Politika

Svaki put

niccolo RSS / 13.05.2017. u 09:41

Čitam vest da se srpski ambassador vraća u Francusku, jer su se stvari promenile. Jasno je da je u pitanju još jedan pokušaj srpske politike da se jebe a da nam ne uđe – pošto s jedne strane moramo da izbesnimo kad puste Haradinaja (ili tako nekog), ali nam ne odgovara da stvarno pogoršamo odnose sa državom poput Francuske, 

onda hajde da kao malo povučemo ambasadora, ali tako da ga brže bolje vratimo posle petnaestak dana, čim se pojavi nekakav izgovor tipa izabran je novi predsednik (iako predsednik nema veze sa sudom, a i da ima izabranog predsednika podržava i sadašnji predsednik, pa nije jasno u čemu se promena sastoji).

 

Kada se malo razmisli čitava srpska politika od raspada sfrj je jedan veliki pokušaj da se jebemo, a da nam ne uđe. Od onda kada nismo učestvovali u ratovima u kojima smo učestvovali, preko 5. oktobra tako da se promeni Milošević a da ostane što više od staroga sistema, do i Rusija i SAD i EU i Kina i sličnih politika koje i ne zaslužuju da se posebno pomenu.

 

Ironija je u tome što nam svaki put uđe.

 

 



Komentari (491)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sven.en sven.en 10:12 14.05.2017

Re: Za genijalce

Nekim čudnim putevima meni su od Levi Štrosa zapale samo Mitologike III. Posle herojskog napora predao sam se oko stote strane.
Evo je na polici, gledamo se, povremeno.

Imaš ---> KLIK

Nešto elegantnije ---> MONOSKOP*

*) Dušanov Monoskop, tj carstvo.
freehand freehand 10:17 14.05.2017

Re: Za genijalce

sven.en
Nekim čudnim putevima meni su od Levi Štrosa zapale samo Mitologike III. Posle herojskog napora predao sam se oko stote strane.
Evo je na polici, gledamo se, povremeno.

Imaš ---> KLIK

Nešto elegantnije ---> MONOSKOP *

*) Dušanov Monoskop, tj carstvo.

Hvala, čitao sam i profin blog, nego nikako da se skocka. Inače izuzetno retko čitam elektronske knjige.
sven.en sven.en 10:20 14.05.2017

Re: Za genijalce

Inače izuzetno retko čitam elektronske knjige.

Imam još par njegovih, ako se odlučiš. I ja sam ih počela čitati - tako neprirodno - otkako mi je prašina, od knjiga, šizi boljka.
emsiemsi emsiemsi 12:24 14.05.2017

Re: Za genijalce

stefan.hauzer
emsiemsi

Богами - и ја бих волео да будем филозоф !
Шта год да кажеш - ваља !


To nisam ja, EmsiEmsi, to je moja superiorna metoda!


Zezam se, ali sam jedno vreme izistinski proučavao taj kružok Fuko, Derida, Liotar.. ponajviše zato što su se odrekli Levi Štrosa, a ja se nikad ne bih odrekao Levi Štrosa, Goldmena uvek, ali Levi Štrosa nikad!

Браво !
Мој си човек - ни ја се никада нисам одрекао Леви Штрауса !
Истина - није ми јасно зашто фармерке 501 купујем непрестано - и плаћам дупло више од осталих - но, јаче је од мене.
Успут --- када ме се жена није одрекла још на венчању, онда неће никада - јер сам и на венчање ишао у фармеркама.
sven.en sven.en 12:32 14.05.2017

Re: Za genijalce

Ja sam pre 9 godina napisao nesto o tome, a povodom 100. rodjendana. Tristes Tropiques. I mene je prvo time zarazio...

:)
niccolo niccolo 13:10 14.05.2017

Re: Za genijalce

ни ја се никада нисам одрекао Леви Штрауса

Baš sam se pitao ko će da napravi ovu "foru". Sad mi malo žao što odmah nisam pretpostavio.

p.s. Stef, tnx na odgovoru
Milan Novković Milan Novković 14:20 14.05.2017

Re: Za genijalce

nsarski
Now Derrida, Lacan, Lyotard, Kristeva, etc. -- even Foucault, whom I knew and liked, and who was somewhat different from the rest -- write things that I also don't understand, but (1) and (2) don't hold: no one who says they do understand can explain it to me and I haven't a clue as to how to proceed to overcome my failures. That leaves one of two possibilities: (a) some new advance in intellectual life has been made, perhaps some sudden genetic mutation, which has created a form of "theory" that is beyond quantum theory, topology, etc., in depth and profundity; or (b) ... I won't spell it out. LINK.

A kad je Derida u pitanju (koji se takodje pominje u linkovanom tekstu), prilikom njegovog postavljanja za pocasnog clana u Kembridzu, postoji pismo koje je grupa francuskih intelektualaca napisala protiv ovog postavljanja. Evo izvoda:

Derrida describes himself as a philosopher, and his writings do indeed bear some of the marks of writings in that discipline. Their influence, however, has been to a striking degree almost entirely in fields outside philosophy – in departments of film studies, for example, or of French and English literature.

In the eyes of philosophers, and certainly among those working in leading departments of philosophy throughout the world, M. Derrida's work does not meet accepted standards of clarity and rigour.

We submit that, if the works of a physicist (say) were similarly taken to be of merit primarily by those working in other disciplines, this would in itself be sufficient grounds for casting doubt upon the idea that the physicist in question was a suitable candidate for an honorary degree.
.....

Many French philosophers see in M. Derrida only cause for silent embarrassment, his antics having contributed significantly to the widespread impression that contemporary French philosophy is little more than an object of ridicule.
...

Academic status based on what seems to us to be little more than semi-intelligible attacks upon the values of reason, truth, and scholarship is not, we submit, sufficient grounds for the awarding of an honorary degree in a distinguished university.

Yours sincerely,

Barry Smith
(Editor, The Monist)

Hans Albert (University of Mannheim)
David Armstrong (Sydney)
Ruth Barcan Marcus (Yale)
Keith Campbell (Sydney)
Richard Glauser (Neuchâtel)
Rudolf Haller (Graz)
Massimo Mugnai (Florence)
Kevin Mulligan (Geneva)
Lorenzo Peña (Madrid)
Willard van Orman Quine (Harvard)
Wolfgang Röd (Innsbruck)
Karl Schuhmann (Utrecht)
Daniel Schulthess (Neuchâtel)
Peter Simons (Salzburg)
René Thom (Burs-sur-Yvette)
Dallas Willard (Los Angeles)
Jan Wolenski (Cracow)

Nonsense, što bi rekli AngloSaksonci, i interesantno mi kako sam našao kontrekst za komentarisanje u prostoru gde Čomski falšira, a kojeg skoro uvek branim, a Derida je pozitivan, kojeg skoro uvek "kudim" (dobre, ne kudim baš, nego sam ga onomad prestao čitati još u sredini prvog poluvremena, pa sve zaboravio, dabih sada, iako od njega ništa nisam pročitao u međuvremenu, mnogo bolje kapiram njegov genije - nisam još potpuno ukapirao šta mi i kada znače kombinacije navodnika i italika, ali nije bitno).

Svim ovim gore potpisnicima ocena manje odmah i na neviđeno, samim tim što su se udenuli u listu sa ovakvom strukturom)

Na sreću, Kembridž je Kembridž - jel ima ova rečenica smisla? Pa ako kod AngloSaksonaca i nema kod Francuza ima, a trebala bi da ima smisla kod svih.

stefan.hauzer
Možda, drug Čomski, nije razumeo da poststrukturalna francuska škola mišljenja ne nudi odgovore, nego pitanja ili možda srećnije rečeno; mehanizme koje mogu da odgovore na određena životnofilozofska pitanja. Ustvari, oduvek sam tako i razumeo taj odgovor poststrukturalista na strukturalizam kao konačni odgovor, kada su ga kritički preispitali i shvatili da ne postoje trajni odgovori ili da je život pun diskontinuiteta. Redefinisali su određena pitanja, koja su poništila stare odgovore i mi tek treba da damo nove.

Stefanovi diskontinuiteti, al pre toga Čomski - on ej čovek ogroman deo života posvetio borbi protiv gluposti institucija i mnogih glasnih grupa.

I svaka mu čast, najčešće je uspeo, i dal sad čekić od alata drži u desnoj ili levoj ruci nije bitno, bitno je ta šuma od pravih i projektovanih eksera što nam promiče pred čulima, pa refleks koji nema previše izbora kako se nema dovoljno vremena.

Struktura, s jedne strane, hajde da je vulgarizujemo za potrebe argumenta tako što je zamislimo kao, bez obzira na kompleksnost, uglavnom potpuno definisanu listu entiteta (tj nedefinisane da smatramo nebitnima), pa odnosa između njih, isto potpuno definisanih, pa zakona, potpuno definisanih, koji rukovode potpuno definisanim skupom tranzicija...

To ne postoji, nikad nije postojalo, i naša strast za trpanje istorije po nekom oštro definisanom time-ladder "principu", ili u neke dobro numerisane time-buckets, je više rezultat baš toga, strasti, možda pomognute sa nedostatko znanja pa delom intelektualne lenjosti.

U to ime, s jedne strane strukture, u vremenu, imamo Engleza Šekspira koji bi danas, na drugoj strani, bolje razumeo Francuze dvadesetog veka u rvanju sa identitetima i predstavama što pravimo nego što to uspevaju današnji Englezi.

Bolje je razumeo nejasni oblak što spaja strukturu i fluidnost/organizacionu fenomenologiju nego što to ovi neki, neKembridž savremenici danas razumeju, iako imaju bolje uslove da ga razumeju.

Kad nam Predrag daje primere Tolstojevog genija u dočaravanju jedne slike realnosti mi kažemo, ok, kapiramo, samo Bog zna koliko je ko od nas ukapirao, jezičari kapiraju bolje, u proseku, naravno, pošto su pametni kao nejezičari a više čitaju, više pišu, više ulažu život u "jezik", verno opisivanje relanosti, neke fizičke postavke, mentalne, mešane.

Ali, varijansa u razumevanju postoji svuda, kao što i plafon u mogućnostima postoji za sve - ako uzmemo drugi primer, gde bilo kome ko se "oprobao" u nekoj golišavoj igri sa "protivnikom" u krevetu (ovo je blog o seksu, zar ne?) "podmetneš" bilo kojeg literalnog talenta, najbolje među njima, ili ih podmetneš još malodoj osobi pre prve bitke, ona će ti, po pravilu, reći: "jes razlika"

To što neki "Francuzi" kažu "Language, the final frontier", komanduje poštovanje isto kao što ga komanduje bilo koja druga, poštena ljudska aktivnost.

A oni znaju šta rade, tj šta pokušavaju, između dva terminala, namerno maksimalno raslojena ...

1. Hard-core struktura

2. (Organizaciona) fenomenologija

... oblak "nejasnog" i "nepremostivog" je uvek u navodnicima, taj oblak je ultimativno fluidan sam po sebi, po ljudskoj jednačini, civilizacijskom progresu i smisao postojanja mu je da bismo ga pomerali, rečima prvo, pre nego što se većinski sinhronišemo pa delovi pomeranja postanu nemušni.
anonymous anonymous 22:19 14.05.2017

Re: Za genijalce

emsiemsi
stefan.hauzer
Možda, drug Čomski, nije razumeo da poststrukturalna francuska škola mišljenja ne nudi odgovore, nego pitanja ili možda srećnije rečeno; mehanizme koje mogu da odgovore na određena životnofilozofska pitanja. Ustvari, oduvek sam tako i razumeo taj odgovor poststrukturalista na strukturalizam kao konačni odgovor, kada su ga kritički preispitali i shvatili da ne postoje trajni odgovori ili da je život pun diskontinuiteta. Redefinisali su određena pitanja, koja su poništila stare odgovore i mi tek treba da damo nove.

Богами - и ја бих волео да будем филозоф !
Шта год да кажеш - ваља !


Saglasan.
Da ti se da počasni doktorat !

anonymous anonymous 22:28 14.05.2017

Re: Za genijalce

stefan.hauzer
Zašto?


Osim što mi je Levi Štros imao odličan stil, a Goldman onaj suvoparni koji zahteva gomilu predznanja; Levi Štros se potrduio da dokaže kako svaka kultura se razvija u onom pravcu u kojem to smatra korisnim za funkcionisanjem društva u kojem postoji. Dakle ako se neko indijansko pleme u dubini Amazona nije razvilo kao zapadna civilizacija, to nužno ne mora da znači da je i zaostala, nego da njena kultura nije smatrala potrebnim da njeno društvo treba da se razvija u pravcu zapadne kulture.


Saglasan.
Ali kako se to uklapa u evolucionu matricu ?


anonymous anonymous 22:37 14.05.2017

Re: Za genijalce

stefan.hauzer
emsiemsi

Богами - и ја бих волео да будем филозоф !
Шта год да кажеш - ваља !


To nisam ja, EmsiEmsi, to je moja superiorna metoda!


Zezam se, ali sam jedno vreme izistinski proučavao taj kružok Fuko, Derida, Liotar.. ponajviše zato što su se odrekli Levi Štrosa, a ja se nikad ne bih odrekao Levi Štrosa, Goldmena uvek, ali Levi Štrosa nikad!


Naravno tu su i Bodrijar, Delez, Ransijer, Badju,...

...
anonymous anonymous 22:41 14.05.2017

Re: Za genijalce

stefan.hauzer
Možda, drug Čomski, nije razumeo da poststrukturalna francuska škola mišljenja ne nudi odgovore, nego pitanja ili možda srećnije rečeno; mehanizme koje mogu da odgovore na određena životnofilozofska pitanja. Ustvari, oduvek sam tako i razumeo taj odgovor poststrukturalista na strukturalizam kao konačni odgovor, kada su ga kritički preispitali i shvatili da ne postoje trajni odgovori ili da je život pun diskontinuiteta. Redefinisali su određena pitanja, koja su poništila stare odgovore i mi tek treba da damo nove.


Tako je.

Dekontruisali.

Raščistili naslage pogrešnih znanja,ukazali na zablude, otvorili prostor ....

Malo li je ?

Novi početak- od Ništa.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:36 15.05.2017

Re: Za ulizice

anonymous


Dekonstruisali.

Raščistili naslage pogrešnih znanja,ukazali na zablude, otvorili prostor ....

Malo li je ?

Novi početak - od Ništa.



A nisu se nikom šlihtali, i nisu vređali dame usled ideološke ostrašćenosti i slepila, i bili samosvojni, nisu obožavali da kidišu i laju u čoporu?! Domaći zadatak.
nsarski nsarski 09:21 15.05.2017

Deconstruct this!

ako je.

Dekontruisali.

Raščistili naslage pogrešnih znanja,ukazali na zablude, otvorili prostor ....

Malo li je ?

Novi početak- od Ništa.


OK, za ljubitelje tog kruga francuskih filozofa i intelektualaca, imam jednu molbu. Naime, pre oko godinu dana, na Texas A&M University jedna dama je odrzala predavanje pod naslovom "Feminized Power, Transformation and Human Capital Accumulation". Evo postera koji to predavanje najavljuje:


Posto su slova sitna, ja sam tekstualni deo uvecao, i evo abstrakta tog predavanja:
.

Molio bih sve ljude dobre volje koji znaju engleski da mi prostim recima, ukratko, kazu o cemu se ovde radi. Sta znace sve ove reci? Ja svaku pojedinacno razumem, ali ovako spakovane one, meni, ne kazuju apsolutno nista. Dakle, prevedite mi ovo na normalni jezik, pliz! Pretty please!
Unapred zahvalan, nsarski.

Ovu vrstu diskursa je svojevremeno dekonstruisao moj kolega Alan Sokal, u jednom intelektualnom prevratu zvanom Sokal affair, objavljujuci tekst pod naslovom Transgressing the Boundaries: Towards a Transformative Hermeneutics of Quantum Gravity, koji je destilisani bulsit, namerno tako napisan.
niccolo niccolo 09:32 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

Molio bih sve ljude dobre volje koji znaju engleski da mi prostim recima, ukratko, kazu o cemu se ovde radi. Sta znace sve ove reci? Ja svaku pojedinacno razumem, ali ovako spakovane one, meni, ne kazuju apsolutno nista.

Ja tipujem da će Anonimni ovo da razume
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:27 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

ovo kao naši marksisti svojevremeno, sve se nešto vrte oko visokosuvoparnozvučećih a ispraznih reči. sve su šanse da će anonimus razumeti.

ne znam zašto jednostavno i otvoreno ne kažu:

- čet'ri noge dobre (rusija);
- dvije noge loše (eu);

i da završimo ovo otrovno femkanje?

stefan.hauzer stefan.hauzer 12:34 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

Ihaj, kod mene trenutno zapalo istraživanje Rajt Milsa, tj. ono što američki intelektualni istoričari smatraju jednim od ideala, tačnije Russell Jacoby, a to je nezavisni intelektualac, koji ne radi i stvara isključivo kroz akademiju. Kada bi preveli na naški, to je naučnik, a ne naučni radnik. I sasvim slučajno, nagađam šta ova gospođa želi da kaže, ali se bojim i da pokušam to da uradim. U svakom slučaju, ono što su francuski mislioci uspeli da urade i da ubede ove hipsterske filozofe, kako je poznavanje nekih pre njih isuvislo i da je samo novo i najbolje i jedino ispravno, u stvari je najgrđa stvar koja se zapatila od njih. Mislim da nisu ni sami slutili da će im se dogoditi ovakav hype pseudo mislilaca.
anonymous anonymous 14:17 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

niccolo
Molio bih sve ljude dobre volje koji znaju engleski da mi prostim recima, ukratko, kazu o cemu se ovde radi. Sta znace sve ove reci? Ja svaku pojedinacno razumem, ali ovako spakovane one, meni, ne kazuju apsolutno nista.

Ja tipujem da će Anonimni ovo da razume


Biće da nisi u krivu.
nsarski nsarski 14:36 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

Biće da nisi u krivu.


Please, anonimni, please prepričaj mi! Ja već godinu dana razbijam glavu, ali ne pomaže. Bio sam i na predavanju. Ništa, čoveče, ništa - kao da sam predavanje slušao na vijetnamskom jeziku.

P.S. Bio sam ja u mladosti i na seriji seminara Julije Kristeve (žena slične ideološke orijentacije), i slušao sam Fredric Jamesona više puta, nisam baš totalni laik, tj., imao sam priliku da se bavim dešifrovanjem ljudskih reči, ali značenje navedenog teksta mi totalno izmiče.
Milan Novković Milan Novković 20:15 15.05.2017

Re: Za genijalce

anonymous
stefan.hauzer
Zašto?


Osim što mi je Levi Štros imao odličan stil, a Goldman onaj suvoparni koji zahteva gomilu predznanja; Levi Štros se potrduio da dokaže kako svaka kultura se razvija u onom pravcu u kojem to smatra korisnim za funkcionisanjem društva u kojem postoji. Dakle ako se neko indijansko pleme u dubini Amazona nije razvilo kao zapadna civilizacija, to nužno ne mora da znači da je i zaostala, nego da njena kultura nije smatrala potrebnim da njeno društvo treba da se razvija u pravcu zapadne kulture.


Saglasan.
Ali kako se to uklapa u evolucionu matricu ?

Co-evolucionu!

Pa, odjednom, više uopšte nemaš "posao" uklapanja, nego imaš jedan, prirodan proces koji se vrti ne samo oko kreativnih potencijala i mogućeg uopšte, nego ima ograničenja, a neka su definisana željama i ljubavima.

Tj, evolutivni "adjacent possible" princip sugeriše da ako tvoje društvo može da napravi metropolis ono će da napravi metropolis.

Ali, on je super-proces, odnosti se na evoluciju u najširem smislu, u proseku, samo kako u proces ubaciš intelekt počinje da ti radi ljudska jednačina, "četvrti zakon termodinamike" (ili peti, zavisi kako brojiš i šta brojiš), tvoj samo-organizovani sistem ne mora obavezno da ide ka "ekvilibrijumu" kako ga drugi vide, i u vrednosnom sistemu kako ga drugi definišu, pred prostim silama slučajnosti i osnovnih nagona, pa nekih "sitnih" derivata - može prosto da te ne interesuje metropolis, kao što sad možemo da se "dogovorimo" na blogu da su life-sciences naj-skup nekih od mogućih aktivnosti danas, ali tebe, mene, ili bilo kog drugog pojedinca te aktivnosti one prosto ne interesuju.
tyson tyson 20:26 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

Naime, pre oko godinu dana, na Texas A&M University jedna dama je odrzala predavanje pod naslovom "Feminized Power, Transformation and Human Capital Accumulation".

Trebalo je da prestaneš da čitaš već kod "Texas A&M".


nsarski nsarski 20:30 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

Trebalo je da prestaneš da čitaš već kod "Texas A&M".

Jbg, to mi je bila matična kuća u tom trenutku, a dele šavarme džaba na predavanju, pa rekoh...
Milan Novković Milan Novković 20:57 15.05.2017

Re: Deconstruct this!

nsarski
...P.S. Bio sam ja u mladosti i na seriji seminara Julije Kristeve (žena slične ideološke orijentacije), ... nisam baš totalni laik, tj., imao sam priliku da se bavim dešifrovanjem ljudskih reči, ali značenje navedenog teksta mi totalno izmiče.

Ih, pa i starijim filozofima uvedeš telo u igru, pa žensko, i po pravilu ih zbuniš tipa ej, stani malo, zar ne filozofiramo mi ovde

Isto tako ti možeš da napišeš nešto u fizici, kolege da ti kažu cool, a mnogo ne-fizičari da imaju problem da to čitaju, čak i ako ih fizika baš interesuje amaterski.

Nažalost, ovo kažem na neviđeno, ne znam ni ja ništa o feminističkom institucionalizmu, ali prosta činjenica da je nejednakost donekle institucionalizovana je relativno očigledna.

Pa ako je tako imamo institucije sa strukturama i procesima, nejednakosti, feminizam, ... pa imamo i prostora za analitički rad.

Dobro, znam, ti pričaš o konkretnom radu, a ja nemam nikakvo znanje o temi, ali kako gledaš reči koje iskaču, i sad ljudi od reči mogu da se polako hvataju za kosu, imaš u njima neke "asocijacije".

Ne treba danas BS generatorima tek tako dozvoliti da nas navijaju maksimalno anti-protivno kada je "mešanje" reči u pitanju (ne pričam o ABSOLUT lupetanju, naravno)

Ljudi koji nisu pogledali kako rade neke proste NLP tehnologije (Natural Language Processing) bi se začudili koliko smo mi ljudi "neinteligentni" u svakodnevnom i opuštenom životu, tj kad ne radimo nešto korisno, i ne filozofiramo, nego smo opušteni, i o proseku mislim.

Dva primera:

1. Uzmi prostu NLP tehnologiju koju zovemo "Semantic Orientation" - Pitaš "AI" šta misli "Internet", da li je mleko zdravo. I ode AI, pročita 200,000 stranica sa interneta, vrati se i kaže "jeste" (dodaj i poneki "ali" ako hoćeš, kvantifikaciju tu i tamo, rasloji odgovor, ...). Proveriš, i stvarno tako, pa pomisliš kako je prosto, statistika, povrh pripremljenih meta-podataka, važne reči, fraze, kvalifikatori, proper nouns, ... Mislim, nisi AI, pametan si, promisliš, dođeš do ovakvog zaključka i ... u pravu si.

2. Uzmeš prvih 100 stranica Rata i Mira i zamoliš AI da ti prepriča u 5 stranica. Dobijš rezultat, i on WOW dobar. Tu, kako ne-profesionalac pomisliš kako je to nešto "dublje", iskrenije i dublje si impresioniran, ali ... opet prosto, opet statistika Da bi "očuvao" Tolstojev talenat AI nije ništa posebno "sažimao", nego probrao cele rečenice.

I onda polako vidiš dve važne stvari - i koliko su ljudi prosti an velike trenutke dok ti misliš kako su prepametni, i koliko su fascinantno veličanstveni kad odskoče od običnih trenutaka, i ne lako dostižni AIu, al neću o tome, nije tema

I da skrenem malo, iako je unutar šire pod-teme što si uveo - fascinacija jeikom je više nego opravdana kod "franzuza" (i Bugara, kojih hoćeš ...) 20. veka.

Rekao bi da kucam na otvorena vrata vas koji o jeziku mnogo više znate, kreativniji ste i mnogo više mu života posvećujete.

Ali ja ne mislim na "taj" jezik, nego onaj što svi koristimo, i mi sa jefinijim ulaznicama, pa kad gledaš kako ispoljavamo strast za predstavom i građenjem identiteta otkad je Fejsa i Bloga (seti se kad su "francuzi" radili) ... imaš bezbroj primera gde ...

... kao ja sada, koji ne pričam ovako u kafani, mnogi mi se "gušimo" da bi našli reči da bi što bolje opisali što nam je na pameti, ...

... i ne uspevamo, jezik još nije "dobar", za nas običnu raju, i nikad neće biti, ali može biti mnogo bolji
apostata apostata 22:13 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

nsarski


OK, za ljubitelje tog kruga francuskih filozofa i intelektualaca, imam jednu molbu. Naime, pre oko godinu dana, na Texas A&M University jedna dama je odrzala predavanje pod naslovom "Feminized Power, Transformation and Human Capital Accumulation". Evo postera koji to predavanje najavljuje:


Posto su slova sitna, ja sam tekstualni deo uvecao, i evo abstrakta tog predavanja:
.

Molio bih sve ljude dobre volje koji znaju engleski da mi prostim recima, ukratko, kazu o cemu se ovde radi. Sta znace sve ove reci? Ja svaku pojedinacno razumem, ali ovako spakovane one, meni, ne kazuju apsolutno nista. Dakle, prevedite mi ovo na normalni jezik, pliz! Pretty please!
Unapred zahvalan, nsarski.

Ovu vrstu diskursa je svojevremeno dekonstruisao moj kolega Alan Sokal, u jednom intelektualnom prevratu zvanom Sokal affair, objavljujuci tekst pod naslovom Transgressing the Boundaries: Towards a Transformative Hermeneutics of Quantum Gravity, koji je destilisani bulsit, namerno tako napisan.

Kasnije motivisan Sokalom Endrju Bulhak je napravio program koji generiše postmodernistički tekst.

Evo ga na ovom linku
LINK

Svaki put kada se otvori link on generiše novi unikalni postmodernistički tekst, gramatički ispravan, sa sve fusnotama - jednom riječju radi se o sasvim novom radu gotovom za objavljivanje.

Naravno tekstovi su besmisleni do bola. Ja povremeno odem da se malo nasmijem. Evo meni se ovo sada otvorilo:
Foucaultist power relations and nihilism
Jane K. Sargeant

Department of English, University of California, Berkeley
John W. S. Geoffrey

Department of Gender Politics, Miskatonic University, Arkham, Mass.

evo i odlomak:
If one examines Foucaultist power relations, one is faced with a choice:
either reject patriarchial deappropriation or conclude that the raison d’etre
of the observer is significant form. Bataille uses the term ‘nihilism’ to
denote the dialectic, and eventually the genre, of postcapitalist sexual
identity. Thus, the primary theme of Bailey’s[4] critique of
textual socialism is a mythopoetical reality.




p.s. Do sada (od 2000. valjda) program je generisao 16,5 miliona ovakvih tekstova
freehand freehand 22:18 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

p.s. Do sada (od 2000. valjda) program je generisao 16,5 miliona ovakvih tekstova

Plašim se da pitam koliko ih je kolega Martin Krpan ovde kopipejstovao, a vrtoglavicu mi izaziva mogućnost postojanja nekog sličnog grafikon-generatora na koji je negde u pomrčini interneta nabasao veselnik Brajović a zaqrac bez naočara...
apostata apostata 22:37 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

freehand
p.s. Do sada (od 2000. valjda) program je generisao 16,5 miliona ovakvih tekstova

Plašim se da pitam koliko ih je kolega Martin Krpan ovde kopipejstovao, a vrtoglavicu mi izaziva mogućnost postojanja nekog sličnog grafikon-generatora na koji je negde u pomrčini interneta nabasao veselnik Brajović a zaqrac bez naočara...

E jesi blesav brate mili.

anonymous anonymous 22:53 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

apostata
freehand
p.s. Do sada (od 2000. valjda) program je generisao 16,5 miliona ovakvih tekstova

Plašim se da pitam koliko ih je kolega Martin Krpan ovde kopipejstovao, a vrtoglavicu mi izaziva mogućnost postojanja nekog sličnog grafikon-generatora na koji je negde u pomrčini interneta nabasao veselnik Brajović a zaqrac bez naočara...

E jesi blesav brate mili.


Ne kapiram u čemu je fora sa ovim generatorom ?

Molim pojašnjenje.

anonymous anonymous 22:55 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

anonymous
apostata
freehand
p.s. Do sada (od 2000. valjda) program je generisao 16,5 miliona ovakvih tekstova

Plašim se da pitam koliko ih je kolega Martin Krpan ovde kopipejstovao, a vrtoglavicu mi izaziva mogućnost postojanja nekog sličnog grafikon-generatora na koji je negde u pomrčini interneta nabasao veselnik Brajović a zaqrac bez naočara...

E jesi blesav brate mili.


Ne kapiram u čemu je fora sa ovim generatorom ?

Molim pojašnjenje.


USPUT

Da li generiše stvarne tekstove ili se samo igra besmmislenim formulacijama ?
freehand freehand 23:17 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

USPUT

Da li generiše stvarne tekstove ili se samo igra besmmislenim formulacijama ?

Ovo nisi hteo da napišeš.
Ja bih se sutra vadio na drogu, to je bolja varijanta.
anonymous anonymous 23:40 16.05.2017

Re: Deconstruct this!

freehand
USPUT

Da li generiše stvarne tekstove ili se samo igra besmmislenim formulacijama ?

Ovo nisi hteo da napišeš.
Ja bih se sutra vadio na drogu, to je bolja varijanta.


Free, ja zaista nemam potrebu da sam u svakoj situaciji pametan.

Ne razumem ništa u vezi tog generatora.

Usput

U stvari , Šta je interesantno u jednoj takvoj budalaštini _
Milan Novković Milan Novković 11:18 17.05.2017

Re: Deconstruct this!

anonymous
freehand
USPUT

Da li generiše stvarne tekstove ili se samo igra besmmislenim formulacijama ?

Ovo nisi hteo da napišeš.
Ja bih se sutra vadio na drogu, to je bolja varijanta.


Free, ja zaista nemam potrebu da sam u svakoj situaciji pametan.

Ne razumem ništa u vezi tog generatora.

Usput

U stvari , Šta je interesantno u jednoj takvoj budalaštini _

Free zafrkava, pa ću ja da kontriram, namerno

Kad sam ja prvi put probao prvi od ovih Apostatinih generatora, complaint generator bejaše, nisam više vukao padele po prašini, ali bilo je u prošlom veku, i zaljubio i zaljubio sam se u njih iz tri-četir razloga:

1. Mnogo su smešni, good fun

2. Atraktivnost im je, ako se decenije računaju, nad-vremenska

3. Ima dosta istine u onome što kažu

4. Maestralan su insight into (A)I(ish)-spoznajno-kretivno-evolutivno-egzistencijalno-društveno okruženje u kome se nalazimo, i koje nam se pomalo preliva preko inside-outside barijere (objektivno-subjektivno).

Nači, ja sam otišao u complaint generator i on mi je napisao primedbu na Apostatu od jednog pasusa, pri dnu komentara.

U ime tačaka 3 i 4 gore zamisli da ja hoću da kažem nešto loše o Apostatinom komentaru (neću, on je super, i Apostata je super-cool lik) i uzmem ovaj komentar od generatora (Free ima smisla za humor) pazi šta imamo:

- Slučajan tekst o slučajnoj osobi

- A ima nekoliko "tačaka za" koje može da se uhvati: bloody-minded pauteners, raven reasoning, feral screeds, archdemon of militarism ( dobro, na višoj ravni, intelektualni), publicity stunts, ...

- Kad pogledaš kako se oni pametniji od svađalica na blogu svađaju ... sve su ovo legitimni i "vrlo istiniti" fragmenti kako ih lepimo drugima

E sad, fragmenti, vrlo, vrlo, podcenjena kategorija. Naime, i nedaj se da te olako prevedu preko vode, sad kad si se post-struktuirao, tj ne napuštaj poziciju olako:

- Ako nas AI "pobedi", šta god to značilo, a hoće možda-do-sigurno, IMHO, to neće biti na algoritme i strukture.

- Ako baš hoćemo da vulgarizujemo "ideju" mžemo da kažemo da nas bede na jedinice i nule

- Pobediće nas na heuristiku, evoluciju, vešto-do-vrlo-lukavo upletenim u jedno moćno oruđe-do-oružje sa strukturom i algoritmima, pa na mišiće onda, brzinu i snagu.

- Što im, AI armiji, daš veći izbor što raznovrsnijih "fragmenata" to će biti brži, širi i efikasniji: naime, daj im "amino kiseline" oni će napraviti belančevine, daj im peptide oni će belančevine napraviti brže, bolje, i više njih.

Poptuno je fascinantna tema zašto nas nečitljivost i BS ponekad, prečesto, impresioniraju - nije plitka emotivna reakcija koliko izgleda na prvi pogled, jedan nečitljiv i skoro-besmislen rad neke osobe ne privlači pažnju zbog vrednostnog sistema, ima danas armija ljudi koji pišu takve radove, nije samo ni "obrazac", čim promrdamo posle rođenja "udare" nas razne gluposti, gladni, grčevi u stomaku, natrontani, raja oko nas priča neki džiberiš, ...

... radi se o nečem "višem", dobrim delom, potrebi za divljinom gde mi možemo da zidamo nove strukture

"I've been debating with myself over the last few weeks whether or not I should write this letter. Obviously, I outvoted myself and wrote it. I concluded I absolutely had to tell you that even bloody-minded pauteners are ashamed of being associated with Prof. N T Apostata, Jr.'s craven reasoning and feral screeds. The full truth of my conclusion I shall develop in the course of this letter, but the conclusion's general outline is that N is more than brash. He's mega-brash. In fact, to understand just how brash N is, you first need to realize that I frequently talk about how his claims are pure tripe. I would drop the subject except that we must sincerely promote him to an elevated status in history as an archdemon of militarism. A compossible option is to take a strong position on N's publicity stunts, which, after all, take us all back to the Stone Age. If we follow that approach, however, we must bear in mind that he has spent untold hours trying to attack everyone else's beliefs. During that time, did it ever once occur to him that I proclaim that his opinion is a lazy cop-out? Whatever the answer, he should reserve his stereotypes and labels and remember to treat others with a bit more respect and equality. N vehemently denies that, of course. But he obviously would because if anyone should propose a practical scheme for highlighting all of the problems with his pernicious sallies, I should be quite disposed to incur almost any degree of expense to accomplish that object. In the meantime, let me point out that many people lie. N, however, lies with such ease it's troubling. Let me end this letter by telling Prof. N T Apostata, Jr. that I fully intend to address the legitimate anger, fear, and alienation of people who have been mobilized by N because they saw no other options for change. This action is lawful. This action is moral. And this action is right."
apostata apostata 18:48 17.05.2017

Re: Deconstruct this!

anonymous


Free, ja zaista nemam potrebu da sam u svakoj situaciji pametan.

Ne razumem ništa u vezi tog generatora.

Usput

U stvari , Šta je interesantno u jednoj takvoj budalaštini _

Evo ako ti nije teško pogledaj ovo:
LINK - tu ćeš dobiti osnovnu informaciju, a onda možeš "kopati" dalje.
apostata apostata 19:20 17.05.2017

Re: Deconstruct this!

@Milan Novković

Patak te 'ebo.

Ti si Novkoviću ustvari veoma, veoma opasan čovjek.
anonymous anonymous 11:26 18.05.2017

Re: Deconstruct this!

apostata
anonymous


Free, ja zaista nemam potrebu da sam u svakoj situaciji pametan.

Ne razumem ništa u vezi tog generatora.

Usput

U stvari , Šta je interesantno u jednoj takvoj budalaštini _

Evo ako ti nije teško pogledaj ovo:
LINK - tu ćeš dobiti osnovnu informaciju, a onda možeš "kopati" dalje.


Hvala za link.
omega68 omega68 21:39 13.05.2017

Malo obrazovanja

by omega nije na odmet:

О ВАВИЛОНСКОЈ КУЛИ
Нема сумње, да је “Вавилонска кула” била храм и астрономска опсерваторија са седам спратова (сунчев број), што налази потврде у семантици речи “зигурат” од ариј. сагара, ведски бог Сунце. Страбон је сматрао зигурат Беловим гробом који је по причи срушио Ксеркс, а Диодор за светилиште посвећено богу Неба кога су Вавилонци звали Бел (Недомачки). По угледу на Вавилонску кулу или зигурат, саграђени су маузолеј Кира Другог и споменик Незнаног јунака на Авали који уместо опсерваторије имају спомен обележја (Павлов).
Семантички, реч “кула” као хомоним стоји у вези “пометње језика”, јер, ариј. кула значи породична кућа или братство, род (епска “кула Југовића”), племе, колено или поколење. Појам куле-грађевине симболише везу земље и неба као и лестве, које су најчешће поређење за духовни успон (на небо) па припадају обредима иницијације. За лестве је познато, да служе и божанском силаску с неба на земљу, али је скоро непознато да кула у улози “божанске планине” има исту улогу.
Одакле, онда, потиче прича да је Вавилонска кула подигнута против Бога уз бесмислену оптужбу завере? Да ли је у питању незнање, погрешно тумачење, намера прикривања или све заједно? Кула припада симболизму приближавања Богу, али, зашто би се то тумачило као “жеља за моћ”, када је знање духовна категорија којом се постиже “друго рођење”!? Поготово, што Вавилон, изворно значи “Божија врата”, јер је његова кула-зигурат грађена према “вратима неба”, а упоредна је троврхој Мери “божанској планини” ведског раја, као и кинеској “кули сретног утицаја” (линг таи).
Рајско и сретно знамење “божанске планине”, симбол је хармоније у дводимензионалној представи равнокраког тругла, која пресликава циклус троструког кретања, директне и индиректне светлости тока Стварања у српскм миту. Отуда, у мисирском предању је Mиробитије (Постање) изведено на планини издигнутој из првобитних вода хаоса, са успоменом на овај догађај који чува свети камен Хелиополиса (Бенбен). Супротно томе, пример негативне симболике куле као грађевине, постоји у српској митолошкој приповетци “Суђаје” у којој Бог руши громом кулу до темеља, истоветно рушењу Куле тарок у 16 аркани Тарота. Такође, у српском предању духовни појам епске Голуб-планине има још у Ведама неповољну конотацију, јер, пресликава сазвежђе Голуба о летњем сунцоврату са симболиком “прве најаве зиме” (А. Асов).
Србски мит има више “божанских планина”, Смиљана, Олимп, Голеш, Росуља... које су атрибут Нава као и код Келта, али, негативна митска симболика никада не прелази у погрду богохуљења. У случају “Вавилонске куле” и “пометње језика” разлог богохуљења је много озбиљнији али прикривен. У питању је духовни прекид везе између неба и земље, као стварни разлог “пометње језика” на Земљи. Говор је средство споразумевања међу људима, али и са Богом! Губљењем духовног језика губи се богосазнање и веза са Богом!1 Отуда, унутрашњи језик (спота) је божанска категорија и Реч знања, као оруђе разума са вољом Божијом у симболици првобитне божанске објаве (благослова).
Иторијску потврду, духовне стагнације на Истоку и разлога који је претходио “пометњи језика”, даје први поход аријских Сарбата из Подунавске Медије на Исток који је водио законодавац Нино (Мино) Белов, са титулом Амоновог првосвештеника Сунца (угаритски раббу кахиним), која је до нас доспела у енглеском облику Хамураби, са несигурним временским датовањима. Титула “хамураби” се погрешно приказује као име седмог аморитског владарског паса, а препис Ниновог (Миновог) Закона на клинасто писмо сматра се оригиналом. То значи, да су Нино (Мино) и “Хамураби” једна те иста историјска личност (Николић)!
Даљи наследници Нина Законодавца, били су Сербо Макеридов и Лесандар Македонски који је у трећи поход на Исток пошао са хумано-универзалном идејом једнакости и слободе међу људима и расама, што је лично нагласио у одржаном говору пре похода. Лесандар је у својој титули, још увек имао по наследном аморитском или сарбатском праву титулу Амоновог првосвештеника коју је носио и Нино, па су га зато мисирски свештеници у пустињи Суива добровољно признали за Амоновог сина и првосвештеника његовог култа!
Плиније назива Вавилон главом халдејских народа, наглашава А. Спајићева, али Нино (критски Мино, хинди Ману) није био освајач и деструктивац, као ни његови наследници, већ доносилац реда у ширењу културе и миљеник божанског пара Правде, познат као градитељ опсерваторије или Вавилонске куле у пољу Сенар.
Слободан М. Филиповић
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:35 14.05.2017

Re: Malo obrazovanja

аријских Сарбата


где налазиш ове болеснике, ко то штанца?
omega68 omega68 20:25 14.05.2017

Re: Malo obrazovanja

где налазиш ове болеснике, ко то штанца?

Видиш, то што теби Устав даје право да будеш глуп, не амнестира те да сереш по свему о чему немаш појма.
Потруди се да научиш
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:53 15.05.2017

Re: Malo obrazovanja

omega68
где налазиш ове болеснике, ко то штанца?

Видиш, то што теби Устав даје право да будеш глуп, не амнестира те да сереш по свему о чему немаш појма.
Потруди се да научиш.



Šta da naučim, da budem srbski nacista, kao ti? Lepo te pitam ko objavljuje ove bolesnike, ne vidi se čije je izdavaštvo, ЗФК?



Београд – Слободан М. Филиповић, србиста, дипломирани етнолог и новинар који се бави митологијом и палеосемантиком. До сада је објавио низ значајних књига:
„Србизми у турско-источњачким језицима“, Бгд. 2000 (7508.), Сардонија,
„Божанска имена“, Бгд. 2004 (7512.), Сардонија,
„Речник српско-аријски или архаично-српски с додатком корена“, Бгд. 2011 (7520.), Сардонија и друго допуњено ауторско издање,
„Србизми у грчком и латинском“, Бгд.2011 (7520.), Пешић и синови,
„Есеј о Илијади“, Бгд. 2011(7520.), ауторско издање,
„Слава од искона“, Бгд.2012 (7521.), ауторско издање.

Слободане, ви сте 1978. за дипломски рад на катедри за етнологију Београдског универзитета изабрали тему из духовне културе о институцији Славе, а недавно сте објавили књигу „Слава од искона“. Кажите нам шта је Слава, у каквој вези она стоји са Годишњим обичајима и какво је тумачење њеног имена?
По митском назору Срба постоје три света: богова, људи и мртвих душа, сваки са по једанаест богова, а њихов творац је Сварог или Триглав. У старој србској вери са континуитетом од неолита, троједан свет хенотеизма[1] је представљен као холограмска манифестација светлости која је извор живота и сваког постања. Отуда је слава духовни појам, за нематеријални природни циклус или стално понављајући процес природне (примордијалне) енергије. На Истоку су њени енергетски облици познати као „прана“ у Инда или „ћи“ енергија код Кинеза, у хришћанству као Свети Дух, а на Западу као „оргонска“ енергија.
Непрекидна смена директне и индиректне светлости чини ток Стварања са почетком о јужном оврагу (увратина, сунцоврат) или Божићу, рођењу младог Сунца:
Нема дана без очњега вида,
Нити праве славе без Божића (Горски вијенац).
Са Божићем започиње узлазна путања Земље, која недри мистеријски ток Остварења или обнову природе у пролеће. Отуда народ вели: Слава је колач и свећа, јер, Годишњи обичаји су мистеријски везани управо за генеративну моћ природе о пролећној равнодневици.
Име за празник Славе је изведен од духовног појма „слава“, од кога је и инфинитив „славити“,[2] који се употребљава за све празнике Годишњих обичаја, а преносно у општем смислу. Семантика славе је сагласна њеном божанском току Стварања и истородна аријском или архаично српском срава, слава, оно што тече или струји, од корена сру, тећи, инф. сравати, славити, сливати, ославити (потећи), словити (говорити). Појам славе стоји у семантичкој вези са хомонимом шрава, (по)хвала, уважавање, глас, углед (шравана, славан), част, од корена шру, слушати, чути, а молитва Господу (изворно Сварогу) започиње речима: Слава тебе Боже…
У чему је посебност србске Славе?
Што се тиче развоја култа славе, преломни моменат је реформа Светосавске цркве у средњем веку, којом је крвно приношење замењено бескрвним а празновање потиснуто на дом свечара. На тај начин, створена је једна специфична институција, за коју Р. Грујић каже да је „ у границама области Жичке архиепископије, доцније Пећке патријаршије добила нарочито национално обележје, а током времена почела се сматрати као искључиво српска и то више национална него верска“,
Суштинско питање посебности Славе код Срба, јесте њена научна утемељеност на којој се иначе заснива целокупно српско народно предање. У науци, слава или циклус природне енергије са Сунца, познат је као електромагнетна сила настала субатомском емисијом фузије водоника и хелијума на сунцу, коју хелиоцентрична метеорологија зове „сунчев ветар“. Она на Земљу долази преко магнетне жиже Земље (геомагнетни фокусатор) односно нематеријалног крста северне земљине полулопте, познатог у народу под именом Часни крст или „крст са оцилима“. Симболише циклус тока Стварања, у коме надир (север) „отвара“ крсну или десну страну кола небеског која припада светлости. Постоји у континуитету још од цивилизације Винче и дан данас је претстава на обредном хлебу који се меси о Ускрсу, празнику тока Остварења, а налази се у србском грбу.
Пример објашњења Часног крста показује, да је србско предање сагласно са савременом науком. Зашто онда нема званичне научне верификације те истоветности?
Зато што најмање виде они који то неће. Нарочито, ако држе нож и погачу, па секу онако како се њима допада. Осим тога, потребно је и знање да би се видело. Научна утемељеност српског предања која се упорно и систематски склања од очију јавности, чини Србе народом ван времена и простора. Нематеријална знања србског мита и њихов придевак „небески народ“ су допуњујући, јер су преци Срба дошли са неба доневши са собом веру, знање,[3]писменост и цивилизацијски однос према стварности, што је оставило генског трага. Срби имају предање да их бог није створио, већ да су његови потомци, док материјални аргументи сведоче да су они културни источник холоценске цивилизације света, која се крстолико ширила из Седморечја[4] у Подунављу Хелма (Балкана).
Значи ли то, да не може „шут са рогатим“?
Знате ли онај виц са Солунског фронта: Питао официр војника кога је питао за оно што је урадио, а војник одговорио: своју задњицу.
– Шта кажеш, наљути се капетан. Да, да капетане, питао сам је да ли може да издржи 25 батина! Наравно да може „шут са рогатим“? , само што то скупо кошта, па је привлачнија линија мањег отпора, која на крају испадне најскупља Да не може „шут са рогатим“, свет би био непроменљив. Према томе, будите сигурни да „са истином нема погађања“, јер мисли поседују снагу остварења.
Какав мотив може да стоји иза забране неке научне истине, нарочито историјске?
Мотив је обично политичке природе, али их често прати психолошка потреба моћних за исконом у духовном смислу. Виртуелност науке је директна последица манипулације знањем, иза које стоје власт „најгора од свих болести“ и тајна друштва која спречавају човека да управља својом судбином.
Што се тиче „забрањене историје“, на то питање је одговорио Гебелс: Узмите једном народу историју и он ће за сто година бити стока. Можда је грубо рећи да је од Берлинског конгреса прошло сто тридесет година, али и мека варијанта принципског питања идентитета подразумева историјско и људска права. Узмимо за пример, „научну“ кампању о илирском пореклу Шиптара. Зашто је „науци“ важно да они буду Илири? Зато што у том случају временски „претходе“ Србима досељеним „ономад“ на Хелм (Балкан), па им аутоматски у оквиру људских права припада и право на српску земљу, јер су тобоже историјски старији на овом простору.
Шта је онда потребно урадити да би се однос према научној аргументацији променио?
Потребно је да држава стане иза србистике, јер ми смо једина земља на свету која нема институцију за проучавање сопствене културе. Леонтјев каже да нема неморалних народа, већ постоје само неморалне државе, а колико је то важно сведочи Љотић, када каже да је држава „инструмент
судбине једног народа“. Људи склони избегавању конфликта, обавезно западају у конформизам који подразумева прилагођавање групи или друштву. Уколико овај конформизам дуго траје, долази до стагнације и поремећаја личности. Иван Иљин то назива „новом елитом“, која долази одоздо, „са школом туђег мишљења и слепом покорношћу“.
За почетак је довољна употреба логике и промена терминологије, која је фалсификована, измењена и измишљена. Узмимо за пример Сарбине старинце Апенина, којима су скинули слово „р“ па их данас зову Сабини или чак Абориџини. Сарбини су сами себе звали Расени, па зашто их онда зову измишљеним именима „Етрурци“ или још натегнутије „Коловени“? У науку би требало увести правило, да се сваки народ зове именом каквим он сам себе зове! По правилу владајуће науке, кадгод су Срби (Словени) у питању ништа се не зна или се погрешно и непотпуно представља! Суреби су главно племе србских Германа, којима је такође скинуто фамозно слово „р“, које се само у србском језику употребљава као самогласник. Тако су они постали „Свеви“, „Суеби“ и „Швабе“. Исто су прошле и сирбиле, свештенице и пророчице бога Сербона које се данас зову „сибиле“.
Зашто се Раси или Рашани редовно називају по јелинском изговору Траки или Трачани? Зар Сарбате треба звати Сармати, само зато што Јелини не могу да изговоре правилно ову реч? Не постоје никави „Трибали“, у јелинским облику изговора, већ само Срибали најстарији народ свету, са којима су семантички и етнички у сродству латински сервили (сербили), племство Алба Лонге и тројанске лозе Јулија! Бројни су примери бесмислица у научнј терминологији, који нису произвољни већ срачунати и наменски уведени. Посебно су штетни „Индоевропљани“, „Грци“ и „Словени“, па постоји потреба да се они поближе објасне.
Лингвистичка кованица „Индоевропљани“ лепо звучи али етнички не значи апсолутно ништа, иако је идеолошка замена за „мајку народ“ Арија (Аријеваца) који су сами себе звали Срби. “Индоевропљани“ су само корисна измишљотина, која је непозната у историји до пре нешто више од два века.
„Грци“ су погрдно име хуритских дошљака на Хелм, којим су Римљани назвали Јелине осам векова касније, када су их окупирали у другом веку старе ере. Не постоје никакви „стари Грци“, поготово „не као носиоци културе“, јер су брзо нестали са историјске сцене пре око три хиљаде година. Постоје само Јелини (Хелени) како сами себе зову, али они не воле погрдно грчко име, па своју земљу зову Јелада. Уосталом, да су Јелини старином од Пелазга или Рашана, античких Срба, то и они сами признају.
За оне које данас зову племенским именом „Словени“, више десетина историчара и лингвиста кажу да је њихово старо народно име било Срби.[5]Назив „Словени“ је данас збирно име за дванаест српских народа, а колико је он апсурдан у својој идеолошкој потреби, показује чињеница да народ под овим именом не постоји! Па каква су онда папјазанија тек
„прасловени“? Нарочито се руска историографија „посипа пепелом по глави“, па у последња два века ниједан посао не започиње без Словена и такође измишљене „Византије“ алијас Ромеје или Источног српско-римског царства, што има посебно штетан утицај.
Срби и Руси су два имена за исти народ (Срба или Рашана), све до стварања Русије под Рурићем или до Ивана Грозног, јер су Срби
конститутивни елемент Руске царевине. Разлика између имена Срби и Руси, (Роси, Раси, Рашани, Расени), само је у томе што је српско име опште и старије, што је пресудно за културни континуитет, поготово када се зна да је постојбина Арија или српских народа на илирском Хелму (Балкану). Енглези греше када кажу да су Срби „мали Руси“, исправније је рећи да су Руси „велики Срби“, јер, сујета је дозвољена само у општем интересу.
Више о Слави, као и о нашем предању, паметарници, језикословљу, природњаштву и уметности, можете наћи и прочитати на сајту светлица.срб (или за оне који не користе азбуку svetlica.org.rs ) Извиђачко-природњачког Друштва предања Светлица, у реферату „Духовни појам славе“, прочитан на мећународној научној конференцији „На изворишту културе и науке“, 21-23. 9. ’12. у Београду.
—————————————–
Напомене:
(1) Хенотеизам је једнобоштво у коме Бог има мноштво појавних облика. Семантички, реч бог је духовни појам, истородан ариј. б’ога, закон, правило, месечев дан (28 конака) у биолошком ритму Земље (једна ротација сунца).
(2) Опште народно име Срби (Словени), треба разликовати од националног (Срби, Јужни и Лужички), поготово што је историографија деветнаестог века поистоветила нацију са државом из политичких разлога. Старија ортоепија србског имена је на Истоку познатија у облику Сабири, што се и семантички разликује од имена Срби. Без обзира на ортоепију и семантику, баш је згодно вратити у науку име Сарбати уместо „Словена“ који су ионако потомци Сарбата у Европи и Азији.
(3) Тамо где нема знања нема ни Бога међу људима (Венцловић, народни духовник)
(4) У Ведама, постоје у сва три света по седам река. Отуда је света земља Медија или библијска Хавила земаљска рајевина Седморечја Хелма (Балкана).
(5) „Славити“ изворно значи „дизати у славу“, које се по правилу врши до зенита (подне), за који Ориген вели да је „лице божије“.


и онда ви, пошто, ето, тајна друштва вам не допуштају да управљате својом судбином па вам је ego poremećen, морате баш нацисти да будете?

и ја питам свашта, ко то штампа?

Russian TV uses Nazi film in segment advancing Jewish world domination theory
omega68 omega68 16:17 15.05.2017

Re: Malo obrazovanja

морате баш нацисти да будете?

Rekoh ti već, kretenski stvoru, da ne koristiš te termine olako nego navedi bar jedan dokaz.
Šta je nacističko ili , ne daj Bože, anticionističko u citiranom Filipovićevom intervju?
Tebi ne vredi pričati, ti obraza nemaš.
POKAŽI LJUDIMA DOKAZ ILI PRESTANI DA SEREŠ
tyson tyson 13:36 16.05.2017

Re: Malo obrazovanja

Слободан М. Филиповић, србиста, дипломирани етнолог и новинар који се бави митологијом и палеосемантиком. До сада је објавио низ значајних књига:

Čuj "značajnih knjiga". Kome značajnih, po kom kriterijumu?

Uvek se pitam, od čega žive ovakvi misfit likovi, kako zarađuju za život, odakle im novac za račune, hranu...


alselone alselone 10:01 14.05.2017

Proslo 200, moze kuvanje

Znaci, da prijavim da sam metio supu po Brajinom receptu, doduse malo modifikovanom, ali to je u osnovi. Za sada se kuva samo kost, jutros od 6.
sugarbaby sugarbaby 10:15 14.05.2017

Re: Proslo 200, moze kuvanje

Konačno nešto ozbiljno.



Baš sam mislila šta će me oterati u šetnju.









mirelarado mirelarado 10:20 14.05.2017

Re: Proslo 200, moze kuvanje

Gde je kuvanje, tu su i muzičke asocijacije iz nevezuše.

Zbog naslova Nikoloovog teksta stalno pevušim (u sebi, naravno):

emsiemsi emsiemsi 12:29 14.05.2017

Re: Proslo 200, moze kuvanje

alselone
Znaci, da prijavim da sam metio supu po Brajinom receptu, doduse malo modifikovanom, ali to je u osnovi. Za sada se kuva samo kost, jutros od 6.

Ја данас не силазим са трешње !
Борим се са птицама - ја на нижим, а птице на вишим гранама, само певуше. Но, родило, има за нас, али и за њих.
niccolo niccolo 13:12 14.05.2017

Re: Proslo 200, moze kuvanje

Zbog naslova Nikoloovog teksta stalno pevušim (u sebi, naravno)

E jedna moja sestra pevala juče u Pančevu Elu...sa Potom na gitari, odlični su bili.
mirelarado mirelarado 20:16 14.05.2017

Re: Proslo 200, moze kuvanje

niccolo
Zbog naslova Nikoloovog teksta stalno pevušim (u sebi, naravno)

E jedna moja sestra pevala juče u Pančevu Elu...sa Potom na gitari, odlični su bili.


Bravo za sestru!
niccolo niccolo 20:17 14.05.2017

Re: Proslo 200, moze kuvanje

Hvala, hvala
omega68 omega68 20:35 14.05.2017

Ma, mi smo najgori


Brojni lideri evropskih zemalja imaju zajedničku jednu stvar koja može da utiče na način na koji vode Evropu.

Osim što su svi članovi masonskih organizacija, jedna stavka je posebno upečatljiva i može da baca svetlo na politiku koju vode, pišu evropski mediji.

Emanuel Makron, novi predsednik Francuske – nema decu.

Angela Merkel, nemačka kancelarka – nema decu.

Tereza Mej, britanska premijerka – nema decu.

Paolo Đentiloni, premijer Italije – nema decu.

Mark Rute, holandski premijer – nema decu.

Stefan Lefven, premijer Švedske – nema decu.

Nikola Sterdžon, škotska premijerka – nema decu.

Žan-Klod Junker, predsednik EU – nema decu.

I dok jedni tvrde da je ovo razlog zbog koga eliti koja donosi odluke o Evropi nije stalo do njene dobrobiti u budućnosti pa zato vodi „politiku uništenja“, drugi kažu da liderima evropskih država nije najvažniji lični, nego nacionalni interes, pa teze o „neodgovornosti“ padaju u vodu.


Ima li sve ovo neke veze sa zapanjujućim tekstom

„Ovde se ne radi o pravima homoseksualaca na brak, već o tome, da instituciju i brak, kao takav, odnosno porodicu, treba – demontirati! Porodica ne treba dalje postojati u klasičnom obliku.”

Homoseksualni aktivista Maša Gesen, koja je uz to i novinar, ruski pisac i bivši direktor ruskog izdanja „Radio Sloboda“, koja, kako sama tvrdi, ima i američko državljanstvo, predstavila je javnosti planove, realne borbe za uvođenje istopolnih „brakova“.

Tokom diskusije u Sidneju, u kojoj je i ona učestvovala i tom prilikom, u jednom momentu, ona otvoreno priznaje, da je svrha ovog „rata“, ne borba za dobijanje jednakosti u društvu, lezbo i gej populacije, već je pozadina svega, cilj, koji traži: punu demontažu porodice!


A mi Srbi smo najgori jer stalno ukazujemo na zaveru.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:45 14.05.2017

Re: Ma, mi smo najgori

omega68

Brojni lideri evropskih zemalja imaju zajedničku jednu stvar koja može da utiče na način na koji vode Evropu.

Osim što su svi članovi masonskih organizacija, jedna stavka je posebno upečatljiva i može da baca svetlo na politiku koju vode, pišu evropski mediji.

Emanuel Makron, novi predsednik Francuske – nema decu.

Angela Merkel, nemačka kancelarka – nema decu.

Tereza Mej, britanska premijerka – nema decu.

Paolo Đentiloni, premijer Italije – nema decu.

Mark Rute, holandski premijer – nema decu.

Stefan Lefven, premijer Švedske – nema decu.

Nikola Sterdžon, škotska premijerka – nema decu.

Žan-Klod Junker, predsednik EU – nema decu.

I dok jedni tvrde da je ovo razlog zbog koga eliti koja donosi odluke o Evropi nije stalo do njene dobrobiti u budućnosti pa zato vodi „politiku uništenja“, drugi kažu da liderima evropskih država nije najvažniji lični, nego nacionalni interes, pa teze o „neodgovornosti“ padaju u vodu.


Ima li sve ovo neke veze sa zapanjujućim tekstom

„Ovde se ne radi o pravima homoseksualaca na brak, već o tome, da instituciju i brak, kao takav, odnosno porodicu, treba – demontirati! Porodica ne treba dalje postojati u klasičnom obliku.”

Homoseksualni aktivista Maša Gesen, koja je uz to i novinar, ruski pisac i bivši direktor ruskog izdanja „Radio Sloboda“, koja, kako sama tvrdi, ima i američko državljanstvo, predstavila je javnosti planove, realne borbe za uvođenje istopolnih „brakova“.

Tokom diskusije u Sidneju, u kojoj je i ona učestvovala i tom prilikom, u jednom momentu, ona otvoreno priznaje, da je svrha ovog „rata“, ne borba za dobijanje jednakosti u društvu, lezbo i gej populacije, već je pozadina svega, cilj, koji traži: punu demontažu porodice!


A mi Srbi smo najgori jer stalno ukazujemo na zaveru.

Leptijebo!
Nema kraja tvojih ludosti!
omega68 omega68 21:56 14.05.2017

Re: Ma, mi smo najgori

Predrag Brajovic
omega68

Brojni lideri evropskih zemalja imaju zajedničku jednu stvar koja može da utiče na način na koji vode Evropu.

Osim što su svi članovi masonskih organizacija, jedna stavka je posebno upečatljiva i može da baca svetlo na politiku koju vode, pišu evropski mediji.

Emanuel Makron, novi predsednik Francuske – nema decu.

Angela Merkel, nemačka kancelarka – nema decu.

Tereza Mej, britanska premijerka – nema decu.

Paolo Đentiloni, premijer Italije – nema decu.

Mark Rute, holandski premijer – nema decu.

Stefan Lefven, premijer Švedske – nema decu.

Nikola Sterdžon, škotska premijerka – nema decu.

Žan-Klod Junker, predsednik EU – nema decu.

I dok jedni tvrde da je ovo razlog zbog koga eliti koja donosi odluke o Evropi nije stalo do njene dobrobiti u budućnosti pa zato vodi „politiku uništenja“, drugi kažu da liderima evropskih država nije najvažniji lični, nego nacionalni interes, pa teze o „neodgovornosti“ padaju u vodu.


Ima li sve ovo neke veze sa zapanjujućim tekstom

„Ovde se ne radi o pravima homoseksualaca na brak, već o tome, da instituciju i brak, kao takav, odnosno porodicu, treba – demontirati! Porodica ne treba dalje postojati u klasičnom obliku.”

Homoseksualni aktivista Maša Gesen, koja je uz to i novinar, ruski pisac i bivši direktor ruskog izdanja „Radio Sloboda“, koja, kako sama tvrdi, ima i američko državljanstvo, predstavila je javnosti planove, realne borbe za uvođenje istopolnih „brakova“.

Tokom diskusije u Sidneju, u kojoj je i ona učestvovala i tom prilikom, u jednom momentu, ona otvoreno priznaje, da je svrha ovog „rata“, ne borba za dobijanje jednakosti u društvu, lezbo i gej populacije, već je pozadina svega, cilj, koji traži: punu demontažu porodice!


A mi Srbi smo najgori jer stalno ukazujemo na zaveru.

Leptijebo!
Nema kraja tvojih ludosti!

U mom selu se to zove ,,dobar dan zla ženo''
Ona zla se odmah okrene i pita:''A kako znaš da sam zla''?
NNN NNN 00:02 15.05.2017

Džoni, tebra

na osnovu ovog teksta, stičem utisak da ti je promaklo kako smo izdominirali (5:0), ono, totalno smo sjebali i zaludeli Francuze, pokazali smo im da možemo da im majkumajčinu, kad god oćemo i kako oćemo i sad lagano vraćamo ambasadora, a oni neka gledaju kako će i šta će...
kapiram da im posle ovoga kompletano ministarstvo spoljnih poslova, a moš bit i ceo diplomatski kor ima košmare, (ako uopšte smeju da zaspe) i da plaču pod tušem u fetalnom položaju (ako se uopšte tuširaju)!

Da ima malo više hrabrosti u svetu, družtvene mreže bi bile zatrpane nekim novim "je suis France" sranjima, ali kapiram da sad niko globalno ne sme da pisne, jer nikad se ne zna kada možemo da povučemo pa vratimo ambasadora!

Baš pre neki dan bio nekakav prijem u nekoj ambasadi,
i naš čovek (onako malo nepromišljeno), na par minuta otišao do toaleta,
- ne možeš da zamisliš kakva je napetost zavladala!
Srećom, brzo se vratio i nije delovao nešto nezadovoljno, ali ne smem da zamislim da je bilo malko drugačije, koliko bi se produbila kriza...

Velika je sreća da nas vode ljudi koji su potpuno svesni kakvu moć imaju,
i znaju kako time da raspolažu, ne samo za naše dobro, već globalno.
aureus aureus 00:26 15.05.2017

Re: Džoni, tebra

NNN
..
kapiram da im posle ovoga kompletano ministarstvo spoljnih poslova, a moš bit i ceo diplomatski kor ima košmare, (ako uopšte smeju da zaspe) i da plaču pod tušem u fetalnom položaju (ako se uopšte tuširaju)!

Шта кор?
Доста с хрватским! Каже се хор.

Црквени кор и пјевачки збор:
Сви за Агрокор!

А дипломатија к'о Бећковић Матија.
Стално се с неким ћерамо.

- А ћераћемо се још!
niccolo niccolo 09:33 15.05.2017

Re: Džoni, tebra

stičem utisak da ti je promaklo kako smo izdominirali

aureus aureus 05:42 15.05.2017

Leviju se sviđa torta.

Pošto već pričamo o francusko-srpskim odnosima...

Kad su ga pitali za komentar nakon što je pogođen tortom, francuski filozof Levi je izjavio: "Dopala mi se. Šlag je dobro umućen, a i kora je dobro ispala. Nadam se da ću ponovo dobiti nešto slično i sledeći put kad dođem u Srbiju."

Šalim se.
Evo šta je Levi pričao dan nakon incidenta.

"Vi, srpski prijatelji, još živite pod režimom koji se naziva novim imenom - 'demokratura', odnosno diktatura koja koristi opšte izbore i privid demokratije da potčini civilno društvo i uguši stremljenje ka slobodi", rekao je Levi na tribini Beldocsa, na kome je učestvovao sa dva filma, prenosi Beta.

On je na tribini posvećenoj nasilju u politici u Kulturnom centru Beograda pokušao da učini jasnijim svoje ranije iznete stavove o ratu u Bosni i Hercegovini i bombardovanju Srbije.

"Negde treba povesti rat da bi se civili spasili rata koji zagovara neka naoružana jedinica", rekao je Levi, uz "paralelu" da je "ista priča bila i u Drugom svetskom ratu", kada su, kako je rekao, "naši preci u jednom momentu kazali 'dosta' nemačkoj okupaciji, jer su shvatili da diplomatijom ništa neće učiniti".

SKLANJANJE MILOŠEVIĆA

Na pitanje šta bi se dogodilo da je neko iz Srbije u Parizu zagovarao bombardovanje Francuske, Levi je rekao da on nikada nije bio za bombardovanje Srbije, već za uklanjanje Slobodana Miloševića sa vlasti. Danas, rekao je, Srbija opet ima Miloševića: "U Srbiji ljudi uživaju prave slobode, ali Milošević je još na vlasti: Milošević na bis, Milošević 'minus 20' i Milošević bez rata", rekao je Levi, prenosi Tanjug.

"Vaš predsednik sabotira suočavanje sa prošlošću i lamente nad užasima u Bosni, etničkom čišćenju na Kosovu i medijske manipulacije građanima Srbije. Istovremeno, vaš predsednik tvrdi da je Evropljanin i da želi da Srbiju uvede u Evropu. Evropljani igraju tu igru, računajući tu i Francusku, i bez pogovora uzimaju zdravo za gotovo te izjave", naveo je on.

Dodaje da već čitav vek postoji ista percepcija Balkana: nemirni narodi skloni problemima i ratu, a manje skloni demokratiji zaslužuju samo gospodara koji ih čuva. "Neku mešavinu Viktora Orbana i Redžepa Tajipa Erdogana", smatra Levi.

SOLIDARNOST SA PRIJATELJIMA

Francuski filozof je napomenuo da je u Beogradu da bi iskazao solidarnost sa svojim prijateljima - rediteljem Goranom Markovićem, piscem Filipom Davidom i novinarima Vremena i Danasa. "Svi moji prijatelji su u stanju otpora i danas, baš kao što su to bili kada je počeo rat u Jugoslaviji. Njima Evropa treba da pomogne", kazao je Levi.
anonymous anonymous 06:01 15.05.2017

Re: Za genijalce

emsiemsi
stefan.hauzer
Možda, drug Čomski, nije razumeo da poststrukturalna francuska škola mišljenja ne nudi odgovore, nego pitanja ili možda srećnije rečeno; mehanizme koje mogu da odgovore na određena životnofilozofska pitanja. Ustvari, oduvek sam tako i razumeo taj odgovor poststrukturalista na strukturalizam kao konačni odgovor, kada su ga kritički preispitali i shvatili da ne postoje trajni odgovori ili da je život pun diskontinuiteta. Redefinisali su određena pitanja, koja su poništila stare odgovore i mi tek treba da damo nove.

Богами - и ја бих волео да будем филозоф !
Шта год да кажеш - ваља !


Jebote patak.

anonymous anonymous 06:05 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

SOLIDARNOST SA PRIJATELJIMA

Francuski filozof je napomenuo da je u Beogradu da bi iskazao solidarnost sa svojim prijateljima - rediteljem Goranom Markovićem, piscem Filipom Davidom i novinarima Vremena i Danasa. "Svi moji prijatelji su u stanju otpora i danas, baš kao što su to bili kada je počeo rat u Jugoslaviji. Njima Evropa treba da pomogne", kazao je Levi.


Baš si se potrudio.

Filozofsku drolju najbolje ćeš upoznati nakon pregleda intervjua u kojem veliča lik i delo Izetbegovića.

A kada se samo setim da sam nekada njegove i knjige drugih "novih filozofa" tako uporno tražio po knjižarama Latinskog kvarta.

Target ja tada bio marksizam, a oni su navodno obećavali ....

Dečije bolesti ....



Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:44 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

A kada se samo setim da sam nekada njegove i knjige drugih "novih filozofa" tako uporno tražio po knjižarama Latinskog kvarta.



ja nisam nikada, to samo govori koliko nemaš identiteta, ni ti ni taj ceo srpski kvazianarhistički spektar..

inače, HBL je optužio "srpske fašiste" za incident, privukao medijsku pažnju na relativno opskuran događaj, iako se ta klinka koja mu je zavrljačila tortu u lice ne vidi jasno - da li je obelodanjen njen identitet? vide se samo commie-studenti, da l' prof. Anonimusovi da l' min. Vulinovi. kako god, posledica svega je da se, na osnovu jednog opskurnog događaja sada, eto, baš svi zgražavaju srpskom fašističkom stokom koja je napala sirotog miroljubivog profesora i džentlmena.
Milan Novković Milan Novković 11:18 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

anonymous


Filozofsku drolju

Ogavan lik, sakrio se iza mnogo više štitova od filozofskih, i svi ga koriste.
anonymous anonymous 14:13 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Srđan Fuchs
A kada se samo setim da sam nekada njegove i knjige drugih "novih filozofa" tako uporno tražio po knjižarama Latinskog kvarta.



ja nisam nikada, to samo govori koliko nemaš identiteta, ni ti ni taj ceo srpski kvazianarhistički spektar..

inače, HBL je optužio "srpske fašiste" za incident, privukao medijsku pažnju na relativno opskuran događaj, iako se ta klinka koja mu je zavrljačila tortu u lice ne vidi jasno - da li je obelodanjen njen identitet? vide se samo commie-studenti, da l' prof. Anonimusovi da l' min. Vulinovi. kako god, posledica svega je da se, na osnovu jednog opskurnog događaja sada, eto, baš svi zgražavaju srpskom fašističkom stokom koja je napala sirotog miroljubivog profesora i džentlmena.


Ne bih baš rekao.
Pročitaj tekst u današnjoj Politici.

Kreten je sa sobom u blato povukao i Gorana M.koji ga je doveo.

I ako ...
Isto su društvo.

aureus aureus 15:11 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

anonymous
Baš si se potrudio.

Hvala, samo sam prenio sa nekog portala.
Doduše, sam sam smislio da mu se svidjela torta.
anonymous
Filozofsku drolju najbolje ćeš upoznati nakon pregleda intervjua u kojem veliča lik i delo Izetbegovića.

Bio je to sukob u kojem si mogao da izabereš stranu, ali i da ne izabereš stranu već da kažeš: "svi su isti, situacija je nečitljiva, ništa mi nije jasno."
Levi je izabrao stranu i to je pošteno rekao.
Negdje u isto vrijeme (tokom devedesetih) po Srbiji se vrzmao jedan drugi Francuz - pardon Belgijanac italijansko-jevrejskog porijekla, izvjesni Danijel Šifer, filozof po zanimanju, koji je veličao Srbe, Srbiju, njeno političko vođstvo i usput muvao domaće ženske.
Svako je imao nekog svog stranca.
anonimous
A kada se samo setim da sam nekada njegove i knjige drugih "novih filozofa" tako uporno tražio po knjižarama Latinskog kvarta.

Ispravno je zanimati se za filozofiju.
anonimous
Dečije bolesti ....

Nemoj mnogo da si uvrijeđen što se Levi priklonio Bošnjacima i Izetbegoviću, nego reci nam valja li on još šta kao filozof i ljevičar.
Ako ne valja, e to je već druga pjesma, što bi rekao Radosav iz Đekne.

niccolo niccolo 15:45 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Doduše, sam sam smislio da mu se svidjela torta.

A jel bila čokoladna ili voćna?
freehand freehand 16:04 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Levi je izabrao stranu i to je pošteno rekao.
Negdje u isto vrijeme (tokom devedesetih) po Srbiji se vrzmao jedan drugi Francuz - pardon Belgijanac italijansko-jevrejskog porijekla, izvjesni Danijel Šifer, filozof po zanimanju, koji je veličao Srbe, Srbiju, njeno političko vođstvo i usput muvao domaće ženske.
Svako je imao nekog svog stranca.

Potpuno korektno rečeno. Fali zaključak: to je taj tip rent-a-filozof. Filozofiraju na sat i na normu, na temu po dogovoru.
Otprilike kao blogeri krstić ili Azdejković, samo sa kvalitetnijim pasošima.
aureus aureus 16:23 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

niccolo
Doduše, sam sam smislio da mu se svidjela torta.

A jel bila čokoladna ili voćna?

Оштроумно питање, сињор Николо.
Фотографије су такве да нисам могао недвосмислено да закључим која је торта у питању, па сам тај детаљ прескочио да ме неко не би сачекао иза угла. Био сам у праву: увијек има довољно будног свијета.

Него, паде ми на памет... Данас сам скувао јаја и ољуштио сам их лијепо. Што је најгоре, никако не могу да се сјетим шта сам то друкчије урадио у односу на задњих 4-5 пута кад сам муку мучио с љуштењем.
Што каже Грунф, мораћу ту ствар темељно да проучим.

Можда неко зна како скувати јаја да се бјеланце не залијепи за љуску?
aureus aureus 16:31 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

freehand
Fali zaključak: to je taj tip rent-a-filozof. Filozofiraju na sat i na normu, na temu po dogovoru.
Otprilike kao blogeri krstić ili Azdejković, samo sa kvalitetnijim pasošima.

У принципу пишем ствари иза којих могу да станем. Не могу баш толико да инсинуирам.
Мислим, у мом случају би то било инсинуирање, у твом је можда нешто поузданија тврдња, заснована на неким исправним информацијама.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:28 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Можда неко зна како скувати јаја да се бјеланце не залијепи за љуску?

Tako što ćeš istog trena, kad se skuvaju, a to je 11 minuta vrenja (za uobičajenu veličinu jajeta), potopiti ih pod mlaz hladne vode, i držati ga pod njim sve dok se skroz ne ohlade. (Може и посуда са водом пуна леда, још боље.)

P.S.
Јаја убаци да се кувају тек кад вода проври. Заједно са шок хладном терапијом, ово би требало да ти омогући лако љуштење јаја.
niccolo niccolo 17:44 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

A ja taman mislio da mu napišem da je Brajović najpoznatiji blogoekspert* za kuvanje

* Plus Krkar. Ali je Krkar ekspert za sve, tako da se ne računa...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:45 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

A ja taman mislio da mu napišem da je Brajović najpoznatiji blogoekspert* za kuvanje

Почећу да наплаћујем консултације, ионако је криза.
niccolo niccolo 17:50 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Ja to pričam od prvog dana, moramo da povećamo broj transakcija, kad svi završavamo jedni drugima ovo ili ono za džabe smanjuje se ukupno bogatstvo tj. ne povećava se.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:53 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

niccolo
Ja to pričam od prvog dana, moramo da povećamo broj transakcija, kad svi završavamo jedni drugima ovo ili ono za džabe smanjuje se ukupno bogatstvo tj. ne povećava se.

А и GDP ово не бележи, ову услугу, па су они агностици-data скептици потпуно у праву!

Пусти, ионко дрхтим како је Алселону испала супа...
anonymous anonymous 18:05 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Svako je imao nekog svog stranca.
anonimous
A kada se samo setim da sam nekada njegove i knjige drugih "novih filozofa" tako uporno tražio po knjižarama Latinskog kvarta.

Ispravno je zanimati se za filozofiju.
anonimous
Dečije bolesti ....

Nemoj mnogo da si uvrijeđen što se Levi priklonio Bošnjacima i Izetbegoviću, nego reci nam valja li on još šta kao filozof i ljevičar.
Ako ne valja, e to je već druga pjesma, što bi rekao Radosav iz Đekne.


Valja li ?

Pa, zar nisam bio jasan.

Filozof je dobar filozof samo ako i živi svoju filozofiju.

A ako njegov život odražava njegovu filozofiju , onda je to nikakva filozofija.

Filozofija "podguzne muve".

(Ovaj izraz sam pokupio sa bloga) .
Svidja mi se. I najbolje odredjuje i njega i njegovu "filosofiju"

A pored levice - nije ne prošao.
niccolo niccolo 18:07 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

data скептици

Jbg, tako je to kad se živi u zemlji gde se decenijama statistički podaci krive ili tendeciozno tumače. Pa onda mislim da svi tako rade.

како је Алселону испала супа...

A njega sam hteo da označim kao tvog najboljeg učenika
aureus aureus 18:18 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Predrag Brajovic
niccolo
Ja to pričam od prvog dana, moramo da povećamo broj transakcija, kad svi završavamo jedni drugima ovo ili ono za džabe smanjuje se ukupno bogatstvo tj. ne povećava se.

А и GDP ово не бележи, ову услугу, па су ови агностици-data скептици потпуно у праву!

Пусти, ионко дрхтим како је Алселону испала супа...

Предлажем да услуге буду про боно, али да им ипак додијелимо неку финансијску вриједност на папиру онда кад постоји против-услуга. (Нешто као импутирана рента за стан који не плаћамо јер је наш.)
Рецимо, ако се испостави тачан Брајовићев рецепт, даћу му десет препорука. Давање рецепта ћемо да рачунамо као услугу од 20 евра, а давање препорука као ботовање које се наплаћује два евра по препоруци. Тако ћемо током само једног дана допринијети БДП-у са 40 евра.

Мислим, није да се мени ботује, али немам избора јер ми Брајовић није тражио никакав рецепт.
tyson tyson 20:39 15.05.2017

Re: Levom se sviđa torta.

Можда неко зна како скувати јаја да се бјеланце не залијепи за љуску?

Stavi kašičicu soli u vodu.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:47 15.05.2017

Re: Levom se sviđa torta.

Stavi kašičicu soli u vodu.

Јбт, то ми се подразумева?!
Тако се соле јаја, као и паста.
Посоли се вода у којој се кувају.
aureus aureus 21:26 15.05.2017

Re: Levom se sviđa torta.

tyson
Можда неко зна како скувати јаја да се бјеланце не залијепи за љуску?

Stavi kašičicu soli u vodu.

E kasno!

Bio sam toliko znatiželjan da sam upravo maloprije po drugi put danas kuvao jaja.
Ne sjećam se koliko dugo sam ih kuvao, ali je žumance ispalo polumekano (a to volim). Jaja su se lagano ljuštila, jedino je bilo nezgodno u jednom danu pojesti tolika jaja.
Izgleda da je nestrpljivost loša osobina.

No nisam jedini; i Malović je jednom morao zbog snimanja da pojede dosta jaja:



Sve u svemu, izgleda da je ključ u tim toplo-hladnim šokovima.
Stavi u ključalu vodu, pa kad budu gotova, odmah pod mlaz hladne vode.

Brajoviću, imaš jednu preporuku (za jaja), a ostalih devet ipak ćeš morati da pričekaš.
nsarski nsarski 21:35 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Јаја убаци да се кувају тек кад вода проври.

Јбг, ово често може да изазове пуцање љуске (због температурног шока). Ја их потопим у хладну воду и ставим на лагану ватру. Нека кључају касније коликогод. Онда ставиш у велику шерпу хладне воде. Кад се охладе, то је то.
aureus aureus 21:40 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

nsarski
Јаја убаци да се кувају тек кад вода проври.

Јбг, ово често може да изазове пуцање љуске (због темературног шока).

To se i desilo jednom jajetu koje sam ubacio.
Zato sam odlučio umjesto deset, da Brajoviću dam jednu preporuku.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:47 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Јбг, ово често може да изазове пуцање љуске (због темературног шока).

Спусти их пажљиво, ситом-мрежицом за чај или тако нечим, бушном кашиком за пасту рецимо. Јаја за љуску се лепе јер се протеини-беланце при коагулацији, која је бржа и јача са већом температуром, залепе за љуску. Ако их ставиш у хладну воду, убацићеш, у коначници, више топлотне енергије у њих, и намучити беланце, тако да ће лакше да се залепи за љуску. (Овако је у теорији.)

Што су јаја старија, мање ће се лепити беланце за љуску.
Што је њихов pH већи, добија се исти ефекат -- мање лепљења. Со ће томе, у већини случјева, припомоћи, том мањем лепљењу. (Ако је љуска довољно порозна.)
aureus aureus 21:55 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Predrag Brajovic
Јбг, ово често може да изазове пуцање љуске (због темературног шока).

Спусти их пажљиво, ситом-мрежицом за чај или тако нечим, бушном кашиком за пасту рецимо. Јаје се лепе јер се протеини-беланце при коагулацији, која је бржа и јача са већом температуром, залепе за љуску. Ако их ставиш у хладну воду, убацићеш, у коначници, више топлотне енергије у њих, и намучити беланце, тако да ће лакше да се залепи за љуску. (Овако је у теорији.)

Што су јаја старија, мање ће се лепити.
Што је њихов pH већи, добија се исти ефекат -- мање лепљења. Со ће томе, у већини случјева, припомоћи, том мањем лепљењу. (Ако је љуска довољно порозна.)

Eto, a neko misli da se mi ovdje bavimo trivijalnim pitanjima.
nsarski nsarski 21:56 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Спусти их пажљиво, ситом-мрежицом за чај или тако нечим, бушном кашиком за пасту рецимо.

Радио и то. Међутим, ако кључа вода, јаја поскакују и сударају се, ударају у зидове суда, а то је ризично.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:16 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Радио и то. Међутим, ако кључа вода, јаја поскакују и сударају се, ударају у зидове суда, а то је ризично.

Да. Мени обично шест јаја напуни ту једну омању шерпу, тако да су она ослоњена једно на друго, и не скакућу. Но, реално јесте проблем.

Кување је мало инжињерства, и основне физике и хемије.

Узгред, јаја нису једнако порозна... јебоимпасматер. Хоћу да кажем, једном сам месец дан с куварском екипом бавио се јајима: свежином, алкалношћу, компактношћу беланца, не бих ли успео да стално добијам једнако добра поширана јаја, а да то буде на релативно једноставан и поуздан начин.

Некако смо се изборили.

freehand freehand 22:18 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Кување је мало инжињерства, и основне физике и хемије.

Ne reci da mi je baba sa četiri osnovne bila inženjer, fizičar i hemičar?

P.S.
Узгред, јаја нису једнако порозна... јебоимпасматер. Хоћу да кажем, једном сам месец дан с куварском екипом бавио се јајима: свежином, алкалношћу, компактношћу беланца, не бих ли успео да стално добијам једнако добра поширана јаја, а да то буде на релативно једноставан и поуздан начин.

Некако смо се изборили.

Pokušavam ovo da zamislim, al ne ide bez grafikona. Daj tabelu, Brajoviću.
Kuvarska ekipa mesec dana u laboratoriji eksperimentiše oko poširanja jaja... Predajem se.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:31 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Ne reci da mi je baba sa četiri osnovne bila inženjer, fizičar i hemičar?

Била је, и то не знајући.

Има она прича о Галтону, Енглезу, који ју 1906. на неком вашару тражио да 800 стотина посетилаца процени тежину једног бика. Иако посетиоци нису професионални месари или узгајивачи стоке, њихов средњи резултат је у длаку био прецизан, и потрефио тежину бика. Ово је најчешћи пример када се говори о тзв. wisdom of the crowd. О памети-мудрости гомиле-мноштва.

Један други пример мени је драг, јер има литерарну ноту. Има врло често веровање- изрека, тамо у азијским океанcким земљама, да духови живе на обалама, те да ту не треба градити куће. У ствари, није реч ни о каквим духовима, већ о терену који, у великим временским интервалима, који се мере стотинама и хиљадама година, погоде страшни цунамији, и урнишу приобална насеља. Та пошаст, упозерење о њој, сачувала се кроз веровање, рекло би се -- примитивну предрасуду. Не, она то није, она је мудрост гомиле-мноштва и векова.
nsarski nsarski 22:34 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

не бих ли успео да стално добијам једнако добра поширана јаја

За поширање, корисно је имати овај инструмент

Има их и већих, наравно. Разбијеш јаје у poacher и спустиш у кључалу воду.
Ако немаш, разбијеш јаје директно у кључалу воду у коју ставиш мало сирћета - онда се беланце не разлети.

П.С. Од јаја направиш торту и залепиш је неком филозофу у фацу.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:37 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Kuvarska ekipa mesec dana u laboratoriji eksperimentiše oko poširanja jaja... Predajem se.

Не лаборатотија, кухиња ресторана, у којој свки од шест кувара мора да буде способан да у року од 15 највише 20 минута припреми једну до две порције пошираних јаја. Код њих је свежина јаја пресудна: што су свежија, мање се расипају. Авај, онда с тугом откријеш да свежих јаја -- нема. Наиме, сви велики добављачи јаја испоручују по систему first in lаst out, што значи да стално имају залиху јаја за седам дана у магацину, и онда сваки дан из магцина испоруче јаја тада већ стара најмње седам дана а убце свежа. Док јаја дођу до продаје, то је већ десет дана старости. Та јаја су неупотребљива за поширна јаја, проспу се по лонцу. Покушвли смо на рзличите начине ово да решимо, хемијским и физичким преварама, али праве помоћи баш и нема. Има пар трикова да се тај проблем ублажи, и то смо успели.

P.S.
:)
Ненаде, све смо тактике испробали.
Направили смо властите pouchere на крају, од кутлача. Код нас нема да се купе.
Проблем је да могу сви и да могу једнако.
Личило је на нешто.
freehand freehand 22:37 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Predrag Brajovic
Ne reci da mi je baba sa četiri osnovne bila inženjer, fizičar i hemičar?

Била је, и то не знајући.

Има она прича о Галтону, Енглезу, који ју 1906. на неком вашару тражио да 800 стотина посетилаца процени тежину једног бика. Иако посетиоци нису професионални месари или узгајивачи стоке, њихов средњи резултат је у длаку био прецизан, и потрефио тежину бика. Ово је најчешћи пример када се говори о тзв. wisdom of the crowd. О памети-мудрости гомиле-мноштва.

Један други пример мени је драг, јер има литерарну ноту. Има врло често веровање- изрека, тамо у азијским океанаким земљама, да духови живе на обалама, те да ту не треба градити куће. У ствари, није реч ни о каквим духовима, већ о терену који, у великим временским интервалима, који се мере стотинама и хиљадама година, погоде страшни цунамији, и урнишу приобална насеља. Та пошаст, упозерење о њој, сачувала се кроз веровање, рекло би се -- примитивну предрсуду. Не, она то није, она је мудрост гомиле-мноштва и векова.

Aha, ok.
Sad kapiram da se zezaš.
aureus aureus 22:47 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Predrag Brajovic
Док јаја дођу до продаје, то је већ десет дана старости. Та јаја су неупотребљива за поширна јаја, проспу се по лонцу.

Што су јаја старија, мање ће се лепити беланце за љуску.

Znači:
izuzetno svježa jaja za poširanje.
Malo starija su dobra za kuvanje jer se bjelance manje lijepi za ljusku.

'Ajde još da odradimo jaja za prženje i jaja za kajganu i omlet.
Kad smo već krenuli.

Uz dopuštenje autora bloga, naravno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:03 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

'Ajde još da odradimo jaja za prženje i jaja za kajganu i omlet.

Та су објашњења била, пропустио си, али Тадејус и Зили имају белешке. Тражи да ти позајме.
Sad kapiram da se zezaš.

Не, мртав сам озбиљан. И прецизан.
aureus aureus 23:35 15.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Predrag Brajovic
'Ajde još da odradimo jaja za prženje i jaja za kajganu i omlet.

Та су објашњења била, пропустио си, али Тадејус и Зили имају белешке. Тражи да ти позајме.

Zar predavanja nisu svake godine?
anonymous anonymous 07:36 16.05.2017

Re: Leviju se sviđa torta.

Potpuno korektno rečeno. Fali zaključak: to je taj tip rent-a-filozof. Filozofiraju na sat i na normu, na temu po dogovoru.
Otprilike kao blogeri krstić ili Azdejković, samo sa kvalitetnijim pasošima.

tasadebeli tasadebeli 07:41 16.05.2017

Бубуљице

Николо, нисам се укључивао овде код тебе, нешто ми је мало досадна та тема о пропалој српској дипломатији у којој се кадрира по бабу и по стричевима већ пуних 73 године, но то је већ мој лични проблем, него ме натераше на укључивање оне гласине о бановању појединих због коментара овде на твом посту.

Па ишчитах сада све стрпљиво.

Мени овде најзанимљивији био онај део о бубуљицама.

Не видим шта ту има за бановање...









П.С. - Препорука мојим ђацима у школи као почетна литература у правцу оздрављења болесне и труле српске дипломатије (и са њом и српске СПОЉНЕ политике, а не само српске политике како ти кажеш у тексту јер то и нису баш идентични скупови) ако неко од њих намерава да се бави тим деликатним послом у свом животу:



niccolo niccolo 17:38 16.05.2017

Re: Бубуљице

него ме натераше на укључивање оне гласине о бановању појединих због коментара овде на твом посту.

Nemam pojma, znam da ništa nije brisano. Jes' bilo prijavljeno par komentara, ali sam ja ignorisao te prijave imajući u vidu da komentari govore o onima koji ih postavljaju...Može biti da su se neki pregrejali pa ih poslalo na hlađenje, nije to loše s vremena na vreme.

Edit: E da, ja sam zaista mislio sveukupno na politiku, a ne samo spoljnu politiku.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana