Istorija| Politika

Prinčevi i golje (O gradonačelniku Kosti Kumanudiju)

Predrag Brajovic RSS / 14.11.2017. u 22:39

     Читаве послератне генерације комунистичке Југославијe политичарa Косту Куманудија знају по типској белешци: Кумануди Коста, министар у владама Краљевине Југославије. Функционер Југословенске националне странке (ЈНС). Као сарадник окупатора и четничког покрета осуђен на временску казну.*1 Будући потврђена са званичног места, ова кратка биографија није пружала места сумњи. У њу се по дужности веровало, па чак и десет, двадесет или четрдесет година након пресуде којом је Кумануди осуђен на губитак грађанске части и 18 месеци затвора. Било је то 1946, на заједничком суђењу Дражи Михаиловићу и другим некомунистима, на такозваном Београдском процесу. Ипак, ово је била блага казна за неког ко је издајник? Подозрење буди и то да доступне биографије махом не спомињу каснију пресуду, којом је Коста, у својој 77. години, био осуђен као вођа завереничке групе за свргавање државног поретка. Тај процес групи Косте Куманудија из 1950. последњи је у низу масовних суђења опозицији нове државе. У њему је, налик на руске инсцениране судске процесе, обједињено 17 оптужених из разноликих предратних политичких групација. Славске и кафанске приче, дописи и сепарати страним амбасадама проглашени су за вероломну заверу. Како каже један историчар, она је била реална колико и ове по данашњим таблоидима.*2 Како год било, Коста је осуђен на десет година затвора, од којих је одлежао шест. Пуштен је због доброг владања и старости, и неколико година касније је умро.
JIXU9uY.jpg       Углавном, у новој Југославији и Србији Коста Кумануди постао је прокажена и скрајнута историјска личност. За њега би знало још мање људи да га један недавни текст, трапавих историјских асоцијација и паралела, не спомиње као екстремног фашисту и издајника, уз злослутну претњу да се у Србији, таквом каква је данас, може десити да Коста Кумануди буде рехабилитован. А шта ако би га заиста требало рехабилитовати, шта ако Коста није историјска гоља и бесправник? И која је, уосталом, била његова стварна кривица и грех?
  У предратној славној Станојевићевој Народној енциклопедији српско-хрватско-словеначкој*3 његова биографија изгледа узорно. Рођен је 1874, докторирао је права у Паризу, постао професор на Правном факултету, а касније ушао у политику. На листи Демократске странке изабран је у скупштину, и белешка из енциклопедије - писана за његова живота и утицаја - нарочито истиче како је као министар финансија донео први буџет Краљевине СХС. Енциклопедија, ипак, не бележи да је важио за патриоту, био српски добровољац у ратовима, изасланик владе у ратним и поратним преговорима, нити бележи његову каснију каријеру као председника народне скупштине, заменика министра иностраних послова и београдског градоначелника од 1926. до 1929. године. Остарео, Коста се пред Други светски рат уистину био склонио из политике, и то што су га партизани при ослобођењу Београда случајно ухапсили па пустили, а потом 1946. ипак коначно судили, није имало много основа. Танка оптужница имала је за једини правно утржив грех његов потпис на Апелу српском народу, прокламацији Недићеве Србије о правом српском непријатељу (комунистима) и непружању отпора зарад обуставе немачког терора. Остало? Остало су била набеђивања тужилаштва и идеолошке проповеди.V4OYxSr.jpg
     У записницима са Београдског процеса, на основу Костиних сведочења, забележено је да га је исте године по уласку у Београд немачка власт ухапсила, сумњајући због презимена да је Јеврејин. (Куманудијеви су пореклом Цинцари, досељени у Београд из Једрена почетком 19. века.) Коста се том приликом спасао погибељи прибавивши своју крштеницу из Саборне цркве. Други пут хапшен је годину дана касније када је пронађено да је англо-американском одбору 1940. дао помоћ, што је у истрази пред немачким властима правдао као прилог Црвеном крсту. Напокон, и 1944. Коста је био приведен у затвор на Бањици, због својих веза и контаката са Едвардом Бенешом*4 и тада већ покојним Титулескуом*5. Из затвора су га, ипак, пустили због старости.
     За време квислиншке владе Милана Недића Коста Кумануди није имао никаква задужења нити јавне функције. На суђењу из 1946. он чак прикривено оптужује Недића како је уредио да му једно време током рата не исплаћују пензију. Однос између њих двојице, иако су се као предратни политичари знали, очигледно није био добар, за шта је лако наћи разлоге. Кумануди је, поврх свега, био англофил, масон и германофоб, како сведоче његови наступи у предратном парламенту и говори против Хитлера. Недић је, опет, у складу се нацистичком доктрином, Јевреје и масоне сматрао штеточинама а Хитлера својим узором. И како би Кости и лично напакостио, наложио је да се промени назив Куманудијеве улице на Бановом брду*6, док је у исто време у владином дневнику Обнова изашао чланак с тезом да све масоне треба стрељати.
     Свакако да Куманудијево име улице не би преживело ни долазећу победу комуниста, као што није Недићеву управу. У оквиру те партизанске победе надобудни тужилац на процесу настојао је да Косту утемељено терети, али једини видљиви грех бившег министра био је потпис на Апелу српском народу. Потпис је јавно ставило преко пет стотина виђених Срба, и он је после рата мало коме, и то сасвим произвољно, узиман као основ за правну кривицу. "Од стотине потписника одговарамо (само - П.Б.) нас двојица", указује на апсурд Кумануди, не изговарајући свој потпис, као други, страхом пред Немцима. "Апел сам потписао што сам сматрао да ће се на тај начин спречити одмазде и стрељања и све друге репресалије које су тада вршене. <...> Ја сам за време рата радио само оно што је користило моме народу а штетило непријатељу, и могу да кажем да сам непријатељу био непријатељ." И то јесте тачна оцена његовог политичког деловања за време немачке окупације града. Политичке пресуде и папагајски идеолошки ехо затрпале су истину: Коста Кумануди био је далеко од сваког фашизма, Немаца, Недића и издаје.
     hK0qtAY.jpgКаснијe суђење Куманудију, оно из 1950, опонаша грозничавост Стаљинових масовних судских процеса. Изрежирани, намештени, ти масовни судски процеси, у годинама када је земља политички стешњена и затетурана, напунили су југословенске и српске затворе. У њима је политичких осуђеника било далеко више него криминалаца, преко 200.000. У Сремској Митровици, где је по други пут служио казну, Коста је допао у групу од преко три стотине високо образованих затвореника, који су за новостворену државу радили као преводиоци и пратили страну штампу, књиге и радио. Ова група, штавише, спремала је материјал за наступ Југославије на заседању УН у Паризу 1952*7. У затворском досијеу, неки од полицијских просудитеља личности, дали су му следећу карактеристику: "Строго резервисан, сувише стар за ма какве политичке дискусије, жилавог карактера... <...> Запослен је у групи преводилаца и на свом послу и поред своје дубоке старости спада у ред бољих преводиоца. На послу је веома педантан, и преводи су му доброг квалитета.*8<..> У политичком погледу држи се пасивно, али је уствари остао непријатељ нашег социјалистичког уређења. Кумануди може доћи у обзир за условни отпуст због тога што је већ престар и услед старости исцрпљен. Међутим о његовом политичком преваспитању не може бити ни говора, те се стога не може ни рећи да заслужује условни отпуст."*9
     Коста је затворским властима, по одлежаној половини казне, неколико пута тражио да буде условно пуштен. Нека инстанца изнад ове затворске проценила је у једном трену да је терет његових година већи од терета његове кривице, па се Кумануди, у 82. години, опет нашао на слободи. У тадашњем југословенском друштву ових послератних, индустријски фабрикованих кривица, било је толико да су губиле на убедљивости. Ипак, оне су имале своје реалне последице, и наравно да је већ првом пресудом Кости била конфискована имовина. Поред имовине, још важније, настојали су да му одузму и углед: идеолошки принчеви хтели су га само за себе. И Кости је требало да буду избрисани његови радови, докторат, професуре, патриотизам, државне функције, први југословенски буџет и зајмови које је уредио, градоначелниковање, заслуге за стварање и трајање једне државе, а најпосле и част коју је својим држањем за време Недића и Немаца потврдио. Изгледа да су успели.
    Мада... ко зна како ће све ово на крају да се заврши? Јер како је написао један од милиционера који су га чували - а полицији треба веровати - Коста Кумануди је био "жилав карактер".

Qd82p7w.jpg 

*1 Nikola Milovanović, Izdaja, Slovo ljubve, Beograd, 1983, стр. 352
*2 Речи Срђана Цветковића, чија књига Између српа и чекића, Службени гласник, Београд, 2015, подробније описује политичке прогоне и репресију у тадашњој Србији.
*3 Проф. Ст. Станојевић, Народна енциклопедија српско-хрватско-словеначка, II књига, Београд, 1928, стр. 498
*4 Политичар, председник предратне, избегличке и поратне Чехословачке, с којим је Кумануди од пре имао и одржавао контакте, нарочито као чланом Мале антанте. Мала антанта је била одбрамбени војни савез Румуније, Чехословачке и Југославије.
*5 Румунски политичар, једно време и министар иностраних послова, активан у Малој антанти, преминуо у марту 1941.
*6 Идентификацију улице и њену тачну позицију дао нам је истраживач и историчар Борис Белингар. Чини се да је то данашња улица партизанског генерала Петра Драпшина.
*7 Миљан Гарчевић, Политичари грађанске оријентације у Казнено-поправном дому Сремска Митровица (1944-1955), Споменица историјског архива "Срем", Сремска Митровица, 2012, стр. 52
*8 Исто, стр. 52
*9 Исто, стр. 44

Atačmenti



Komentari (282)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

niccolo niccolo 22:51 14.11.2017

Zanimljivo

nisam znao o njemu ranije...

Nego,
дао нам је

ne razumem da li je tvoj tekst ili prenosiš nečiji?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:59 14.11.2017

Re: Zanimljivo

ne razumem da li je tvoj tekst ili prenosiš nečiji?

Борис Белингар је један страсни "аматер"-истраживач и историчар најпре Београда. (Нађи га на ФБу.) Ако нешто не знаш, њега питаш. Ако он случајно не зна, знаће ко зна. Мучио сам се да сазнам где би била та Костина улица (Кумануди је била славна породица), а он ми је одмах помогао, нашао планове града из 1939, и захваљујући њему имаш линк ка тачној позицији.

У овом тексту то је његова заслуга. Захвалан сам и историчару Срђану Цветковићу, који ми је помогао око других ствари. И -- опет! -- велика захвалност gorranu са блога, ка чијим uploadima воде многи моји линкови. Он је читав историјски материјал (додуше, махом једне идеолошке струје) подигао на нет.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:29 14.11.2017

Re: Zanimljivo

додуше, махом једне идеолошке струје


čuj mahom :)

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:31 14.11.2017

Re: Zanimljivo

čuj mahom :)

Да, али и ту има материјала... Записници сa суђења су записници. Фотографије су фотографије. Скенови докумената скенови. А и у тексту каткад има нешто мало тачних података... Искликћи линкове, већина је његових.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:40 14.11.2017

Re: Zanimljivo

Да, али и ту има материјал


Pročitao sam dosta toga što je on stavio na net.
Jasno je kojoj je strani naklonjen, ali gorran je ozbiljan čovek, on za svoje stavove ima i te kako pokriće u faktima.
(Malo eskivira fakte koja mu ne odgovaraju, ali bože moj:))

Inače, ja gorrana smatram svojim prijateljem (iako je komunista:))
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:42 14.11.2017

Re: Zanimljivo

Inače, ja gorrana smatram svojim prijateljem (iako je komunista:))

Шта да ти кажем: сви ми имамо своје слабости ;-)
niccolo niccolo 12:41 15.11.2017

Re: Zanimljivo

нашао планове града из 1939

Kad to reče, skoro sam gledao planove jedne zgrade na Dorćolu, koja je tokom 41. i 42. bila adaptirana - dizan jedan sprat i šta znam šta još. Bilo mi zanimljivo pošto i nisam imao neku detaljnu predstavu kako je izgledao život za vreme okupacije (namerno nisam ovo spominjao na nekom od blogova ispod, gde ste divanili o Srbiji pod Nemačkom, da se ne bi razumelo kao podržavanje Nemaca, što mi svakako nije cilj. Meni čisto bilo interesantan taj business as usual momenat na koji sam naišao).
antioksidant antioksidant 16:23 15.11.2017

Re: Zanimljivo

Meni čisto bilo interesantan taj business as usual momenat na koji sam naišao).


rat uz šporet neko provede

nekad vikendom odemo do placa. lepa je kuća mada retko ko i ulazi. tamo idemo samo leti, kad je lepo vreme, pa nema nešto previše svrhe ni ulaziti u zatvoreno. toga imamo i u stanu. uglavnom se uđe dva puta: da se izvade sudovi iz ormara i iznesu na sto pod senicom i kasnije da se prljavi unesu, operu i spakuju za sledeći vikend. nekad tamo i kafu pijemo pa to obezbeđuje treći ulazak. šporet je star, radi mu samo najmanja ringla pa kuvanje par kafa zna da potraje. dok se čeka ključ može se i čitati. jer ima se šta. ta stara lepa kuća je uglavnom neki magacin sada. sve što ima neku emotivnu vrednost a nije se izborilo za priznavanje upotrebne završi tu. tako je i sa gomilom knjiga.* njih istina šetamo. neke se sele na plac, neke se sa njega vraćaju. trenutno je tamo i breg svetlosti emilija salgarija. knjiga ni po čemu specifična, savršena sa čitanje uz stari šporet sa jednom ispravnom ringlom (onom najmanjom). izdvaja je samo izdavač i godina izdanja: jugoistok i 1943.

taj jugoistok je nastao tako što je oteto od gece kona koji je i ubijen a nasledila ga je prosveta. tokom rata, između kona i prosvete, postojao je i jugoistok, deo nacističke propagandne mašinerije koji je u sred rata štampao knjige pa i one za decu. bile su potrebne posebne dozvole za upotrebu hartije u "neratne" svrhe ali se štampao i salijeri. svet se raspadao tada i različite slike imam izazvane tim vremenom, većina mi je usađena udžbenicima, filmovima, pričama, igrama i one su uglavnom nasilne, tragične, herojske. to zavisi da li mi je boško buha ili šindler u glavi.

ali u poslednje vreme sve češće uz pomisao rata u glavi imam nekog ko čita uz šporet čekajući prvi ključ dok ispred u hladu oraha traje el klasiko i mesi nikad nije povređen a real retko, baš retko postigne gol.



*trivija: tamo je i marksov kapital :)
zilikaka zilikaka 19:17 15.11.2017

Re: Zanimljivo

svet se raspadao tada i različite slike imam izazvane tim vremenom, većina mi je usađena udžbenicima, filmovima, pričama, igrama i one su uglavnom nasilne, tragične, herojske. to zavisi da li mi je boško buha ili šindler u glavi.

E,sad si mi otvorio dve priče. Prva se tiče stvari koje su u toj sivoj zoni, imaju emotivnu ali ne i upotrebnu vrednost.
Kad preteraš s količinom toga ume da bude gadno. I sad trenutno imam problem kako napraviti trijažu.
Ono drugo je anegdota iz mog detinjstva.
Kada nam je u osnovnoj rečeno da nabavimo atlase i donesemo za sledeći čas, moj pok. otac se iz samo njemu znanih razloga dohvatio svog školskog atlasa, koji su pre njega koristili i stričevi.
Sećam se ko danas, narandžaste kartonske korice a natpisi na nemačkom
Atlas očuvan tek tako.
Ja sam verovatno nešto i zaustila u fazonu da druga deca ne donose tako nešto al mi on reče da je karta karta, sve je to isto i da je greota da se knjige ne koriste.
Ajd reljef, nego to bio atlas iz doba okupacije pa je deo sa političkim kartama (koji mi tad još nismo doduše koristili) bio baš ko što se očekivalo za to vreme.
Elem, dodjem ja na čas, izvadim literaturu a nastavnica u dreku šta sam to donela, švapski atlas, da li smo normalni...

Možda je tu mogla i da se napravi politička tarapana, možda se neko i raspitivao al po porodičnoj istoriji ne bi našli ni trunku osnova za takvu konstruciju pa se sve završilo odlaskom u knjižaru i pazarom.

A spram onih stvari sa emotivnom vrednošću, osnovano pretpostavljam da u nekom od uredno poslaganih drvenih sanduka čuči još i taj švapski atlas nego je život suviše nemilosrdan da dozvoli luksuz kopanja po takvim mestima bez preke potrebe.
Maštam da ću jednom otići u penziju i sebi tako nešto priuštiti, al sam negde svesna da je i za to mala verovatnoća.
Ti dok možeš, uživaj u svom "skrovištu"
tyson tyson 22:06 15.11.2017

Re: Zanimljivo

а он ми је одмах помогао, нашао планове града из 1939

Mapa Beograda iz 1940. godine, 13107 x 15058 piksela.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:40 16.11.2017

Re: Zanimljivo

Mapa Beograda iz 1940. godine, 13107 x 15058 piksela.

Хвала пуно, ту, на том сајту, има још пуно мапа тамо. Качио си ово већ када сам писао о Хилди Дајч.

Иначе, ова конкретна мапа није згодна, нема уписаних улица.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:52 16.11.2017

Re: Zanimljivo

Не захваљуј му се, овај је hiding dragon crouching tiger, Маоцекаовац. Индире Ганди тамо држи икону...






Зез, Броуз, опуштено само. Србија - Милвокио, Токио!
not2old2rock not2old2rock 00:47 15.11.2017

Apsurd


Za svaku pohvalu je želja da se ispravi nepravda, ali je apsurdno što se tekstom jedan oklevetani brani, a drugi oklevetani kleveće. Nisu Kumanudi i Nedić isto, ali ni jedan nije bio ni fašista ni nacista, ni germanofil, niti je Hitlera smatrao za idola, a navedene činjenice o Kumanudiju govore o "oslobodiocima" i njihovim montiranim procesima i klevetanju časnih ljudi.



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:23 15.11.2017

Re: Apsurd

O Nediću tako može pisati samo onaj ko o njemu malo šta zna, kao da ga je Siniša Kovačević o njemu podučavao.
not2old2rock not2old2rock 09:49 15.11.2017

Re: Apsurd

Predrag Brajovic
O Nediću tako može pisati samo onaj ko o njemu malo šta zna, kao da ga je Siniša Kovačević o njemu podučavao.


Nedić nije bio germanofil, već istaknuti frankofil, nacionalista i konzervativac

www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:582940-Neznanjem-guraju-Srbe-medju-naciste

smatra da Nedić nije verovao u nemačku ideologiju i nije bio germanofil

http://www.newsweek.rs/svet/73539-dimitrijevic-nedic-radio-u-interesu-srbije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:03 15.11.2017

Re: Apsurd

Бојан Димитријевић је историчар ревизиониста. Да ли си икад њега чуо да су прва стрељања талаца у Србији начиниле Недићеве јединице? Да ли си код њега читао о четничким злочинима, Калабићевим зверствима?

Ниси, и нећеш.

Недића је још пре рата сменио кнез Павле, због блискости са Немачком и Љотићем. Његова политичка рехaбилитација не долази у обзир. Каснији ратни прогон Јевреја, после пролећа 1942, није налагала немачка команда, већ је Недић на томе радио, као њихов искрени мрзитељ. Он је увео и националну подобност ђака и запослених, њихово преваспитање, величање Хитлера, лупетање о једној задружно-светосавској Србији, идеју о Србима као аријевцима... Недићеве јединице су активно учествовале у прикупљању, администрирању и чувању талаца. Пуно ту срања има, да Недић буде "српска мајка".
not2old2rock not2old2rock 10:17 15.11.2017

Re: Apsurd

Predrag Brajovic
Бојан Димитријевић је историчар ревизиониста. Да ли си икад њега чуо да су прва стрељања талаца у Србији начиниле Недићеве јединице? Да ли си код њега читао о четничким злочинима, Калабићевим зверствима?

Ниси, и нећеш.

Недића је још пре рата сменио кнез Павле, због блискости са Немачком и Љотићем. Његова политичка рехaбилитација не долази у обзир. Каснији ратни прогон Јевреја, после пролећа 1942, није налагала немачка команда, већ је Недић на томе радио, као њихов искрени мрзитељ. Он је увео и националну подобност ђака и запослених, њихово преваспитање, величање Хитлера, лупетање о једној задружно-светосавској Србији, идеју о Србима као аријевцима... Недићеве јединице су активно учествовале у прикупљању, администрирању и чувању талаца. Пуно ту срања има, да Недић буде "српска мајка".


Nisam ni spomenuo rehabilitaciju, niti sam zagovornik iste, napisao sam što sam napisao
nije bio ni fašista ni nacista, ni germanofil, niti je Hitlera smatrao za idola


Oprezno sa Nedićem i holokaustom

„Mislim da Nedić u vrednosnom smislu nikada nije postao fašista, ali jeste bio ekstremni nacionalista. On jeste govorio o srpskom narodu kao izabranom, ali smatram da je to više govorio pod uticajem vremena u kojem je živeo. Pre rata Jevreji su bili apsolutno integrisani u srpskom društvu i bili su potpuno ravnopravni građani. O njima se govorilo kao o Srbima sa Davidovom zvezdom. Pitanje Jevreja otvaraju Nemci. Oni organizuju holokaust, oni ga sprovode. Bilo je na najnižem nivou saradnika, pre svega Ljotićevih dobrovoljaca, ali u suštini sve je poteklo od Nemaca. Sve relevantne studije na svetu navode da je u Srbiji ubijeno između 80 i 90 odsto Jevreja, ali niko od relevantnih istraživača ne krivi domaće vlasti. Holokaust je nešto što su Nemci doneli, čega pre Nemaca nije bilo. Ja ne znam čiji je interes da potpaljuje tu priču o navodnoj Nedićevoj organizaciji holokausta. Za razliku od NDH koja je na svoju ruku, nezavisno od Nemačke, donosila antisemitske mere, Nedićeva vlada tako nešto nije činila.“

dr Aleksandar Stojanović


Btw, Nedić je sa mesta ministra vojske i mornarice smenjen posle referanta na sednici Vlade, a kojem je teško naći zamerku:

http://www.nspm.rs/istina-i-pomirenje-na-ex-yu-prostorima/general-milan-nedic-izdajnik-ili-prorok-srpskog-stradanja.html#_ftn1
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:23 15.11.2017

Re: Apsurd

Btw, Nedić je sa mesta ministra vojske i mornarice smenjen posle referanta na sednici Vlade, a kojem je teško naći zamerku

Немој да гураш ствар на замену теза: ја нисам оптужио Недића за српски погром Јевреја, али јесам констатовао да је у њему учествовао. Такође, никад Недића нисам оптужио због прогона комуниста, јер су му они били борбени непоријатељи, као и он њима. Али Недића јесам оптужио за сваког оног страдалог Јевреја после пролећа 1942, када су Немци прогласили Србију Judenfrei. И оптужио га за саучествовање у немчким злочинима: од стрељања до прикупљања талаца и њихове полицијске обраде.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:28 15.11.2017

Re: Apsurd

interesantno, niko iz Srpske jevrejske zajednice se ne slaže da je Nedić čist od destrukcije srpskih građana Mojsijeve veroispovesti. apsolutno niko.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:32 15.11.2017

Re: Apsurd

interesantno, niko iz Srpske jevrejske zajednice se ne slaže da je Nedić čist od destrukcije srpskih građana Mojsijeve veroispovesti. apsolutno niko.

Ма, какви, он је учествовао активно, добровољно.
Нађи његове говоре против Јевреја, током рата. Мислим да има и звучних записа.
А ови историчари што се фолирају, праве се Тоше, јбг.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:45 15.11.2017

Re: Apsurd

judenfrei - није ни чудо да су Мојсијевци сви листом прешли к партизанима (говорим о току Рата).
not2old2rock not2old2rock 11:30 15.11.2017

Re: Apsurd

Predrag Brajovic
Btw, Nedić je sa mesta ministra vojske i mornarice smenjen posle referanta na sednici Vlade, a kojem je teško naći zamerku

Немој да гураш ствар на замену теза: ја нисам оптужио Недића за српски погром Јевреја, али јесам констатовао да је у њему учествовао. Такође, никад Недића нисам оптужио због прогона комуниста, јер су му они били борбени непоријатељи, као и он њима. Али Недића јесам оптужио за сваког оног страдалог Јевреја после пролећа 1942, када су Немци прогласили Србију Judenfreei. И оптужио га за саучествовање у немчким злочинима: од стрељања до прикупљања талаца и њихове полицијске обраде.


Citirao sam pasus u kojem na početku imaš stav o Nediću, ostatak pasusa nisam hteo da odsečem, jer je bitno da se zna, nikakva zamena teza nije u pitanju.
Ti si napisao svoje viđenje razloga smene, tobožnji pokušaj vojnog udara sa njegovim daljnjim rođakom. Odgovorio sam da je smenjen (7.novembra) posle memoranduma od 1.novembra 1940 god, koji je dostavio knezu Pavlu i Dragiši Cvetkoviću, a koji je bio racionalan pogled na situaciju u kojoj se zemlja nalazila i koji tada neki nisu mogli da svare, ali su koji mesec kasnije potpisali trojni pakt.
not2old2rock not2old2rock 12:47 15.11.2017

Re: Apsurd

Srđan Fuchs
judenfrei - није ни чудо да су Мојсијевци сви листом прешли к партизанима (говорим о току Рата).


Neće baš biti tako






Дражин став према Јеврејима видимо из његовог расписа свим равногорским гласилима и пропагандним одељењима од 1. априла 1944. године, који гласи:
У једном од наших листова као да се осећа једна нота антисемитизма. То је пут нациста, а наш покрет не сме поћи тим путем. У овом рату страдали су Јевреји горе него ми Срби, а ми нисмо никад били противу онога ко страда, па нећемо ни сад. У нас се никада није постављало питање Јевреја, већ питање режима. Ако не ваљају режими, не ваљају ни Јевреји, а ако су солидни режими и добар управни апарат ваљаће и Јевреји. Али у првом реду треба да ваљамо ми Срби. Та антисемитистичка нота не сме да се појави ни у штампи ни у пропаганди.






Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:40 15.11.2017

Re: Apsurd

ражин став према Јеврејима видимо из његовог расписа свим равногорским гласилима и пропагандним одељењима од 1. априла 1944. године, који гласи:

Било је и Словенаца у четницима, и муслимана, и Хрвата. Па четници су били ЈВуО --
југословенска војска у отаџбини. Но, најпре, четници су били једна аморфна маса, фактички без јединствене команде, без чврсте дисциплине, управо зато и склони инцидентима и злочинима. Страшни злочини у источној Босни, или гдегде другде у Србији.
not2old2rock not2old2rock 16:38 15.11.2017

Re: Apsurd

Predrag Brajovic
ражин став према Јеврејима видимо из његовог расписа свим равногорским гласилима и пропагандним одељењима од 1. априла 1944. године, који гласи:

Било је и Словенаца у четницима, и муслимана, и Хрвата. Па четници су били ЈВуО --
југословенска војска у отаџбини. Но, најпре, четници су били једна аморфна маса, фактички без јединствене команде, без чврсте дисциплине, управо зато и склони инцидентима и злочинима. Страшни злочини у источној Босни, или гдегде другде у Србији.


Ne znam šta si hteo da postigneš ovom fotografijom, ali mi to više liči na Filipa, ne na nekog ozbiljnog?

Naravno da je u "četnicima" bilo Slovenaca, to je bila JUGOSLOVENSKA (!!!) VOJSKA U OTADŽBINI. Major Ivan Fregl je zajedno sa sinom vojvode Živojina Mišića, majorom Aleksandrom Mišićem zarobljen štiteći svog komandanta Dražu Mihailovića. Nemci su ih zajedno streljali (o tom streljanju postoje legende), a crvena bagra je vojvodinog sina proglasila za saradnika okupatora!

Istorijski je bitno da je slovenački (katolički!) kler sa biskupom Rožmanom na čelu vrlo aktivno podržavao JvuO.
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:29 15.11.2017

Re: Apsurd



Dobar ti ovaj svedok, čuvao stoku, negde čuo pucanj, ali tačno zna kako se ko kOme obratio i šta je ko kome, i zbog čega, naredio.
Otprilike argumenti slične težine kao oni za Kumanudija.

Ima takvih svedočenja u valjevskom kraju još, lako ti je da ih nađeš.
Recimo Vladan Radosavljević, kustos spomen doma četničkog pokreta, (zvuči, a :)) tvrdi da je Kalabić ustvari bio komunista.

LINK

A Vladan Radosavljević je zapravo neobrazovani i neuspeli valjevski kafedžija čiji je otac bio klomandant valjevskog korpusa, sa ambicijom da napreduje do šefa gorske garde, pa mu je Kalabić smetao.
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 01:27 16.11.2017

Re: Apsurd

Tu skoro sam skinuo "Kolo" i "Srpski narod" od 1941.-1944. (ovde), nedeljni časopisi iz Nedićeve Srbije. Pročitao. Gomila njegovih fotografija, govora i izjava iz tog vremena. Da ga komunisti nisu ni pipnuli posle rata, nisam siguran da bi imao tri čiste da se dignute glave šeta Beogradom. A možda i bi, ljudi su čudo kako sami sebe umeju da vide. Da je neka moja rodbina ne bih se istrčavao da se njime hvalim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:47 16.11.2017

Re: Apsurd

Da je neka moja rodbina ne bih se istrčavao da se njime hvalim.

Ма, Недић ти је као владика Николај: кад само мало загребеш у личност, оно нагрну трулеж и гној.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:24 16.11.2017

Re: Apsurd

Ma ja sam rodbina vladike Nikolaja (po kevi), ništa me ne pitaj, nosim krst teži neg' Rabi Jeshuin.


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:29 16.11.2017

Re: Apsurd

Ceo taj desni diskurs je bio antisemitic
Nemacka propaganda
Britanske rasne teorije
Pa plus komunisticka judeofobija

(Obrni okreni your butt remains behind)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:58 16.11.2017

Re: Apsurd

Мада, није нас дрндао Ћопави док је Моша био жив. Чим је умро јеврејски друштвени гениј, и југословенски комунизам је постао антисемитски, као код њихових предратних фашистичких другара, док су се, занимљиво, фашисти покајали што по британским и Сикрит Срвис што по Цијиним пургаторијумима.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:23 16.11.2017

Re: Apsurd

not2old2rock
Srđan Fuchs
judenfrei - није ни чудо да су Мојсијевци сви листом прешли к партизанима (говорим о току Рата).


Neće baš biti taко...

Дражин став према Јеврејима видимо из његовог расписа свим равногорским гласилима и пропагандним одељењима од 1. априла 1944. године, који гласи:
У једном од наших листова као да се осећа једна нота антисемитизма. То је пут нациста, а наш покрет не сме поћи тим путем. У овом рату страдали су Јевреји горе него ми Срби, а ми нисмо никад били противу онога ко страда, па нећемо ни сад. У нас се никада није постављало питање Јевреја, већ питање режима. Ако не ваљају режими, не ваљају ни Јевреји, а ако су солидни режими и добар управни апарат ваљаће и Јевреји. Али у првом реду треба да ваљамо ми Срби. Та антисемитистичка нота не сме да се појави ни у штампи ни у пропаганди.




Тебра Дражо, 'де си био до '44., док смо ми пљували и пишали крв? Овако, увек се нађе неки useful idiot Jew да га гураш пред камере.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:28 16.11.2017

Re: Apsurd

not2old2rock


Neće baš biti tako






Дражин став према Јеврејима видимо из његовог расписа свим равногорским гласилима и пропагандним одељењима од 1. априла 1944. године, који гласи:
У једном од наших листова као да се осећа једна нота антисемитизма. То је пут нациста, а наш покрет не сме поћи тим путем. У овом рату страдали су Јевреји горе него ми Срби, а ми нисмо никад били противу онога ко страда, па нећемо ни сад. У нас се никада није постављало питање Јевреја, већ питање режима. Ако не ваљају режими, не ваљају ни Јевреји, а ако су солидни режими и добар управни апарат ваљаће и Јевреји. Али у првом реду треба да ваљамо ми Срби. Та антисемитистичка нота не сме да се појави ни у штампи ни у пропаганди.



Шае била, матори, то што ја сада имам gun а ти не, не значи да сам јачи од тебе. Изађи на црту, ајде, де сте били брадоње до 1944.?! Ш'о сте се продали као пичке? 1000 каплара, целу екипу која вас је пласирала код Вудроа Вилсона? Србе Мојсијеве сте продали, пичке, а носили смо вас кроз цео XIX век?! Де сте били, ајде?



Filip Mladenović Filip Mladenović 01:53 15.11.2017

Revizija istorije!

Sva ta revizionistička i relativizujuća, post festum pisanja i komentarisanja lišena su i logike i objektivnosti, jer je, sem tih 533 osoba - potpisnika Apela srpskom narodu, bilo i savesnih i hrabrih intelektualaca, koji su ODBILI da potpišu taj sraman, kolaboracionistički dokument.

Dakle, na ČAST srpskom narodu i u odbranu intelektualne čestitosti, Apel srpskom narodu odbili su da potpišu Isidora Sekulić, Ivo Andrić, Miloš Djurić, Sreten Stojanović, Vojislav Radovanović...

I šta sad? Okupirana Srbija, nacisti i kvislinzi na svakom koraku, a grupa srpskih intelektualaca spasava obraz našoj eliti ODBIJAJUĆI da potpiše taj skandalozan Apel!

Poznata replika profesora Miloša Djurića je jedna od najsnažnijih osuda kameleona, licemera, kukavica, kolaboracionista... upućena te strašne 1941. godine profesoru i kompozitoru Miloju Milojeviću, potpisniku Apela: "Lako je tebi, ti u diple sviraš, ali ja predajem etiku!"

Nakon ovog hrabrog čina profesor Miloš Djurić je penzionisan, a potom uhapšen i odveden u Banjički logor!

Pa sad, dragi blogeri, uporedite čin jednog Koste i jednog Miloša!

Take sides!

bauer. bauer. 03:41 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

Take sides!

U tome je sav problem. Ne smemo da uzimamo stranu. I na jednoj, i na drugoj strani, je bilo časnih pojedinaca. I jedna, i druga strana, su činile zločine. Odavno je bilo vreme da se okrenemo budućnosti i svojoj deci. I unucima, ko ih ima.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:33 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

Filipa argumenti ne ubeđuju. Takvi su većina.

Ivo Andrić nije potpisao. A odmah posle rata savesni i hrabri Andrić postao je predsednik književnog udruženja boljševika, kako je pisao književnik Branko Lazarević, od kojih su neki na sastanke dolazili pod oružijem. On, predratni visoki funkcioner ministarstva inostranih dela i miljenik dvora...

Nisu mu smetale lažne presude i bezrazložne egzekucije? Lako se odrekao demokratije i prethodne vlasti, kojoj je pripadao?

Hmmm?!
docsumann docsumann 08:54 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

Take sides!


Na smrt!
NA SMRT!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:57 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

na smrt!
NA SMRT!

Такое!!! Него шта!!!

То суђење Куманудији на моменте делује бедно. (Деловало би смешно, да не одлучује о његовој судбини.) Знаш, оно, кад немаш шта неком да прикачиш, а га дрндаш за будалаштине. А ево доле како су комунисти по први пут ухапсили Косту, па га и пустили.

mlinarslavko mlinarslavko 09:57 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

Koliko ovo levicarenje kod nas nema veze sa zdravim mozgom? Pricam sa prijateljicom iz San Franciska koja je bila na protestima protiv Trampa,spomenem joj levicu i kako je tamo sto se toga tice? Ne da je niko ne spominje, vec gomila njih ima privatna preduzeca i razmisljaju kao kapitalisti, a neki od ovih nasih levicara se jos tripuju da su Klintonovi i Demokrate u Americi levicari?


Jbg, Druga Srbija nam odlepila, ne znaju gde je levo, a treba i novca i statusa, pa ostaje samo da se izabere strana i odma streljanje na smrt.

Treba njima Vucic kao leba, ali i oni Vucicu.
freehand freehand 10:05 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

Lako se odrekao demokratije i prethodne vlasti, kojoj je pripadao?

Ajd sve ostalo što vodi u beskrane nizove četnici-partizani, ali Brajoviću - o kojoj demokratiji govoriš?
Prethodnih meseci malo sam dopunjavao znanje o tim predratnim godinama u Kraljevini i sve što sam pročitao govori o žandarmskoj demokratiji u buretu baruta pred eksplozijom. I to ne zbog komunističke pretnje iznutra i fašističke spolja (za one ojima je fašizam bio pretnja) već zbog ogromnog unutrašnjeg pritiska u kome je upravo nedemokratičnost sistema i režima hla jedan od generatora tenzija.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:18 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

o kojoj demokratiji govoriš?

Спрам комуниста, предратни режим је био узор демократије.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:33 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

docsumann
Take sides!


Na smrt!
NA SMRT!

na smr'!

Fića je, bre totally self-brain washed. dobar je, ako se zapuca sa nacošima, da mu se da 'toka, da čuva odstupnicu u operacijama - pod uslovom da ne rokne samoga sebe!

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:37 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

mlinarslavko


Jbg, Druga Srbija nam odlepila, ne znaju gde je levo, a treba i novca i statusa, pa ostaje samo da se izabere strana i odma streljanje na smrt.



pogubila nam se, Kliće omatorile, Vilijam pije, Hilari poludela, nema ko za rukicu da ih povede i objasni im šta i kako treba...


docsumann docsumann 10:38 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

pod uslovom da ne rokne samoga sebe!


nekad se i to mora...

ako te već opkoljava višestruko brojniji neprijatelj, prvo pucaš sebi u glavu, pa tek onda po njima, da slučajno ne zaboraviš potonji metak za sebe da sačuvaš, da im živ u ruke ne dopadeš.
predatortz predatortz 10:45 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

ako te već opkoljava višestruko brojniji neprijatelj, prvo pucaš sebi u glavu, pa tek onda po njima, da slučajno ne zaboraviš potonji metak za sebe da sačuvaš, da im živ u ruke ne dopadeš.


Sedi nas nekoliko u kafani, ratnih devedesetih. Seremo o tome kako se nikad živi predali ne bi. Ubeđeni smo u to što govorimo, reklo bi se da bi svaki svoju glavu skupo prodao.

Prekinu nas momak koji je sedeo za susednim stolom:

Ne serite! Kad su dreknuli da bacim pušku, sama mi je iz ruku izletela!

Ispričao nam je kako je zarobljen na Majevici, kako je isto tako srao kao i mi, ali kad je došlo do toga da se nađe u takvoj situaciji da onda mozak radi u nekom drugom modu. Imao je sreću da bude jedan od retkih koji je "popisan" od Međunarodnog crvenog krsta i razmenjen je posle par meseci.
docsumann docsumann 10:50 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

na smr'!



predatortz predatortz 10:54 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

na smr'!


docsumann docsumann 11:04 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

predatortz
ako te već opkoljava višestruko brojniji neprijatelj, prvo pucaš sebi u glavu, pa tek onda po njima, da slučajno ne zaboraviš potonji metak za sebe da sačuvaš, da im živ u ruke ne dopadeš.


Sedi nas nekoliko u kafani, ratnih devedesetih. Seremo o tome kako se nikad živi predali ne bi. Ubeđeni smo u to što govorimo, reklo bi se da bi svaki svoju glavu skupo prodao.

Prekinu nas momak koji je sedeo za susednim stolom:

Ne serite! Kad su dreknuli da bacim pušku, sama mi je iz ruku izletela!

Ispričao nam je kako je zarobljen na Majevici, kako je isto tako srao kao i mi, ali kad je došlo do toga da se nađe u takvoj situaciji da onda mozak radi u nekom drugom modu. Imao je sreću da bude jedan od retkih koji je "popisan" od Međunarodnog crvenog krsta i razmenjen je posle par meseci.


hmm, znači prvo baciš pušku, pa pucaš po njima...


zezam se, interesantna i znakovita ti ta priča o zarobljavanju.
docsumann docsumann 11:07 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

idemo dalje


rijetko kvalitetna patetika. ono baš ljudski, toplo do bola.
freehand freehand 15:21 15.11.2017

Re: Revizija istorije!

Predrag Brajovic
o kojoj demokratiji govoriš?

Спрам комуниста, предратни режим је био узор демократије.

Na ovako jasan i argumentovan odgovor nema se šta dodati ni zapitkivati.
Tome obojica svojim životima svedočimo.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:33 16.11.2017

Re: Revizija istorije!

docsumann
predatortz


Ne serite! Kad su dreknuli da bacim pušku, sama mi je iz ruku izletela!



Занимљиво да ови tough guys увек морају да се дерњају нешто. Не може да каже: "Тебра, слушај, ако бациш пушку, имаш шансе да живиш, а ако не, умрећеш у најгорим мукама."

Milan Karagaća Milan Karagaća 00:30 17.11.2017

Re: Revizija istorije!

Predrag Brajovic
o kojoj demokratiji govoriš?

Спрам комуниста, предратни режим је био узор демократије.

Ovo je najveća laž i revizionizam Brajoviću. Kraljevinom SHS i Kraljevinom Jugoslavijom je vladala neviđena diktatura, oligarhija, pljačkaši i konačno od 1929. profašistička diktatura. Kada ono beše 1938. ili 1939. donese i zakon kojim se Jevreji stavljaju u poziciju građana ne drugog već trećeg reda.Možete da lažete koliko hoćete ali je u kraljevini Jugoslaviji od 1920. do 1941. godine bilo više političkih i zatvorenika no u vreme posleratne Jugoslavije od 1948. do 1990.godine. U Kraljevini su naročito zatvori bili puni radnika, seljaka i onih koji su se bunili protiv surove eksploatacije i nepodnošljivih uslova rada i života. Broj likvidiranih zatvorenika je takođe veći čak ni Goli otok to nije dostigao.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:01 17.11.2017

Re: Revizija istorije!

Možete da lažete koliko hoćete ali je u kraljevini Jugoslaviji od 1920. do 1941. godine bilo više političkih i zatvorenika no u vreme posleratne Jugoslavije od 1948. do 1990.godine.

:))))))))
Od 1945. do 1960, kako u svojoj knjizi Između srpa i čekića navodi istoričar Srđan Cvetković, broj zatvorenika s političkim osudama bio je oko 250.000. Samo seljaka je bilo oko 40.000, jer su hapšeni svi oni koji su se protivili kolektivizaciji i prinudnom otkupu. Broj je utvrđen na osnovu zatvorskih arhiva.
gedza.73 gedza.73 08:25 17.11.2017

Re: Revizija istorije!

Milan 'oće da kaže kako su i kralj i Tito morali da se služe diktaturom, zatvorima, političim progonima kako bi držali zemlju na okupu (što dosta govori kakva je to zemlja bila)

Mene u principu briga za te ideološke podele, više me zanima što kukamo kako je danas loše, kako smo razbijeni ne shvatajući da smo sami sebe dovde doveli svojim političkim izborima. Ali regularno kukumavčimo, 'očemo Tita, doživotni državni posao, švajcarski standard, sindikalne krompire i ajfon... šizofrenija.

Dovoljno je uporediti zemlje koje su imale jedno ili drugo političko ustrojstvo (da ne pominjem protestantizam) i kakav kvalitet života imaju njihovi građani.
Kako to da je socijalna politika daleko pravednija, bolja u izrazito kapitalističkim zemljama?

Komunizam čak i kao ideja na papiru ne može da stoji. Ljudi jednostavno nisu svi isti. A ta nivelacija između bogatih izrabljivača i siromašnih ljudi može da se izvede na zilion načina koji nisu puška i preki sud.
osim toga kod nas je instaliran taj neki staljinističko-lenjinistički mutant komunizma. Što je dovelo do Miloševića. Pa do ratova. Pa do osiromašenja. Nesnalaženja u svetu. postoktobarskih dešavanja. Kreditnog zaduživanja za potrošnju. Nedostatka posla.

Kad je strašno najlakše je vraćati su u vreme kad se čini kako i nije bilo toliko loše.
pa jopet po starom.

Milan Karagaća Milan Karagaća 19:18 17.11.2017

Re: Revizija istorije!

istoričar Srđan Cvetković

Čuj istoričar, pa što ne napisa koliko je bilo u zatvorima za vreme kraljevine.Inače, Srđan je vrlo pristrasan , ideološki ostrašćen i revizionista koji se služi proizvoljnostima da bi ocrnio jednu stranu. Sećaš se kako je najavio da su komunisti pobili 300 do 500.000 ljudi i to baš sve nevinih samo zato što su nisu bili ljubitelji komunizma, pa za Beograd odvali cifru od 10.000, a onda kad lično popisa ispade 1.687 ili tu negde ne sećam se baš da li je 1.687 ili 1.867.
Tačno je da su tokom one glupe kolektivizacije , od koje se odustalo, ljudi zatvarani ali on je pomešao i zatvor i pritvor.Što se tiče te famozne cifre od 250.000 političkih osuđenika pa i sami znate da je to preuveličano najmanje 10 puta, a ako odbijete one koji su bili, neki s razlogom neki, većina, lažno optuženih, na Golom otoku a to je ukupno 16.101 opet se ne uklapa u tu Cvetković-Dimitrijević-Homen teoriju.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:24 17.11.2017

Re: Revizija istorije!

Čuj istoričar, pa što ne napisa koliko je bilo u zatvorima za vreme kraljevine.Inače, Srđan je vrlo pristrasan , ideološki ostrašćen i revizionista koji se služi proizvoljnostima da bi ocrnio jednu stranu. Sećaš se kako je najavio da su komunisti pobili 300 do 500.000 ljudi i to baš sve nevinih samo zato što su nisu bili ljubitelji komunizma, pa za Beograd odvali cifru od 10.000, a onda kad lično popisa ispade 1.687 ili tu negde ne sećam se baš da li je 1.687 ili 1.867.
Tačno je da su tokom one glupe kolektivizacije , od koje se odustalo, ljudi zatvarani ali on je pomešao i zatvor i pritvor.Što se tiče te famozne cifre od 250.000 političkih osuđenika pa i sami znate da je to preuveličano najmanje 10 puta, a ako odbijete one koji su bili, neki s razlogom neki, većina, lažno optuženih, na Golom otoku a to je ukupno 16.101 opet se ne uklapa u tu Cvetković-Dimitrijević-Homen teoriju.


Broj je utvrđen na osnovu zatvorskih arhiva.

anonymous anonymous 08:24 15.11.2017

" Take sides " ...

Upravo je to ono - što neću!

Jakobinsko-marksističko seme zla iz kojeg je nikla revolucionarna slika sveta zasnovana na binarnoj logici rata.

Za ušančene u jednoj ideološkoj matrici, svi drugi su neprijatelji, kojima treba rasporiti stomak i odseći uši.

Svet je kompleksniji i nema tačke u kojoj bi arhimedovskim zahvatom bio moguć preokret.

Marksističko " levičarenje" nažalost još uvek živi u likovima poput Filipa.

To medjutim, ne znači, da su to i najviši dometi izvorne levice....

.....

Pohvala Predragu, za neistraženu tematiku.


anonymous anonymous 08:27 15.11.2017

Re: " Take sides " ...



Tekst apela


„ Srpski narod doživljava teške dane. U ovim sudbonosnim časovima, dužnost je svakog Srbina, svakog pravog rodoljuba, da svim svojim snagama pomogne da se u zemlji sačuva mir i red, jer je samo tako moguće da se uspešno izvrši veliko delo nacionalne obnove otadžbine i našem napaćenom narodu obezbedi bolja budućnost.
U trenuku kada ogromna većina našeg naroda jasno uviđa da je to jedini put našeg nacionalnog spasenja, šaka tuđinskih plaćenika i sabotera po naredbama zločinačkog boljševizma svojom bezumnom akcijom dovodi u pitanje sve napore na sređivanju naših prilika i namerno pokušava da u zemlji izazove požar uništenja i istrebljenja, u varljivoj nadi da će time nešto pomoći svojim gospodarima. Razbojničke bande, sastavljene od komunista i odbeglih robijaša, koji su se odmetnuli od vlasti, upropašćuju narodnu imovinu, ubijaju i pljačkaju naše sugrađane i ugrožavaju živote nevinih žena i dece.

Ovim svojim nedelima ti zločinci dovode u pitanje opstanak celokupnog našeg stanovništva, cele srpske nacije.

Svaki trezven i pametan Srbin, svaki dobronameran sin ove zemlje koji misli svojom glavom shvata opasnosti koje nam prete. Njegova su strahovanja opravdana kada se imaju na umu opasnosti kojima je jedna pobeđena zemlja izložena kada se u njoj pomuti mir. Njegovo je gnušanje izazvano naročito kada se na ponudu pobednika za lojalnu saradnju, odgovara pucanjem iz zasede. Ovakav mučki i nedostojan način borbe ne odgovara viteškom duhu našeg naroda, i baca tešku ljagu na ceo srpski narod. Naš narod nije komunista, niti ima ma kakve veze sa ovim međunarodnim rušiocima nasvetijih tekovina evropske kulture. Zbog toga ne smemo više skrštenih ruku gledati kako nas oni na naše oči guraju u ponor.

Ne smemo dopustiti da usled njihovih zločina i ovaj deo naše zemlje, ovo ostrvo spasenja celokupnog srpskog naroda, bude ugroženo, a naš narod desetkovan i prognan iz svojih domova. Kucnuo je poslednji čas da se prenemo i ustanemo u odbranu svog opstanka. Dužnost je svakog pravog srpskog rodoljuba da svima silama nastane da se onemoguće paklene namere komunističkih zločinaca.

Zato pozivamo celokupan srpski narod da odlučno u svakoj prilici i svima sredstvima pomogne naše vlasti u borbi protivu ovih zlotvora srpskog naroda i njegove budućnosti.
anonymous anonymous 08:28 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Spisak potpisnika

Na spisku potpisnika koji je odštampan ispod teksta „Apela srpskom narodu“ se između ostalih nalaze imena sledećih osoba:

episkop niški dr Jovan
episkop zvorničko-tuzlanski Nektarije
episkop budimljanski Valerijan, vikar njegove svetosti patrijarha Gavrila Dožića
dr Kosta Kumanudi, bivši predsednik Narodne skupštine
dr Miroslav Spalajković, poslanik u penziji
Aleksandar Cincar-Marković, bivši ministar inostranih poslova
Josif Kostić, senator i armirski general u penziji
Petar V. Kosić, armiski general
dr Velizar Janković, ministar u penziji
Dragutin Pećić, bivši ministar
Aleksandar Mijović, bivši ministar
Milan Aćimović, bivši ministar
dr Svetislav Popović, bivši ministar
Dušan Letica, bivši ministar
Dimitrije Ljotić, bivši ministar
Rista Jojić, bivši ministar
dr Lazar Marković, bivši ministar
Živojin Rafajlović, bivši ministar i ban
Đura Janković, bivši ministar
Spasoje Piletić, bivši ministar
Panta Jovanović, bivši ministar
Vojislav Đorđević, bivši ministar
Vasa Jovanović, bivši ministar
Dušan Pantić, bivši ministar
Ugrin Joksimović, bivši senator
dr Jovan Radonić, senator i član Srpske kraljevske akademije nauka
Momčilo Janković, advokat i bivši narodni poslanik
Tasa Dinić, pukovnik i bivši narodni poslanik
Đura Kotur, bivši senator
Milan Jovanović Stojimirović, bivši narodni poslanik
Dragomir Stojadinović, bivši narodni poslanik
dr Aleksandar Belić, predsednik Srpske kraljevske akademije nauka
inž Petar Micić, rektor Univerziteta
Rusomir Janković, predsednik Kasacionog suda
dr Milan Radosavljević, guverner Narodne banke
Toma Rosandić, vajar i rektor Umetničke likovne akademije
dr Aleksandar Jovanović, rektor Ekonomsko-komercijalne škole
Petar Konjović, rektor Muzičke akademije
dr Milosav Stojadinović, potpredsednik Beogradske opštine
dr Jovan Mijušković, potpredsednik Lekarske komore
Vlada Ilić, predsednik Industrijske komore
Veljko Petrović, književnik i član Srpske kraljevske akademije nauka
Đoka Jovanović, vajar i član Srpske kraljevske akademije nauka
dr Laza Stanojević, profesor Univerziteta
Velibor Jonić, profesor
dr Mihailo Ilić, profesor Univerziteta
dr Ljubomir Dukanac, profesor Univerziteta
dr Miloš Moskovljević, profesor Više pedagoške škole
dr Milan Kašanin, književnik i direktor muzeja
dr. Svetislav Stefanović, lekar i književnik
inž Milosav Vasiljević,
dr Kosta Luković, književnik i novinar
Jovan Tanović, novinar i predsednik izdavačkog preduzeća „Politika“
Jovan Tomić, profesor Univerziteta
Vladimir Velmar Janković, književnik
Đorđe Perić, novinar
Sima Pandurović, književnik
Ratko Parežanin, novinar
dr Viktor Novak, profesor Univerziteta
dr Milan Budimir, profesor Univerziteta
Stevan Stanković, sekretar Akademije likovne umetnosti
Momir Veljković, upravnik Narodnog pozorišta
dr Miloš Trivunac, dekan i profesor Univerziteta
dr Radivoj Kašanin, profesor Univerziteta
dr Jovan Đorđević, profesor Univerziteta
dr Jovan Erdeljanović, profesor Univerziteta i član Srpske kraljevske akademije nauka
dr Milutin Milanković, profesor Univerziteta i član Srpske kraljevske akademije nauka
dr Toma Živanović, profesor Univerziteta
dr Miodrag Ibrovac, profesor Univerziteta
Vladeta Dragutinović, glumac Narodnog pozorišta
Nikola Cvejić, operski pevač
dr Milan Vlajinac, profesor Univerziteta
dr Vojislav Mišković, profesor Univerziteta
dr Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu
dr Fehim Bajraktarević, profesor Univerziteta
dr Jovan Lovčević, profesor Univerziteta
dr Dušan Glumac, profesor Univerziteta u Beogradu
dr Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije
dr Dušan Borić, profesor Univerziteta
dr Jovan Tucaković, profesor Univerziteta
dr Ilija Đuričić, profesor Univerziteta
dr Radoslav Grujić, profesor Univerziteta
dr Rastislav Marić, profesor Univerziteta
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:44 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Pazi šta je važno: mnoga od imena sa spiska znaš. Zašto? Pa, oni su neometano radili i bili uglednici komunističke Jugoslavije. Njima nije suđeno što su potpisali apel. Kosti jeste. Zašto? Pa, ko će ga znati, biće da se zamerio što je s kolegom masonom Lazarom Markovićem krenuo da pravi građanski odbor za doček Rusa? Čak je i tužiocu bilo jasno da Kosta nema pravih grehova. Niko nije dobio tako blagu kaznu, tek reda radi, kao on. Sarađivao s okupatorom? Gluposti. Bio fašista, kako su ga optužili, a ta optužba do danas ostala kao istina? Još veća glupost. Masoni, po definiciji, nisu ni mogli biti fašisti.

Kosta je za vreme rata bio u strahu da se ne potegnu njegovi predratni govori protiv Hitlera kao razlog za hapšenje. Zanimljivo: to mu nije stavljano na teret, pri onim hapšenjima. Verovatno zaptije nisu baš toliko temeljito pratile unutrašnju politiku.
freehand freehand 10:19 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Jakobinsko-marksističko seme zla iz kojeg je nikla revolucionarna slika sveta zasnovana na binarnoj logici rata.

Ma ne reci?
A na kakvoj se logici zasnivala svaka velika promena u istoriji civilizacije? Engleski monarh i baroni seli jednog dana pod veliki hrast, porazgovarali i dogovorili se oko Magna karte.
Kao što su se gospodari i robovi dogovvorili pre toga.
Da nije bilo jakobinaca ne bi bilo revolucije, da nije bilo revolucije ne bismo imali ništa od prava i sloboda čoveka i građanina koje "slobodan svet" i blogovski znalci brane od revolucionarne pošasti. Kao što brane demokratiju kraljevine nastalu prvo na kralju i kraljici iseckanim na froncle od strane oficira zaverenika, a onda i na strašnoj pljačci sopstvenog naroda destkovanog i dodtano usputno pljačkanog ratnim liferacijamaratom.

jinks jinks 10:40 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Masoni, po definiciji, nisu ni mogli biti fašisti.

Ne samo da nisu mogli biti fašisti, već su i proganjani za vreme okupacije, kako od strane Nemaca, tako i od strane okupacione vlasti. Bile su čuvene i antimasonske izložbe koje ogranizovane tokom II. sv. rata.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:40 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

anonymous
Spisak potpisnika

Na spisku potpisnika koji je odštampan ispod teksta „Apela srpskom narodu“ se između ostalih nalaze imena sledećih osoba:

episkop niški dr Jovan
episkop zvorničko-tuzlanski Nektarije
episkop budimljanski Valerijan, vikar njegove svetosti patrijarha Gavrila Dožića
dr Kosta Kumanudi, bivši predsednik Narodne skupštine
dr Miroslav Spalajković, poslanik u penziji
Aleksandar Cincar-Marković, bivši ministar inostranih poslova
Josif Kostić, senator i armirski general u penziji
Petar V. Kosić, armiski general
dr Velizar Janković, ministar u penziji
Dragutin Pećić, bivši ministar
Aleksandar Mijović, bivši ministar
Milan Aćimović, bivši ministar
dr Svetislav Popović, bivši ministar
Dušan Letica, bivši ministar
Dimitrije Ljotić, bivši ministar
Rista Jojić, bivši ministar
dr Lazar Marković, bivši ministar
Živojin Rafajlović, bivši ministar i ban
Đura Janković, bivši ministar
Spasoje Piletić, bivši ministar
Panta Jovanović, bivši ministar
Vojislav Đorđević, bivši ministar
Vasa Jovanović, bivši ministar
Dušan Pantić, bivši ministar
Ugrin Joksimović, bivši senator
dr Jovan Radonić, senator i član Srpske kraljevske akademije nauka
Momčilo Janković, advokat i bivši narodni poslanik
Tasa Dinić, pukovnik i bivši narodni poslanik
Đura Kotur, bivši senator
Milan Jovanović Stojimirović, bivši narodni poslanik
Dragomir Stojadinović, bivši narodni poslanik
dr Aleksandar Belić, predsednik Srpske kraljevske akademije nauka
inž Petar Micić, rektor Univerziteta
Rusomir Janković, predsednik Kasacionog suda
dr Milan Radosavljević, guverner Narodne banke
Toma Rosandić, vajar i rektor Umetničke likovne akademije
dr Aleksandar Jovanović, rektor Ekonomsko-komercijalne škole
Petar Konjović, rektor Muzičke akademije
dr Milosav Stojadinović, potpredsednik Beogradske opštine
dr Jovan Mijušković, potpredsednik Lekarske komore
Vlada Ilić, predsednik Industrijske komore
Veljko Petrović, književnik i član Srpske kraljevske akademije nauka
Đoka Jovanović, vajar i član Srpske kraljevske akademije nauka
dr Laza Stanojević, profesor Univerziteta
Velibor Jonić, profesor
dr Mihailo Ilić, profesor Univerziteta
dr Ljubomir Dukanac, profesor Univerziteta
dr Miloš Moskovljević, profesor Više pedagoške škole
dr Milan Kašanin, književnik i direktor muzeja
dr. Svetislav Stefanović, lekar i književnik
inž Milosav Vasiljević,
dr Kosta Luković, književnik i novinar
Jovan Tanović, novinar i predsednik izdavačkog preduzeća „Politika“
Jovan Tomić, profesor Univerziteta
Vladimir Velmar Janković, književnik
Đorđe Perić, novinar
Sima Pandurović, književnik
Ratko Parežanin, novinar
dr Viktor Novak, profesor Univerziteta
dr Milan Budimir, profesor Univerziteta
Stevan Stanković, sekretar Akademije likovne umetnosti
Momir Veljković, upravnik Narodnog pozorišta
dr Miloš Trivunac, dekan i profesor Univerziteta
dr Radivoj Kašanin, profesor Univerziteta
dr Jovan Đorđević, profesor Univerziteta
dr Jovan Erdeljanović, profesor Univerziteta i član Srpske kraljevske akademije nauka
dr Milutin Milanković, profesor Univerziteta i član Srpske kraljevske akademije nauka
dr Toma Živanović, profesor Univerziteta
dr Miodrag Ibrovac, profesor Univerziteta
Vladeta Dragutinović, glumac Narodnog pozorišta
Nikola Cvejić, operski pevač
dr Milan Vlajinac, profesor Univerziteta
dr Vojislav Mišković, profesor Univerziteta
dr Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu
dr Fehim Bajraktarević, profesor Univerziteta
dr Jovan Lovčević, profesor Univerziteta
dr Dušan Glumac, profesor Univerziteta u Beogradu
dr Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije
dr Dušan Borić, profesor Univerziteta
dr Jovan Tucaković, profesor Univerziteta
dr Ilija Đuričić, profesor Univerziteta
dr Radoslav Grujić, profesor Univerziteta
dr Rastislav Marić, profesor Univerziteta



niti jedan jedini Mojsijev Srbin na listi!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:43 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Ne samo da nisu mogli biti fašisti, već su i proganjani za vreme okupacije, kako od strane Nemaca, tako i od strane okupacione vlasti. Bile su čuvene i antimasonske izložbe koje su po Beogradu ogranizovane tokom II. sv. rata.

Писао сам о томе, на блогу о Јеврејки Хилди Дајч. Једна четвртина Београда посетила је званично, изложбу,
jinks jinks 10:49 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Ne znam da li si pisao i o ovome ... ali, ostala je zabeležena i priča o jednoj umerenoj porodici, čiji je otac bio fin i nenametljiv čovek, čak ne i nešto preterano istaknutog društvenog položaja.

Naime, kažu kako su ostali preneraženi kada su im jednog jutra upali ljotićevci u stan, odveli oca, kao i kada su preturajući po kući pronašli nešto što niko od članova porodice ranije u životu nije ni video - mistriju, šestar i reper pravog ugla (kako se već zove). Niko od njih pojma nije imao šta im je otac bio.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:02 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

jinks
Ne znam da li si pisao i o ovome ... ali, ostala je zabeležena priča o jednoj umerenoj porodici, čiji je otac bio fin i nenametljiv čovek, čak ne i nešto preterano istaknutog društvenog položaja.

Naime, kažu kako su ostali preneraženi kada su im jednog jutra upali ljotićevci u stan, odveli oca, i kada su preturajući po kući pronašli nešto što niko od njih ranije u životu nije video - mistriju, šestar i reper ugla od 90 stepeni (kako se već zove). Niko od njih pojma nije imao šta im je otac bio.

Мени се чини да тадашње чланство у масонима није било оволико комерцијализовано као данас. (Моижда се и варам, наравно.) То јест -- да је имало једну врсту часности. Андрић је избачен из масона, јер се недолично понашао, то јест брату масону Густаву Крклецу обљубио жену. (Биће да се ни она није бунила.)

Наравно, понављам, можда је ово моје тек оптимизам памћења, политура коју даје протекло време.
jinks jinks 11:10 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

Ne znam, baš je skoro bila priča po kojoj je u jednoj balkanskoj zemlji visoko kotirani član te organizacije, inače trudbenik na visokoškolskoj ustanovi, izbačen zbog malverzacija sa ... čime već može da se malverzira.
docsumann docsumann 11:14 15.11.2017

Re: " Take sides " ...


Vinaver je, naravno, napravio incident kada se u predradnom Beogradu održavao svjetski masonki sabor.
brujala o tome tad cijela čaršija beogradska.
Vinaver bio nazočan na dešavanjima kao vrstan poznavalac dešavanja u svijetu, ali prevashodno kao poliglota i prevodilac.
a onda je u toku svečane večere načuo neko omalovažavanje Srba od strane njemačkih novinara.
Vinaver mu je uzvratio nešto u smislu da je on kao Jevrejin prihvatio srpstvo svim srcem i intelektom.
u odbranu mu je stao Đorđe Vajfert, rekavši da je i o kao Njemac postao Srbin.
na ktaju se veliki predstavnik njemačke lože izvinio domaćinima.
anonymous anonymous 15:34 15.11.2017

Re: " Take sides " ...

freehand
Jakobinsko-marksističko seme zla iz kojeg je nikla revolucionarna slika sveta zasnovana na binarnoj logici rata.

Ma ne reci?
A na kakvoj se logici zasnivala svaka velika promena u ikstoriji civilizacije? Engleski monarh i baroni seli jednog dana pod veliki hrast, porazgovarali i dogovorili se oko Magna karte.
Kao što su se gospodari i robovi dogovvorili pre toga.
Da nije bilo jakobinaca ne bi bilo revolucije, da nije bilo revolucije ne bismo imali ništa od prava i sloboda čoveka i građanina koje "slobodan svet" i blogovski znalci brane od revolucionarne pošasti. Kao što brane demokratiju kraljevine nastalu prvo na kralju i kraljici iseckane na froncle od strane oficira zaverenika, a ond ai na strašnoj pljačci sopstvenog naroda destkovanog i dodtano usputno pljačkanog ratnim liferacijamaratom.



Reklo bi se da si u pravu - ali nisi.

Zapravo, možda jesi - u kolokvijalnom smislu, ali u teorijsko-akademskom- nisi.

Mene interesuje isključivo ovaj drugi. U tom kontekstu uvek i pišem.

Kao što ni pojam gradjanina, tako ni revolucije i klasne borbe ne poznaju ranije epohe.

Proizvodi su Moderne.

O "gradjaninu" smo razmenjivali mišljenje, nepotrebno je da to radimo dalje i u pogledu ostalih novovekovnih pojmova.

Argumentacija je već apsolvirana.
jinks jinks 09:37 15.11.2017

...

Postoji priča po kojoj bi komunizam u stvari mogao da predstavlja i određeni vid usuda koji pogađa mlada ili manje razvijena društva. Mislim, koliko bi ta ideologija mogla u stvari i da predstavlja vid pošasti a ne borbe za neku svetlu budućnost (koja se, moguće, hrani u tim društvima izgleda još uvek terminalnim trvenjima između različitih društvenih slojeva - mladi vs. stari, selo vs. grad, obrazovani vs. manje obrazovani, manje vs. više imućni, ...) mogla bi, između ostalog, da pokaže i sudbina jugoslovenskog komunizma.

Jer, istim tim jugo-komunistima bilo je potrebno samo nekoliko decenija da sami uruše iste one ideale u ime kojih su sprovodili revolucionarnu pravdu četrdesetih, ali i kasnije (hapsili, oduzimali imovinu, skraćivali za glavu, ...).

Ideale bratstva i jedinstva nije urušio niko drugi do oni sami (posebno cro i slo kpj krilo na čelu sa JB). A da ne pominjem ideale o jednakosti i ozbiljna bogatstva u kojima su uživali, a koja su dobrim delom uspeli i da prenesu svojim naslednicima, sada nekima od bogatijih ljudi ovih prostora.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:13 15.11.2017

Re: ...

Ideale bratstva i jedinstva nije urušio niko drugi do oni sami (posebno cro i slo kpj krilo na čelu sa JB). A da ne pominjem ideale o jednakosti i ozbiljna bogatstva u kojima su uživali, a koja su dobrim delom uspeli i da prenesu svojim naslednicima, sada nekima od bogatijih ljudi ovih prostora.

Нешто си, биће, мењао овде :)
jinks jinks 10:15 15.11.2017

Re: ...

Više stilski, ništa drugo :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:17 15.11.2017

Re: ...

Više stilski, ništa drugo :)

Ниси, ниси, није само стилски: формулација је ублажена, релативизована, јер таман сам био кренуо да на њу одговорим :)
jinks jinks 10:19 15.11.2017

Re: ...

Pa dobro, reči "basnoslovna" i "najbogatiji" ipak su bile malo preterane.
Mada za ovu "najbogatiji" još uvek i nisam baš siguran da je toliko preterena.
tasadebeli tasadebeli 09:54 15.11.2017

Улица

И како би Кости и лично напакостио, наложио је да се промени назив Куманудијеве улице на Бановом брду******, док је у исто време у владином дневнику Обнова изашао чланак с тезом да све масоне треба стрељати.
Свакако да Куманудијево име улице не би преживело ни долазећу победу комуниста, као што није Недићеву управу.

****** Идентификацију улице и њену тачну позицију дао нам је истраживач и историчар Борис Белингар. Чини се да је то данашња улица партизанског генерала Петра Драпшина.







Да, добро си рекао. "Чини се да је то данашња улица партизанског генерала Петра Драпшина."

( "Ала су ми дали улицу! К'о да сам ратни злочинац!" )


Признајем, слабо се сналазим са мапама... Покушавам само да утврдим тачан положај некадашње Куманудијеве улице.

Репери које узимам: Немачко војно гробље, Кнеза Вишеслава, Краљице Катарине, Жарковачка, Стевчина, Изворска, Петра Мартиновића, Мајданпечка, Републички хидрометеоролошки завод.

Па сам закључио, према овој мапи господина Белингара у поређењу са данашњим мапама, да се Куманудијева улица налазила тачно тамо где је данас стадион ФК Чукарички.

Изнад стадиона, између стадиона и Кнеза Вишеслава, и данас има два реда кућа са уличицама.

Стадион Чукаричког је са своје некадашње локације (данашња пијаца на Бановом брду) премештен шездесетих година прошлог века на врх Брда где се и данас налази. Па тако испада да су тада и куће у некадашњој Куманудијевој улици (можда?) срушене да би се направило игралиште.

Не знам, ја то не памтим, то су ми моји старији причали.

Памтим нешто касније доба, седамдесете, и да је читав тај крај на том потезу (између Кнеза Вишеслава и Благоја Паровића, све осим игралишта) пре него га се Жика Муштикла дочепао да гради насеља Голф 1, 2,..., састојао углавном од сиротињских, неусловних за живот кућерака, без канализације, са сокацима који нису били ни асфалтирани, него посути неком шљаком... К'о нека махала какве данас налазимо у дивљим чергарским насељима.

Све у свему, Брајо, хоћу да кажем, ако сам се добро оријентисао, да некадашња Куманудијева улица можда и не постоји од шездесетих година прошлог века и прављења данашњег игралишта ФК Чукарички. Изнад стадиона, према Кнеза Вишеслава и даље у Кошутњак, шуму, постоје неке куће са две уличице од којих једна носи назив Петра Драпшина (што си ти и поменуо), а друга је Стевчина која се после пресецања Жарковачке зове Зимоњићева.

Можда је једна од те две уличице била Куманудијева? А можда је то данашња Петра Мартиновића, тј. од укрштања са Београдског батаљона улица преузима и тај назив Београдског батаљона (раскрсница одмах испод капија стадиона и кафане; друга капија стадиона је на Жарковачкој)?

]Не знам...

Углавном, та улица Петра Драпшина коју си поменуо са 10-15 кућа у низу остатак је од онога некадашњег што је постојало на целом том потезу од Кнеза Вишеслава до Благоја Паровића, а уместо чега данас углавном стоје зграде Жике Муштикле са тек понеким остацима некадашњег изгледа тог краја, са све улицом Петра Драпшина.

И примедба техничке природе.

Боље да си уместо астерикса за фусноте стављао бројеве. Због нас у најбољим годинама који се напатисмо да и са наочарима на носу пребројимо сићушне астериксе у тражењу фуснота.

Иначе, сјајан текст!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:07 15.11.2017

Re: Улица

Боље да си уместо астерикса за фусноте стављао бројеве. Због нас у најбољим годинама који се напатисмо да и са наочарима на носу пребројимо сићушне астериксе у тражењу фуснота.

Иначе, сјајан текст!

У праву си.
(Урађено.)

Хвала.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:42 15.11.2017

Re: Улица

tasadebeli

Иначе, сјајан текст!


fenomenalan tekst, da vidiš ko se opire i da ga odmah hapsiš kao državnog neprijatelja pa naknadno da istražujemo suštinu kritike!
tasadebeli tasadebeli 11:36 15.11.2017

Re: Улица

Srđan Fuchs
tasadebeli

Иначе, сјајан текст!


fenomenalan tekst, da vidiš ko se opire i da ga odmah hapsiš kao državnog neprijatelja pa naknadno da istražujemo suštinu kritike!







Срки, видим овде се потегла расправа о Недићевом прогањању масона и антимасонским изложбама у Бгд. за време Другог светског рата.

Мислим, далеко сам ја од тога, боли ме уво за одрасле људе који се играју као деца шестарима и лењирима, са подврнутим ногавицама и везаним очима, али ми није нешто јасно...

Зашто је, брате, у Србији прописано да човек мора пошто-пото да воли масоне?
















То што су направили Југославију и још неке државе, нека им је на част.

Али не морам баш да их обожавам због тога, зар не?

Хоћу рећи, не мрзим их... Али их и не волим.

Индиферентан сам према њима потпуно.

За мене су они у свакодневном животу заиста невидљиви.

Исто к'о и ови из Кинолошког савеза, рецимо.

Па не видим зашто морам било шта да осећам за њих.

Ваљда то није забрањено?


П.С. - Бојим се, како је кренуло, да се грађанима Србије осим геноцида и урођеног нацизма, фашизма и расизма са којим се рађају, јер су "масовно" били на страни нациста у Другом светском рату, још не припише и истребљење масона...

Масоноцид, како би рекли...

То би ме стварно дотукло...

Јер је општепознато да је послератна југословенска револуционарна и демократска у једнопартијском систему власт дозвољавала да масонске ложе цветају као најлепши пупољци.

Не би било фер, стварно.


Masoni oborili Rankovića

22. novembar 2004.

Ranković nije oteran zbog navodnog prisluškivanja, već izveštaja o masonima u Jugoslaviji. Među zidarima najviši funkcioneri i javni radnici.

Piše: Zoran LJ. Nikolić

JEDNO pismo, napisano 27. juna 1975. godine, unosi potpuno drugačije gledanje na Brozov odnos sa slobodnim zidarima onog vremena. Pismo je napisao general Ivan Gošnjak, uputio ga je predsedniku Josipu Brozu, ali ga maršal nikada nije dobio. Na tom pismu dopisano je Kardeljevom ili Dolancovom rukom "ne treba ga dati Titu jer je bolestan i u godinama. O tome treba da razgovara posebna komisija sa Gošnjakom". Ispod ove napomene posle Kardeljevog potpisa, stoje i potpisi Vladimira Bakarića, Staneta Dolanca, Petra Stambolića, Nikole LJubičića i Jovanke Broz. Kako je zabeležio Venceslav Cenčić u knjizi "Poslednja Titova ispovjest", pismo je imalo 60 stranica, i u njemu je Gošnjak tražio odgovore na 20 pitanja.
"Druže Tito, pišem ti ovo pismo, prvi put ovakvog sadržaja i sa ovakvim naslovom", počinje Gošnjak. "Od mog prisilnog odlaska u mirovinu, osjećam potrebu da bih želio razgovarati s Tobom u četiri oka. Jer, nakon sastanka Vojnog savjeta, na kojem sam dobio podršku od DŽemila Šarca, Radojice Nenezića i Đoke Jovanovića, a mislio sam da ću je dobiti i od Tebe, a nisam, osjećam se ljudski povrijeđen, jer je uz Tvoju "dobronaklonost" pobijedila Kardeljeva linija, a ja sam umirovljen, pa se sve okrenulo, zahvaljujući Tebi, u korist konzervativaca, onih koji su i do sada oponiranjem vladali zemljom, i onih koji me godinama ogovaraju."
U PISMU Gošnjak predlaže Titu da pozove Koču (Popovića), Kostu (Nađa), Josipa (Kopiniča) i njega, i da ga oni informišu "šta se zaista događa u zemlji". Takođe, Gošnjak traži odgovor zašto je pao Aleksandar Ranković.
"Tito, ja znam da ćeš mi zameriti što Ti s mojim smenjivanjem povezuješ i Marka (misli na Aleksandra Rankovića), koji je prije devet godina prošao još gore od mene. Samo nas nekoliko, Ti, Koliševski, Kopinič, Koča, Jovanka i ja znali smo zašto si naprosto oterao Marka. I sam znaš da je prisluškivanje laž... Razlog smenjivanja Marka, Ti to druže Tito dobro znaš, jeste njegov izveštaj o masonima u Jugoslaviji, odnosno konstatacija i tvrdnja autora izveštaja da masoni vladaju Jugoslavijom. Druže Tito, znaš i to da sam imao prilike pročitati taj izveštaj, ali poslije Plenuma, a pisali su ga naši najbolji obaveštajci i imao je dva dijela. U prvom dijelu izveštaja piše se o masonima koji su djelovali u Jugoslaviji do 1941. godine, a u drugom, `strogo poverljive naravi` - Masoni i njihova aktivnost u SFRJ.
TAJ izveštaj Markove policije kaznio je Rankovića, posebno deo izveštaja gde se spominje i Tvoje ime. Naime, tebe se spominje sa 1961. godinom, kada je došlo (a Ti si bio na putu mira po afričkim zemljama), do sukoba između Jovanke i Koliševskog, koji je sprečio da ideš na skupštinu masona koju je organizirao marokanski suveren - kralj šef `Velike masonske lože`.
Taj, i drugi podaci `ubili su` Marka, mislim, politički `ga ubili`. Mislim da to i druge `bisere` tog izveštaja Ti dobro znaš. Nisam znao, druže Tito, dok nisam pročitao izveštaj (a dao mi ga je Marko), da su Kardelj, Bakarić (pod imenom Kuperštajn, zbog tajnosti), braća Dizdarević, Krleža, Vidmar, dr Novak, dr Savić, Koča, Velebit, Augustinčić, Z. Kunc, dr Kocbek, Ivan Ribar, Ivo Andrić, A. Belić, Ivan Krajačić - Stevo, Srđan Budisavljević, Crnjanski, Vasa Čubrilović, Oskar Davičo, DŽemal Bijedić, M. Đilas, P. Gregorić, Hristić, Isaković, Mladen Iveković, Ribnikar, braća Levi, Moša Pijade, H. Macanović, Ivo Mihovilović, Krajger, Ivo Politeo, Srđan Prica, Smodlaka, Velimir Terzić, Aleš Bebler, Mika Tripalo, Milan Bartoš, Gustav Krklec, Krešimir Baranović, da ne nabrajam i druge, masoni, kojoj je ložom `Nova Jugoslavija` do smrti rukovodio Ivan Ribar, a posle njega Krleža. Druže Tito, sada mi je jasno zašto je Marko morao otići, zašto sam ja morao da budem smenjen!"

PODACI

U PISMU Gošnjak informiše Tita i o "bujanju" špijunaže u zemlji i armiji, i da su Amerikanci samo tokom 1973. godine potrošili više od 300 miliona dolara za špijunske zahvate u JNA.



(ЛИНК)


Janković ide i dalje i objavljuje navodno pismo generala Gošnjaka Titu (za koje kaže da ga Tito nije ni pročitao) u kome piše da je Tito smenio Rankovića zato što ga je raskrinkao kao masona i kao masone naveo Kardelja, Bakarića, Koču Popovića i čitav niz liberalnih političara, komunističkih intelektualaca i salonskih komunista. Taj razlog za smenu Rankovića je ordinarna glupost. Po mnogim analitičarima Rankovićeva sahrana u leto 1983. bila je prva srpska, velika, ozbiljna i nacionalistička manifestacija, sa kojom je počeo raspad Jugoslavije, ratovi i velika propast Srbije.

Najkraći prikaz knjige o Maderi može se izraziti konstatacijom da bi ona bila izvanredna fusnota ili sjajna ilustracija čuvene knjige „Filozofija palanke’’ velikog Radeta Konstantinovića (ne treba zaboraviti da je Rade voleo fusnote). Knjiga o Maderi povlađuje najnižem ukusu, malograđanštini, palanačkom duhu, banalnostima, lažnim vrednostima i još lažnijim mitovima.



(ЛИНК)


Јбт, како је добро ово данас, у 21. веку, куробецање српских републичких безбедносних структура са савезним југосло/авенским безбедносним структурама преко српских медија!


Је л' да?


А при томе још, Теодор Херцл Земунац, брате! (ЛИНК)


Какви медији! Слободни и демократски, надасве!


Лудилоооооо, пријатељу мој!



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:23 16.11.2017

Re: Улица

Зашто је, брате, у Србији прописано да човек мора пошто-пото да воли масоне?


главоње бре, стипу, није то за нас момке из Худа. шатро помажу, ово оно, хуманизам, а помажу само својима. помози свима, ако си фаца брате, без предрасуда. чкепс, очајно плаћају хонораре.
tasadebeli tasadebeli 22:17 16.11.2017

Re: Улица

Srđan Fuchs

очајно плаћају хонораре.



Ма пусти их, стипсе невиђене.

За лову би и рођену мајку продали.

Ето ономад се попичкаше због лове и поцепаше једну ложу на две због тога... Ненезић и још неки... "Пироћанци" масони... К'о да суи сви под капом шкотске ложе, маму им њихову пироћанско-масонску...
tasadebeli tasadebeli 10:32 15.11.2017

И за све куманудије Београда и Србије

"То су страшне ствари које ја први пут кажем! И не стидим се тога да кажем! Ја имам 91 годину! Немам никаквог страха ни од кога!"


(32:09 - 33:40 ЛИНК)



Бог да прости.















Моја кева је била скојевка (па следствено и члан партије нешто касније) у тим првим послератним годинама.

Логично. Рођена на предратној црвеној Чукарици. Деда, њен отац, предратни социјалиста, марковићевац, секретар синдиката графичких радника којег је краљева жандармерија трпала у затвор сваки пут када би избио неки штрајк на Чукарици. Сва његова деца, четири сина и две ћерке, скојевци, па чланови партије. Једног сина изгубио на Сремском фронту.

Моја кева је имала 15 година када је дошло ослобођење од окупатора.

Причала ми да су тада:

"Улицама Чукарице водили чика Миливоја, предратног бакалина, везаног са таблом око врата на којој је писало да је ратни профитер и издајник. Јер му је бакалница радила за време рата и он је повремено у њој имао и прави хлеб, а не проју од пиљевине коју смо углавном јели."

И причала ми матора:

"Онда су нас, скојевце терали да чика Миливоја пљујемо док га тако везаног са таблом око врата воде кроз наше улице.

Ја нисам могла.

Одрасла сам поред тих људи... А сад да их пљујем јер ми руководилац то наређује. Нисам могла..."




Једино што могу да закључим из свега тога...

Биће да се само ради о томе колико је ко у стању да остане човек у таквим ситуацијама.

Ништа више.

Само бити човек и остати човек.
Filip Mladenović Filip Mladenović 13:57 15.11.2017

Ignorisanje epohe i konteksta!

Najveća lukavost i podlost ovdašnjih revizionista je bezobrazno ignorisanje epohe i konteksta. I ličnog, najintimnijeg, etičkog odgovora na izazove odredjene epohe.

Zamislite da imate 28 godina i da ste iz dobrostojeće, buržoaske porodice. Zahvaljujući finansijskim mogućnostima te porodice, boravite i studirate filozofiju na pariskoj Sorboni.
A onda, te 1937. godine, odlučujete da sve to napustite i odlazite u Španiju, da se borite protiv fašizma kao vojnik i oficir Španske republikanske armije.

Upravo to je uradio jedan veliki Srbin i veliki Jugosloven - Koča Popović.
Kako je to objasnio? Evo odlomka iz knjige "Razgovori sa Kočom" Aleksandra Nenadovića, poznatog novinara "Politike":

"...Moram, ipak dodati da ja tu, ničim iznudjenu, ni od koga sugerisanu odluku, donosim u Francuskoj, donekle izvan jugoslovenske situacije. Tamo, u tadašnjim dramatičnim okolnostima u Francuskoj, postajem komunista, opredeljujem se za akciju u predvečerje II svetskog rata, doživljavajući sve očiglednije nadiranje fašizma kao izazov na koji nema drugog odgovora: moramo se tući! Uvidjam, znači, da se opasnost bliži i da joj se i ja moram suprotstaviti..."

Po izbijanju španskog građanskog rata, Koča Popović je peške otišao preko Pirineja u Španiju i svrstao se u redove Španske republikanske armije od jula 1937. godine. Prvo je bio borac, zatim artiljerijski instruktor, pa komandir baterije i komandant artiljerijskog diviziona. Stekao je čin poručnika Španske republikanske armije.Oko dve godine učestvovao je u svim borbama artiljerijskih jedinica internacionalnih brigada, na svim bojištima republikanske Španije, do njene poslednje bitke za Madrid. U Španiji je neko vreme ležao u bolnici.

Posle sloma Republikanske armije Španije, Koča Popović, zajedno sa ostalim borcima internacionalnih brigada, februara 1939. godine prelazi u Francusku. Zbog učešća u španskom narodnooslobodilačkom ratu interniran je u koncentracionom logoru Sen Siprijen marta i aprila 1939. godine. Izbavljen je intervencijom svojih francuskih prijatelja. Jedno vreme radio je u Komitetu za španske borce u Parizu. Septembra 1939. preko partijskih veza iz Francuske se vratio u Jugoslaviju, gde je nastavio revolucionarnu aktivnost pod okriljem Komunističke partije Jugoslavije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:27 15.11.2017

Re: Ignorisanje epohe i konteksta!

Najveća lukavost i podlost ovdašnjih revizionista je bezobrazno ignorisanje epohe i konteksta. I ličnog, najintimnijeg, etičkog odgovora na izazove odredjene epohe.

Ух. Па, ти си управо као и они, само њихова изврнута рукавица.

Етички одговор епохе јесте био борба против фашиста, али не и смакнућа које је ОЗНА организовала, затирући грађанско-демократски-предузетнички слој у Србији, а међу њима, заиста, и понеке кривце. Процене о броју убијених по ослобођењу јесу негде око 60.000, а главни организатор тих српских губилишта био је један од најизвиканијих српских црвених принчева -- Александар Ранковић.

Тако се десило да је на Ранковићевој сахрани Србија клицала оном ко ју је сакатио. И где ће већа ледена иронија од те.

Filip Mladenović Filip Mladenović 14:49 15.11.2017

Re: Ignorisanje epohe i konteksta!

Niko objektivan i normalan ne relativizuje niti revidira činjenice o zločinima OZNE.
To na žalost nije slučaj sa kvislinzima i kolaboracionistima od 1941. do 1945.

To je poenta, tj. suština!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:07 15.11.2017

Лажна историја и њени верници

Иначе, јасно је -- Кумануди ми је као тема дошао поводом следећег:




Биљана Србљановић овде је сасвим споредна: главна улога јесте читав један народ који је деценијама веровао у лажне оптужнице, мотиве и пресуде. Кумануди је узорит пример те историјске неправде и мочваре. Он је оптужен и осуђен не само за оно што није био, него и за оно што није могао бити.

Куманудијева фамилија и данас је жива. Знам његовог једног унука, а данас сам сазнао и за другог, мој FB пријатељ се с њим дружи.
freehand freehand 16:13 15.11.2017

Re: Лажна историја и њени верници

Биљана Србљановић овде је сасвим споредна: главна улога јесте читав један народ који је деценијама веровао у лажне оптужнице, мотиве и пресуде.

Hoćeš da kažeš da sve znamo o ubistvu karađorđa, Crnoj ruci, atentatu na Franca Ferdinanda, Obznani, nameštenim procesima i robijašnicama međuratne kraljevine pa se čitav jedan narod zajedno sa kraljevim i Nedićevim tajnim policijama i žandarmima, žbirovima i nameštenim suđenjima odjednom našao među komunističkim lažovima?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:29 15.11.2017

Re: Лажна историја и њени верници

Hoćeš da kažeš...

Не.
Ти хоћеш нешто да кажеш и да се с неким препиреш.

А ја сам рекао само оно што сам рекао. И ништа више од тога.
freehand freehand 18:37 15.11.2017

Re: Лажна историја и њени верници

А ја сам рекао само оно што сам рекао. И ништа више од тога.

Pa si upotrebio ni manje ni više nego "čitav jedan narod" koji je, eto, naivan decenijama verovao u lažne optužnice.

Dakle, za početak mogu da te zamolim da od "čitavog jednog naroda" odbiješ bar nas desetinu za koje sam siguran da tu ne spadamo.
A i u tim optužnicama nesporno ima mnogo lažnih. Kao i i optužnicama koje su dizale kraljevina Jugoslavija, SAD, Velika Britanija i SSSR protiv protivnika sistema i onih koje fukara na položaju
No takođe sam potpuno uveren da je među tim optužnicama mnogo onih koje su činjenično i na dokazima utemeljenih protiv fukare koja je radila za nokupatora, potkazivala, jurila i ubijala i komšije i rodoljube koji su se okupatoru suprotstavljali ili samo bili pogrešne rase, vere ili ideologije.

Nego, nikako da kažem - odličan ti je tekst. Baš dobro napisan. Ne mogu da zalzim u tačnost podataka jer ne vladam materijom, ali sa stilske strane - odličan.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:01 15.11.2017

Re: Лажна историја и њени верници

Nego, nikako da kažem - odličan ti je tekst. Baš dobro napisan. Ne mogu da zalzim u tačnost podataka jer ne vladam materijom, ali sa stilske strane - odličan.

Па добро, мајстор сам, шта ли... ;-)
Имам и оно мајсторско писмо!

Хвала.

P.S.
За податке: трудио сам се, заиста, из све снаге, да буду прави, и неке ствари ја први пут доносим: од тога да је Недићева подметачина Куманудију била ово с неисплаћивањем пензије током рата (не гарантујем, али Коста је тако мислио) до тога да сам утврдио чија су оно агитациона кола на слици. Рецензент текста ми је био историчар Срђан Цветковић, који је покренуо велику ствар -- FB страницу и књигу У ИМЕ НАРОДА која настоји да подсети на ове историјске неправде. Недавно је на стратишту у Лисичијем потоку одржан помен тамо од ОЗНЕ стрељанима, и неизмерно ми је жао што нисам био.

P.P.S.
Иначе, захваљујући Кости, сасвим сам сигуран да никаквог мољакања Недића да буде председник владе није било. Коста је, изричито, рекао да је то Недићева фабулација, како би себи умањио кривицу за прихватање места председника владе.
Filip Mladenović Filip Mladenović 18:14 15.11.2017

KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Obznana je naziv za dekret kojim je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krajem decembra 1920. godine zabranila rad Komunističke partije Jugoslavije i prokomunističkih sindikata, te suspendovala mnoga radnička i ustavna prava.

Komunistička partija Jugoslavije je zabranjena nakon što je sa velikim brojem glasova na prvim posleratnim izborima za Ustavotvornu skupštinu juna 1920. postala 3. po snazi stranka sa 58 osvojenih mandata, a na opštinskim izborima pobedila u 59 najvećih gradova novoosnovane države, uključujući Zagreb i Beograd. U prestonici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tzv. beogradskoj opštini nakon pobede komunista njihovom lideru Filipu Filipoviću nije dozvoljeno da preuzme fotelju gradonačelnika!!!

Posle obznane došao je tzv. Zakon o zaštiti države avgusta 1921. godine, kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!
Koliko se daleko otišlo u represiji i masovnom kršenju ljudskih prava govori i sledeći primer: iz državne službe su otpušteni svi činovnici koji bi da vode "propagandu boljševizma", a oduzete su i stipendije za školovanje svim studentima za koje se sumnjalo da su komunisti!

Toliko o demokratiji i pravnoj državi izmedju I i II svetskog rata!
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:32 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!


A kad je ta legalna i legitimna preuzela vlast ona je zabrabnila rad svim legalnim i legitimnim partijama.
Al to tebi ne smeta, očigledno.

Kako bre Filipe, možeš istovremeno da se zalažeš i za građanska prava i za komuniste?
Čoveče, to je šizorfrenija.
Filip Mladenović Filip Mladenović 18:43 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

hoochie coochie man
kojim je na totalitaran način zabranjen rad jednoj legalnoj i legitimnoj partiji!


A kad je ta legalna i legitimna preuzela vlast ona je zabrabnila rad svim legalnim i legitimnim partijama.
Al to tebi ne smeta, očigledno.

Kako bre Filipe, možeš istovremeno da se zalažeš i za građanska prava i za komuniste?
Čoveče, to je šizorfrenija.


Iznosim istorijske činjenice, pod naslovom KO JE PRVI POČEO, još 1920. godine?

Kakva crna šizofrenija!? U toj Vladi Kraljevine SHS, koja je donela Zakon o zaštiti države i primenila ga kršeći i Ustav i ljudska prava i načela demokratije, bio je izmedju ostalih i naše nevinašce, Kosta Kumanudi, kao ministar finansija!!!
freehand freehand 18:45 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Iznosim istorijske činjenice, pod naslovom KO JE PRVI POČEO, još 1920. godine?

Ne može to tako, protiv vlasnika kristalnih kugli koji znaju šta će biti 25 godina kasnije.
Filip Mladenović Filip Mladenović 19:13 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Kada monarhističke Vlade donose i primenjuju Obznanu i Zakon o zaštiti države, a sam kralj zavodi diktaturu, to nije komunistički, totalitarni način vladanja. Ma kakvi!

A naše nevinašce Kosta Kumanudi je, pored sedenja u fotelji Ministra finansija, bio leta 1922. godine i par nedelja V.D. Ministra unutrašnjih dela!!!
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:19 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Iznosim istorijske činjenice, pod naslovom KO JE PRVI POČEO, još 1920. godine?


Aha, to je dakle to, prvi su počeli, a da nisu, komunisti ne bi zabranjivali ostale.
Ako ti je to logika, alal ti vera.

Mogu li se naći zamerke demokratiji u Jugoslaviji pre drugog rata?
Naravno, koliko hoćeš (usput postoji li neka država sa idealnom demokratijom?)

Ali bitno u odnosu na šta se posmatra ta država i njena demokratija.
Ako se poredi sa nekim idealom, daleko je od njega, loše bi prošla u tom poređenju, ali ako se poredi sa onim što je posle nje došlo, komunizmom, onda je to demokratija sa velikim D.

Ništa dobro ne mislim o Jugoslaviji, ni jednoj, pa ni o toj kraljevini, smatram da je ona velika greška sa strahovitim psoledicama, najbolje bi bilo da ta nakaza nikad nije ni napravljena, ali demokratija u kraljevini u odnosu na demokratiju u komunističkoj Jugosalviji je savršenstvo demokratije.



Kakva crna šizofrenija!?


Ovo što ti pišeš je šizofrenija.
Ne mislim samo na ovaj komentar, pišemo mi ovde dosta dugo, ti takođe pišeš dosta, znamo se, što bi se reklo.

Ako neko hvali komuniste i njihovo uređenje države, ako na njihovo vreme gleda sa sipmaptijama i žali za njim, a istovremeno se kao zalaže za slobodu građanina i njegova prava, pa šta je to nego šizofrenija?



Filip Mladenović Filip Mladenović 19:25 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

Iznošenje, tj. citiranje istorijskih činjenica (dokumenata) nije šizofrenija, već akribija (u prevodu ovog grčkog izraza: tačnost, brižljivost, savesnost, temeljitost).

Ponavljam, po ko zna koji put: Niko objektivan i normalan ne relativizuje niti revidira činjenice o zločinima komunista.

To, na žalost, nije slučaj sa kvislinzima i kolaboracionistima od 1941. do 1945, sa njihovim zločinima!

Dakle, ne revidirajte i ne relativizujte zločine kvislinga i kolaboracionista, NA ISTI NAČIN kao što se ne smeju revidirati i relativizovati zločini komunista!

To je poenta, tj. suština mojih citiranja istorijskih dokumenata!
gedza.73 gedza.73 19:30 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

NA ISTI NAČIN kao što se ne smeju revidirati i relativizovati zločini komunista!

To je poenta, tj. suština mojih citiranja istorijskih dokumenata!


aj sad zakucaj pa navedi deset komunista koji su osuđeni za svoje zločine.
Filip Mladenović Filip Mladenović 19:40 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

gedza.73
NA ISTI NAČIN kao što se ne smeju revidirati i relativizovati zločini komunista!

To je poenta, tj. suština mojih citiranja istorijskih dokumenata!


aj sad zakucaj pa navedi deset komunista koji su osuđeni za svoje zločine.


Navešću čim Vi navedete imena deset monarhista koji su osudjeni za svoje zločine od 1920. do 1941. godine.

Opet manipulativno skrećete pažnju sa suštine: relativizacija i revidiranje istorijskih činjenica, što rezultira tzv. rehabilitacijama kvislinga i kolaboracionista!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:41 15.11.2017

Re: KO JE PRVI POČEO, još 1920!?

aj sad zakucaj pa navedi deset komunista koji su osuđeni za svoje zločine.

Ранковић!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana