Istorija| Politika

Prinčevi i golje (O gradonačelniku Kosti Kumanudiju)

Predrag Brajovic RSS / 14.11.2017. u 22:39

     Читаве послератне генерације комунистичке Југославијe политичарa Косту Куманудија знају по типској белешци: Кумануди Коста, министар у владама Краљевине Југославије. Функционер Југословенске националне странке (ЈНС). Као сарадник окупатора и четничког покрета осуђен на временску казну.*1 Будући потврђена са званичног места, ова кратка биографија није пружала места сумњи. У њу се по дужности веровало, па чак и десет, двадесет или четрдесет година након пресуде којом је Кумануди осуђен на губитак грађанске части и 18 месеци затвора. Било је то 1946, на заједничком суђењу Дражи Михаиловићу и другим некомунистима, на такозваном Београдском процесу. Ипак, ово је била блага казна за неког ко је издајник? Подозрење буди и то да доступне биографије махом не спомињу каснију пресуду, којом је Коста, у својој 77. години, био осуђен као вођа завереничке групе за свргавање државног поретка. Тај процес групи Косте Куманудија из 1950. последњи је у низу масовних суђења опозицији нове државе. У њему је, налик на руске инсцениране судске процесе, обједињено 17 оптужених из разноликих предратних политичких групација. Славске и кафанске приче, дописи и сепарати страним амбасадама проглашени су за вероломну заверу. Како каже један историчар, она је била реална колико и ове по данашњим таблоидима.*2 Како год било, Коста је осуђен на десет година затвора, од којих је одлежао шест. Пуштен је због доброг владања и старости, и неколико година касније је умро.
JIXU9uY.jpg       Углавном, у новој Југославији и Србији Коста Кумануди постао је прокажена и скрајнута историјска личност. За њега би знало још мање људи да га један недавни текст, трапавих историјских асоцијација и паралела, не спомиње као екстремног фашисту и издајника, уз злослутну претњу да се у Србији, таквом каква је данас, може десити да Коста Кумануди буде рехабилитован. А шта ако би га заиста требало рехабилитовати, шта ако Коста није историјска гоља и бесправник? И која је, уосталом, била његова стварна кривица и грех?
  У предратној славној Станојевићевој Народној енциклопедији српско-хрватско-словеначкој*3 његова биографија изгледа узорно. Рођен је 1874, докторирао је права у Паризу, постао професор на Правном факултету, а касније ушао у политику. На листи Демократске странке изабран је у скупштину, и белешка из енциклопедије - писана за његова живота и утицаја - нарочито истиче како је као министар финансија донео први буџет Краљевине СХС. Енциклопедија, ипак, не бележи да је важио за патриоту, био српски добровољац у ратовима, изасланик владе у ратним и поратним преговорима, нити бележи његову каснију каријеру као председника народне скупштине, заменика министра иностраних послова и београдског градоначелника од 1926. до 1929. године. Остарео, Коста се пред Други светски рат уистину био склонио из политике, и то што су га партизани при ослобођењу Београда случајно ухапсили па пустили, а потом 1946. ипак коначно судили, није имало много основа. Танка оптужница имала је за једини правно утржив грех његов потпис на Апелу српском народу, прокламацији Недићеве Србије о правом српском непријатељу (комунистима) и непружању отпора зарад обуставе немачког терора. Остало? Остало су била набеђивања тужилаштва и идеолошке проповеди.V4OYxSr.jpg
     У записницима са Београдског процеса, на основу Костиних сведочења, забележено је да га је исте године по уласку у Београд немачка власт ухапсила, сумњајући због презимена да је Јеврејин. (Куманудијеви су пореклом Цинцари, досељени у Београд из Једрена почетком 19. века.) Коста се том приликом спасао погибељи прибавивши своју крштеницу из Саборне цркве. Други пут хапшен је годину дана касније када је пронађено да је англо-американском одбору 1940. дао помоћ, што је у истрази пред немачким властима правдао као прилог Црвеном крсту. Напокон, и 1944. Коста је био приведен у затвор на Бањици, због својих веза и контаката са Едвардом Бенешом*4 и тада већ покојним Титулескуом*5. Из затвора су га, ипак, пустили због старости.
     За време квислиншке владе Милана Недића Коста Кумануди није имао никаква задужења нити јавне функције. На суђењу из 1946. он чак прикривено оптужује Недића како је уредио да му једно време током рата не исплаћују пензију. Однос између њих двојице, иако су се као предратни политичари знали, очигледно није био добар, за шта је лако наћи разлоге. Кумануди је, поврх свега, био англофил, масон и германофоб, како сведоче његови наступи у предратном парламенту и говори против Хитлера. Недић је, опет, у складу се нацистичком доктрином, Јевреје и масоне сматрао штеточинама а Хитлера својим узором. И како би Кости и лично напакостио, наложио је да се промени назив Куманудијеве улице на Бановом брду*6, док је у исто време у владином дневнику Обнова изашао чланак с тезом да све масоне треба стрељати.
     Свакако да Куманудијево име улице не би преживело ни долазећу победу комуниста, као што није Недићеву управу. У оквиру те партизанске победе надобудни тужилац на процесу настојао је да Косту утемељено терети, али једини видљиви грех бившег министра био је потпис на Апелу српском народу. Потпис је јавно ставило преко пет стотина виђених Срба, и он је после рата мало коме, и то сасвим произвољно, узиман као основ за правну кривицу. "Од стотине потписника одговарамо (само - П.Б.) нас двојица", указује на апсурд Кумануди, не изговарајући свој потпис, као други, страхом пред Немцима. "Апел сам потписао што сам сматрао да ће се на тај начин спречити одмазде и стрељања и све друге репресалије које су тада вршене. <...> Ја сам за време рата радио само оно што је користило моме народу а штетило непријатељу, и могу да кажем да сам непријатељу био непријатељ." И то јесте тачна оцена његовог политичког деловања за време немачке окупације града. Политичке пресуде и папагајски идеолошки ехо затрпале су истину: Коста Кумануди био је далеко од сваког фашизма, Немаца, Недића и издаје.
     hK0qtAY.jpgКаснијe суђење Куманудију, оно из 1950, опонаша грозничавост Стаљинових масовних судских процеса. Изрежирани, намештени, ти масовни судски процеси, у годинама када је земља политички стешњена и затетурана, напунили су југословенске и српске затворе. У њима је политичких осуђеника било далеко више него криминалаца, преко 200.000. У Сремској Митровици, где је по други пут служио казну, Коста је допао у групу од преко три стотине високо образованих затвореника, који су за новостворену државу радили као преводиоци и пратили страну штампу, књиге и радио. Ова група, штавише, спремала је материјал за наступ Југославије на заседању УН у Паризу 1952*7. У затворском досијеу, неки од полицијских просудитеља личности, дали су му следећу карактеристику: "Строго резервисан, сувише стар за ма какве политичке дискусије, жилавог карактера... <...> Запослен је у групи преводилаца и на свом послу и поред своје дубоке старости спада у ред бољих преводиоца. На послу је веома педантан, и преводи су му доброг квалитета.*8<..> У политичком погледу држи се пасивно, али је уствари остао непријатељ нашег социјалистичког уређења. Кумануди може доћи у обзир за условни отпуст због тога што је већ престар и услед старости исцрпљен. Међутим о његовом политичком преваспитању не може бити ни говора, те се стога не може ни рећи да заслужује условни отпуст."*9
     Коста је затворским властима, по одлежаној половини казне, неколико пута тражио да буде условно пуштен. Нека инстанца изнад ове затворске проценила је у једном трену да је терет његових година већи од терета његове кривице, па се Кумануди, у 82. години, опет нашао на слободи. У тадашњем југословенском друштву ових послератних, индустријски фабрикованих кривица, било је толико да су губиле на убедљивости. Ипак, оне су имале своје реалне последице, и наравно да је већ првом пресудом Кости била конфискована имовина. Поред имовине, још важније, настојали су да му одузму и углед: идеолошки принчеви хтели су га само за себе. И Кости је требало да буду избрисани његови радови, докторат, професуре, патриотизам, државне функције, први југословенски буџет и зајмови које је уредио, градоначелниковање, заслуге за стварање и трајање једне државе, а најпосле и част коју је својим држањем за време Недића и Немаца потврдио. Изгледа да су успели.
    Мада... ко зна како ће све ово на крају да се заврши? Јер како је написао један од милиционера који су га чували - а полицији треба веровати - Коста Кумануди је био "жилав карактер".

Qd82p7w.jpg 

*1 Nikola Milovanović, Izdaja, Slovo ljubve, Beograd, 1983, стр. 352
*2 Речи Срђана Цветковића, чија књига Између српа и чекића, Службени гласник, Београд, 2015, подробније описује политичке прогоне и репресију у тадашњој Србији.
*3 Проф. Ст. Станојевић, Народна енциклопедија српско-хрватско-словеначка, II књига, Београд, 1928, стр. 498
*4 Политичар, председник предратне, избегличке и поратне Чехословачке, с којим је Кумануди од пре имао и одржавао контакте, нарочито као чланом Мале антанте. Мала антанта је била одбрамбени војни савез Румуније, Чехословачке и Југославије.
*5 Румунски политичар, једно време и министар иностраних послова, активан у Малој антанти, преминуо у марту 1941.
*6 Идентификацију улице и њену тачну позицију дао нам је истраживач и историчар Борис Белингар. Чини се да је то данашња улица партизанског генерала Петра Драпшина.
*7 Миљан Гарчевић, Политичари грађанске оријентације у Казнено-поправном дому Сремска Митровица (1944-1955), Споменица историјског архива "Срем", Сремска Митровица, 2012, стр. 52
*8 Исто, стр. 52
*9 Исто, стр. 44

Atačmenti



Komentari (282)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

hoochie coochie man hoochie coochie man 20:11 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

iko objektivan i normalan ne relativizuje niti revidira činjenice o zločinima komunista.


Ja nisam shvatio da pričaomo o zločinima nego o zabranama rada parija.
Ti zameraš kraljevini što je zabranila jednu partiju, a nisam pročitao da se žališ na komuniste što su zabranile sve.

Govoriš i bolduješ neku zaštitu radničkih prava pod komunistima, kao da se radnička prava mogu odvojiti od građanskih prava.

A to što citiraš nesporno tačne istorijske činjenice ništa ne govori o tvom objektivnom posmatranju stvari.
Mogu se naći i citirati nesporne činjejice koje i o Hitleru govore sve najbolje, ili o Gandiju sve najgore, ali to onoga ko bi ih poređao ne čini objektivnim.

Kad ti pored navođenja činjenice da su u kraljevini zabranili rad neke partije, navedeš i činjenicu da je i pored te zabrane postojlo više stranaka, a da su komunisti zabranili sve (i to je nesporna činjenica zar ne) onda možeš govoriti o istorijskim faktima.

Sve dok te fakte biraš, sve dok o komunistima loše prećutkuješ a "dobro" bolduješ, a u isto vreme se kao zalažeš za neki slobodu, teško da se o objektivnosti i nepristrasnosti, kad si ti u pitanju, može govoriti.
Filip Mladenović Filip Mladenović 20:24 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

hoochie coochie man
iko objektivan i normalan ne relativizuje niti revidira činjenice o zločinima komunista.


Ja nisam shvatio da pričaomo o zločinima nego o zabranama rada parija.
Ti zameraš kraljevini što je zabranila jednu partiju, a nisam pročitao da se žališ na komuniste što su zabranile sve.

Govoriš i bolduješ neku zaštitu radničkih prava pod komunistima, kao da se radnička prava mogu odvojiti od građanskih prava.

A to što citiraš nesporno tačne istorijske činjenice ništa ne govori o tvom objektivnom posmatranju stvari.
Mogu se naći i citirati nesporne činjejice koje i o Hitleru govore sve najbolje, ili o Gandiju sve najgore, ali to onoga ko bi ih poređao ne čini objektivnim.

Kad ti pored navođenja činjenice da su u kraljevini zabranili rad neke partije, navedeš i činjenicu da je i pored te zabrane postojlo više stranaka, a da su komunisti zabranili sve (i to je nesporna činjenica zar ne) onda možeš govoriti o istorijskim faktima.

Sve dok te fakte biraš, sve dok o komunistima loše prećutkuješ a "dobro" bolduješ, a u isto vreme se kao zalažeš za neki slobodu, teško da se o objektivnosti i nepristrasnosti, kad si ti u pitanju, može govoriti.


Opet zamenjujete teze! Monarhisti su se od 1920. do 1941. koristili tipičnim komunističkim metodama vladavine, ali Vi to nikako ne možete da svarite. U tome je problem!

Ne može se malo ili mnogo biti trudan! U čemu je razlika ako zabranjujete jednu ili pet partija? Ako vojskom i policijom branite poredak? Ako zavodite diktaturu, ukidajući sve političke stranke? Pa zar ti potezi jednog monarha zvanog Aleksandar Karadjordjević nisu klasika komunizma!?
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:45 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

U čemu je razlika ako zabranjujete jednu ili pet partija?


U mnogo čemu.
Evo, recimo, Zapadna Nemačka je zabranila rad nacional socijalističke i komunističke pratije a Španija je zabranila rad baskisjke partije (tako nešto), faštičke stranke su svuda zabranjene, pa niko te države zbog toga ne smatra nedemokratskim, a nema države koja je zabranila sve stranke a da se smatra demokratskom.

Dakle razlika je sledeća, može se zabraniti rad jedne partije i pri tom ostati demokrata, a nije moguće zabraniti rad svih stranaka i ostati demokrata.
Ništa komplikovano jel da?
Filip Mladenović Filip Mladenović 20:55 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

hoochie coochie man
U čemu je razlika ako zabranjujete jednu ili pet partija?


U mnogo čemu.
Evo, recimo, Zapadna Nemačka je zabranila rad nacional socijalističke i komunističke pratije a Španija je zabranila rad baskisjke partije (tako nešto), faštičke stranke su svuda zabranjene, pa niko te države zbog toga ne smatra nedemokratskim, a nema države koja je zabranila sve stranke a da se smatra demokratskom.

Dakle razlika je sledeća, može se zabraniti rad jedne partije i pri tom ostati demokrata, a nije moguće zabraniti rad svih stranaka i ostati demokrata.
Ništa komplikovano jel da?


Da li namerno ili slučajno previdjate jednu "sitnicu": na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS juna 1920. Komunistička partija je zahvaljujući GLASOVIMA BIRAČA postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima je pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd.
tasadebeli tasadebeli 20:56 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović


KO JE PRVI POČEO, još 1920!?




Видим, и ти узимаш у обзир историјски контекст на који се позиваш само пар коментара изнад овог.
Filip Mladenović Filip Mladenović 21:06 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Naravno!

Istorijska je činjenica da su komunisti na prvim parlamentarnim izborima u novostvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca GLASOVIMA BIRAČA osvojili 58 mandata, a da su na opštinskim izborima pobedili u Zagrebu i u Beogradu i u još 57 većih gradova širom kraljevine.

A reakcija režima na ovu volju birača? Tipično komunistička, zar ne?
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:08 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Da li namerno ili slučajno previdjate jednu "sitnicu": na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS juna 1920. Komunistička partija je zahvaljujući GLASOVIMA BIRAČA postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima je pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd.


Nacionalsocijalistička stranka je imala veću podršku birača pa je zabranjena.
Jel trebala, ovako kao ti, da se poziva na rezultate izbora?
Filip Mladenović Filip Mladenović 22:22 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

hoochie coochie man
Da li namerno ili slučajno previdjate jednu "sitnicu": na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS juna 1920. Komunistička partija je zahvaljujući GLASOVIMA BIRAČA postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima je pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd.


Nacionalsocijalistička stranka je imala veću podršku birača pa je zabranjena.
Jel trebala, ovako kao ti, da se poziva na rezultate izbora?


Opet revizija istorije: Nacistička stranka je na izborima za Rajhstag 1924. godine osvojila svega 3% glasova, a 1928. godine još manje, samo 2,6% glasova birača.

Njen uspon počinje tek od 1930. godine, sa jačanjem globalne ekonomske krize!
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:48 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Njen uspon počinje tek od 1930. godine,


Aha, pa se zato ne računa :)
Računa se samo samo onaj ko je 1920 imao nekog uspeha.
E Filipe, Filipe...

Vidi, može se razgovarati o nekom krnjenju demokratije zabranom rada komunista, ali nije to baš tako jednostavno.
Ta partija, njeni članovi, je pokušala atentat na kralja, ubila ministra, otovreno zagovarala rušenje države i priključivanje nekoj stranoj sili, i to ne samo zagovarala nego i potpisala uslove te strane sile, i obavezala se na to.

Pa šta misliš da je normalno uraditi, a imajući u vidu situaciju da su u tom vremenu komunisti srušili moćnu rusku carevinu, a ovdašnji komunisti zagovarali isto tako rušenje u Jugoslaviji?

Zamisli neku sličnu situaciju sada, neka partija pokuša atentat na predsednika, ubije ministra, traži ukidanje suvereniteta Srbije i stavljanje Srbije pod vlast recimo Islamske Države, sa kojom ima potpisane neke dogovore.
Da li bi bilo ukidanje demokratije ako bi se takvoj stranci zabranio rad?
tyson tyson 22:51 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović
Obznana je naziv za dekret kojim je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krajem decembra 1920. godine zabranila rad Komunističke partije Jugoslavije i prokomunističkih sindikata, te suspendovala mnoga radnička i ustavna prava.

Komunistička partija Jugoslavije je zabranjena nakon što je sa velikim brojem glasova na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu juna 1920. postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd. U prestonici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tzv. beogradskoj opštini nakon pobede komunista njihovom lideru Filipu Filipoviću nije dozvoljeno da preuzme fotelju gradonačelnika!!!

Posle obznane došao je tzv. Zakon o zaštiti države avgusta 1921. godine, kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!
Koliko se daleko otišlo u represiji i masovnom kršenju ljudskih prava govori i sledeći primer: iz državne službe su otpušteni svi činovnici koji bi da vode "propagandu boljševizma", a oduzete su i stipendije za školovanje svim studentima za koje se sumnjalo da su komunisti!

Toliko o demokratiji i pravnoj državi izmedju I i II svetskog rata!

Hajde ako imaš muda objasni isto ovo, od reči do reči, donatorima od čijih para ti se isplaćuju honorari koje stavljaš u džep poslednjih meseci.



not2old2rock not2old2rock 23:02 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

tyson
Filip Mladenović
Obznana je naziv za dekret kojim je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krajem decembra 1920. godine zabranila rad Komunističke partije Jugoslavije i prokomunističkih sindikata, te suspendovala mnoga radnička i ustavna prava.

Komunistička partija Jugoslavije je zabranjena nakon što je sa velikim brojem glasova na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu juna 1920. postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd. U prestonici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tzv. beogradskoj opštini nakon pobede komunista njihovom lideru Filipu Filipoviću nije dozvoljeno da preuzme fotelju gradonačelnika!!!

Posle obznane došao je tzv. Zakon o zaštiti države avgusta 1921. godine, kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!
Koliko se daleko otišlo u represiji i masovnom kršenju ljudskih prava govori i sledeći primer: iz državne službe su otpušteni svi činovnici koji bi da vode "propagandu boljševizma", a oduzete su i stipendije za školovanje svim studentima za koje se sumnjalo da su komunisti!

Toliko o demokratiji i pravnoj državi izmedju I i II svetskog rata!

Hajde ako imaš muda objasni isto ovo, od reči do reči, donatorima od čijih para ti se isplaćuju honorari koje stavljaš u džep poslednjih meseci.





Živ nisam dok ne vidim kakvu besmislicu će glupander da izvali!
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:04 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

hoochie coochie man
Njen uspon počinje tek od 1930. godine,


Aha, pa se zato ne računa :)
Računa se samo samo onaj ko je 1920 imao nekog uspeha.
E Filipe, Filipe...

Vidi, može se razgovarati o nekom krnjenju demokratije zabranom rada komunista, ali nije to baš tako jednostavno.
Ta partija, njeni članovi, je pokušala atentat na kralja, ubila ministra, otovreno zagovarala rušenje države i priključivanje nekoj stranoj sili, i to ne samo zagovarala nego i potpisala uslove te strane sile, i obavezala se na to.

Pa šta misliš da je normalno uraditi, a imajući u vidu situaciju da su u tom vremenu komunisti srušili moćnu rusku carevinu, a ovdašnji komunisti zagovarali isto tako rušenje u Jugoslaviji?

Zamisli neku sličnu situaciju sada, neka partija pokuša atentat na predsednika, ubije ministra, traži ukidanje suvereniteta Srbije i stavljanje Srbije pod vlast recimo Islamske Države, sa kojom ima potpisane neke dogovore.
Da li bi bilo ukidanje demokratije ako bi se takvoj stranci zabranio rad?



Bili prvi slobodni parlamentarni i opštinski izbori u novoformiranoj Kraljevini SHS.

Birači izašli na glasačka mesta i glasali. Potom izbrojani glasovi i rezultat je bio te 1920. godine da je Komunistička partija osvojila najveći broj glasova birača u 59 većih gradova, uključujući Zagreb i Beograd.

Ista partija osvojila u parlamentu Kraljevine SHS 58 mandata i postala 3. politička snaga u novoj državi.

I šta je onda bilo, te 1920. godine, dakle godinu dana pre atentata na Ministra Draškovića?

Došli neki komunisti pa ukinuli rezultate slobodnh izbora?

Ne, nego monarhisti! To su istorijske činjenice kako je sve počelo. Prvo uzrok, pa onda - posledice!
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:09 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

tyson
Filip Mladenović
Obznana je naziv za dekret kojim je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krajem decembra 1920. godine zabranila rad Komunističke partije Jugoslavije i prokomunističkih sindikata, te suspendovala mnoga radnička i ustavna prava.

Komunistička partija Jugoslavije je zabranjena nakon što je sa velikim brojem glasova na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu juna 1920. postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd. U prestonici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tzv. beogradskoj opštini nakon pobede komunista njihovom lideru Filipu Filipoviću nije dozvoljeno da preuzme fotelju gradonačelnika!!!

Posle obznane došao je tzv. Zakon o zaštiti države avgusta 1921. godine, kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!
Koliko se daleko otišlo u represiji i masovnom kršenju ljudskih prava govori i sledeći primer: iz državne službe su otpušteni svi činovnici koji bi da vode "propagandu boljševizma", a oduzete su i stipendije za školovanje svim studentima za koje se sumnjalo da su komunisti!

Toliko o demokratiji i pravnoj državi izmedju I i II svetskog rata!

Hajde ako imaš muda objasni isto ovo, od reči do reči, donatorima od čijih para ti se isplaćuju honorari koje stavljaš u džep poslednjih meseci.





Nema nikakvih donatora niti honorara koje stavljam u džep.

Samo mućkam glavom i mislim kakvim se sve podmetanjima ovde barata radi osporavanja istorijskih činjenica - da su monarhisti od 1920. do 1941. primenjivali tipične komunističke metode u obračunu sa opozicionim političkim strankama!

Pa onaj zločinac Puniša Račič usred parlamenta Kraljevine SHS 1928. godine iz revolvera ubi 3 poslanika i dva teško rani, i na sudjenju beše osudjen na 20 godina robije, od kojih je u zatvoru proveo - 13!!!
Eto koliko je demokratska i pravna bila ta Kraljevina SHS!
anonymous anonymous 23:10 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

hoochie coochie man
U čemu je razlika ako zabranjujete jednu ili pet partija?


U mnogo čemu.
Evo, recimo, Zapadna Nemačka je zabranila rad nacional socijalističke i komunističke pratije a Španija je zabranila rad baskisjke partije (tako nešto), faštičke stranke su svuda zabranjene, pa niko te države zbog toga ne smatra nedemokratskim, a nema države koja je zabranila sve stranke a da se smatra demokratskom.

Dakle razlika je sledeća, može se zabraniti rad jedne partije i pri tom ostati demokrata, a nije moguće zabraniti rad svih stranaka i ostati demokrata.
Ništa komplikovano jel da?


Ali, ni baš tako jednostavno.

Ne bih se baš saglasio da se može ostati demokrata, zabranom i samo jedne partije.

To i jeste kvaka sadašnjih "demokratija".

Da dozvoli sve koje ih ne ugrožavaju i zabrani onu jednu koja ih dovodi u pitanje.

Preostaje ....samo revolucija.

Ona ista .....kojom su i oni uveli " demokratiju"






hoochie coochie man hoochie coochie man 23:30 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

I šta je onda bilo, te 1920. godine, dakle godinu dana pre atentata na Ministra Draškovića?


Ništa.
Lepili letke po banderama i objavljivali tekstove po novinama.
Obzana je diignuta na nivo zakona tek posle atentata.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:38 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Ali, ni baš tako jednostavno.

Ne bih se baš saglasio da se može ostati demokrata, zabranom i samo jedne partije.

To i jeste kvaka sadašnjih "demokratija".

Da dozvoli sve koje ih ne ugrožavaju i zabrani onu jednu koja ih dovodi u pitanje.

Preostaje ....samo revolucija.

Ona ista .....kojom su i oni uveli " demokratiju"



Jeste malo nategnuto, ali se, sa druge strane posmatrano, ne može svaka ideja i svaka aktivnost prihvatiti kao legitimna.
Problem je što ne postoji mehanizam, objektivno sito, koje će odrediti šta može a šta ne može da prođe, pa se događa da ljudi, grešna bića, odlučuju prema svojim sklonostima, a to može da napravi probleme.

A kad bi se sve dopustilo, što teoretski lepo zvuči, zagovaraj šta hoćeš, izađi na izbore, pa koliko dobiješ to ti je, onda bi se legitimnim moralo tretitari i ideje o čistoj rasi, čistoj naciji, o proterivanju ili uništenju ovih ili onih.
A nije teško zamisliti da bi se lepo skockana priča o ugroženosti jednih, jedne rase, krvi, nacije, zbog krivice drugih mogla lepo prodati.
Filip Mladenović Filip Mladenović 00:17 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Opet izvrdavate suštinu: demokratija.

Većina birača je u 59 gradova, uključujući i Zagreb i Beograd, glasala za predstavnike Komunističke partije.

Slično je bilo i na parlamentarnim izborima te iste 1920. godine: 58 mandata za komuniste, na osnovu prebrojnih glasova birača širom Kraljevine SHS.
I!?

Slično je uradio i Milošević nakon lokalnih izbora krajem 1996. godine: prekrajao je izbornu volju, tj. krao je glasove.

Pa je u februaru 1997. morao da prizna prave rezultate, tj. pobedu opozicije u većem broju gradova širom Srbije donoseći tzv. lex specialis.

To monarhisti 1920. nisu ni pomišljali. Vojskom i policijom su sprečili potvrdu izborne volje gradjanstva Kraljevine SHS!
not2old2rock not2old2rock 00:25 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović


Pa onaj zločinac Puniša Račič usred parlamenta Kraljevine SHS 1928. godine iz revolvera ubi 3 poslanika i dva teško rani, i na sudjenju beše osudjen na 20 godina robije, od kojih je u zatvoru proveo - 13!!!
Eto koliko je demokratska i pravna bila ta Kraljevina SHS!


Glupanderu, verovatno znaš i koja mu je "pravednička, revolucionarna ruka" nenaoružanom, da novoj, naprednoj državi uštedi troškove suđenja, presudila negde podno Kosmaja?
Filip Mladenović Filip Mladenović 00:38 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Ruka pravde ga je konačno stigla 17 godina nakon višestrukog ubistva u parlamentu Kraljevine SHS.

A za ono "glupanderu", poštovani "not...", evo divnog aforizma:

Za neke ne vredi rok trajanja. Pokvareni su od rodjenja!
not2old2rock not2old2rock 01:01 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović
Ruka pravde ga je konačno stigla 17 godina nakon višestrukog ubistva u parlamentu Kraljevine SHS.

A za ono "glupanderu", poštovani "not...", evo divnog aforizma:

Za neke ne vredi rok trajanja. Pokvareni su od rodjenja!


Ruka pravde, u prevodu, došli komunistički banditi u kuću u kojoj je bio i ubili čoveka. Dobro je prošao, nisu ga zaklali, je li tako Glupanderu?

Filip Mladenović Filip Mladenović 01:06 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

not2old2rock
Filip Mladenović
Ruka pravde ga je konačno stigla 17 godina nakon višestrukog ubistva u parlamentu Kraljevine SHS.

A za ono "glupanderu", poštovani "not...", evo divnog aforizma:

Za neke ne vredi rok trajanja. Pokvareni su od rodjenja!


Ruka pravde, u prevodu, došli komunistički banditi u kuću u kojoj je bio i ubili čoveka. Dobro je prošao, nisu ga zaklali, je li tako Glupanderu?



Šta je, poštovani "not..." drugo zaslužio bandit koji je u parlamentu jedne suverene kraljevine ubio 3 (tri) narodna poslanika, a ranio 2 (dva) narodna poslanika!?

Da je Kraljevina SHS bila pravna i demokratska država, taj bandit bi nakon regularnog sudskog procesa bio osudjen na smrt i pogubljen još 1929. ili 1930. godine!

Ima li većeg banditizma u životu jednog (ne)čoveka kakav je bio Puniša Račić!?
not2old2rock not2old2rock 01:11 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović
not2old2rock
Filip Mladenović
Ruka pravde ga je konačno stigla 17 godina nakon višestrukog ubistva u parlamentu Kraljevine SHS.

A za ono "glupanderu", poštovani "not...", evo divnog aforizma:

Za neke ne vredi rok trajanja. Pokvareni su od rodjenja!


Ruka pravde, u prevodu, došli komunistički banditi u kuću u kojoj je bio i ubili čoveka. Dobro je prošao, nisu ga zaklali, je li tako Glupanderu?



Šta je, poštovani "not..." drugo zaslužio bandit koji je u parlamentu jedne suverene kraljevine ubio 3 (tri) narodna poslanika, a ranio 2 (dva) narodna poslanika!?

Da je Kraljevina SHS bila pravna i demokratska država, taj bandit bi nakon regularnog sudskog procesa bio osudjen na smrt i pogubljen još 1929. ili 1930. godine!

Ima li većeg banditizma u životu jednog (ne)čoveka kakav je bio Puniša Račić!?


Puna je država krivih, što ne uzmeš pištolj i ne zaređaš po kućama budaletino nedokazna? Ili postoji nešto što se zove sud...
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:45 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

not2old2rock
Filip Mladenović
not2old2rock
Filip Mladenović
Ruka pravde ga je konačno stigla 17 godina nakon višestrukog ubistva u parlamentu Kraljevine SHS.

A za ono "glupanderu", poštovani "not...", evo divnog aforizma:

Za neke ne vredi rok trajanja. Pokvareni su od rodjenja!


Ruka pravde, u prevodu, došli komunistički banditi u kuću u kojoj je bio i ubili čoveka. Dobro je prošao, nisu ga zaklali, je li tako Glupanderu?



Šta je, poštovani "not..." drugo zaslužio bandit koji je u parlamentu jedne suverene kraljevine ubio 3 (tri) narodna poslanika, a ranio 2 (dva) narodna poslanika!?

Da je Kraljevina SHS bila pravna i demokratska država, taj bandit bi nakon regularnog sudskog procesa bio osudjen na smrt i pogubljen još 1929. ili 1930. godine!

Ima li većeg banditizma u životu jednog (ne)čoveka kakav je bio Puniša Račić!?


Puna je država krivih, što ne uzmeš pištolj i ne zaređaš po kućama budaletino nedokazna? Ili postoji nešto što se zove sud...


Šta biste Vi uradili da je medju ubijenim narodnim poslanicima 1928. godine bio Vaš deda ili otac?

U slučaju bandita Puniše Račića to što se zove sud je bila sprdnja, a ne deljenje pravde.

Smrtne kazne u Kraljevini SHS najviše su izricane za ubistvo, a izvršavale su se na razne načine, najčešće vešanjem ili streljanjem. Od 1918. do 1940. izrečeno je oko 900 smrtnih kazni, a izvršena je 291 smrtna presuda.

Da je i prema Puniši Račiću primenjena pravda za trostruko ubistvo i dvostruko ranjavanje, on bi sada bio samo deo statistike o 291, odnosno 292 izvršene smrtne presude.

Ali, pošto Kraljevina SHS nije bila ni pravna ni demokratska država, onda je bilo moguće da taj bandit za toliko počinjenih ubistava robija - 13 godina!!!
Dok su neki drugi, za samo jedno ubistvo bili vešani ili streljani u Kraljevini SHS!

freehand freehand 01:49 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Ali, pošto Kraljevina SHS nije bila ni pravna ni demokratska država, onda je bilo moguće da taj bandit za toliko počinjenih ubistava robija - 13 godina!!!
Dok su neki drugi, za samo jedno ubistvo bili vešani ili streljani u Kraljevini SHS!

Isdtini za volju osuđen je i robijao u kraljevini Jugoslaviji.
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:59 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

freehand
Ali, pošto Kraljevina SHS nije bila ni pravna ni demokratska država, onda je bilo moguće da taj bandit za toliko počinjenih ubistava robija - 13 godina!!!
Dok su neki drugi, za samo jedno ubistvo bili vešani ili streljani u Kraljevini SHS!

Isdtini za volju osuđen je i robijao u kraljevini Jugoslaviji.


Kako je robijao? U Požarevcu, gde mu se preselila porodica i gde je imao poluslobodni status slično kao Dragoljub Milanović, osudjeni direktor RTS-a.

Za jednostruko ubistvo se u Kraljevini SHS izricala i sprovodila smrtna presuda vešanjem i streljanjem. Puniša Račič je počinio trostruko ubistvo i "odrobijao" za to - 13 godina!
blogovatelj blogovatelj 06:15 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Ne može se malo ili mnogo biti trudan! U čemu je razlika ako zabranjujete jednu ili pet partija? Ako vojskom i policijom branite poredak? Ako zavodite diktaturu, ukidajući sve političke stranke? Pa zar ti potezi jednog monarha zvanog Aleksandar Karadjordjević nisu klasika komunizma!?


Kako nisu. Isti je kao Tito.
blogovatelj blogovatelj 06:18 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Hajde ako imaš muda objasni isto ovo, od reči do reči, donatorima od čijih para ti se isplaćuju honorari koje stavljaš u džep poslednjih meseci.




Saće da počne da ti persira. Čim ga neko propisno iznervira, odmah prelazi na Vi.
anonymous anonymous 07:30 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?


Zamisli neku sličnu situaciju sada, neka partija pokuša atentat na predsednika, ubije ministra, traži ukidanje suvereniteta Srbije i stavljanje Srbije pod vlast recimo Islamske Države, sa kojom ima potpisane neke dogovore.
Da li bi bilo ukidanje demokratije ako bi se takvoj stranci zabranio rad?


A zamisli ovo.

Socijalisti na redovnim izborima osvoje vlast.Ili bilo koja druga neliberalna opcija.
Kakva je reakcija tzv.demokrata ?

Čile.

1." Demokratija" nije jednoznačan pojam. U teoriji se govori o bar 200 modaliteta.

2. U većem periodu svoje istorije je bila ekskluzivna. Isključeni su bilo mnogi po ekonomskom , starosnom, obrazovnom, polnom , rasnom i dr.principima.

3.Sama po sebi nema gotovo nikakvu vrednost, osim što stvara privid participacije u političkom odlučivanju i delegitimiše nasilje i oružano razračunavanje suprotstavljenih političkih opcija, štiteći zapravo liberalne vrednosti,utemeljene na svojinskom principu.

Pri svakom pokušaju da se društvo svojinski organizuje na drugi način "demokratska" društva su se odricala demokratije i autoritarnim načinom branile - svoju ideologiju.

Demokratija njima ništa ne znači osim što je sredstvo koje je dobro dok funcioniše u njihovu korist i napušta se kada ne daje željeni rezultat.

Ništa manje im nisu "vredna" i autoritarna rešenja.

U celokupnoj diskusiji na blogu gubi se iz vida da je u jednom periodu istorije fašističko - nacistička ideologija, koja je uključivala eugeniku i socijal - darvinizam bila trend ne samo u Nemačkoj i Italiji, već i mnogim drugim zapadnim društvima.

Kao nova ideja.

Iz te perspektive - pojave nove evropske ideje - treba ceniti i osudjivati ili ne i domaće zastupnike ili pristalice.


......

I na kraju ....

Kriza legitimiteta zapadnih društava je u tome što ona više ne mogu da se pozivaju ni na demokratiju, ni na liberalizam.

Dosledno ih primenjujući kopaju sebi grob.

Princip slobodnog tržišta i konkurencije moraju da napusti zbog konkurentnije Kine.

Demokratiju - zbog činjenice da su nezapadnim društvima neke druge vrednosti ,a ne svojina ili liberalizam, ključno mesto koje ih homogeniše i politički organizuje.

Dakle, Kina i recimo Islam.

Protiv njih Zapad ne može da se bori demokratskim, liberalnim metodama.

Predstoje autoritarna rešenja. I u spoljnoj i unutrašnjoj politici.








tasadebeli tasadebeli 08:35 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović

Bili prvi slobodni parlamentarni i opštinski izbori u novoformiranoj Kraljevini SHS.

Birači izašli na glasačka mesta i glasali. Potom izbrojani glasovi i rezultat je bio te 1920. godine da je Komunistička partija osvojila najveći broj glasova birača u 59 većih gradova, uključujući Zagreb i Beograd.

Ista partija osvojila u parlamentu Kraljevine SHS 58 mandata i postala 3. politička snaga u novoj državi.

I šta je onda bilo, te 1920. godine, dakle godinu dana pre atentata na Ministra Draškovića?



Ако се већ позивамо на историјски контекст и ситуацију у том тренутку...


А шта је било само две године пре тих (уставотворних) избора у тек створеној Краљевини СХС?

Комунистички револуционари нису побили Романове, плавокрвну фамилију краља Александра?

Па шта је било само годину и по дана пре тих узбора?

Социјалистичка Радничка Партија Југославије (са све комунистима после конгреса уједињења) није приступила Трећој интернационали за коју се знало да јој диригују ти терористи који су побили руску царску фамилију краља Александра?

Па шта је било само шест месеци пре тих избора?

Није дошло до раскола у Социјалистичкој Радничкој Партији Југославије и она се није поцепала на социјалдемократе и комунисте? *

И сад да кукумавчимо за забраном рада Комунистичке партије, у старту од свог оснивања једне терористичке организације по свим параметрима која је од самог свог настанка рушила ту тек новостворену државу Јужних Словена користећи терористичке методе како су им саветовали патрони из Треће интернационале? И која се појавила на тим изборима после раскола у Социјалистичкој Радничкој Партији Југославије (комуниста) где су се комунисти попичкали са социјалдемократама само 6 месеци пре избора? (Вероватно по налогу својих патрона из Треће интернационале.) И да кукумавчимо како је краљ Александар био диктатор?

Фићо, шта би ти урадио на месту краља Александра те 1920. године да ти толико гласова на изборима освоји једна партија која отворено заговара распад тек створене државе?

Понашао би се деморатски и допустио да руше државу?

И то државу српском крвљу створену!

(Сећаш се шта је Радић у Скупштини питао пре него га је Пуниша Рачић 1928. упуцао?

Радић:"Па добро, колико више кошта та ваша српска крв?"

Говно једно, допусти себи само 10 година од завшетка тог Првог светског рата и стварања државе Јужних Словена да то каже у Београду и у Србији која је у стварању те Југославије изгубила трећину свог укупног становништва и 60% мушкараца старости од 18 до 55 година!)

Шта би ти, Фићо, урадио у тој ситуацији 1920. године?

Ако се не варам, 70 година касније заговарањем поштовања демократских принципа (али не и основног демократског принципа принципа један човек-један глас јер то није одговарало сецесионистичким републикама и њиховим патронима споља, него се заговарала некаква колективистичка демократија на националним основама, истим онаквим какве је та забрањена Комунистичка партија Југославије заговарала од самих својих почетака) се и распала коначно та држава, у својој првој фази постојања монархија, а у другој фази република.

Краљ Александар је вукао логичан потез у датој ситуацији. Те 1920. године.

И да се разумемо, не браним краља Александра. Уопштено говорећи, Карађорђевићи ми уопште нису омиљена династија због 3 милиона Срба изгинулих под њиховом владавином.


Vojnička pesma

Nisam je za srebro ni za zlato plako,
niti za Dušanov sjaj.
Ne bih je rukom za carske dvore mako,
za onaj bludnicâ raj.

A šta je meni do tih mramornih dvora
tučnog ponoćnog sata,
što očima slepim odbijati mora,
sestri sramnoj od brata?

A šta je meni do velmoža u svili,
sa sokolom na ruci?
Otac mi je sebar što na točku cvili,
a kćer mi glođu vuci.

Baš ništa me za crkve duša boli,
za silnoga cara dom.
Za grčke ikone poleguša golih
u robovskom hramu mom.

Dao je njinoj duši oproštaj
guslara seljački poj.
U njivama mi je sahranjen lelek taj,
u prokleti večan znoj.

Nisam ja za srebro ni zlato plako,
niti za Dušanov sjaj.
Ne bih ja rukom za carske dvore mako,
za onaj bludnica raj.



Али, реци ми, мућни главом, шта је требало краљ Александар да ради у тој ситуацији (спољнополитичкој и унутрашњеполитичкој те 1920. године?

Да допусти распад земље створене само две године пре тога?


Не мере се историјски догађаји из данашње перспективе, него ваљда из перспективе историјског тренутка у којем су се дешавали?






_________________________________________________________________________

* - Мог деду, предратног социјалисту, марковићевца, секретара синдиката графичких радника којег је краљева жандармерија између два светска рата хапсила за сваки штрајк на Чукарици, ми деца из фамиолије памтимо како седи у дворишту после ручка, листа Политику и све време виче да цела улица чује:"Мајку вам јебем комунистичку!!!"

Док баба кроз прозор довикује:"Ћути, Бранко, ухапсиће те!"

Нису га дирали јер је тада био већ у годинама и био је отац палог борца јер је изгубио једног од својих синова на Сремском фронту.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:35 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Мог деду, предратног социјалисту, марковићевца, секретара синдиката графичких радника којег је краљева жандармерија између два светска рата хапсила за сваки штрајк на Чукарици, ми деца из фамиолије памтимо како седи у дворишту после ручка, листа Политику и све време виче да цела улица чује:"Мајку вам јебем комунистичку!!!"

Док баба кроз прозор довикује:"Ћути, Бранко, ухапсиће те!"

Супер цртица.

Иначе, то са хапшењем, у свакој револуцији најважније јесте остати жив првих дана и недеља по њеном наступању. После, и ако те ухапсе, далеко је већа шанса да ћеш остати жив.

Мени је упечтљиво то што је Кумануди преживео то прво хапшење. Тад је највише људи страдало, јер судови нису постојали, јер све до краја новембра у ослобођениом Београду ОЗНА је била и полиција и суд. То да ли ће неко бити стрељан доносили су одлуку активни офоцири ОЗНЕ (мислим, свакако знате да је Ранковић тим апаратом управљао), а пријаве грађана узимане су здраво за готово. Недићеву стражу, жандарме, саобраћајце, речну полицију -- стрељали су по аутоматизму, јер су били у униформи, као и оне за које би им грађани дојавили да су издајници. Кумануди је то ОЗНИно чиустилиште прошао, оно кад је био, случајно, први пут ухапшен. Такође, нико га није пријавио од суграђана. Е, па сад, њега накнадно прогласити за фашисту?! Па кад му чак ни револуција то није прикачила, неумесно је да било ко други касније то уради.

Лепо каже Стојадиновићев брат -- он ни за шта није био крив.
tasadebeli tasadebeli 10:55 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Predrag Brajovic

Супер цртица.



Хвала!


Ево ти још једна на тему хапшења. О средњем слову. Из нешто каснијег периода очева на службеном путу.


Иначе, то са хапшењем, у свакој револуцији најважније јесте остати жив првих дана и недеља по њеном наступању. После, и ако те ухапсе, далеко је већа шанса да ћеш остати жив.



Мог матог ухапсило 1949, непуних годину дана после скидања униформе у којој је био од 1944. и два пута рањаван и два пута хапшен, са све скидањем чинова да би се установило да су потказивачи давали лажне исказе.

А ово 1949. имало везе са Информбироом.

Умардељали ћалета и држали га месец дана (срећом, те га не послаше по кратком поступку на летовање на Голи оток) да би установили да имају погрешног човека.

А то су установили захваљујући средњем слову у имену и презимену.

Па га онда пустише к'о да ништа није било.

И ја памтим мог маторог како стоји изнад мене још откао сам научио да пишем и како ми држи буквицу:

"Где ти је средње слово? Када се потписујеш, обавезно да стављаш средње слово!"

На споменику матором пише његово име са све, наравно, средњим словом иако су каменоресци гунђали што ја инсистирам на томе.

И ја данас, Брајо, по аутоматизму, обавезно се потписујем са средњим словом. Што ти је дриловање од детињства, чудо једно.

И уопште се не чудим што ми се матори читавог живота трудио да остане дорЧолски музичар зајебавајући успут кеву због њеног партијског стажа од 20 година, до пада Ранковића (Мада су њене сумње почеле још од убиства Крцуна, право да ти кажем EDIT: Само да још додам да је кеви шеф на њеном послу у Војној штампарији био онај већ помињани поводом оног писма Титу о масонима генерал Иван Гошњак.)




niccolo niccolo 16:52 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

секретара синдиката графичких радника

Nego, pusti ti visoku politiku, da li ti se deda petljao i u klubu?
tasadebeli tasadebeli 22:12 16.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

niccolo
секретара синдиката графичких радника

Nego, pusti ti visoku politiku, da li ti se deda petljao i u klubu?



Што би рек'о Фукс кратко и јасно:



tyson tyson 18:53 17.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović
tyson
Filip Mladenović
Obznana je naziv za dekret kojim je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krajem decembra 1920. godine zabranila rad Komunističke partije Jugoslavije i prokomunističkih sindikata, te suspendovala mnoga radnička i ustavna prava.

Komunistička partija Jugoslavije je zabranjena nakon što je sa velikim brojem glasova na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu juna 1920. postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd. U prestonici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tzv. beogradskoj opštini nakon pobede komunista njihovom lideru Filipu Filipoviću nije dozvoljeno da preuzme fotelju gradonačelnika!!!

Posle obznane došao je tzv. Zakon o zaštiti države avgusta 1921. godine, kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!
Koliko se daleko otišlo u represiji i masovnom kršenju ljudskih prava govori i sledeći primer: iz državne službe su otpušteni svi činovnici koji bi da vode "propagandu boljševizma", a oduzete su i stipendije za školovanje svim studentima za koje se sumnjalo da su komunisti!

Toliko o demokratiji i pravnoj državi izmedju I i II svetskog rata!

Hajde ako imaš muda objasni isto ovo, od reči do reči, donatorima od čijih para ti se isplaćuju honorari koje stavljaš u džep poslednjih meseci.





Nema nikakvih donatora niti honorara koje stavljam u džep.

Jeste; i računi se plaćaju sami.



milanb milanb 20:19 17.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Filip Mladenović
Kada monarhističke Vlade donose i primenjuju Obznanu i Zakon o zaštiti države, a sam kralj zavodi diktaturu, to nije komunistički, totalitarni način vladanja. Ma kakvi!

A naše nevinašce Kosta Kumanudi je, pored sedenja u fotelji Ministra finansija, bio leta 1922. godine i par nedelja V.D. Ministra unutrašnjih dela!!!


Што се тиче демократије, плурализма, вишепартијског система, све што смо постигли по тим питањима, постигли смо у том периоду наводне "мохархистичке тираније", крајем 19 века и у првој половини 20 века.Период комунистичке диктатуре је велики корак уназад по питању демократије, плурализма, вишепартијског система, независног судства и поделе власти, у односу на период Краљевине Србије/СХС/Југославије.

У том "монархизму" постојале су и друге политичке странке/покрети а не само владајућа,у скупштини се расправљало о Обзнани по интерпелацијама појединих посланичких група.

У комунистзичком систему није ни постојала опција да постоји нека друга политичка странка/партија сем комунистичке.Не само да је било забрањено да постоје некомунистичке странке, него је морала да постоји само једна комунистичка партија.Било је покушаја да се оснује алтернативна КПЈ али су они прогањани и хапшени.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:02 15.11.2017

Програм за београдске изборе августа 1926



Filip Mladenović Filip Mladenović 20:20 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip Filipović je na prvim izborima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1920. godine izabran na komunističkoj listi za gradonačelnika Beograda. Uprkos pobedi na izborima, Filipu Filipoviću nije dozvoljeno da stupi na dužnost gradonačelnika Beograda. Policija je već 27. avgusta 1920. rasturila novoizabranu gradsku upravu na čelu sa Filipom Filipovićem. Kako se to dogodilo opisao je jedan od učesnika toga događaja, Vladimir Mirić:

"Dotadašnji vršilac dužnosti predsjednika opštine, Danilo Zivaljević, pozvao nas je da, 26. avgusta, u osam časova, dođemo kako bismo službeno izvršili primopredaju. Kada smo sutradan počeli pojedinačno da dolazimo u Opštinu, primetili smo da je policija zaposela prostorije Opštine, da nikome ne dozvoljava da priđe, osim nama koji smo imali legitimaciju opštinske uprave. Tako sam i ja propušten da uđem u zgradu. Tamo sam naišao na upravnika grada Beograda Manojla Lazarevića. Unutra je već bio i novoizabrani predsednik Filip Filipović i potpredsednik Mika Todorović. Todorović je tada upitao, pokazujući na Lazarevića: Filipe, ko je ovaj gospodin što sedi na predsedničkoj stolici; beogradski birači nisu njega izabrali za predsednika? Zašto ti ne zauzmeš predsedničko mesto? Živko Jovanović je tada počeo da pominje neke zakonske paragrafe i da dokazuje Manojlu Lazareviću kako je to kršenje zakona. Na to mu je Lazarević kratko odgovorio: ’Ja sam ovđe samo izvršni organ kome je naređeno da ovako postupi. Vi potpišite rešenje i žalite se. Rok na žalbu je8 dana! U kancelarijama Opštine nije bilo ni jednog službenika; njihova mesta bili su zauzeli toga dana policajci. Upravnik grada saopštio nam je da samo kolektivno, svi odjednom, možemo ići, dok nam pojedinačni izlazak nisu dopuštali; telefone nam takođe nisu dali na upotrebu. [...] Posle dužeg savetovanja složili smo se da bi svaki naš fizički otpor unutra bio besmislica. Razlog za naše suspendovanje bio je tobože u tome što nismo položili zakonsku zakletvu, što je drug Pavle Pavlović prilikom polaganja zakletve dao izjavu: da nas verska zakletva neće vezivati i prinuđivati na dobar rad, već Obaveza koju smo dali našim biračima.“
gedza.73 gedza.73 20:32 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Policija je već 27. avgusta 1920. rasturila novoizabranu gradsku upravu na čelu sa Filipom Filipovićem.


jel' to ovaj isti?

23. septembra Tito policijskim organima NKVD daje pismenu izjavu naslovljenu "Moj odnos sa osobama koje su raskrinkane kao saboteri i neprijatelji naše partije". U njoj se izjašnjava povodom partijskih drugova, od kojih su sedmorica već bili "raskrinkani" i streljani u Moskvi... Tito se uglavnom negativno izjašjava o sledećim streljanim drugovima: .. Milan Gorkić, Filip Filipović...


Filip Filipović ... jugoslovenski političar komunističke orijentacije, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i njen prvi sekretar. Do 1937. godine živeo je u Moskvi. Februara 1938. godine je uhapšen, a aprila iste godine osuđen i pogubljen, za vreme "Staljinovih čistki“.


posle ne valja kralj.
Filip Mladenović Filip Mladenović 20:51 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Ma Broz je kriv za sve!
I za to što se kralj Aleksandar Karadjordjević ponašao kao tipična komunjara, od Solunskog procesa 1917. godine do 1929. godine: Šestojanuarska diktatura je višegodišnji period diktature u Kraljevini Jugoslaviji, koji je započeo 6. 1. 1929. godine, kada je kralj Aleksandar I Karađorđević raspustio Narodnu skupštinu, zabranio rad svih političkih stranaka i sindikata, političke skupove, uveo cenzuru, proglasio ideologiju „integralnog jugoslavenstva“ i državi promenio ime u Kraljevina Jugoslavija.

Jedini otpor diktaturi pružila je Komunistička partija Jugoslavije, pozvavši narod na oružani otpor, koji je policija krvavo ugušila!
gedza.73 gedza.73 21:09 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip Mladenović
I za to što se kralj Aleksandar Karadjordjević ponašao kao tipična komunjara

To Fićo!
evo ti nešto sa lica mesta. Da je kralj bio veća 'komunjara' nego Tito
Živojin Pavlović...
Kada smo prinuđeni da konstatujemo da komunisti imaju mnogo više prava u jednoj „truloj“ buržoaskoj demokratiji nego komunisti u „sovjetskoj demokratiji“, koja ih uništava na desetine hiljada, onda zbilja ima nešto trulo u tom režimu...


Živojin Žika Pavlović je bio istaknuti jugoslovenski komunista ...Bio je član CK KPJ i blizak saradnik Generalnog sekretara KPJ Milana Gorkića


Pavlovića su tokom Užičke republike u jesen 1941. godine uhvatili, zatočili i najtežim mukama mučili partizani. Njegovo hvatanje i potonju likvidaciju je organizovao Slobodan Penezić Krcun.


tasadebeli tasadebeli 21:10 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

23. septembra Tito policijskim organima NKVD daje pismenu izjavu naslovljenu "Moj odnos sa osobama koje su raskrinkane kao saboteri i neprijatelji naše partije". U njoj se izjašnjava povodom partijskih drugova, od kojih su sedmorica već bili "raskrinkani" i streljani u Moskvi... Tito se uglavnom negativno izjašjava o sledećim streljanim drugovima: .. Milan Gorkić, Filip Filipović...



Filip Filipović ... jugoslovenski političar komunističke orijentacije, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i njen prvi sekretar. Do 1937. godine živeo je u Moskvi. Februara 1938. godine je uhapšen, a aprila iste godine osuđen i pogubljen, za vreme "Staljinovih čistki“.



Да би на чело Партије дошао (Т)КО?

Имаш право да три пута погађаш, Филипе?

Постоји и помоћ при одговору: Онај што признаје само суд своје партије.

Дакле, Фићо?

Само пожури, време истиче...

кada je kralj Aleksandar I Karađorđević raspustio Narodnu skupštinu, zabranio rad svih političkih stranaka i sindikata, političke skupove, uveo cenzuru, proglasio ideologiju „integralnog jugoslavenstva“ i državi promenio ime u Kraljevina Jugoslavija.



Што је исто урадио и Тито, само није држави дао име Краљевина Југославија.

И није се прогласио за цара. А могао је...

Само џабе све то, Фићо.

Нити је краљу ослањање на монархију и војску нити је Титу ослањање на партију и војску помогло да та држава Југославија опстане.

А то је, чини ми се, суштина читаве приче.

Кад не иде, не иде... Све друго је само силовање.

Србије.







EDIT: Фићуленце!

А (т)ко је то овог човека потказао Гестапоу јуна 1941, па га они стрељали ту, испред Градске скупштине Београда, у оном парку кроз који ми данас пролазимо?

И зашто га је потказао Гестапоу?










Да није Недић, мајку му колаборационистичку?
maksa83 maksa83 21:22 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

А (т)ко је то овог човека потказао Гестапоу јуна 1941, па га они стрељали ту, испред Градске скупштине Београда, у оном парку кроз који ми данас пролазимо?

E, je l' gleda neko Senke nad Balkanom?

Ovaj Mustafa Golubić je tamo najbolji frajer (iz moje strejt perspektive).

Koincidencija? Ne bih rekao.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:26 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

E, je l' gleda neko Senke nad Balkanom?

Ovaj Mustafa Golubović je tamo najbolji frajer (iz moje strejt perspektive).

Koincidencija? Ne bih rekao.

Primetio ja

Bjelogrlić je izgleda opsednut njime.
I u Montevideu mu je našao mesto, i isto, motor, opak frajr i ta slika o njemu.
gedza.73 gedza.73 21:27 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

E, je l' gleda neko Senke nad Balkanom?

uopšte nije loša. čak za naše uslove odlična.

Ovaj Mustafa Golubović je tamo najbolji frajer (iz moje strejt perspektive).

ma i original je bio faca. Negde sam naleteo na podatak da je (na tajnom zadatku) držao obućarsku radnju i pravio odlične moderne cipele za to vreme.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:29 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

uopšte nije loša. čak za naše uslove odlična.


Malo previše krvi za moj ukus.
maksa83 maksa83 21:31 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Malo previše krvi za moj ukus.

A previše seksa za moj.

Kuda ide ovaj svet...
jinks jinks 21:31 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

uopšte nije loša. čak za naše uslove odlična.

Dobra je serija.
maksa83 maksa83 21:32 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Bjelogrlić je izgleda opsednut njime.
I u Montevideu mu je našao mesto, i isto, motor, opak frajr i ta slika o njemu.

Glumca ili Mustafu?
Gledao sam Montevideo ali se ne sećam njega, od "istorijskih" likova sećam se Pašićevog sina koji je prikazan kao dripac.
maksa83 maksa83 21:33 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

uopšte nije loša. čak za naše uslove odlična.

Kažu oni koji gledaju Peaky Blinders da je Bjela masovno krao odande, milje, fazon muzike (koja se meni u serijji sviđa), kadrove, sve. Meni ne smeta pošto nisam gledao Peaky Blinders.

Inače sam pogodio ko je Kaluđer još pre nego što su dali prvi hint.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:37 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Glumca ili Mustafu?


Mustafu.
Ono, Milutinac (Viktor Savić), komunista, nešto dogovara oko utakmice, i u nekom trenutku se pojavljuje tip na motoru, opasnog izgleda (ne mogu sad da se setim imena glumca pa da me ubiješ) potseća ga na obećanje dato "organizaciji" ovome se noge odsecaju.
Epizodica, ali baš zbog Mustafe mi ostala u sećanju.
gedza.73 gedza.73 21:39 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Inače sam pogodio ko je Kaluđer još pre nego što su dali prvi hint.

Klinac ubicu i Kaluđera.

(mada malo 'skremblujemo' kanal kad krenu 'eksplicitne' scene)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:42 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Ех, да је Швабо још овде, не бисте ви овако кокодакали на мом блогу... Тја.
maksa83 maksa83 21:44 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Ono, Milutinac (Viktor Savić), komunista, nešto dogovara oko utakmice, i u nekom trenutku se pojavljuje tip na motoru, opasnog izgleda (ne mogu sad da se setim imena glumca

Nema ga na imdb u full cast sekciji, a ima i "Pijani navijac"...

Ovde ga igra neki Goran Bogdan izbosne, nikad čuo mada mi deluje blago poznato. Bila bi fora da ga je igrao u oba filma.
maksa83 maksa83 21:45 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Ех, да је Швабо још овде, не бисте ви овако кокодакали на мом блогу... Тја.

Pusti bre Brajoviću narod da se zabavlja i veseli, nemoj biti cork-sniffing snob. (Ovaj izraz sam skoro naučio, samo vežbam da ga ne zaboravim).
jinks jinks 21:45 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Klinac ubicu i Kaluđera.

Zar za ubicu još uvek nije 100% sigurno da je baš onaj koga su za to trenutno optužili.
maksa83 maksa83 21:46 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

(mada malo 'skremblujemo' kanal kad krenu 'eksplicitne' scene)

To, to, skremblujte, sva sreća pa nema full pristup Internetu gde neće naći ni sliku ženskog članka na nozi, a kamoli nešto gore.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:48 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Bila bi fora da ga je igrao u oba filma.


Nije jbg, sad sam proverio

Igor Đorđević ga igra.
gedza.73 gedza.73 21:51 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Zar za ubicu još uvek nije 100% sigurno da je baš onaj koga su za to trenutno optužili.

Malcu bio sumnjiv sa potezanjem noža kod uništenja njegovih slika. 'previše očigledno' kaže

To, to, skremblujte, sva sreća pa nema full pristup Internetu gde neće naći ni sliku ženskog članka na nozi, a kamoli nešto gore.

malo truba da gledamo porodično.
A za ostalo? druga godina. već počeo da izlazi sa devojkom u grad.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:53 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83
E, je l' gleda neko Senke nad Balkanom?


Na HBO ide serija "Vavilon Berlin." U seriji je glavni lik inspektor Rat koji je izašao iz Velikog rata sa posttraumatskim stresom (drhtavica, stalno pije lekove da je spreči), koji krije od pretpostavljenih, u vezi je sa ženom svog brata nestalim u prethodnom ratu, koju krije od svih. Fabula se vrti oko zlata Romanovih koje je skriveno u jednom vagonu tajno pristiglom u Berlin. Berlin je pun izbeglica iz Rusije (aristokratija, umetnici...) koji se zbog tog zlata sukobljavaju međusobno i sa tajnim agentima ambasade SSSR. Tu su naravno i prostitutke, noćni klubovi sa raspusnim životom bogatih, droga etc. Sve se to dešava 1929.g, politička situacija je složena, tajne službe rade, policija korumpirana...

Sličnost sa serijijom "Senke nad Balkanom" primećuje se već na prvi pogled, a da li je slučajna, to ne znam.
maksa83 maksa83 21:53 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Igor Djordjevic ga igra.

A pa bolji je frajer ovaj Senke nad Balkanom Mustafa nego taj iz Montevidea.

Inače, originalni Mustafa najviše liči na negativca iz Shootera (flokiii):



maksa83 maksa83 21:54 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Sličnost sa serijijom "Senke nad Balkanom" primećuje seveć na prvi pogled, a da li je slučajna, to ne znam.

Dakle Bjela ukr'o SVE.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:54 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Ovde ga igra neki Goran Bogdan izbosne, nikad čuo mada mi deluje blago poznato. Bila bi fora da ga je igrao u oba filma.

Hrvatski glumac danas. Igrao u jedinoj dobroj seriji snimljenoj kod nas u poslednjih bezbroj godina, Vere i zavere, po romanu Aleksandra Tišme.




pa vi gledajte bjelu i dalje
maksa83 maksa83 22:04 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

pa vi gledajte bjelu i dalje

Ja hoću, meni ono ok. Nije stelarno, ail je sirovo i zanimljivo, pogotovo za domaću produkciju,a i muzika mi se sviđa.
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 22:06 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

BebaOdLonchara
Hrvatski glumac danas. Igrao u jedinoj dobroj seriji snimljenoj kod nas u poslednjih bezbroj godina, Vere i zavere, po romanu Aleksandra Tišme.


Vrlo uspješan i u SAD.
predatortz predatortz 23:12 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83
Malo previše krvi za moj ukus.

A previše seksa za moj.

Kuda ide ovaj svet...


Krv, seks, droga... Samo fali rokenrol!
anonymous anonymous 23:15 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Ako smem da primetim , dotični gospodin ima program bolji od mnogih nakon 2000-te.

Ili bar, ne mnogo gori.

U svakom slučaju da je sada kandidat, namučio bi aktuelne političare.
maksa83 maksa83 23:15 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Krv, seks, droga... Samo fali rokenrol!

E, ali uopšte ne fali. inspektor Bjela hoda kroz blatnjavu Jatagan Malu, a u pozadini twangy teksas-misisipi gitara... Ne zajebavam se.
predatortz predatortz 23:19 15.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83
Krv, seks, droga... Samo fali rokenrol!

E, ali uopšte ne fali. inspektor Bjela hoda kroz blatnjavu Jatagan Malu, a u pozadini twangy teksas-misisipi gitara... Ne zajebavam se.


To mi je promaklo. Onda ima sve elemente dobre serije.
A Mustafa? Velika enigma!
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 00:00 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Inače, originalni Mustafa najviše liči na negativca iz Shootera (flokiii):



Pogrešnu seriju gledaš. Jeste (kao ☻) negativac, ali Varga iz Farga ;>
(čak je i kravata ista ☻)





freehand freehand 00:36 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83
Ех, да је Швабо још овде, не бисте ви овако кокодакали на мом блогу... Тја.

Pusti bre Brajoviću narod da se zabavlja i veseli, nemoj biti cork-sniffing snob. (Ovaj izraz sam skoro naučio, samo vežbam da ga ne zaboravim).

Kakvo zabavljanje, ja propištah od jada i čemera.
Čoveče, pa ovde se ne zna da li se više plače za Filipom Filipovićem, Gorkićem ili našim Mustafom Golubićem sivim tićem?!
Jesu komunisti al dobri ljudi, da ih čestiti srpski domaćin na ranu privije isto ko našeg Leku.
I zajedničke su im dve divne osobine koje ih čine prihvatljivim: em su mrtvi što je najbolje, em im je Tito radio o glavi.
Dobro, malo je kum kod onog Mustafe zajebao sa imenom, al valjda je bio pijan a otac Mustafin nije hteo kuma da sekira i da menja ime, pa će i njemu dobri blogeri tradicionalisti da oproste-
milanb milanb 00:47 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Овде се представља да су комунисти победили на изборима 1920 године и да им је "монархистички" систем "украо" победу и спречио их да преузму власт.То не одговара историјским чињеницама.

На изборима 1920 године комунисти нису победили, већ су били четврта странка по броју гласова(12.4%), а трећа је била Хрватска сељачка странка, али су комунисти добили више мандата због изборног система.
Успех на једним изборима ништа не значи, јер се у парламентарним демократијама избори одржавају периодично а не само једном у 20 година.Уосталом, на тим фамозним изборима 1920 године, који су једини важни криптокомунистима, 87.6 % бирача није гласало за КПЈ-већина од 7/8 бирача није подржала комунисте.

У Краљевини СХС/Југославији је до 1941 године одржано 7 парламентарних избора-1920,1923,1925, 1931, 1935 и 1938 године, а после забране КПЈ, комунисти су своју странку преименовали у Независну радничку партију Југославије, која је после Обзнане учествовала на изборима и никада више није остварила неки значајнији успех.

Комунисти 1920 године нису били исто што и КПЈ 40-тих година.На пример,1920 године један од истакнутих чланова КПЈ и секретар те партије је био Живко Топаловић, и његове присталице су биле чланови КПЈ.Таква КПЈ из 1920 године је била конгломерат комуниста, социјалиста, социјалдемократа и то је имало утицаја на изборни резултат.
Из КПЈ се 1921 године издвојила Топаловићева Социјалистичка парттија,а остатак КПЈ су потресале фракционашке борбе све до 1937 године.

Брозова КПЈ из 30-тих и 40-тих година је једно екстремистичко крило КПЈ из 1920 године.





freehand freehand 00:54 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

На изборима 1920 године комунисти нису победили, већ су били четврта странка по броју гласова(12.4%), а трећа је била Хрватска сељачка странка, али су комунисти добили више мандата због изборног система.
Успех на једним изборима ништа не значи, јер се у парламентарним демократијама избори одржавају периодично а не само једном у 20 година.Уосталом, на тим фамозним изборима 1920 године, који су једини важни криптокомунистима, 87.6 % бирача није гласало за КПЈ-већина од 7/8 бирача није подржала комунисте.

Izborni sistem koji im je dodelio broj poslaničkih mesta nisu ni smislili ni doneli komunisti. A njihov rezultat treba posmatrati i kao reakciju ocenu rezultata tadašnje vlasti od strane naroda kako narodni poštovaoci to inače vole da čine. Dakle, možda komunisti nisu bili zlato ali se po tim rezultatima vidi kakva im je bila konkurencija.
A što se potonjih izbora i rezultata tiče prilično je neozbiljno tumačiti ih u situaciji otvorene i prikrivene diktature i stalni pritisak što tajne što normalne policije. Imali su kadrovi ozne na čemu da se školuju.
milanb milanb 01:22 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

freehand

Izborni sistem koji im je dodelio broj poslaničkih mesta nisu ni smislili ni doneli komunisti. A njihov rezultat treba posmatrati i kao reakciju ocenu rezultata tadašnje vlasti od strane naroda kako narodni poštovaoci to inače vole da čine. Dakle, možda komunisti nisu bili zlato ali se po tim rezultatima vidi kakva im je bila konkurencija.
A što se potonjih izbora i rezultata tiče prilično je neozbiljno tumačiti ih u situaciji otvorene i prikrivene diktature i stalni pritisak što tajne što normalne policije. Imali su kadrovi ozne na čemu da se školuju.



Изборни "успех" од 12.4% не значи никакву "народну пресуду" тадашњем режиму.То једноставно није изборни резултат којим нека партија може да се дичи.





freehand freehand 01:28 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Изборни "успех" од 12.4% не значи никакву "народну пресуду" тадашњем режиму.То једноставно није изборни резултат којим нека партија може да се дичи.

Ne znam gde si našao reč "presuda" u mom komentaru. Tamo se pominje "ocena". A kakav je rezultat za jednu novoosnovanu strankuu tom momentu - eto poverovaću ti na reč da nije nikakav. Šta god da i danas pročitam u bilo kojoj parlamentarnoj demokratiji o dvocifrenom procentu na izborima za stranku koja postoji manje od godinu dana a na koji vlast reaguje histerično.
Bili Piton Bili Piton 01:43 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83

E, ali uopšte ne fali. inspektor Bjela hoda kroz blatnjavu Jatagan Malu, a u pozadini twangy teksas-misisipi gitara... Ne zajebavam se.


Tačno zamišljam. Pa i to je neki pomak od Šotre i Vokija Kostića. Valjda. Konačno.





Filip Mladenović Filip Mladenović 01:54 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

milanb
freehand

Izborni sistem koji im je dodelio broj poslaničkih mesta nisu ni smislili ni doneli komunisti. A njihov rezultat treba posmatrati i kao reakciju ocenu rezultata tadašnje vlasti od strane naroda kako narodni poštovaoci to inače vole da čine. Dakle, možda komunisti nisu bili zlato ali se po tim rezultatima vidi kakva im je bila konkurencija.
A što se potonjih izbora i rezultata tiče prilično je neozbiljno tumačiti ih u situaciji otvorene i prikrivene diktature i stalni pritisak što tajne što normalne policije. Imali su kadrovi ozne na čemu da se školuju.



Изборни "успех" од 12.4% не значи никакву "народну пресуду" тадашњем режиму.То једноставно није изборни резултат којим нека партија може да се дичи.







Da su te 1920. komunistički gradonačelnici preuzeli regularno dobijenu vlast na opštinskim izborima u Zagrebu, Beogradu i još 57 većih gradova Kraljevine SHS, da je u parlamentu 58 komunističkih poslanika moglo da ostvari regularno osvojene mandate, verovatno bi već na sledećim izborima ostvarili još bolji rezultat.

Medjutim, monarhisti su se PRVI setili potonjih komunističkih metoda, i uz pomoć vojske i policije, dakle oružja i gole sile, poništili izbornu volju gradjanstva Kraljevine SHS.

Dokle i zašto se zatvaraju oči pred ovim notornim istinama!?
milanb milanb 02:04 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

freehand

Ne znam gde si našao reč "presuda" u mom komentaru. Tamo se pominje "ocena". A kakav je rezultat za jednu novoosnovanu strankuu tom momentu - eto poverovaću ti na reč da nije nikakav. Šta god da i danas pročitam u bilo kojoj parlamentarnoj demokratiji o dvocifrenom procentu na izborima za stranku koja postoji manje od godinu dana a na koji vlast reaguje histerično.


У сваком случају резултат од 12.4% просто није на нивоу "изборних успеха" КПЈ/СКЈ у периоду од 1945-1990 године од 99,8%-99,9%.
milanb milanb 02:22 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip Mladenović

...
Medjutim, monarhisti su se PRVI setili potonjih komunističkih metoda, i uz pomoć vojske i policije, dakle oružja i gole sile, poništili izbornu volju gradjanstva Kraljevine SHS.
...

Dokle i zašto se zatvaraju oči pred ovim notornim istinama!?


Тзв."монархисти" се нису први пут сетили комунистичких метода, нити је у Краљевини СХС/Југославији примењивано било шта што је имало везе са комунистичком репресијом.

Реакција државе на појаву једне субверзивне и антидемократске политичке организације као што је комунистичка партија је била више него одмерена, може се рећи и непримерено блага.Та репресија је била потпуно оправдана.

ПОстоји велика историјска одговорност власти Краљевине СХС/Југославије што се није оштрије обрачунала са комунистичком субверзијом.


Filip Mladenović Filip Mladenović 02:35 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Tačno! Ali su zato Nikola Pašić i njegov sin Rade Pašić simboli demokratičnosti, pravne države i ekonomskog prosperiteta:

Čim je Srbija iz seljačkih opanaka zakoračila u takozvanu kapitalističku „prvobitnu akumulaciju kapitala“, rodila se i korupcija putem liferacija za vojsku, preduzimačkih poslova za državu, koncesija, zakupa, provizija, dnevnica, priznavanja fiktivnih ratnih odšteta… Milioneri su nicali kao pečurke, u skladu sa tadašnjom narodnom poslovicom: KAD UMUKNU TOPOVI, NASTUPAJU LOPOVI".

Čuveni srpski političar Nikola Pašić Baja u politiku je ušao kao puki siromah, a onda je cela njegova imovina 1921.godine procenjena na oko 30 miliona dinara,što je bila sedmina ukupnog budžeta Kraljevine Srbije pre njenog ulaska u rat 1914.godine. A inače, niko i nikada neće saznati koliko je zaradio i raskalašno trošio i potrošio Pašićev sin Radomir Rade Pašić. Bez njega nije mogla da prođe ni jedna korupcionaška afera. Sin Rade je govorio da ne može da živi bez 500 hiljada dinara mesečno, a to je bilo vreme kada je plata sudije iznosila oko 1.500 dinara.

Radomir Rade Pašić rođen je 1892.godine kao prvi sin Nikole Pašića. Škola mu nikako nije išla od ruke i izbacivan je iz gotovo svih beogradskih škola. Ali, stari Baja je nekako izdejstvovao da se privatna Zdelarova gimnazija prizna za javnu školu, pa je u toj školi i sin Rade nekako stekao matursko svedočanstvo. Sa tim svedočanstvom Rade odlazi na studije u Pariz.

U Parizu je država Srbija nadoknađivala njegove kafanske račune i polomljeni inventar u lumperajkama, a draguljari grada svetlosti su zadovoljno trljali ruke kada je u njihove radnje „princ“ iz siromašne Srbije dovodio svoje ljubavnice da ih daruje najskupljim nakitom. Tamo je kod jednog juvelira uzeo dragulj vredan 350.000 franaka, dao adresu srpskog poslanstva u francuskoj prestonici i položio kaparu od 30.000 franaka. Dragulj je prodao i potrošio sav novac, a dug nije vratio. Pošto je neko vreme proveo u pritvoru, pušten je na intervenciju srpskog poslanstva, kojem je na čelu tada bio Milenko Vesnić. Vesnić je kasnije pričao da je navodno rekao Nikoli Pašiću da bi on, kao otac, trebalo da nadomesti sinovljev dug, budući da je Poslanstvo već dosta puta i samo to činilo. Stariji Pašić se nije obazirao na ove prekore, već je naredio da se trošak stavi na račun dispozicionog fonda.

Sledila je velika afera poznata pod nazivom „Omnium Serbe“. Radetov „poslovni ortak“ Francuz Markiz de Milo ponudio je u ime francuskog konzorcijuma izgradnju Fabrike oružja za Kraljevinu SHS. I naravno, njegov zastupnik u ovom poslu bio je Radomir Pašić, a uz gotovo neverovatne uslove. Srbija bi besplatno trebala da ustupi zemljište i izgradi prugu do fabrike, omogući iskorišćavanje sirovina, oslobodi konzorcijum carine , garantuje monopol u snabdevanju vojske i verovali ili ne – unapred plati prvu porudžbinu u visini petogodišnje proizvodnje fabrike , uz zelenaške kamate i provizije… „Aranžman“ je procureo u javnost, ali je čitavih godinu dana bilo pokušaja da se on ipak progura, sve dok čitava priča nije zaustavljena na intervenciju Nikole Pačića.. U međuvremenu se saznalo da je Srbija odbila ponudu da dobije jednu fabriku oružja na ime ratnih reparacija, kako bi otvorila prostor za fabriku koju je nudio „tatin sin“.

Ali, ako projekat „Omnium Serbe“ nije stigao da se unovči, sledi nova afera pod imenom „Adamstal“. Kraljevina SHS je naime veliki broj svojih vozova remontovala u Amstdalu u Čehoslovačkoj. Zbog slovense solidarnosti Česi su bili spremni da sačekaju sa naplatom, ali su rate sve više kasnile. Direktor fabrike je došao u Beograd gde mu je lično sugerisano da „podmaže“ Rada Pašića i njegove saradnike kao posrednike u poslu. Kada je to učinio uplate rata su postale redovnije, ali je dug zbog posla ugovorenog u češkim krunama, čiji je kurs u međuvremenu upetorostručen, na ime kamata već bio skočio sa 3 na 150 miliona dinara!

Ovaj skandal se ipak nije mogao „pokriti“ pa je u Skupštini izabran Anketni odbor za ispitivanje ove i još nekih afera. Naročitu buku je dizao radikal Dragiša Stojadinović koji je decenijama proganjao i raskrinkavao Pašićevog sina. Otac je na sve moguće načine branio sina Radomira, a ostalo je zabeleženo da je oko jedne afere oko 160 vagona šećera čak rekao: „Dete, pa voli slatko“!
Anketni odbor je doneo zaključak da nisu krivi Rade i njegova bratija,već „državna administracija koja nije sprečila korupciju“!

Oko 70 godina kasnije Slobodan Milošević, na pitanje kako se njegov sin Marko obogatio, odgovorio je slično kao Nikola Pašić za svog "slatkog" Radomira: "Nosio je gajbice!"
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:41 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

milanb
Filip Mladenović

...
Medjutim, monarhisti su se PRVI setili potonjih komunističkih metoda, i uz pomoć vojske i policije, dakle oružja i gole sile, poništili izbornu volju gradjanstva Kraljevine SHS.
...

Dokle i zašto se zatvaraju oči pred ovim notornim istinama!?


Тзв."монархисти" се нису први пут сетили комунистичких метода, нити је у Краљевини СХС/Југославији примењивано било шта што је имало везе са комунистичком репресијом.

Реакција државе на појаву једне субверзивне и антидемократске политичке организације као што је комунистичка партија је била више него одмерена, може се рећи и непримерено блага.Та репресија је била потпуно оправдана.

ПОстоји велика историјска одговорност власти Краљевине СХС/Југославије што се није оштрије обрачунала са комунистичком субверзијом.




Ta organizacija je regularno učestvovala na prvim posleratnim parlamentarnim i opštinskim izborima održanim 1920. godine i osvojila većinu u 59 većih gradova Kraljevine SHS i 58 mandata u parlamentu!

Dakle, tadašnji monarhistički režim je u skladu sa načelima pravne države, parlamentarizma i demokratskih principa trebalo da ispoštuje volju biračkog tela Kraljevine SHS.

Umesto toga, monarhisti su se 25 godina pre komunista dosetili komunističkih metoda, tj. oružja i gole sile i sprečili da se ispoštuje izborna volja tadašnjih birača širom Kraljevine SHS.

Eto ko je prvi počeo, tj. ko je prvi primenio komunističke metode u obračunu sa opozicijom!
milanb milanb 03:33 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip Mladenović
Tačno! Ali su zato Nikola Pašić i njegov sin Rade Pašić simboli demokratičnosti, pravne države i ekonomskog prosperiteta:

Čim je Srbija iz seljačkih opanaka zakoračila u takozvanu kapitalističku „prvobitnu akumulaciju kapitala“, rodila se i korupcija putem liferacija za vojsku, preduzimačkih poslova za državu, koncesija, zakupa, provizija, dnevnica, priznavanja fiktivnih ratnih odšteta… Milioneri su nicali kao pečurke, u skladu sa tadašnjom narodnom poslovicom: KAD UMUKNU TOPOVI, NASTUPAJU LOPOVI".

Čuveni srpski političar Nikola Pašić Baja u politiku je ušao kao puki siromah, a onda je cela njegova imovina 1921.godine procenjena na oko 30 miliona dinara,što je bila sedmina ukupnog budžeta Kraljevine Srbije pre njenog ulaska u rat 1914.godine. A inače, niko i nikada neće saznati koliko je zaradio i raskalašno trošio i potrošio Pašićev sin Radomir Rade Pašić. Bez njega nije mogla da prođe ni jedna korupcionaška afera. Sin Rade je govorio da ne može da živi bez 500 hiljada dinara mesečno, a to je bilo vreme kada je plata sudije iznosila oko 1.500 dinara.

Radomir Rade Pašić rođen je 1892.godine kao prvi sin Nikole Pašića. Škola mu nikako nije išla od ruke i izbacivan je iz gotovo svih beogradskih škola. Ali, stari Baja je nekako izdejstvovao da se privatna Zdelarova gimnazija prizna za javnu školu, pa je u toj školi i sin Rade nekako stekao matursko svedočanstvo. Sa tim svedočanstvom Rade odlazi na studije u Pariz.

U Parizu je država Srbija nadoknađivala njegove kafanske račune i polomljeni inventar u lumperajkama, a draguljari grada svetlosti su zadovoljno trljali ruke kada je u njihove radnje „princ“ iz siromašne Srbije dovodio svoje ljubavnice da ih daruje najskupljim nakitom. Tamo je kod jednog juvelira uzeo dragulj vredan 350.000 franaka, dao adresu srpskog poslanstva u francuskoj prestonici i položio kaparu od 30.000 franaka. Dragulj je prodao i potrošio sav novac, a dug nije vratio. Pošto je neko vreme proveo u pritvoru, pušten je na intervenciju srpskog poslanstva, kojem je na čelu tada bio Milenko Vesnić. Vesnić je kasnije pričao da je navodno rekao Nikoli Pašiću da bi on, kao otac, trebalo da nadomesti sinovljev dug, budući da je Poslanstvo već dosta puta i samo to činilo. Stariji Pašić se nije obazirao na ove prekore, već je naredio da se trošak stavi na račun dispozicionog fonda.

Sledila je velika afera poznata pod nazivom „Omnium Serbe“. Radetov „poslovni ortak“ Francuz Markiz de Milo ponudio je u ime francuskog konzorcijuma izgradnju Fabrike oružja za Kraljevinu SHS. I naravno, njegov zastupnik u ovom poslu bio je Radomir Pašić, a uz gotovo neverovatne uslove. Srbija bi besplatno trebala da ustupi zemljište i izgradi prugu do fabrike, omogući iskorišćavanje sirovina, oslobodi konzorcijum carine , garantuje monopol u snabdevanju vojske i verovali ili ne – unapred plati prvu porudžbinu u visini petogodišnje proizvodnje fabrike , uz zelenaške kamate i provizije… „Aranžman“ je procureo u javnost, ali je čitavih godinu dana bilo pokušaja da se on ipak progura, sve dok čitava priča nije zaustavljena na intervenciju Nikole Pačića.. U međuvremenu se saznalo da je Srbija odbila ponudu da dobije jednu fabriku oružja na ime ratnih reparacija, kako bi otvorila prostor za fabriku koju je nudio „tatin sin“.

Ali, ako projekat „Omnium Serbe“ nije stigao da se unovči, sledi nova afera pod imenom „Adamstal“. Kraljevina SHS je naime veliki broj svojih vozova remontovala u Amstdalu u Čehoslovačkoj. Zbog slovense solidarnosti Česi su bili spremni da sačekaju sa naplatom, ali su rate sve više kasnile. Direktor fabrike je došao u Beograd gde mu je lično sugerisano da „podmaže“ Rada Pašića i njegove saradnike kao posrednike u poslu. Kada je to učinio uplate rata su postale redovnije, ali je dug zbog posla ugovorenog u češkim krunama, čiji je kurs u međuvremenu upetorostručen, na ime kamata već bio skočio sa 3 na 150 miliona dinara!

Ovaj skandal se ipak nije mogao „pokriti“ pa je u Skupštini izabran Anketni odbor za ispitivanje ove i još nekih afera. Naročitu buku je dizao radikal Dragiša Stojadinović koji je decenijama proganjao i raskrinkavao Pašićevog sina. Otac je na sve moguće načine branio sina Radomira, a ostalo je zabeleženo da je oko jedne afere oko 160 vagona šećera čak rekao: „Dete, pa voli slatko“!
Anketni odbor je doneo zaključak da nisu krivi Rade i njegova bratija,već „državna administracija koja nije sprečila korupciju“!

Oko 70 godina kasnije Slobodan Milošević, na pitanje kako se njegov sin Marko obogatio, odgovorio je slično kao Nikola Pašić za svog "slatkog" Radomira: "Nosio je gajbice!"

Постоји битна разлика између корупције у владајућим структурама, и система који је физички елиминисао политичке противнике, вршио масовна погубљења без икаквог суђења, отварао конц-логоре за политичке противнике, увео култ личности итд.

Једноставно, то су неупоредиве ствари, Пашићи су нешто украли, а комунистичка братија побила толико људи.
milanb milanb 04:01 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip Mladenović

Ta organizacija je regularno učestvovala na prvim posleratnim parlamentarnim i opštinskim izborima održanim 1920. godine i osvojila većinu u 59 većih gradova Kra
Umesto toga, monarhisti su se 25 godina pre komunista dosetili komunističkih metoda, tj. oružja i gole sile i sprečili da se ispoštuje izborna volja tadašnjih birača širom Kraljevine SHS.

Eto ko je prvi počeo, tj. ko je prvi primenio komunističke metode u obračunu sa opozicijom!


Комунистички методи су први пут примењени у Русији 1917 године, а не у Краљевини СХС 1921 године.Комунисти у тадашњој Краљевини СХС су приступили Трећој интернационали(Коминтерни) и тако постали секција међународног комунистичког покрета са седиштем у Москви.Они су тако престали да буду посебна партија већ су постали страна агентура.
Зато су забрањени, а не због неког страха владајућих структура од неког изборног "успеха" комуниста 1920 године, који постоји само у фантазијама љубитеља Брозових злочина.

Комунисти никада нису уживали неку нарочиту подршку у народу, никада на вишестраначким изборима нису освојили већину.Једноставно 12 % је далеко од неке опште подршке народа, и то је било само на једним изборима.


Није реч о једној од грађанских политичких странака из времена Краљевине Србије/СХС/Југославије , које су освајале/губиле већину , улазиле/излазиле из владе, биле у опозицији, освајале 5, 10 или 20 % на изборима итд.

Реч је о партији која нас је јахала пола века, која је прожимала цело друштво својим структурама, која је овде наметала своју идеологију као једину истину.За такве радње комунисти нису имали никада легитимитет и већинску подршку народа/бирача.

Нека огромна репресија према комунистима у предратној Југославији је обичан мит.Наводно је убијено 400 комуниста за 20-так година(од тога већина у међусобним фракционашким обрачунима), а 600 комуниста је убијено у Стаљиновим чисткама.Комунисти су за неколико месеци убијали по 400 људи у једном срезу, после тзв "ослобођења".

Зато су власти Краљевине СХС/Југославије морале да буду много оштрије према комунистима, тај немар и преблаг однос према комунистима је неодговорност према овом народу.

Никада није била забрањена цела КПЈ већ само њено екстремистичко крило, које ће после московских чистки прерасти у стаљинистичку Брозову КПЈ 1937 године.Део комуниста на челу са секретаром КПЈ Живком Топаловићем(други секретар је био Филип Филиповић) је основао Социјалистичку партију Југославије и наставио легалан политички рад и учествовао на изборима и добијао посланике.

Остатак комуниста је преименовао своју партију у Независну радничку партију и учествовао на изборима 1923 године и освојио 1% гласова.

Јасно је да су комунисти у предратној Југославији уживали много више политичке слободе, него некомунистички покрети/странке/организације у комунистичкој Југославији.
blogovatelj blogovatelj 06:26 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Pusti bre Brajoviću narod da se zabavlja i veseli, nemoj biti cork-sniffing snob. (Ovaj izraz sam skoro naučio, samo vežbam da ga ne zaboravim).



blogovatelj blogovatelj 06:30 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Da su te 1920. komunistički gradonačelnici preuzeli regularno dobijenu vlast na opštinskim izborima u Zagrebu, Beogradu i još 57 većih gradova Kraljevine SHS, da je u parlamentu 58 komunističkih poslanika moglo da ostvari regularno osvojene mandate, verovatno bi već na sledećim izborima ostvarili još bolji rezultat.


Brale, ponovio je ovo sto puta. Kakav pacijent!
maksa83 maksa83 07:51 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Tačno zamišljam. Pa i to je neki pomak od Šotre i Vokija Kostića. Valjda. Konačno.

Ima svašta, to tako twangy reverbovane gitare, pa blaaagi remiksi čarlstona a la Gramophonedzie (započeto u Montevideu sa onim "Sa-mo ma-lo, ma-lo bi' te ta-koo" ). Meni skroz ok.

Edit: Imam osećaj da neko iz Gramophonedzia ima veze sa muzikom iz serije i Montevidea, ali me mrzi da kopam imena i upoređujem.
floki floki 08:21 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

ту сам бре максо, штасдереш ноћом касно, хоћеш бре децу да ми пробудиш...

овај вавилон берлин је кренуо пре месец дана да се емитује, тако да је прилично немогуће да је бјелогрлић носио воду током њиховог снимања и крао фазоне... можда је читао књиге по којима је вавилон берлин снимљен...

сенке су сасвим ок серија, и музика ми је исто супер, то онај словенац мањифико радио, ако се не варам...

а голубић у серији има супер чизме са српом и чекићем... сад кад хипстерица провали, па крену чизме са нагриженом јабуком за две хиљаде ојра...
gedza.73 gedza.73 08:50 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

blogovatelj
verovatno bi već na sledećim izborima ostvarili još bolji rezultat.



Brale, ponovio je ovo sto puta.

Jeste. I treba. Svi bi danas imali krovove da su njima omogućeni bolji rezultati u kraljevini.
Tito Filipu postavio krov još pedeset treće i do juče trajao. Sad ga oduv'o vetar i niko neće Filipu da postavi nov krov. Dušmani jedni bezdušni.

Eh da ga požive bog još jedno sto godina danas bi bila ostvarena parola 'jedan čovek, jedan krov'
bene_geserit bene_geserit 08:54 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip ko pokvarena ploca, a vi zaludni mu nesto objasnjavate.
A sto se komunjara tice, valjda je lekcija naucena, sledeci put kad izmile ...
maksa83 maksa83 08:56 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

а голубић у серији има супер чизме са српом и чекићем... сад кад хипстерица провали, па крену чизме са нагриженом јабуком за две хиљаде ојра...

Ne bih ja potcenjivao nagriženu jabuku, jer da to ne valja ne bi Volođin gubernator Severne Amerike slao sa toga svoje legendarne tvitove.
freehand freehand 09:13 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

bene_geserit
Filip ko pokvarena ploca, a vi zaludni mu nesto objasnjavate.
A sto se komunjara tice, valjda je lekcija naucena, sledeci put kad izmile ...

Da nije to zato što Filip sve vreme govori o činjenicama a hor o Filipu?
gedza.73 gedza.73 09:18 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip sve vreme govori o činjenicama


Studenti su tokom demonstracija 1968. istakli plakate: „Dole crvena buržoazija“, „Dole kneževi socijalizma“, „Lopovi sa crvenim knjižicama!“, „Feudalci u dedinjskim vilama i mercedesima!“, „Mi smo sinovi radnog naroda“, „Dosta je korupcije“, „Protiv sve većeg bogaćenja pojedinaca na račun radničke klase – protiv akcionarskog socijalizma – protiv nezaposlenosti koja tera naše radnike u kapitalističke zemlje na rad“, „Svima jednake uslove za školovanje“
floki floki 09:31 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83
а голубић у серији има супер чизме са српом и чекићем... сад кад хипстерица провали, па крену чизме са нагриженом јабуком за две хиљаде ојра...

Ne bih ja potcenjivao nagriženu jabuku, jer da to ne valja ne bi Volođin gubernator Severne Amerike slao sa toga svoje legendarne tvitove.


само луд би потцењивао јабуку, технички су то супер производи, а такав маркетинг какав они имају је тек мастерпис...

а волођа не типка сам, газда само усмено изда наредбе, нижи рангови куцкају :)

јуче видех вест, драмосер александар је на "ти" са јенсом, чак је од њега тражио да довуче још више војске за окупацију сопствене земље

е стварно тај путин не уме губернаторе никако да изабере, све кретен до кретена... трамп, вучић
Filip Mladenović Filip Mladenović 09:48 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

milanb
Filip Mladenović

Ta organizacija je regularno učestvovala na prvim posleratnim parlamentarnim i opštinskim izborima održanim 1920. godine i osvojila većinu u 59 većih gradova Kra
Umesto toga, monarhisti su se 25 godina pre komunista dosetili komunističkih metoda, tj. oružja i gole sile i sprečili da se ispoštuje izborna volja tadašnjih birača širom Kraljevine SHS.

Eto ko je prvi počeo, tj. ko je prvi primenio komunističke metode u obračunu sa opozicijom!


Комунистички методи су први пут примењени у Русији 1917 године, а не у Краљевини СХС 1921 године.Комунисти у тадашњој Краљевини СХС су приступили Трећој интернационали(Коминтерни) и тако постали секција међународног комунистичког покрета са седиштем у Москви.Они су тако престали да буду посебна партија већ су постали страна агентура.
Зато су забрањени, а не због неког страха владајућих структура од неког изборног "успеха" комуниста 1920 године, који постоји само у фантазијама љубитеља Брозових злочина.

Комунисти никада нису уживали неку нарочиту подршку у народу, никада на вишестраначким изборима нису освојили већину.Једноставно 12 % је далеко од неке опште подршке народа, и то је било само на једним изборима.


Није реч о једној од грађанских политичких странака из времена Краљевине Србије/СХС/Југославије , које су освајале/губиле већину , улазиле/излазиле из владе, биле у опозицији, освајале 5, 10 или 20 % на изборима итд.

Реч је о партији која нас је јахала пола века, која је прожимала цело друштво својим структурама, која је овде наметала своју идеологију као једину истину.За такве радње комунисти нису имали никада легитимитет и већинску подршку народа/бирача.

Нека огромна репресија према комунистима у предратној Југославији је обичан мит.Наводно је убијено 400 комуниста за 20-так година(од тога већина у међусобним фракционашким обрачунима), а 600 комуниста је убијено у Стаљиновим чисткама.Комунисти су за неколико месеци убијали по 400 људи у једном срезу, после тзв "ослобођења".

Зато су власти Краљевине СХС/Југославије морале да буду много оштрије према комунистима, тај немар и преблаг однос према комунистима је неодговорност према овом народу.

Никада није била забрањена цела КПЈ већ само њено екстремистичко крило, које ће после московских чистки прерасти у стаљинистичку Брозову КПЈ 1937 године.Део комуниста на челу са секретаром КПЈ Живком Топаловићем(други секретар је био Филип Филиповић) је основао Социјалистичку партију Југославије и наставио легалан политички рад и учествовао на изборима и добијао посланике.

Остатак комуниста је преименовао своју партију у Независну радничку партију и учествовао на изборима 1923 године и освојио 1% гласова.

Јасно је да су комунисти у предратној Југославији уживали много више политичке слободе, него некомунистички покрети/странке/организације у комунистичкој Југославији.


Ako je tako kako ste napisali u svom komentaru, zašto monarhisti nisu sprečili komuniste da uopšte učestvuju na prvim posleratnim parlamentarnim i opštinskim izborima te 1920 godine!?

Nešto tu logički, a ni činjenično ne štima, zar ne!?

Dakle, prošle su sve regularne procedure uoči pomenutih izbora 1920, i prijavljivanje stranaka i njihovih kandidata, i izborna kampanja širom Kraljevine SHS, i izlazak birača na glasanje, i prebrojavanje glasova i zvaničan Izveštaj izborne komisije.

I šta onda!? Monarhisti se tek tada setili, kada su uvideli koliko su na zakonit i demokratski način komunisti osvojili glasova, da PRVI primene komunističke metode, 25 godina pre pojave Broza i njegove diktature, Dakle, gola sila, oružje, vojska i policija!

Nadam se da ćemo se barem saglasiti da je zavodjenje Šestojanuarske diktature kada je kralj Aleksandar I Karađorđević raspustio Narodnu skupštinu, zabranio rad svih političkih stranaka i sindikata, političke skupove, uveo cenzuru... KLASIČAN, tj. TIPIČAN komunjarski potez, i to 16 godina pre Broza!!!

Ili ćete i za tu diktaturu imati neko razumevanje i objašnjenje!?
tasadebeli tasadebeli 09:49 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

maksa83

Koincidencija? Ne bih rekao.



hoochie coochie man

Bjelogrlić je izgleda opsednut njime.



Мислим да то није у питању Бјела толико колико писци сценарија и за Монтевидео и за Сенке који користе опробани рецепт Добрице Ћосића и историјским личностима дају улогу у фикцији.

У Монтевидеу се, рецимо, појављује Црњански. Једино што поуздано знамо јесте да Црњански заиста и јесте играо својевремено фудбал (мислим у Панчеву, док је био у професор тамошње гимназије) и да јесте волео фудбал.

А сад... Да ли је долазио на утакмице репрезентације Југославије 1930? Мож' да бидне, не мора да значи...

Али је рецепт за читаност/гледаност очигледно успешан. Да се мало заголица машта гледаоца/читаоца.

Иначе, рекоше ми да је један од сарадника на сценарију за Сенке над Балканом и Дејан Стојиљковић. Онај из Ниш. П-70. (ЛИНК)

Константиново раскршће, Дуге ноћи и црне заставе, Знамење анђела (Каинов ожиљак нисам још прочитао )


И ту се може видети исти тај рецепт.

Рецимо, у Дуге ноћи и црне заставе Кнез Лазар три године пре Косовске битке шаље три своја "специјалца", Косанчић Ивана, Топлицу Милана и Милоша Обилића на "турску територију" да му из Прилепа Марка Краљевића, турског вазала, донесу реликвију за коју се мисли да је од великог и судбоносног значаја за предстојеће догађаје.

Па убркљаш мало фантастике (виле, вампири итд.) и ето ти заголицавања маште читалаца.

Па тако и за Сенке над Балканом.

И, можда сте приметили, серија има понешто од стрипске форме (извините, ово је мој израз, не знам за бољи).

То и није чудно јер се Стојиљковић бавио много и стрипом. И писање му је такво.

У форми стрипа. То јест, сценарија за стрипове. На појединим местима у његовим романима баш се такав утисак стиче.
Filip Mladenović Filip Mladenović 09:53 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

freehand
bene_geserit
Filip ko pokvarena ploca, a vi zaludni mu nesto objasnjavate.
A sto se komunjara tice, valjda je lekcija naucena, sledeci put kad izmile ...

Da nije to zato što Filip sve vreme govori o činjenicama a hor o Filipu?


Ironija sudbine: upravo je usmeravanje pažnje na autora, a ne na iznete činjenice tipičan komunjarski metod!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:55 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Комунисти никада нису уживали неку нарочиту подршку у народу, никада на вишестраначким изборима нису освојили већину.

Често наводим ово: мој отац, који је био првоборац, високи партизански официр, неко време у Титовој пратњи и командант постојеће артиљерије, који је у октобру 1944. скинуо своје политичке чинове и задржао само војни -- ушао је у Београд заједно са Русима. Претходно, по Србији, како ми је причао, нигде није био дочекан као ослободилац, осим у Јабланици и Топлици, у том крају, где је, верујем, тада било црногорског живља.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:58 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Црњански заиста и јесте играо својевремено фудбал (мислим у Панчеву, док је био у професор тамошње гимназије) и да јесте волео фудбал.

Ако се добро сећам, и на Ријеци.

Иначе, писци сценарија су професионални писци, Владимир Кецмановић и Стојиљковић. То уме да да леп резултат. (Кустурици се тачно види да је сам почео да пише сценарија за своје филмове.)
Filip Mladenović Filip Mladenović 10:13 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Predrag Brajovic
Комунисти никада нису уживали неку нарочиту подршку у народу, никада на вишестраначким изборима нису освојили већину.

Често наводим ово: мој отац, који је био првоборац, високи партизански официр, неко време у Титовој пратњи и командант постојеће артиљерије, који је у октобру 1944. скинуо своје политичке чинове и задржао само војни -- ушао је у Београд заједно са Русима. Претходно, по Србији, како ми је причао, нигде није био дочекан као ослободилац, осим у Јабланици и Топлици, у том крају, где је, верујем, тада било црногорског живља.


"Svi politički pokušaji da se narod kanalizuje u jednom konstruktivnom pravcu i odvoji od komunista propali su i moraju biti odbačeni... U ovoj zemlji narod ne poznaje autoritete. Stare političare i političke stranke, sem jedne beznačajne šake ljudi, niko ne priznaje... Svaki predlog koji dolazi odozgo unapred se odbija. Nikome ništa ne veruje narod. Za komunističkim banditima ide kao slep... Činjenica je da se politički sredstvima ne može stati na put sadašnjem razvoju stvari."

Iz Izveštaja komandi u Berlinu Upravnog komandanta Beograda Haralda Turnera, kraj 1941. godine.
tasadebeli tasadebeli 10:16 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Filip Mladenović

Ako je tako kako ste napisali u svom komentaru, zašto monarhisti nisu sprečili komuniste da uopšte učestvuju na prvim posleratnim parlamentarnim i opštinskim izborima te 1920 godine!?

Nešto tu logički, a ni činjenično ne štima, zar ne!?

Dakle, prošle su sve regularne procedure uoči pomenutih izbora 1920, i prijavljivanje stranaka i njihovih kandidata, i izborna kampanja širom Kraljevine SHS, i izlazak birača na glasanje, i prebrojavanje glasova i zvaničan Izveštaj izborne komisije.

I šta onda!? Monarhisti se tek tada setili, kada su uvideli koliko su na zakonit i demokratski način komunisti osvojili glasova, da PRVI primene komunističke metode, 25 godina pre pojave Broza i njegove diktature, Dakle, gola sila, oružje, vojska i policija!



Агенције за сондирање јавног мњења зезнуле ствар?

Можда се није очекивао такав резултат на изборима?

Можда није краљ имао пре избора зелено светло Француза и Енглеза?

Па тек накнадно добио подршку за забрану једне терористичке организације која у свом оснивачком принципу има рушење те државе у којој је он краљ?

У тренуцима док Зелени кадар вршља по земљи и власт се труди да уопште и успостави власт на целој територији.



Nadam se da ćemo se barem saglasiti da je zavodjenje Šestojanuarske diktature kada je kralj Aleksandar I Karađorđević raspustio Narodnu skupštinu, zabranio rad svih političkih stranaka i sindikata, političke skupove, uveo cenzuru... KLASIČAN, tj. TIPIČAN komunjarski potez, i to 16 godina pre Broza!!!

Ili ćete i za tu diktaturu imati neko razumevanje i objašnjenje!?



После убиства Радића у Скупштини?

Па да сам био на краљевом месту, не да бих распустио Скупштину и урадио све то остало, него бих пострељао та говна пре него што они мене убију у Марсељу 1934.

Уосталом, тако је и Тито радио поучен краљевим искуствима.

Па смо добили Голи оток.

Да поновим питање, Фићо, из претходног коментара.

Шта би ти урадио да си био на краљевом месту те 1920. и 1929?

Допустио распад државе као што је то урађено 1991?
tasadebeli tasadebeli 10:18 16.11.2017

Re: Програм за београдске изборе августа 1926

Predrag Brajovic
Црњански заиста и јесте играо својевремено фудбал (мислим у Панчеву, док је био у професор тамошње гимназије) и да јесте волео фудбал.

Ако се добро сећам, и на Ријеци.

Иначе, писци сценарија су професионални писци, Владимир Кецмановић и Стојиљковић. То уме да да леп резултат. (Кустурици се тачно види да је сам почео да пише сценарија за своје филмове.)






К'о са Сидраном ономад...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana