki


пре сам једног хтео да те питам да ли си чуо за старикова, кад сам налетео на ову књигу (налетео сам на оном unz.com) али заборавих...

мени је било занимљиво да прелистам ово, на страну политички ставови које овај заступа (може се неко са њима слагати или не), него је тип истресао гомилу неких "историјских" догађаја, све као наводећи изворе, а доста тога мени често звучи превише невероватно и чини ми се да је тип "штеловао" историју како би имао бољу потпору својим ставовима...

пошто видим да знаш за њега, јеси читао ово и још нешто?

Ma čitao sam i gledao sam ga .., on je prije (kada nije bio tako poznat) bio nekako mnogo naučniji (da tako to kažem), sada kada je poznat (ima ga na raznim TV stanicama) i predsjednik je jedne partije, nekako je smjeliji (u negativnom smislu), mnogo zahvata i puno osmišljava i konstruiše.

Sve u svemu ne isplati ga se čitati. Ima tamo, kada je riječ o ekonomiji, mnogo jačih ljudi, a koji su otprilike na toj liniji - Katasonov, Deljagin, Popov, Glazjev Hazin ...
apostata apostata 20:35 03.12.2017

Re: *

jinks - Hvala Apostata ... inače sam još uvek pod utiskom vaših blogova o obrazovanju.

nask - Kada izlazi 4. tom?

Hvala jinks, a ti nask ne staj mi na muku matere ti.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:14 01.12.2017

there is no place like growing up

Ako te ne mrzi, nađi negde esej/knjižicu Salmana Ruždija o čarobnjaku iz Oza.

When I first saw The Wizard of Oz it made a writer of me


... is a film whose driving force is the inadequacy of adults, even of good adults, and how the weakness of grown-ups forces children to take control of their own destinies, and so, ironically, grow up themselves.


So Oz finally became home; the imagined world became the actual world, as it does for us all, because the truth is that once we have left our childhood places and started out to make our own lives, armed only with what we have and are, we understand that the real secret of the ruby slippers is not that "there's no place like home," but rather that there is no longer such a place as home: except, of course, for the homes we make, or the homes that are made for us, in Oz, which is anywhere and everywhere, except the place from which we began.
In the place from which I began, after all, I watched the film from the child's - Dorothy's point of view. I experienced, with her, the frustration of being brushed aside by Uncle Henry and Auntie Em, busy with their dull grown-up counting. Like all adults, they couldn't focus on what was really important to Dorothy: namely, the threat to Toto. I ran away with Dorothy and then ran back. Even the shock of discovering that the Wizard was a humbug was a shock I felt as a child, a shock to the child's faith in adults. Perhaps, too, I felt something deeper, something I couldn't articulate; perhaps some half-formed suspicion about grown-ups was being confirmed.
Now, as I look at the movie again, I have become the fallible adult. Now I am a member of the tribe of imperfect parents who cannot listen to their children's voices. I, who no longer have a father, have become a father instead, and now it is my fate to be unable to satisfy the longings of a child. This is the last and most terrible lesson of the film: that there is one final, unexpected rite of passage. In the end, ceasing to be children, we all become magicians without magic, exposed conjurers, with only our simply humanity to get us through.
We are the humbugs now.
jinks jinks 15:31 01.12.2017

Re: there is no place like growing up

Pogledaću.

Even the shock of discovering that the Wizard was a humbug was a shock I felt as a child.

Pa da, ovo mu stvarno dođe kao jedna od bitnijih lekcija pri odrastanju, da neretko "Wizardi" ispadnu baš "hambazi".

Gore od toga verovatno može biti, što kaže i sam SR, kada i ako i sami postanemo "Wizard the humbug."
eloy eloy 20:48 01.12.2017

Nagradno pitanje za Tasudebelog


Na kraju, čitava ova priča možda sama po sebi i nije toliko interesantna, koliko ideja o tome da mnoge popularne i poznate priče i bajke, mitovi ili legende u stvaru u korenu imaju i neku realnu, neretko tešku, a ponekad i nerešivu, političku ili drugu onovremensku ili ovovremensku temu i dilemu.


Dolazi tip u šumu i pita medveda: gde mogu da nađem Mašu ? Nije tu reče medved, a ko je traži ? Ma treba mi Maša, samo da je pitam nešto. A ko ste vi pita medved ? Ja sam Maši prijatelj. Šta ste vi Maši, šta ste Maši???

Mašinbravar jbt.

Pitanje za Tasudebelog - tko je boga mu poljubim tražio Mašu u šumi ?





tasadebeli tasadebeli 21:54 01.12.2017

Re: Nagradno pitanje za Tasudebelog

eloy

Na kraju, čitava ova priča možda sama po sebi i nije toliko interesantna, koliko ideja o tome da mnoge popularne i poznate priče i bajke, mitovi ili legende u stvaru u korenu imaju i neku realnu, neretko tešku, a ponekad i nerešivu, političku ili drugu onovremensku ili ovovremensku temu i dilemu.


Dolazi tip u šumu i pita medveda: gde mogu da nađem Mašu ? Nije tu reče medved, a ko je traži ? Ma treba mi Maša, samo da je pitam nešto. A ko ste vi pita medved ? Ja sam Maši prijatelj. Šta ste vi Maši, šta ste Maši???

Mašinbravar jbt.

Pitanje za Tasudebelog - tko je boga mu poljubim tražio Mašu u šumi ?










Да није Мустафа Голубић?





Или можда летећа Беба и браћа Далтон?







eloy eloy 22:04 01.12.2017

Re: Nagradno pitanje za Tasudebelog




Да није Мустафа Голубић?




Или можда летећа Беба и браћа Далтон?


tasadebeli tasadebeli 22:07 01.12.2017

Re: Nagradno pitanje za Tasudebelog

eloy



Да није Мустафа Голубић?






Или можда летећа Беба и браћа Далтон?







Е, јебига, онда не знам.

Али свакако ти хвала на занимљивој игрици. Ти си за мене одувек био и остао





eloy eloy 22:33 01.12.2017

Re: Nagradno pitanje za Tasudebelog


Ти си за мене одувек био и остао



tasadebeli tasadebeli 02:09 02.12.2017

Re: Nagradno pitanje za Tasudebelog

eloy

Ти си за мене одувек био и остао


Chinese Cultural Revolution - (66-76 years)




Рекох то већ више пута, али не мрзи ме да поновим




vera.nolan2 vera.nolan2 21:49 01.12.2017

Fairy dust



Finansijska džungla, lovci i lovina ...
Milan Novković Milan Novković 14:51 02.12.2017

Re: Fairy dust

vera.nolan2

Finansijska džungla, lovci i lovina ...

Cutting edge high tech ... kaže na početku - jutros nas 20tak pozvao na doručak čovek što je izmislio junk bonds, i kao lovac, onomad, držao US record za "13tu platu" - preko milijardu dolara za 4 godine.

Gledam ga - fizički oronuo dosta sa 71. godinu i rakom prostate ali mentalno, "lovački", još uvek za par kopalja ispred "mladeži".

Jedan senior Poljak napravio najbolji "fazon" tako što je rekao da onim moraju da kupuju i stavljaju u oglase Play Stations i slično da bi privukli millenials, tako da ja nisam išao u te "aseksiolizacione" vode. Onda nisam nešto preterano mogao ni u geopolitiku pošto se dotakao NLG i Poljske, ergo, izgleda, ta NLG US priča za Evropu se, izgleda, još uvek ozbiljno vrti u US, ne znam da li osim Hrvata, Poljaka i Baltičkih republika ima još "srećnih" dobitnika u Evropi, tj malo znam o temi.

Al tehnologija me ovde podesetila na doručak, drugarica i ja išli da prodajemo tehnologiju-budućnost money managementa, ultimativnu, stvarno, Crnogorci i mi kad se udružimo jesmo najbolji, i najskromniji, i pažljivo nas jako svi slušaju.

Meni je najupečatljivije, i da nisi upotrebila reč "lovci" ne bih sad možda komentarisao, koliko ovaj lik ima te neke kreativne energije još uvek.

Ajd government owned utilities kao ideja, impresivno da ga interesuje, al bi "moralo" da bude "dosadno" za multi-milijardera u 71. godini, nego sve ga interesuje, ajd i medicina, u to pumpa i dosta love, pumpa u sve, nego sve ga interesuje, i ok, on je tako "formiran" da je uvek tu interes za novcem, ali ga, u dubini duše, interesuju i izazovi pa kreativa.

Ljudi više znaju za Steven A. Cohena (inspiracija za Billions), ali ovaj, ko još nije pogodio, Michael Milken, je došao deceniju ranije i zaradio milijardu u finansijskoj instituciji, kao zaposleni, a ne kao vrh piramide u hedge fondu.

Obojica su Jevreji, i to jeste interesantno, gledam svog pajtosa sa borda kad mi objašnjava njihovu "filozofiju" života u novoj sredini - nema mnogo filozofiranja, u stvari, kaže, prihvatiš lokalna pravila igre, ispoštuješ, i baciš se na kreativu.

Simples Iako je koncept "pravila igre" i "prihvatiš" pomalo fluidan kod money-managera, al gledam kako im je zajedničak i "filantropija".

U navodnicima zato što je potpuno "kvantni" fenomen - u naletu "geo-političke" kreative svaki B92 bloger što drži za sebe prvo pomisli na "filantrotropico-tropske" modifikacije raznih konspiracionih teorija, ali ovim ljudima "biće" jeste na sve strane - kreativa-tuča-pa-maženjeipaženjeincluded - uronjeno u hemiju i hormone, the biće tj, i, bratte, slušaju te.

Pošto smo drugarica i ja navalili Srbija ovo, Srbija ono (ja je zovem Crnogorka, da je ispoštujem) ja sam malo krenuo da pucam ko što voze bus u Ko to tamo peva, u sve strane (IT, Elektronika, IoT, Health&Fitness, personalised eLearning, hrana, Rusi, Kinezi,... povrh ovog našeg "superiornog" pristupa budućnosti money-managementa - da se ne iznenadimo ako Londonska berza pređe u Beograd posle Brexita), da bi ona to pametno sažela, na insistiranje "konzilijuma", kao "pamet i znankje" - to izvozimo

I samo su se Srbi slikali sa njim, 50% njih, bilo bi 100% da je drugih 50% nešto mlađe, kosatije, mršavije, vepše i zgodnije, i da manje galami kad priča.

Elem, šalu na stranu, do 40,000 milijardi (40 trilliona), cifra iz polumalog polumozga, važni su ionako samo redovi veličina, danas, u ubrzavanju svega i svačega, pogotovo proizvodnji viška vrednosti, zarađuje samo 1% godišnje ...

... ta lova traži put, fenomenalna šansa za Srbiju i okolinu, ovo nije zezanje, sa novim putem svile i "smirenim" (ako potraje) Srednjim Istokom - ne znam sad dal sam sanjao da je počela gradnja pruge Solun-pa-gore-negde, dal samo do Budimpešte, vrlo i veri senior Poljak kaže da kod njih dolazi relativno malo kinseske love za sada, iako su posle Rumuna najspredniji u "privrednom" rastu u ovom trenutku, valjda).

Itd, al ovo nije novo, frenetična groznica gdešta sa lovom, bogatijeg sveta, ide dalje, tu samo lepo da se dogovorimo oko partizana, četnika i političkih partija i "world-is-our-oyster" - polu-zezanje zato što je vikend, ali i vrlo-polu-ozbiljno zato što u tome ima dosta istine.

Motivation speeches galore, malo devalvirani, ok, al daj šta daš
vera.nolan2 vera.nolan2 18:36 02.12.2017

Re: Fairy dust

eh, Milane, podugačak odgovor ti napisah i slučajno umesto - pošalji, klik ode na - odustani, ne vredi, možda kraća verzija kada stignem, baš mi žao, a potrudila se ,baš

Milan Novković Milan Novković 19:30 02.12.2017

Re: Fairy dust

vera.nolan2
eh, Milane, podugačak odgovo ti napisah i slučajno umesto pošalji, klik ode na odustani, ne vredi, možda kraća verzija kada stignem, baš mi žao, a potrudila se ,baš


I ja to periodično radim, i nikad na mizerno kratkim komenatrima - A4 stranicu-dve - nego na ogromnim

Još uvek razmišljam o tim izborima što mnogi/svi često imamo, i ne mislim na te mlade godine kad je nama muškarcima iskreno interesantno da stavimo rukavice na ruke i jedni druge udaramo pesnicama u glavu, pošto je to plemenito, nego ove kasnije suFtilnije godine gde i dalje, bez nagađanja, imamo izbor pa biramo teži i dosadniji put umesto lakšeg i interesantnijeg.

Kad je počeo da muči Poljaka pitanjima o državnim subvencijama za investicije sa strane i zapošljavanje ljudi ja se jedva suzdržao da ne počnem da se polu-zezam (šalim se, nagon za polu-zezanjem nije bio jak pošto su svi bili vrlo ozbiljni) i predložim "lake" načine:

- Ulaganje 10 milijardi u Srbiju i pravljenje od nje svetske fabrike up-market tapeta, ono, market-lidera, sveckog, i ovo su tapete koje koštaju i po nekoliko hiljada po sobi, uposleni i umetnici, inženjeri, svi.

- Ditto za 3D printere

- Ditto za dronove (civilne, omanje)

- Dito za materijale ... da ne listam više, ima koliko hoćeš

... šta je poenta - svet ubrzava, pa u te regione sa jeftinom a obrazovanom radnom snagom, kao neko ko je je na zapadu, sa fondom, magnet za desetine milijardi, možeš sa tim zapadom i novcem kao pozadinom u te neke regione da ideš sa bilo kojom "bleeding-edge" idejom.

I jeste, i up-market tapeti su bleeding edge, ovde kad gledam jedne od trave, teško je na neviđeno i zamisliti koliko su i lepi i skupi, ne umem čak, ni ovu što se meni sviđa boju da objasnim pošto samo žene imaju reč za nju (mnogo više svetlo zelena nego plava, a ko da ima i žućkaste iako znam, znam, zelena se pravi kao žuta i plava, ima i reč za to, znam, jedna od onih što mrmljate kad nama pričate iza leđa

A o IoT-ju i premier-ligi oko toga tek nema reči koliko ima potencijala.

Eno gledam Boš uložio/ulaže nekoliko milijardi u IoT hardverske džiža-bidže, kockice, Nemci, bre, sa low-level elektronikom, veliki deo je skoro pa hobi-elektronika, pa počeo ja, već sam rekao, od Kulina Bana, kako su Sovjeti, nekada, u planiranju, Bugarima dali elektronku, a Srbi i Bugari najveći pajtosi, kako sam, upravo, od Srki P. Digi-Keya iz US naručio 1,000 dolara kit umesto da ga neko, BILO KO, pravi u Evropi, ... bizaran ovaj naš Stari Kontinent na trenutke, ko uspavana lepotica, a princ se negde zapiJo ...

...itd, i btw, iako se pričucka već neko vreme danas su me podsetili da je počela, polako, erozija manufacturing poslova u Kini, kako i tamo polako skaču cene a daleko su, pade mi na pamet isto zbog Srbije, ...
vera.nolan2 vera.nolan2 13:57 03.12.2017

Re: Fairy dust

, i nikad na mizerno kratkim komenatrima

Peh intencije, baš zato što sam imala inspiraciju i tragala za argumentima, i ne volim da ulazim u polemike jer znanje nam je malo, površno. Čitam većinu sadržajnih blogova onih koji daju dobre analize na bilo koju temu, nešto se nauči, uputi, usmeri ... Valja spoznavati kako stvari stoje i funkcionišu.

Cutting edge high tech ... što je izmislio junk bonds, i kao lovac, onomad, držao US record za "13tu platu" - preko milijardu dolara za 4 godine.


Niz primera na tu temu, evo najbanalniji, u vreme globalne fin. krize i sanacije banaka, Goldman Sachs, Merril Lynch, Lehman Brothers i Bear Stearns isplatili su u 2008. 20 milijardi dolara bonusa zaposlenima, iako su izgubili 26 milijardi dolara zbog čega ih je morala spašavati država, a sekretarica ako se sećam Goldman Saksa je primila 200 hilj $, čak ni javna kritika i Obame nije promenila ništa u moći bankara ...

Istorija uspona Zapada je u genocidu, ropstvu, kolonijalizmu ... nove sofisticirane metode finansijskog inženjeringa, genijalnih matematičara sa svih strana, samo sa jednim zadatkom - "nema mnogo filozofiranja,...prihvatiš ... pravila igre, ispoštuješ, i baciš se na kreativu"
- "proizvodima" prevarnim, špekulantskim igranjem derivatima, hipotekarnim kreditima...To ih čini predatorima čitavih država, sada i planetarno ...
uz tehno liberalizam, internet darvinizam, "dot com bubble" ...
nekontrolisana pohlepa bogatih pojedinaca,
netransparentnost i nedostatak stroge finansijske regulative ponovo će nas odvući u ponor, pitanje je samo dubine ponora koji nas čeka.

Ne bi bilo iznenadjenje ako Londonska berza pređe u Beograd posle Brexita (nemam dilemu da mudri igrači koji su ga organizovali znaju šta rade i na čiju korist, mada je nama još nedokučivo iz naše odozdo perspektive) ali sam sigurna da za većinski deo Srbije nema mnogo nade za dostojanstven civilizacijski pomak.

Dobici za nekolicinu - gubici za sve
Koliko ćemo još dugo moći sebi da priuštimo bogate?



Milan Novković Milan Novković 15:03 03.12.2017

Re: Fairy dust

vera.nolan2

Skoro sve ovo što si rekla je i moje mišljenje.

Za berzu sam se zezao, ovi će iz Brexita da izađu kao pobednici, a nade uvek ima, i nije mi ovo samo floskula.

Ono što meni privlači pažnju je što je rekao i "tvorac" modernog kriminala, Laki Lućano, kada su ga već uhvaćenog pitali da li se i zbog čega kaje što se tiče kriminala kao njegove profesije.

Sve što je on rekao, tj što su preneli da je on rekao, je da mu je jedino žao to što, da bi se baš uspelo naveliko u kriminalu, treba isto toliko pameti i teškog rada koliko i da bi se uspelo u nekriminalnim poslovima. A kriminal je mnogo opasniji.

Što se tiče nade, evo fizičkog zakona, i nije mi ni ovaj primer stilska figura, ja u ovo verujem - dok god imaš razlike u potencijalima između dva domena imaš i sile koje rade na tome da se razlike ponište.

Ne mogu olako i preko noći potpuno da se ponište, naravno, ali nije ni rocket science pomoći im malo na svoju korist ako si se zadesila u polju nižeg potencijala.

U to ime, zamisli recimo neku Afriku, 100x100 Km i nekoliko miliona gladnih i besposlenih ljudi - veliki broj ovih naj-managera, naj u smislu kvantiteta nova koji im je na dohvat ruke za investiranje, dok je profit koji prave 1% godišnje, bi mogli da odu tamo i prave više.

Prost princip, pravljenje vrednosti i u osnovi i u višku je uvek bolji risk adjusted biznis od manipulacije - i tim Afrikancima prosto napravih fabrike i sve supporting services za svetsku up-market fabriku tapeta.

Problem danas nije više ni sa 1%, ili 10% ljudi na svetu, nego sa delićem od tog 1%.

Ali ume i svet oko njih da bude čudan, ja verujem u ovu tezu što sam dotakao da mi, često, iako imamo informacije i zanje na tacni, tj nema previše slučajnosti u procesu, biramo teži i nesigurniji put, pa i manje interesantan, umesto lakšeg i sigurnijeg, pa interesantnijeg.

Kad kažem "mi" ne mislim na prosečnog čoveka, nego prosečnu malo širu sredinu.

Nemoralno je nefer sugerisati, i neispravno sasvim, prosečnom čoveku da treba da bude streetwise, "spretan" i širok u spretnosti, ako on voli nešto vrlo konkretno i želi tim da se bavi u životu, pametno, obrazovano, pošteno i vredno.

Ali, deo tako neke grupe bi morao donekle da se izdvoji u agilnosti i kolaborativnosti, ... i imam dosta primera koji bi bolje objasnili šta mislim, ali možda malo kasnije ...
zilikaka zilikaka 15:10 03.12.2017

Re: Fairy dust

Što se tiče nade, evo fizičkog zakona, i nije mi ni ovaj primer stilska figura, ja u ovo verujem - dok god imaš razlike u potencijalima između dva domena imaš i sile koje rade na tome da se razlike ponište.

Milane, nećeš verovati, tačno ovo sam napisala kolko pre jednog sata, al ne završih komentar jer je krenulo da kipi po kuhinji.

I ja se nadam da će ipak reda napraviti - fizika.

p.S. Doduše, ja verujem da će neravnoteža jednom morati da se smanji jer ne može stalno da se povećava. Il ćeš kružiti sa nula entropije, uz dodavanje sa strane, naravno, il će ona ipak da poraste i poveća ravnotežu.

Nema treće na duže staze.
vera.nolan2 vera.nolan2 20:23 03.12.2017

Re: Fairy dust

Što se tiče nade,


Najmučniji film koji sam gledala ikada na temu neoliberalizma i globalizacije i jedva da ostavlja mesta ičemu sem nemoći i pesimizmu.

Erwin Wagenhofer Let's make money

U filmu se pominje i Hajekov Mont Pelerin Society, najvažnija institucija za promociju neoliberalne škole posle Drugog svetskog rata, pa možda trust mozgova
osnovan još 1947 sa osam nobelovaca članova do sada i ostvari za jedno dvesta, trista godina društvo "blagostanje za sve"
vera.nolan2 vera.nolan2 22:12 01.12.2017

The Gate of Heaven

jinks, nećeš zameriti, tvrdi se da je snimak Hablovog teleskopa, sličnost neverovatna!



Mislim da je ipak neka digitalna kreacija.
jinks jinks 22:16 01.12.2017

Re: The Gate of Heaven

Što, uopšte ni ne sumnjam da je na ovom svetu u stvari sve na kraju moguće, pa i to da je na ovoj slici možda upravo možda baš i neki Smaragdni grad.
myredneckself myredneckself 02:04 02.12.2017

Re: The Gate of Heaven

pod vođstvom Ričarda Niksona, u potpunosti napustile Zlatni standard i prešle na „fiat" režim finasijskog funkcionisanja (u kome količina novca u opticaju nije vezna ni za kakav oblik imovine, pa samim tim ni za raspoložive količine zlata ili srebra


Put od žutih cigala kojim je popločan čitav Oz predstavlja međunarodni Zlatni standard, koji vodi do zelenog Smaragdnog grada. A on bi, između ostalog, mogao da simboliše i zeleni papirni novac koji pretenduje da svojom „virtuelnom" vrednošću preuzme ulogu zlata. Sad, Smaragdnim gradom vlada manipulativni čarobnjak, koji pre svega upotrebom medija i propagande, pa samim tim i neizbežnih PR-ova (između ostalih, letećih majmuna i loših veštica), pokušava da pomoću Zlatnog standarda uspostavi kontrolu nad centralizovanim globalnim tržištem novca.


Paper money eventually returns to its intrinsic value: zero. (Voltaire)
jinks jinks 16:26 02.12.2017

Re: The Gate of Heaven

Myredneckself, i meni se u blogu učinilo kako se ova dva pasusa lepo nadovezuju jedan na drugi. I da je možda F. Baum pričom o Smaragdnom gradu delom i predvideo budućnost koja je došla nakon 1971, i američkog prelaska na "fiat" novac.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 18:08 02.12.2017

Re: The Gate of Heaven

jinks
Myredneckself, i meni se u blogu učinilo kako se ova dva pasusa lepo nadovezuju jedan na drugi. I da je možda F. Baum pričom o Smaragdnom gradu delom i predvideo budućnost koja je došla nakon 1971, i američkog prelaska na "fiat" novac.


F.baum je - šta god "zaverenici" raznih provenijencija pričali, pisao dečju knjigu. Dokoni jarići su samo morali da sve izokrenu, pa i njegovo delo. To što je uzore za Moralne Poante pronalazio u svom okruženju ne znači da je pisao "monetarne satire", nego da je - kao i sve dobre dečje knjoige, iste pisao sa težnjom ka moralnom - ili sličnom - poukom.

I da - F. baum je pisac DEČJIH knjiga, koji je već bio objavio "iste", pa mentalni mastubarluk tipa

"Jer, knjiga „Čarobnjak iz Oza" u originalu uopšte i nije nastala kao dečje štivo, već pre kao reska i opora politička satira na temu koja daleko prevazilazi granice SAD. "

ne da "ne pije vodu", nego ne može ni do potoka da dođe ☻

Taj mentalni msturbaluk je nastao decenijama kasnije, od dokonih jarića, niko živi (pogotovo ne F.Baum) nije ni primirsao da takve gluposti priča kda je knjiga objavljena.

Ali dobro, libertarijanci i njihova glupsto to je veće i od svemirske snage ;>
jinks jinks 18:14 02.12.2017

Re: The Gate of Heaven

Jer, knjiga „Čarobnjak iz Oza" u originalu uopšte i nije nastala kao dečje štivo, već pre kao reska i opora politička satira na temu koja daleko prevazilazi granice SAD. "


ne da "ne pije vodu", engo ne može ni do potoka da dođe ☻

Rečenica koju ste citirali je, priznajem, trebalo pre da bude: "Jer, knjiga „Čarobnjak iz Oza" u originalu, po nekima, uopšte i nije ... ." Mislim, u blogu sam na više mesta napisao da je to jedno od tumačenja.

Inače izvor je između ostalog bila i Wikipedia,

https://en.wikipedia.org/wiki/Political_interpretations_of_The_Wonderful_Wizard_of_Oz

kao i dokumentarac koji sam video na nekom od kablovskih kanala.

Dobro, na ovo "moronski" u svakom slučaju imate pravo, ali za ovo "zaverenički" bih vas zamolio da ukažete gde se u blogu nalazi bilo kakav nagoveštaj "zavere".

Pisao sam o najuobičajenim stvarima, koji se stvarno i jesu dešavale u US istoriji ... odnosno, o njihovim bavljenjem Zlatnim i Srebrnim standardom.
Jukie Jukie 23:26 02.12.2017

Re: The Gate of Heaven

Pisci pišu svoju fantaziju onako kako im se stvara u glavi, pa ako treba da bude za decu već će se naći neko da mu se čita naglas i da se on/ona smeje ili pažljivo sluša ili da počne da zeva i vrpolji se, tako da se knjiga ispolira dok stigne do izdavača, i onda dobijete klasičnu knjigu tipa Čarobnjak iz Oza ili Vini Pu ili Alisa u zemlji sa one strane ogledala i šta je ona tamo videla ili Tom Sojer/Haklberi fin ili Kiplingove Just so stories, i onda ih u narednih sto-dvesta godina ljudi analiziraju po tome kakva je njima fantazija u glavi i onda u tome vide ekonomiju ili glavologiju*(copyright by Pračet) ili neki vid filozofije/religije (npr. postoji knjiga "Puov tao" ), kao što svako od nas drugačije živi npr. Knjigu o džungli pa su iz nekog razloga sve filmadžije *ikada* odlučili da Kaa nije Moglijev najbolji prijatelj koga možete da zamislite nego da stalno pokušava da ga ubije
i tako i svako od nas ima svoje fantazije i zanimljive pričice koje nisu sasvim uobličene i bačene na papir, i ponekad se desi da odgledamo film i da je to u stvari jedna od naših pričica i lepo je videti da ju je još neko zamislio i čak ekranizovao, jer ja sigurno npr. svoje dve najnovije pričice na temu šta se dešava sa tvojim izmišljenim prijateljima kad umreš neću napisati i objaviti "
hermine hermine 08:20 04.12.2017

..

myredneckself myredneckself 14:28 04.12.2017

Re: ..

Jinks, setila sam se konačno imena filma koji mi je odmah bio asocijacija za mutne radnje, kad sam čitala tvoj post neko veče.
Spomenuću ga, možda si ga i gledao. To je doduše jedna komedija, zove se Trading Places igraju Edi Marfi i Den Ekrojd, ali donekle se bavi temom tvog posta, ekonomijom, koja je tada kad je film pravljen ('80 prošlog veka) još uvek funkcionisala na neki stari klasičan način, ali to nije tako važno.
Dva mangupa, s tim što je jedan ušminkan u lepa odela i odaje imućnog čoveka sa svim pratećim elementima, od poseta klubovima zatvorenog tipa za bankarske prdonje do maltene kamašni na cipelama, obojica bez dinara u džepu, bez imovine na svom imenu, dolaze na Vol st. i počnu da se bave trgovinom, konkretno prodajom pomorandži.
I tako oni samo prodaju, i prave gomilu novca mešetarenjem. Čekaju da cene pomorandži padnu do kraja dana i opet otkupe sve po mnogo nižoj ceni, puni su love, naravno, i bez ikakvih drugih obaveza, pomorandže ni ne vide. Obaveza im je jedino da ih dostave do kraja dana.
U tom ludilu, gde se ta kupovina i prodaja završe za nekoliko minuta, gde oni nemaju blage veze s proizvodom, sve to ima još manje veze s farmerima koji se muče da proizvedu, a odlukama sa Vol st. mogu za čas i da bankrotiraju. To je otprilike kratak sadržaj filma, davno je bilo kad sam ga gledala, valjda se dobro sećam.
Sećam se da sve to tada nisam sasvim razumela, ni da će to i kod nas biti kao dobar dan. (ne razumem ekonomiju nešto mnogo više ni danas, ne kapiram te radnje, i uvek mora da mi se crta odgovor na neko moje pitanje iz tog domena)
Samo sam se naivno pitala, odakle dolazi taj silni profit, novac, odakle ta magija, kao u bajci?!

Aaa...ne, ne, kapitalizam mi je ok, ali mora i on da se promeni. Eto, nema više komunizma, propao je, ali dosta im je bilo seirenja i pljačke.
jinks jinks 14:54 04.12.2017

Re: ..

Sećam se tog filma.

Ima odličnih filmova i o jednom skorijem događaju, krizi iz 2008. godine, kako je nastala i na čijim ramenima je iznešena. Na kraju se svede na priču dosta sličnu onoj iz filma "Trading places" ... jedan od boljih je i film "Inside job", ima ih dosta na tu temu.

http://www.imdb.com/title/tt1645089/

https://www.youtube.com/watch?v=dhTZF-F7oG4
nsarski nsarski 10:08 07.12.2017

Lova za dž.

Basna.

Došao ekonomista u neki gradić koji je bio na ivici ekonomske propasti sa zadatkom da ga izvuče iz bankrotstva. Stigao uveče.
Uđe u hotel, na pult recepcije stavi novčanicu od $100 i kaže gazdi: "Ovih $100 je za moju sobu i ostavljam ih kod tebe. Ako mi se smeštaj ne bude svideo, uzimam novac i neću ti platiti ništa!" Potom se povuče u sobu na spavanje.
Gazda hotela zgrabi novčanicu, otrči pravo kod lokalnog mesara i kaže: "Evo ti ovih $100 da ti vratim dug za meso kojim me snabdevaš". Mesar uzme lovu, sačeka da gazda hotela ode, i krene kod lokalnog farmera: "Evo, prijatelju, da ti platim za sve one svinje koje si mi na veresiju dao!". Farmer uzme novac i otrči do veterinara: "Najzad sam sakupio pare da ti platim za sve usluge lečenja i vakcinisanja mojih svinja - sada smo namireni". Veterinar sačeka malo da farmer ode i odmah pođe kod lokalne prostitutke: "Evo ti, dušo, za sve one lepe trenutke s tobom koje ti nisam platio". Prostitutka se zahvali, i krene pravac u hotel. Tamo nađe onog gazdu i kaže mu: "Dužna sam ti za korišćenje tvojih soba i kafane, hvala ti, sada imam novac da ti platim" - i pruži mu novčanicu od $100. Kad je otišla, gazda hotela stavi novčanicu na pult, pogasi svetla, zatvori hotel i ode na spavanje.
Ujutru se probudi ekonomista, siđe na recepciju i kaže: "Soba je bila loša, krevet neudoban, grejanje slabo - uzimam mojih $100 i odlazim!"

I tako je ekonomista izvukao gradić iz bankrotstva.
zilikaka zilikaka 20:32 07.12.2017

Re: Lova za dž.

Da, uz ovo ide i naravoučenije:
Najvažnije je da se para okreće.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana