Astronomija

Galaksije Antene, vrhunsko umetničko delo prirode

Saša Zorkić RSS / 03.05.2017. u 22:13

Ovo je jedna od najzanimljivijih formi koje se mogu videti na nebu, vrhunsko, umetničko delo prirode. Nalazi se u sazvežđu Corvus (Gavran). Prvi koji ju je zapazio bio je Vilijam Heršel, 1785. godine.

Antennae_Galaxies_reloaded.jpg 

Jedna od najpoznatijih fotografija nekog objekta dubokog neba. Naravno, snimljena je pomoću ST "Habl"

U stvarnosti ova fotografija predstavlja sudar dve galaksije. Vidimo, u vremenu zaleđene, trenutke kada gigantski oblaci gasa i prašine u svom komešanju izazivaju ubrzano i burno formiranje rojeva novih zvezdanih.

Na slici, gore je galaksija NGC 4038, a dole NGC 4039. U blizini, ali izvan okvira fotografije, se nalazi još nekoliko drugih galaksija, zapravo čitavo galaktičko jato.

antene.jpg 

Na fotografijama koje zahvataju šire vidno polje jasno se zapažaju dugi kraci sačinjeni od zvezda, gasa i prašine kako struje daleko u međuzvezdani prostor iz ove dve galaksije. Podsećaju na antene nekih insekata pa je otuda čitava ova forma i dobila ime: Antene.

NGC40384039_large.jpg 

Vremenom će se dve galaksije sasvim spojiti u jednu gigantsku. To je, uostalom, sudbina i mnogih drugih galaksija pa i naše koja je na putu da se sudari sa Velikom Andromedinom galaksijom.

Novija istraživanja pokazuju da su nam Antene mnogo bliže nego što se to ranije računalo. Umesto 65 one su udaljene 45 miliona svetlosnih godina. A to znači da ih mi sada vidimo onako kako su izgledale u vreme kada je priroda na pozornici života pružila šansu sisarima i kada se, među drugim živim stvorovima na Zemlji pojavio daleki predak današnjeg slona.

Pre 1,2 milijardi godina Antene su bile zasebne galaksije. NGC 4038 je bila prečkasta spiralna, a NGC 4039 samo spiralna i veća od prve. Pre 900 miliona godina obe galaksije su uhvaćene u gravitacionu zamku i počele da hrle jedna prema drugoj. Pre 600 miliona godina dogodio se sudar. Ali sudari galaksija nisu toliko dramatični koliko bi se možda očekivalo. Galaksije su pre svega ogroman prazan prostor sa međusobno veoma udaljenim zvezdama. Zato u sudaru galaksije zapravo samo prolaze jedna kroz drugu uglavnom bez ikakvih fizičkih kontakata. Ali, gravitacija čini svoje te obe galaksije gube prvobitnu formu. Baš pod tim uticajem iz ovih galaksija izbačeni su dugi mlazovi zvezda i prašine i tako su nastale njihove antene.

U sledećih 400 miliona godina jezgra ovih galaksija će se sasvim spojiti te će tako formirati jedno, zajedničko.

U Antenama su zapažene velike količine neona, magnezijuma i slicijuma. Ovi elementi su neophodni za nastanak života na planetama. U Antenama je do sada otkriveno pet eksplozija supernovih zvezda.

Tagovi



Komentari (260)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mirelarado mirelarado 16:14 08.05.2017

Re: Toliko lepote

takva pitanja te po avtomatizmu prebacuju iz fizike na metafizičko polje umovanja.


I onda odgovore nalazimo u poeziji.

ZEV NAD ZEVOVIMA

Bio jednom jedan zev
Ni pod nepcima ni pod šeširom
Ni u ustima ni u čemu

Bio je veći od svega
Veći od svoje veličine

S vremena na vreme
Tama bi mu tupa tama očajna
Od očaja tu i tamo blesnula
Mislio bi čovek zvezde

Bio jednom jedan zev
Dosadan ko svaki zev
I još izgleda traje
nsarski nsarski 17:29 08.05.2017

Re: Toliko lepote

ti, izgleda, nisi čuo za konvertite?


Ne razumem kako je ovo pitanje vezano za temu. Ti si pomenuo "veru" kod naučnika, a ja sam ti rekao da nije u pitanju vera nego sistem argumenata zasnovanih na eksperimentalno utvrđenim činjenicama. Kad se otkriju drugačije činjenice, onda i teorije koje pretenduju da ih objasne će morati ili da ih inkorporiraju u postojeću razumevanje (ako je to moguće), ili da se modifikuju. To je sve čime se nauka već vekovima bavi.
A vera, bilo čija, pa i onih koji se bave naukom, ne igra nikakvu ulogu.
emsiemsi emsiemsi 17:30 08.05.2017

Re: Toliko lepote

mirelarado
takva pitanja te po avtomatizmu prebacuju iz fizike na metafizičko polje umovanja.


I onda odgovore nalazimo u poeziji.

ZEV NAD ZEVOVIMA

Bio jednom jedan zev
Ni pod nepcima ni pod šeširom
Ni u ustima ni u čemu

Bio je veći od svega
Veći od svoje veličine

S vremena na vreme
Tama bi mu tupa tama očajna
Od očaja tu i tamo blesnula
Mislio bi čovek zvezde

Bio jednom jedan zev
Dosadan ko svaki zev
I još izgleda traje

Има ту нечега !
anfieldroad anfieldroad 18:39 08.05.2017

Re: Toliko lepote

takva pitanja te po avtomatizmu prebacuju iz fizike na metafizičko polje umovanja.



Tako je. Kao ne-fizičar, mogu samo da "umujem" metafizički.
Razgovor je i bez mene krenuo u meta-pravcu. Na pitanje šta je bilo "pre" BB ne može za sad drugačije da se razmišlja.
Ako možemo da tvrdimo da se poznati univerzum širi, moći ćemo da utvrdimo i "dokle" se proširio. Sve što je van toga je "ono što je bilo pre"

Ali...


šta bi bio BB u takvom jednom hiper prostoru i apolutnom vremenu?



BB bi bio ništa u "prostoru" i "vremenu" koje ne postoje, osim iz našeg ugla gledanja.


prostor - svaka njegova tačka je ujedno bilo koja druga njegova tačka.
vrijeme - uvijek je svaki trenutak (svako SADA)



Ili drugim rečima, ako je svaka tačka-bilo koja druga, onda je sve sve, a uvek je sad i sad je uvek.
Što znači da je BB sve i ništa, a sve i ništa, kao i sad i uvek ( nikad )- postaju sinonimi.





emsiemsi emsiemsi 18:52 08.05.2017

Re: Toliko lepote

anfieldroad
takva pitanja te po avtomatizmu prebacuju iz fizike na metafizičko polje umovanja.



Tako je. Kao ne-fizičar, mogu samo da "umujem" metafizički.
Razgovor je i bez mene krenuo u meta-pravcu. Na pitanje šta je bilo "pre" BB ne može za sad drugačije da se razmišlja.
Ako možemo da tvrdimo da se poznati univerzum širi, moći ćemo da utvrdimo i "dokle" se proširio. Sve što je van toga je "ono što je bilo pre"

Ali...


šta bi bio BB u takvom jednom hiper prostoru i apolutnom vremenu?



BB bi bio ništa u "prostoru" i "vremenu" koje ne postoje, osim iz našeg ugla gledanja.


prostor - svaka njegova tačka je ujedno bilo koja druga njegova tačka.
vrijeme - uvijek je svaki trenutak (svako SADA)



Ili drugim rečima, ako je svaka tačka-bilo koja druga, onda je sve sve, a uvek je sad i sad je uvek.
Što znači da je BB sve i ništa, a sve i ništa, kao i sad i uvek ( nikad )- postaju sinonimi.



Коначно сувисло и прихватљиво образложење.
docsumann docsumann 19:58 08.05.2017

Re: Toliko lepote

Ili drugim rečima, ako je svaka tačka-bilo koja druga, onda je sve sve, a uvek je sad i sad je uvek.
Što znači da je BB sve i ništa, a sve i ništa, kao i sad i uvek ( nikad )- postaju sinonimi.


uh, već smo dobrano zastranili, a tek smo na početku

razmišljati metafizički, prije svega znači razumjeti fiziku (ne kažem da sam taj, ali se trudim).
tek kada smo svjesni ograničenja i nedoumica pred kojim se moderna fizika nalazi mi iskoračenjem (spekulativnim, naravno) iz njenog okvira pokušavamo da sagledavamo šta se nalazi izvana naših spoznajnih barijera, čak i šta bi se moglo nalaziti izvan kategorija u kojima smo u stanju da funkcionišemo mentalno.
a osnovne kategorije u tom smislu su vrijeme i prostor, zatim zakoni fizike, osnovne sile i tako redom...

naravno, postoje i pokušaji (legitimni ) da se se steknu uvidi izvan fizičkih ograničenja koji nisu samo spekulitativne prirode. no, ne bih opet o tome.

e, sad. što se tiče baratanjem pojmovima u hipeprostoru i apsolutnom vremenu, metodološki je pogrešno tu koristiti ovozemaljske logičke operacije.
ako već imamo stanje u kojem je A=A ali istovremeno i A=neA, i gdje sva SADA postoje istovremeno (ništa ničemu ne predhodi), onda ni kauzalni obrasci koje pokušavamo da "pronađemo" u takvom jednom, za nas posve sumanutom, okviru ne mogu biti logički na uobičajen način.

naravno, neko će s pravom reći - u redu, onda je svakodnevno trt jednako ljubičasta kobila + dvanaest zamalo Pi polovina

no to su tek trivijalna rješenja

ono što pronalazim za interesntno u pomenutom metafizičkom domenu je da je u njemu Big Beng elementarna jedinica bivanja.
tamo je svaki djelić, tren, kvant (ove kategorije shvatiti krajnje uslovno, kao najbolje moguće jezičke aproksimacije nepojmljivog) jedan BB u našem (vidljivom) kosmosu.
BB je elementarna čestica tog svijeta.

ovo bih naravno mogao i da dokažem, samo što bi to metamatičko izvođenje zahtjevaolo real-operatore čijim bi nestručnim rukovanjem mogla da se ugrozi krhka ravnoteža vasione...


Milan Novković Milan Novković 20:47 08.05.2017

Re: Toliko lepote

anfieldroad
takva pitanja te po avtomatizmu prebacuju iz fizike na metafizičko polje umovanja.



Tako je. Kao ne-fizičar, mogu samo da "umujem" metafizički.

I teorijski fizičari koji se bave produbljivanjem najdubljih znanja su uglavnom meta-fizičari dok pokušavaju da "pretpostave" novi sloj realnosti
Razgovor je i bez mene krenuo u meta-pravcu. Na pitanje šta je bilo "pre" BB ne može za sad drugačije da se razmišlja.

Ja još nisam pročitao sve komentare, ali vidim da ima i izričitih koji kažu kako pre velikog praska nema smisla pričati o vremenu.

E sad, ima smisla - ali ovo ne znači da je moje mišljenje obavezno suprotstavljeno tim drugim blogerima.

Naime, kontekst je bitan, koji možeš, grubo, da podeliš na dva dela ili ceo zoveš samo jednim imenom od ova dva:

- Okvir (reference frame)

- Pozadina (background)

Pa nekome okvir i pozadina mogu biti ovaj naš univerzum, sa prilozima, a neko može da se "uzdigne" u multiverse realm, ili bilo šta.

Ako možemo da tvrdimo da se poznati univerzum širi, moći ćemo da utvrdimo i "dokle" se proširio. Sve što je van toga je "ono što je bilo pre"

Ali...


šta bi bio BB u takvom jednom hiper prostoru i apolutnom vremenu?



BB bi bio ništa u "prostoru" i "vremenu" koje ne postoje, osim iz našeg ugla gledanja.


prostor - svaka njegova tačka je ujedno bilo koja druga njegova tačka.
vrijeme - uvijek je svaki trenutak (svako SADA)



Ili drugim rečima, ako je svaka tačka-bilo koja druga, onda je sve sve, a uvek je sad i sad je uvek.
Što znači da je BB sve i ništa, a sve i ništa, kao i sad i uvek ( nikad )- postaju sinonimi.

Ok, cool maštanje, al maštamo dalje

Tačka, prostor, vreme, apsolutno, ... sve nabijeno singularitetima - tačka po definiciji, prostoru ne znamo strukturu, vremenu ne znamo prirodu, apsolutno - da gi ebemo, danas ne možemo da tvrdimo ni da je kauzalnost kao princip apsolutna.

Raznoraznih začkoljica ima ovde gore - recimo ako ne znamo strukturu prostora pa smo holografska projekcija (ima takvih teorija od ozbiljnih fizičara), tebi svaka tačka (realna) može da bude sve (projektovano), a da svaka realna tačka nije svaka druga realna tačka, tj različite su.

Ovo gore je za Emsija prosto objašnjenje (on me zeza za pisanje pa zezam i ja njega, u ime zezanja a komplikovano je u primeru gde dva realna, različita 3D objekta mogu da ti bace istu senku na 2D zid ili beskonačno mnogo proizvoljno dimenzionalnih "zidova".

Svetlo u zatvorenoj "unutrašnjosti" nečega može da baci senku na neki spoljni "nad"prostor u svaku tačku tačku tog "spoljnog" prostora.

Tako, sve u svemu, može da priča i teoretiše ko šta hoće, nama lošijima u "teorijama" brzo nađu manu, odličnima teško, a onima što ne nađu manu nego dokažu eksperimentalno otkriće novog sloja realnosti daju Nobelovu nagradu

Dalje, ne treba zaboraviti "koncept" singulariteta - igra rečima, nije singularitet koncept nego uglavnom falinka u konceptu, mehanizmu, orkestru, dirigentu, kako kad.

U pokušaju da singularitete delimo na "gole" i "obučene":

- Npr kažeš kako ne vidiš šta se dešava u unutrašnjosto crne rupe zbog jačine gravitacije, pa ti je event-horizon "obukao" singularitet, ne dobijaš nikakve info iznutra, ali ako bi dobijao možda bi tvoj intelekt bio dovoljno moćan da pokapira šta se unutra dešava.

- Ali, filozofski, i moćan je argument, kažu ljudi da je naked singularity samo naše "bežanje od odgovornosti", ako se malo počeškamo po glavi uvek možemo da ga "obučemo" i tvrdimo nešto tipa "nisam ja kriv, nemam dovoljno informacija, ali ako bih mu skinuo odeću za koju pre nisma ni primećivao da postoji možda bih ja uspeo ..."

Elem, izgleda, tj možda je naša sposobnost i strast da "oblačimo" singularitete esencija generisanja egzistencijalne sreće u egzistencijalno nesrećnom okruženju
docsumann docsumann 21:08 08.05.2017

Re: Toliko lepote

- Npr kažeš kako ne vidiš šta se dešava u unutrašnjosto crne rupe zbog jačine gravitacije, pa ti je event-horizon "obukao" singularitet, ne dobijaš nikakve info iznutra, ali ako bi dobijao možda bi tvoj intelekt bio dovoljno moćan da pokapira šta se unutra dešava.


u suštini, a i formalno-pravno, jedini realni singularitet u kosmosu je središte crne rupe.
na horizontu događaja i dalje važe zakoni fizike.

porijekllo singulatiteta?

nesavršenost našeg znanja, moglo bi biti jedno objašmnjenje

a drugo koje ne isključuje treće, četvrto ili peto ... možda je bogu dozvoljeno djeljenje nulom.
anfieldroad anfieldroad 21:59 08.05.2017

Re: Toliko lepote

e, sad. što se tiče baratanjem pojmovima u hipeprostoru i apsolutnom vremenu, metodološki je pogrešno tu koristiti ovozemaljske logičke operacije.
ako već imamo stanje u kojem je A=A ali istovremeno i A=neA, i gdje sva SADA postoje istovremeno (ništa ničemu ne predhodi), onda ni kauzalni obrasci koje pokušavamo da "pronađemo" u takvom jednom, za nas posve sumanutom, okviru ne mogu biti logički na uobičajen način.



Zato sam postavio logički kalambur sa

Ili drugim rečima, ako je svaka tačka-bilo koja druga, onda je sve sve, a uvek je sad i sad je uvek.
Što znači da je BB sve i ništa, a sve i ništa, kao i sad i uvek ( nikad )- postaju sinonimi.


Ako ne važi kauzalnost, ( svako sad je istovremeno ili vreme je sveukupno ), onda ni BB nije elementarna jedinica bivanja više od bilo čega drugog. U takvom stanju vremena bez kauzalnosti, sve je podjednako elementarno.
anfieldroad anfieldroad 22:43 08.05.2017

Re: Toliko lepote

docsumann



Milan Novković



Od početka "vremena" na Blogu, teme slične ovoj su me najviše zanimale. Često sam upadao bez propusnice, "maštao" kako kažeš, lupetao, mudroserio, tražio nekakav smisao u svemu tome i pre svega- učio od vas koji znate više nego što ću ja ikad znati...
Nervirao sam vas kao što mene nervira kad se razgovara- bez znanja o istorijsko-umetničkim temama.

Ovoga puta me je posebno obradovalo što sam uspeo da bar malo zabavim emsiČarlija...

urbana_gerila urbana_gerila 22:48 08.05.2017

Re: Toliko lepote


nsarski
Ne razumem kako je ovo pitanje vezano za temu. Ti si pomenuo "veru" kod naučnika, a ja sam ti rekao da nije u pitanju vera nego sistem argumenata zasnovanih na eksperimentalno utvrđenim činjenicama. Kad se otkriju drugačije činjenice, onda i teorije koje pretenduju da ih objasne će morati ili da ih inkorporiraju u postojeću razumevanje (ako je to moguće), ili da se modifikuju. To je sve čime se nauka već vekovima bavi.
A vera, bilo čija, pa i onih koji se bave naukom, ne igra nikakvu ulogu.



nauka je danas ne samo zamena za religiju nego i nova religija, otuda i paralela.

taj sistem argumenata koji pominješ je nova dogma zbog koje se, doduše, ne završava na lomači, ali pretnja ekskomunikacijom iz kruga p(r)osvećenih i dalje lebdi nad svima koji iskazuju skepsu glede nedokazanih teorija i nedokazanih pretpostavki.

da kuriozitet bude potpun, danas zapadna crkva rabi metode današnje nauke pa svoje "nove sisteme argumenata" inkorporira u staro učenje negirajući i svaku nekomplementarnost i nekonzistentnost postupka.

hajzenberg, tvoj kolega i nobelovac, je govorio da - priroda koju posmatramo nije priroda kao takva, već je priroda uslovljena našim načinom postavljanja pitanja, te su i spoznaje prirodnih zakona samo emanacije naših ograničenih saznanja.

možda je metafizika način da se ta ograničenja prevaziđu, možda je to poezija, možda rock and roll, možda neka četvrta transcendencija, no, šta je da je - u potragu za istinom mora se ići otvorenog uma...

docsumann docsumann 06:01 09.05.2017

Re: Toliko lepote

Ako ne važi kauzalnost


ne možemo čak reći ni da ona ne važi (na način na koji je mi shvatamo).
BB je SVE (po nama) a to je "tamo" tek kvant.

sve drugo bi uvijek moglo da se postavi u neki regularni kauzalni obrazac.

ne stvarno, umorih se od ove kvazi korektnosti spekulisanja o matafizičkim okvirima. stalno neke zagrade, znaci navoda, kurzivi, ograđivanja i pojašnjavanja... naporno bre reći i dobar dan na tom metafizičkom

docsumann docsumann 07:47 09.05.2017

Re: Toliko lepote

možda je metafizika način da se ta ograničenja prevaziđu, možda je to poezija, možda rock and roll, možda neka četvrta transcendencija, no, šta je da je - u potragu za istinom mora se ići otvorenog uma...


što mi ovaj dio komentara zvuči poznato
nsarski nsarski 08:49 09.05.2017

Re: Toliko lepote

nauka je danas ne samo zamena za religiju nego i nova religija, otuda i paralela.


Ovo naprosto nije tačno, ali, nažalost, to je floskula koja se često pripisuje nauci. Sistem argumenata nije nikakva "nova dogma" već leži u osnovi naučnog poimanja prirode i sveta. Ta "nova dogma" je prihvaćena i etablirana još u vreme Euklida i Arhimeda, mnogo pre nego što su nastale razne monoteističke i dogmatske religije koje su danas popularne.

taj sistem argumenata koji pominješ je nova dogma zbog koje se, doduše, ne završava na lomači, ali pretnja ekskomunikacijom iz kruga p(r)osvećenih i dalje lebdi nad svima koji iskazuju skepsu glede nedokazanih teorija i nedokazanih pretpostavki.




Ja ne znam za primere da su naučnici eliminisani ili "ekskomunicirani" iz nauke (nisu naučnici bratstvo ili klub koji nekoga može da ekskomunicira). Ako misliš na to da su razne "maštovite" teorije ignorisane od strane naučne zajednice - da, toga ima i toga je bilo, najčešće s pravom (mada je bilo igrešaka koje su kasnije priznate). Ne očekuješ valjda da će cela naučna zajednica da se posveti dokazivanju/obaranju naučnih teorija Velikovskog, ili von Danikena i sličnih inovatora koji svoje tvrdnje ne potkrepljuju ničim konkretnim sem sopstvenim ubeđenjem da su u pravu.

Nauka ne beži od novih ideja i rešenja - naprotiv, one su dobrodošle. Recimo, pre par godina su naučnici u ATLAS grupi, pri CERNU, došli do zaključka da su detektovali super-luminarne (kreću se brže od svetlosti) neutrine. Na rastojanju od oko 400km, takvi neutrini bi prestigli svetlost za oko 18cm., što priznaćeš, nije mnogo. Ali, ako je otkriće tačno, ono dovodi u pitanje fundamentalne postavke fizike - konkretno Teorije Relativnosti. Medjutim, niko tim ljudima iz ATLAS kolaboracije nije rekao da su budale koje ne znaju šta pričaju i koje treba ignorisati. Naprotiv, grdan naučni svet se angažovao da razmotri rezultate, analizira svaki korak njihovog eksperimenta. Najzad su otkrili grešku u GPS podacima i, kad je greška ispravljena, brzina neutrina je dobijena kako se očekuje prema standardnoj teoriji. Ti ljudi i danas rade kao ugledni naučnici i niko ne pokazuje prstom na njih.
Takvih primera u nauci ima na pretek.



da kuriozitet bude potpun, danas zapadna crkva rabi metode današnje nauke pa svoje "nove sisteme argumenata" inkorporira u staro učenje negirajući i svaku nekomplementarnost i nekonzistentnost postupka.

Šta zapadna crkva radi, ili je radila, od inkvizicije do spaljivanja na lomači do progona heretika, to je njihova stvar i nema nikakve veze sa naukom i naučnim metodama.

možda je metafizika način da se ta ograničenja prevaziđu, možda je to poezija, možda rock and roll, možda neka četvrta transcendencija, no, šta je da je - u potragu za istinom mora se ići otvorenog uma...


Da slažem se. U potragu za istinom se mora ići otvorenog uma - ali ne i otvorenog Trećeg Oka.
urbana_gerila urbana_gerila 09:10 09.05.2017

Re: Toliko lepote


prethodno je mrtva straža.

nsarski
U potragu za istinom se mora ići otvorenog uma - ali ne i otvorenog Trećeg Oka.


ima mnogo stvari na nebu i zemlji o kojima vaša mudrost i ne sanja, moj horacio!

nsarski nsarski 09:53 09.05.2017

Re: Toliko lepote

urbana_gerila

nsarski
U potragu za istinom se mora ići otvorenog uma - ali ne i otvorenog Trećeg Oka.


ima mnogo stvari na nebu i zemlji o kojima vaša mudrost i ne sanja, moj horacio!


Ne sumnjam da ima, Vilijame! Nego, ima mnogo čudesnih stvari i u nauci o kojima ti i ne sanjaš. Na primer, prema prihvaćenoj Teoriji Relativnosti, u sistemima koji se dovoljno brzo kreću, vreme teče drugačijom brzinom nego u sistemima koji stoje.

Zanimljivo je da je nauka napadana zato što je "rigidna i dogmatska."
Vidiš, kada bi se pojavio neki lumen koji bi smatrao da iz jezika treba izbaciti sve reči koje se završavaju na slovo "s" jer to ssssss liči na siktanje zmije iz Rajskog Vrta, lingvisti bi ga automatski odbacili kao budalu i ne bi trošili vreme na takve predloge dokazujući/odbacujući njihovu svrsishodnost. I niko se ne bi pobunio na takvu reakciju lingvista.

Istovremeno, kad se pojave lumeni koji tvrde da su se pre 6000 godina naši preci i njihova dečica igrali sa pitomim dinosaurusima u Rajskom Vrtu, i arheolozi to odbace kao totalnu besmislicu, onda se nalazi ogromna osuda za nepravdu koja je učinjena prema lumenima-predlagačima čije ideje nisu ozbiljno razmotrene. Čak se i peticije pišu.

Ken Ham i njegova slikovnica za kreacioniste.





urbana_gerila urbana_gerila 10:22 09.05.2017

Re: Toliko lepote


nsarski
Ne sumnjam da ima, Vilijame!


opet ti škripi logika, iako autor govori kroz svoje likove, trebalo bi - hamlete.



nsarski
Nego, ima mnogo čudesnih stvari i u nauci o kojima ti i ne sanjaš


naravno da ima, nebrojeno, zbog toga sam sebi dozvolio slobodu da tebe izaberem za sagovornika.
ex cathedra metod i ad hominem (dis)kvalifikacije - ne ukazuju da je to i privilegija.


glede kreacionista, zanimljivo je kako si preskočio, po mom mišljenju, fundamentalno hajzenbergovo promišljanje o spoznanju prirode i prirodnih zakona - neko maliciozan pomislio bi da si neki lumen-pozitivista.
nsarski nsarski 10:42 09.05.2017

Re: Toliko lepote

zanimljivo je kako si preskočio, po mom mišljenju, fundamentalno hajzenbergovo promišljanje o spoznanju prirode i prirodnih zakona - neko maliciozan pomislio bi da si neki lumen-pozitivista.

Sticajem okolnosti, nedavno sam ponovo čitao Hajzenbergovu knjigu "Fizika i metafizika" (uz onaj katastrofalni predgovor Zvonka Marića). To je bilo vreme kada je Kvantna fizika bila u začetku, kada su se te stvari o kojima fizičari "nisu ni sanjali" tek otkrivale. Vodile su se velike polemike i diskusije o prirodi realnosti, o dualnoj prirodi svetlosti, o tome šta "postoji" a šta ne, kakav je smisao talasne funkcije, itd. Hajzenbergova relacija neodređenosti sve to lepo sažima u jedan izraz.
Ni danas ne postoji konačni odgovor na to pitanje, niti usaglašenost da li to pitanje uopšte ima smisla. Medjutim, fizika se razvijala, i razvija se, nezavisno od tog odgovora. Čini se da je pitanje beznačajno i da je važno kako predvideti rezultate "kvantnih" eksperimenata. U tom smislu, ja sam skloniji kopenhagenškog interpretaciji.
A spoznaja prirode i suština bitka - to bih prepustio onima koji ne umeju da reše običnu Šredingerovi jednačinu ali vole o njoj da filozofiraju.
urbana_gerila urbana_gerila 11:25 09.05.2017

Re: Toliko lepote

nsarski
A spoznaja prirode i suština bitka - to bih prepustio onima koji ne umeju da reše običnu Šredingerovi jednačinu ali vole o njoj da filozofiraju.


samo obilje vodi jasnoći, a u ponoru prebiva istina.

nils bor je ovaj šilerov stih isticao kao uputstvo za shvatanje kvantne teorije.
obilje, kako je govorio, nije samo obilje saznanja, nego i raznoliki pojmovi i fenomeni koji, iako naizgled protivrečni, za posledicu imaju promenu strukture mišljenja kao preduslova za shvatanje kvantne teorije.





nsarski
Hajzenbergovu knjigu "Fizika i metafizika"


nolit ili gradac?
nsarski nsarski 11:38 09.05.2017

Re: Toliko lepote

nolit ili gradac?

Nolit, biblioteka Sazvežđa, 1989.
urbana_gerila urbana_gerila 11:45 09.05.2017

Re: Toliko lepote


nsarski
Nolit, biblioteka Sazvežđa, 1989.

to je kasnije izdanje, prvo je iz 1972, marić u predgovoru i navodi da se knjiga pojavljuje neposredno posle proslave sedamdesetogodišnjice hajzenbergovog rođenja.


nego, pretrčao si i preko nilsa bora, preterano je imaginacionista?
princi princi 12:44 09.05.2017

Re: Toliko lepote

urbana_gerila


nsarski



Sjajna diskusija, unatoč jakom šumu na vezama (stvarno interesantno kako neke ljude drži taj neizdrž da napišu "poneku" ). Pokazuje da ovaj blog još uvek može biti sjajno mesto samo kad se savlada nepotrebna arogancija i nadmenost.
emsiemsi emsiemsi 12:50 09.05.2017

Re: Toliko lepote

princi
urbana_gerila


nsarski



Sjajna diskusija, unatoč jakom šumu na vezama (stvarno interesantno kako neke ljude drži taj neizdrž da napišu "poneku" ). Pokazuje da ovaj blog još uvek može biti sjajno mesto samo kad se savlada nepotrebna arogancija i nadmenost.

Сагласан !
Присетих се неких својих разговора за академиком Звонком Марићем.
docsumann docsumann 13:32 09.05.2017

Re: Toliko lepote

nego, pretrčao si i preko nilsa bora, preterano je imaginacionista?


mogu li ja koju o Nilsu?

ne dovodeći u pitanje njegovo neosporno istaknuto mjesto u razvoju moderne fizike (čitaj kvantne mehanike) mislim da je bio isuviše isključiv u insistiranju na postulatima kopenghaške intepretacije, odnosno tvrdeći da su kvantni fenomeni datost čiju uzročnost mi nismo u stanju da dokučimo.
kvantni fenomeni su po njemu predstavljali nulti level fizičkog svijeta, što savremena nauka osporava , doduše eksperimentalno nedokazanim, teorijama superstruna.
takođe mi se čini da je spram ideja Dejvida Boma postavio isuviše visok gard kao uostalom i Ajnštajn svojevremeno prema njemu, a i raniji fizičari prema samom Ajnštajnu.
izgleda da je to usud svake nove paradigme u fizici.
Milan Novković Milan Novković 20:33 09.05.2017

Re: Toliko lepote

anfieldroad
docsumann



Milan Novković



Od početka "vremena" na Blogu, teme slične ovoj su me najviše zanimale. Često sam upadao bez propusnice, "maštao" kako kažeš, lupetao, mudroserio, tražio nekakav smisao u svemu tome i pre svega- učio od vas koji znate više nego što ću ja ikad znati...
Nervirao sam vas kao što mene nervira kad se razgovara- bez znanja o istorijsko-umetničkim temama.

Ovoga puta me je posebno obradovalo što sam uspeo da bar malo zabavim emsiČarlija...


Ja, za svaki slučaj, nerviram ljude na temama iz više oblasti kojima se ne bavim

Šalašala, malo ljudi se na blogu nervira kad im u struku uđu "varvari", tj strpljivi su dok ne počnemo da pljačkamo i otimamo
nsarski nsarski 09:16 10.05.2017

Re: Toliko lepote

nego, pretrčao si i preko nilsa bora, preterano je imaginacionista?


Jedan koristan savet koji sam od Nilsa naučio je nešto što je preneo David Mermin (iz njegovih udžbenika sam učio fiziku čvrstog stanja, i po njima kasnije predavao drugim studentima). Ukratko:

If I were forced to sum up in one sentence what the Copenhagen interpretation says to me, it would be 'Shut up and calculate!'
urbana_gerila urbana_gerila 12:51 10.05.2017

Re: Toliko lepote


nsarski
If I were forced to sum up in one sentence what the Copenhagen interpretation says to me, it would be 'Shut up and calculate!'



deo je to njegovog razmišljanja - o nužnosti traganja za spoznajom šta dolazi, kako se sam izrazio, posle fizike i nepotrebnom strahu od metafizike.
tada je stručnjaka, bilo u kojoj oblasti, označio - ne kao osobu koja mnogo zna o toj struci, jer je to nemoguće, već kao osobu koja poznaje neke od najvećih grešaka svoje struke, pa ume da ih izbegava.

no, svako u svemu pronalazi i bira istinu koja njemu samom najviše odgovara.

jedan pjesnik reče, pozivajući se na onog rokera heraklita iz efesa što je i za samog homera rekao kako zaslužuje da bude šibom izdevetan - kažu da je ukus karakter, a karakter je sudbina.
treći, i pesnik i roker, konfučije mu je ime, tvrdio je da je - karakter kičma kulture, a muzika cvetanje karaktera.
u_g, bloger ovdašnji, poštovalac obatrojice, skromno će dodati - boli me tuki za ova glava mnogo priča životni naputak, moja duša nije vlažna, oca ti jebem!*, i pustiti četvrtog:




*ne sumnjam u to da ti shvataš kako stih-psovka nije upućena tebi već životu zadatom, ograda je zbog drugih koji su, je li, pakao...
alselone alselone 13:04 10.05.2017

Re: Toliko lepote

Jebote koliko foliranja u svakoj recenici. Znaci, nivo Krleta ili srednjeskolske zurke gde je utisak osnovni cilj. A diletantizam preliva na sve rupe.
alselone alselone 13:04 04.05.2017

Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Ne znam koliko su ljudi svesni, ja nisam bio, koliko su danas amaterski teleskopi jeftiniji nego nekad. Nekada su teleskopi bili veoma skupa stvar, samo retkli su ih mogli priustiti. Kostali su puno, tesko su se nabavljali, distribuirali, postavljali, koristili itd.

Ali danas na Amazonu mozete pronaci sasvim pristojne amaterske teleskope za koju stotinu dolara (vec od 200, 300, oko 500, 600 su vec sasvim dobri). Nije malo za nas ovde, naravno, ali nije kao sto je nekad bilo.

Ja planiram da kupim jedan, samo jos koju godinu da klinac poraste, pa da mu tako nesto moze biti zanimljivo.

Pogledajte na Amazonu, nemojte da vas mrzi.
Milan Novković Milan Novković 13:18 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

alselone
Ne znam koliko su ljudi svesni, ja nisam bio, koliko su danas amaterski teleskopi jeftiniji nego nekad. Nekada su teleskopi bili veoma skupa stvar, samo retkli su ih mogli priustiti. Kostali su puno, tesko su se nabavljali, distribuirali, postavljali, koristili itd.

Ali danas na Amazonu mozete pronaci sasvim pristojne amaterske teleskope za koju stotinu dolara (vec od 200, 300, oko 500, 600 su vec sasvim dobri). Nije malo za nas ovde, naravno, ali nije kao sto je nekad bilo.

Ja planiram da kupim jedan, samo jos koju godinu da klinac poraste, pa da mu tako nesto moze biti zanimljivo.

Pogledajte na Amazonu, nemojte da vas mrzi.

Na taj "obrazac", samo da skrenem pažnju, probanja lepog, ne treba zaboraviti:

- Udruživanje, nači klubašenje, nači cooperativnost

- Polovno - novo dramatično brže gubi vrednost nego kvalitet

Iskustveni value-for-money možeš da podigneš za red veličine samo na "tehnikalije", a o druženju da i ne pričamo - BOLJE OD KAFANE, jbt
alselone alselone 13:21 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Milan Novković

Na taj "obrazac", samo da skrenem pažnju, probanja lepog, ne treba zaboraviti:

- Udruživanje, nači klubašenje, nači cooperativnost

- Polovno - novo dramatično brže gubi vrednost nego kvalitet

Iskustveni value-for-money možeš da podigneš za red veličine samo na "tehnikalije", a o druženju da i ne pričamo - BOLJE OD KAFANE, jbt


Svakako! Par ljudi se udruzi i cena pada na sasvim prihvatljivu vrednost, cak i za jace modele.
tadejus tadejus 14:13 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

alselone
Ja planiram da kupim jedan, samo jos koju godinu da klinac poraste, pa da mu tako nesto moze biti zanimljivo..


prije toga kupi dječiji teleskop koji sami sklapaju..
npr. ovaj
ništa specijalno, malo debljeg papira, plastični ramovi, gumice i sočiva ali ako ga sam(a) stastavi (i par puta pogrješi) biće mu zanimljivije a još će ponešto da nauči i o optici..
a još nije ni skupo
alselone alselone 14:21 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

prije toga kupi dječiji teleskop koji sami sklapaju..
npr. ovaj
ništa specijalno, malo debljeg papira, plastični ramovi, gumice i sočiva ali ako ga sam(a) stastavi (i par puta pogrješi) biće mu zanimljivije a još će ponešto da nauči i o optici..
a još nije ni skupo


Kul, dobra ideja.
Saša Zorkić Saša Zorkić 14:49 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

druženju da i ne pričamo - BOLJE OD KAFANE, jbt

Kad smo kod druženja, možda sam subjektivan, ali uveren sam da je za to najbolje mesto ovde
Milan Novković Milan Novković 15:03 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Saša Zorkić
druženju da i ne pričamo - BOLJE OD KAFANE, jbt

Kad smo kod druženja, možda sam subjektivan, ali uveren sam da je za to najbolje mesto ovde

Jeste
alselone alselone 15:09 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Jeste


Ajmo mi matorci Milane. Uvalimo se sa klincima, gledamo zvezde, pravimo rakete, uzivamo. Uvece se spustimo tamo po Sremu, kupimo vina, opet se vratimo, vidimo jos vise zvezda...
Bog da nas vidi.
Milan Novković Milan Novković 15:48 04.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

alselone
Jeste


Ajmo mi matorci Milane. Uvalimo se sa klincima, gledamo zvezde, pravimo rakete, uzivamo. Uvece se spustimo tamo po Sremu, kupimo vina, opet se vratimo, vidimo jos vise zvezda...
Bog da nas vidi.

Što više zvezda to bolje, to stoji

Matorci rulz, i to stoji, i iako ću ja umreti a vera u cooperativnost mi neće ni malo pokleknuti zapatili mi se i neki paralelni tredovi što me pomalo gurkaju na opreznost.

Gledam se pre neki dan i opet me svrbe prsti, po četvrti put
emsiemsi emsiemsi 09:10 07.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

alselone
Ne znam koliko su ljudi svesni, ja nisam bio, koliko su danas amaterski teleskopi jeftiniji nego nekad. Nekada su teleskopi bili veoma skupa stvar, samo retkli su ih mogli priustiti. Kostali su puno, tesko su se nabavljali, distribuirali, postavljali, koristili itd.

Ali danas na Amazonu mozete pronaci sasvim pristojne amaterske teleskope za koju stotinu dolara (vec od 200, 300, oko 500, 600 su vec sasvim dobri). Nije malo za nas ovde, naravno, ali nije kao sto je nekad bilo.

Ja planiram da kupim jedan, samo jos koju godinu da klinac poraste, pa da mu tako nesto moze biti zanimljivo.

Pogledajte na Amazonu, nemojte da vas mrzi.

Мрзи нас !
Дај линк !
alselone alselone 09:25 07.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Дај линк !


Izvoli. LINK.
docsumann docsumann 09:45 07.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

čisto da se pofalim da sam na famoznoj mapi (kojom udavih po blogu) okačio i galaksije...a ne znam koje


Milan Novković Milan Novković 09:59 07.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

docsumann
čisto da se pofalim da sam na famoznoj mapi (kojom udavih po blogu) okačio i galaksije...a ne znam koje

U stvari bi morao da znaš tačno šta ti je na nebu, pa:

- Uz upotrebu paralakse i nekoliko perspektiva sugerišeš igračima gde se ovaj svet nalazi u univerzumu, osim ako to već nije poznato
emsiemsi emsiemsi 12:42 07.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

alselone
Дај линк !


Izvoli. LINK.

Јеботе патак !
Ужас !

nsarski nsarski 19:17 08.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Ovo je dobro mesto da i ja nešto ispričam.

U CERN-u, Ženeva, naime, konstantno se proverava stabilnost snopa čestica u LHC ubrzavaču. Ta stabilnost je veoma važna za korektna i pouzdana merenja.
Enivej, kada se 13. novembra 2016 desio zemljotres u Novom Zelandu, to se ovako odrazilo na stabilnost snopa u Ženevi.



Voleo bih da vidim kako se taj zemljotres odrazio na interferometar koji detektuje gravitacione talase (LIGO). Ako neko ima snimak, bilo bi lepo da postavi.
emsiemsi emsiemsi 19:38 08.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

nsarski
Ovo je dobro mesto da i ja nešto ispričam.

U CERN-u, Ženeva, naime, konstantno se proverava stabilnost snopa čestica u LHC ubrzavaču. Ta stabilnost je veoma važna za korektna i pouzdana merenja.
Enivej, kada se 13. novembra 2016 desio zemljotres u Novom Zelandu, to se ovako odrazilo na stabilnost snopa u Ženevi.



Voleo bih da vidim kako se taj zemljotres odrazio na interferometar koji detektuje gravitacione talase (LIGO). Ako neko ima snimak, bilo bi lepo da postavi.

Да ли овај осцилограм каже да је стабилност снопа лоша или не, односно, да преформулишем питање --- шта се овде "мрдало" - сноп или апаратура која га усмерава, или обоје ?
Milan Novković Milan Novković 19:48 08.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

nsarski
Ovo je dobro mesto da i ja nešto ispričam.

U CERN-u, Ženeva, naime, konstantno se proverava stabilnost snopa čestica u LHC ubrzavaču. Ta stabilnost je veoma važna za korektna i pouzdana merenja.
Enivej, kada se 13. novembra 2016 desio zemljotres u Novom Zelandu, to se ovako odrazilo na stabilnost snopa u Ženevi.

Voleo bih da vidim kako se taj zemljotres odrazio na interferometar koji detektuje gravitacione talase (LIGO). Ako neko ima snimak, bilo bi lepo da postavi.

Fascinanatan snimak!

Nemam LIGO snimak ali "znam" da su oni eksperti za borbu sa šumom, tj sećam se nekog starog članka o LIGO preteči iz Nemačke, gde ih zezaju kola što se kreću na nekoliko kilometar udaljenosti, što zbog "drmusanja" planete nam, što zbog gravitacionih talas što prave

Pošto su "sve" znali o šumu jednom jedan nisu umeli da objasne, sve probali, pa u starim radovima našli jedan koji predviđa šum sa takvim spektralnim "potpisom" ako bi nam realnost bila holografska projekcija - šum holografskog projektovanja

A zemljotresi ih, i pored mehanizama odbrane, i ovako udaljeni, umeju izbaciti iz akcije na neko vreme.
nsarski nsarski 20:17 08.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

gde ih zezaju kola što se kreću na nekoliko kilometar udaljenosti, što zbog "drmusanja" planete nam, što zbog gravitacionih talas što prave

Ma, LIGO u Washington state je neko vreme detektovao kvazi-regularne potrese kojima se uzrok nije znao.
Eliminisali su i saobraćaj i morske talase i sve, ali taj potres se stalno javljao. Ispostavilo se da ih je oko podne na fiksni telefon u kancelariji redovno zvao neki službenik banke koji im je nudio kredite. Kad su telefon isključili, potresi su nestali.
Milan Novković Milan Novković 14:22 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

nsarski
gde ih zezaju kola što se kreću na nekoliko kilometar udaljenosti, što zbog "drmusanja" planete nam, što zbog gravitacionih talas što prave

Ma, LIGO u Washington state je neko vreme detektovao kvazi-regularne potrese kojima se uzrok nije znao.
Eliminisali su i saobraćaj i morske talase i sve, ali taj potres se stalno javljao. Ispostavilo se da ih je oko podne na fiksni telefon u kancelariji redovno zvao neki službenik banke koji im je nudio kredite. Kad su telefon isključili, potresi su nestali.

Isto fascinantno

Ingenioznost eksperimentalaca je ponekad (nadrealno) fascinantna, i njihove priče. Šteta što se relativno malo pričaju te priče.

Uopšte, mi premalo pričamo priče, imho, svi smo se nešto "ušiljili" ne bi li bili što "pametniji", ne primećujemo koliko su neke priče, osim "prizemno" interesantnog, u stvari pametne u mnogo širem smislu

Samo nije ih lako pričati, naravno, i sad u duhu bloga prva asocijacija mi je, ko drugi, do Feynman, i asocijacija zato što je lepo pričao a, pojačana blog asocijacija, gunđao protiv filozofa (ok, tog veka je fizika "pobegla" filozofiji iz "očiglednih" razloga, za koju deceniju).

Gledam posle kako gunđa na istu temu UK popularizator nauke koji mene jezivo nervira, a još i univerzitetski profesor, Brian Cox - drugi svet, i iako ja i dalje nisam ljubitelj "Quod licet Iovi, non licet bovi" poslovice nervira me zato što mene ti neki sladunjavi, "iskreno" nasmejani ljudi najlakše prevare - ovaj jedva dobio prelaznu ocenu iz matematike u srednjoj školi, i hvali se na tu temu, ode na fiziku i kaže aaaa, mora da se radi - pa ne mora, nego onima što vole je život rad, i presrećni su zbog toga, i nervira me što on onda, uz debilitantne doskočice, nači bez osnovnog razumevanja, populariše nešto klincima - tj bolje on nego niko, ali ima toliko boljih ljudi.

Al druga asocijacija mi je jača, nama je na ETFu onomad kvantnu mehaniku, jedan semestar, predavao, kako bejaše ime .... gitarista, Jovičić, i nije voleo da ga zapitkujemo (ja sam u tom prvom semestru druge godine još samo na to išao).

Ok, al u neko doba mi neko kaže kako je jedan drugi profa interesantan, Dimitrije Tjapkin, nama tada neinteresantan predmet, daj materijali, poluprovodnici, zaboravih - neka kjnižica polu-rukom napisana-nacrtana, korice ko od slepljenog WC papira, plavo-lila izbledele (ili skripta) - bitna je samo jedna stvar - neverovatna eksplozija entuzijazma da sa tobom priča i da ti odgovara na bilo šta, možeš da lupetaš i postavljaš glupa pitanja koliko hoćeš, on te tretira kao da si upravo dobio Nobela al eto ne kapiraš baš sve pa će on da ti objasni - da ti je bio profa u srednjoj školi studirao bi ono što on predaje, tolika paljevina - takav utisak na mene ostavio, u stvari sam ga samo jednom u hodniku startovao, zaboravio kojim pitanjima, spušta se gore iz radio Kluba, zamisli da sam mu išao na predavanja, sad bih bio u nekom Galijum Arsenidu i Pajić bi plaćao 100K za polovne network analajzere .

Hoću reći, ili mislim da hoću, da su meni danas najinteresantniji ljudi koji sa neverovatnom strašću rade svoj posao, i vrhunac im je zadovoljstva, pa smisao života donekle, da o tome ponekom ponešto ispričaju, čim taj neko pokaže bilo kakvo interesovanje.

Šredingerovu jednačinu može da nauči ko hoće, da je razumeju mogu svi, ... (btw, ne znam koliko je poznato da je Šredinger bio neverovatno interesantan čovek, i svačim se bavio i mimo "jednačine" - tj neka talasna funkcija bi ga bolje opisala od nekog standardnog narativa
urbana_gerila urbana_gerila 14:54 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam


Milan Novković
kako bejaše ime .... gitarista, Jovičić


jovan.


Milan Novković
Šredingerovu jednačinu može da nauči ko hoće, da je razumeju mogu svi, ... (btw, ne znam koliko je poznato da je Šredinger bio neverovatno interesantan čovek, i svačim se bavio i mimo "jednačine" - tj neka talasna funkcija bi ga bolje opisala od nekog standardnog narativa


ma, jednačine su luk i voda, mene kopka - šta je za onu njegovu mačku bio otvarač kutije?
nsarski će biti konsterniran ovolikom pojmovnom lepršavošću, ali ja hoću da verujem u sve - od totalne indiferentnosti do dolaska mesije.
nsarski nsarski 15:16 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Šredingerovu jednačinu može da nauči ko hoće, da je razumeju mogu svi, ... (btw, ne znam koliko je poznato da je Šredinger bio neverovatno interesantan čovek, i svačim se bavio i mimo "jednačine" - tj neka talasna funkcija bi ga bolje opisala od nekog standardnog narativa


Jadna od boljih analiza o životu i živim sistemima je ova Šredingerova knjiga (zasnovana na predavanju koje je držao u Irskoj tokom II sv. rata, ako dobro pamtim).

Milan Novković Milan Novković 15:59 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

urbana_gerila

Milan Novković
kako bejaše ime .... gitarista, Jovičić


jovan.


Milan Novković
Šredingerovu jednačinu može da nauči ko hoće, da je razumeju mogu svi, ... (btw, ne znam koliko je poznato da je Šredinger bio neverovatno interesantan čovek, i svačim se bavio i mimo "jednačine" - tj neka talasna funkcija bi ga bolje opisala od nekog standardnog narativa


ma, jednačine su luk i voda, mene kopka - šta je za onu njegovu mačku bio otvarač kutije?
nsarski će biti zabezeknut ovolikom pojmovnom lepršavošću, ali ja hoću da verujem u sve - od totalne indiferentnosti do mesije.

Jovan, thanks.

Otvarač - tu je tek bluz, ako toj jadnoj mački ne bi trebalo dati naj-medalje što imamo onda nikome ne bi trebalo ništa dati - eno još je "muče" - jedni otškrinu malo vratanca, zvirnu unutra pa brže bolje zatvore a ona jadna ko što je i bila, drugi otvore vrata a ona i dalje ni živa ni mrtva, tj i živa i mrtva, treći je seku na pola i stavljaju u razne kutije, ona bar dvaput i živa i mrtva, u svakoj kutiji bar po jednom ... a sve koristeći razne "alate"i "uputstva".

I ta lepršavost, pojmovna, ili, uzmimo, "parametarska" (kao u "string theory" je kontekst/background senzitivna:

- Mogu ja da naučim nešto što mi nije profesija kolko hoću, "koliko" i mnogi drugi kojima je to profesija, ali dok me ne "urone" u ozbiljnu grupu kojima to jeste profesija, pa počnu da me "propituju", svet ima drugačije lepršav izgled: Pretpostavljam, a znam, npr, po mojoj profesiji, kad mi onomad dođe Phd iz Kembridža u IT ju, jako pametan i sa jako impresivnim CVjem, ali mi ponekad treba samo minut-dva, ako i toliko, da sve malo pomerimo levo-desno u "realnom" prostoru.

Tj, tako nekoj osobi fali ta neka nemušna lepršavost koju oni što su decenijama u "industriji" imaju, kojima "svirka" ima boju, kao kad više violina svira identičnu kompoziciju istovremeno, dok mu kod manje iskusnih, bez obzira na pamet i artikulabilno znanje, sve ispadne kao svirka jedne violine.

Ipak, ja jesam pobožan kad je u pitanju multidisciplinarnost, lepršavost u odnosu na sve oko nas što mrda, a malo opreza tu i tamo me "dotakne" jedino kako "svedemo" posao na ono što dobro znam - kladim se da svakoga umem da naučim sve što ja znam, dok neki ljuti Niccolo ne napiše ugovor gde ja treba nešto da uradim pa to onda ipak delegiram jednom od nešto manjeg broja kadidata.

(mala tajna - fizičari, što se tiče pojmova, novih npr, imaju malu, kolektivnu "genetsku" manu koju je nobelovac (kvark) Murray Gell-Mann objasnio rečima-primerom tipa "Radije ću koristiti tuđu četkicu za zube nego tuđi pojam za nešto novo"

Kad spomenusmo njega - mogu ja jednog dana da "čitam" njegov co-autorski članak o univerzumima u multiverzumu što se u tom nekom nadprostoru, nelinearnom u raznim pogledima, kotrljaju ko potoci niz planinu, pa spajaju u veće potoke, pa reke - jednog dana, a drugog već da "skočim" na anizotropski prostor-vreme, da bi trećeg plivao u supi od kvarkova.

Samo to je, ipak, moj suženi usput-pomalo-svet, armija ljudi pametnih kao ja radi isto to samo većinu svog vremena.

Ali u pravu si utoliko što je ovo za sada uglavnom debelo, statističko telo - tu se većina nas, u većini vremena, nabila.

Dok se u statističkim repovima i dalje svašta mrda
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:25 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Jovan, thanks.


Bokte, ovo nisam znao! Znao sam za Jovičića, gitaristu, bio je u u školskom programu više puta, ali da je bio profa na ETF-u mi je promaklo.

Meni je fizičku elektroniku (to je zapravo taj predmet koji pominješ) predavao drugi Jovan, Radunović, zvani Ruzmarin. Sjajan lik, po mom mišljenju isto jedan od najboljih profana sa tog faksa, pored pomenutog Antonija, pok. Branka Popovića, i još par njih, ali je ta FE bila baš težak predmet, nekako suviše rano na faksu predavan. Nama su zbog štrajkova pa nedostatka vremena u kalendaru, FE nabili kao prečas, ono, u 7 ujutro, u ladnom amfitetatru, '93., u jeku sankcija i hiperinflacije, kad nije bilo para ni za grejanje fakulteta. Ali je Ruzma bio neverovatan entuzijasta, stvarno je umeo da pogdreje atmosferu oko tog časa (jebale ga potencijalne jame i WKB aproksimacija!). Ali tek mnoooogo godina kasnije, kad sam morao da naučim malo detaljnije tranzistore, to jest fiziku poluprovodnika, pogotovu ove novije tehnologije, pa su mi ruku dopale ozbiljnije knjige iz te oblasti, Ruzmina predavanja su legla ko budali šamar, kao sasvim solidna osnova da povatam o čemu se uopšte priča u tim knjigama. Srećom da mi niko nije oladio svesku sa njegovih predavanja (nije postojala knjiga, razume se).
Milan Novković Milan Novković 20:53 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

nsarski
Šredingerovu jednačinu može da nauči ko hoće, da je razumeju mogu svi, ... (btw, ne znam koliko je poznato da je Šredinger bio neverovatno interesantan čovek, i svačim se bavio i mimo "jednačine" - tj neka talasna funkcija bi ga bolje opisala od nekog standardnog narativa


Jadna od boljih analiza o životu i živim sistemima je ova Šredingerova knjiga (zasnovana na predavanju koje je držao u Irskoj tokom II sv. rata, ako dobro pamtim).


Ta. Nisam pročitao nego ga je Stuart Kaufman dosta hvalio u Investigations, koja je mene dosta "dotakla" onomad, scary pomalo kad kreneš malo šire od AI opasnosti, kombinujući:

- autonomne agente - mi skoro pa ignorišemo one koje ne deklarišemo kao "inteligentne", tj zaboravljamo da je opasne bakterije autonomni agenti, a sutra možemo da ih pravimo i sami, u bio, mehaničkom, ili bio-mehaničkom maniru .... u stvari smo već počeli da ih pravimo nego ih, kobajagi, držimo na "uzdama"

- co-evolucija, gde možemo dramatično da menjamo sredinu u kojoj evoluiramo, pa će sredina da "uzvrati udarac" i početi da menja nas, tj da nam diriguje, donekle, evoluciju

- adjacent possible - sad kad sam počeo da "mračim" može da se kaže i da ćemo mi, na našem prosvetiteljskom putu, usput skenjati što se skenjati može (aj dobro, nećemo sve
urbana_gerila urbana_gerila 22:21 09.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

Milan Novković


i, ajdsad, provali - da li vršiš egzorcicam onih bejkonovih idola nudeći se za učeno društvo(instituciju), ili ti je jedino rokerica komotna?
Milan Novković Milan Novković 11:33 10.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam

urbana_gerila
Milan Novković


i, ajdsad, provali - da li vršiš egzorcicam onih bejkonovih idola nudeći se za učeno društvo(instituciju), ili ti je jedino rokerica komotna?

Oscilujem, višefazno, sorry, tj sve mi je komotno

Tj razbacao sam jednu "misao" u više komentara:

Još od Kanta (i od ranije, ali on se baš potrudio), druga polovina 18. veka, mislioci i fizičari, Nobelovci, davniji, skoriji, i budući, Hajzenberg i Bor skoro pa kolovođe, često vide dva karakterističan konteksta, i pored svih neslaganja ta dva konteksta često većini nas služe kao podloga za diskusiju, a u jednom su poprilično isključivi, u ovom blogu još više:

- Transcendentalni idealizam, ovde ću "vulgarno" da ga redukujem samo na prostu osnovu za razmišljanje gde su prostor (u strukturi) i vreme (u prirodi) organizacioni fenomeni - ti razmišljaš, ovom prilikom iz ove pozicije, s punim pravom - u njih veruju skoro svi, i to jeste religija, sekirao se Šarski ili ne

- Transcendentalni realizam - tu, opet vulgarno, prostor i vreme prosto jesu (uglavnom, u mnogim, većinskim istraživačkim trenutcima) - ovde je "zastao" Šarski, isto s pravom pošto ovaj realizam ne negira mogućnost istraživanja gde se znanja produbljuju, naprotiv, ako se ne zaborave naši ograničeni životi nudi mnogo ružičastiji risk-reward profile.

Kako?

Donekle ortogonalno na ovu dimenziju, sa ove gore dve, za potrebe argumenta, karatkeristično izolovane "tačke", postoji druga gde nam je fizika ili profesija, ili nije profesija (opet grubo svedeno na dve tačke zbog ilustracije)

Pa uzmimo teorijsku fiziku gde pokušavamo da produbimo znanja, ili pričamo iz pozicije nekoga ko to radi.

Ovakvi fizičari su više meta-fizičari nego fizičari, i ovo svrbi pomalo razne, pa recimo i tako matorom Kantu, čak i danas, poneka priđu rečima tipa gde hm, to što on radi nije meta-fizika, nego nešto drugo, al to nije tema (svi oni u diskusijama umeju da menjaju kontekste, naravno, pa tako i Hajzenberg i Bor, iako umeju i godinama da ostanu u jenom od njih).

Risk-reward profil profesionalcima i neprofesionalcima nije isti zbog opasnosti na putu koje jedan nobelovac iz fizike zove "dark corollaries" - obrasci po kojima oni mogu da protraće cele živote.

Recimo, poslednjih oko 40 godina se u fizici nisu produbila najdublja znanja. U pokušaju da to uradi neki fizičar je mogao da počne sa 25 godina onomad, i sada da ima 65 godina, i da se oseća jako nesrećan, pošto je 12+ sati dnevno to pokušavao. Mi koji živimo od nekih drugih aktivnosti nemamo taj problem, nama dark corollaries ne stoje na putu amaterskog bavljenja fizikom (nebitno je da li će sutra nešto posebno genijalno amaterima pasti na pamet), tj stoje ali nisu dark, ili very dark, i, imali smo davno i blog na ovu temu, ovaj nobelovac navodi tri:

- Deceitful Turkey, po Mark Tvenovoj priči, gde jurimo nešto veliko godinama, i taman mislimo da smo ga pristigli a ono, ta ćurka što se samo folira da je hroma, odskoči pa je posle opet jurimo nekoliko godina, i tako sve do našeg starog doba dok ćurki ne dosadi pa odleprša na previsoku granu.

- Irrelevance - pokušavamo da oktrijemo nešto veliko, godinama i decenijama, i sve su indikacije da će biti veliko, i kad ga otkrijemo pokaže se kao nebitno.

- Slično ovom gore, samo ono što otkrijemo nije nebitno, bitno je, ali samo utoliko, i nikako više, nego kao mala vrata u mnogo veći problem, tj nismo ništa otkrili do redefinicije problema (što često jeste jako važno otkriće, naravno).

Tako da transcedentalnih idealista gubitnika koji su ceo život posvetili fizici ima dosta.

A identičan je slučaj i sa transcendentalnim realistima, ako su im ambicije bile produbljivanje znanja, ima ih armija samo među teoretičarima struna

O tome dosta priča, u stvari meni je solidna inspiracija za komentarisanje na ovom blogu, fizičar Lee Smolin (Perimeter Institute for Theoretical Physics (PI), an independent research centre in foundational theoretical physics located in Waterloo, Ontario, Canada) u kjnizi "The Trouble with Physics: The Rise of String Theory, the Fall of a Science, and What Comes Next "
urbana_gerila urbana_gerila 13:17 10.05.2017

Re: Ovo je dobro mesto, nesto da ispricam


Milan Novković
sorry


ma, šalio sam se - deo odgovora na ovaj tvoj komentar imaš u mom malopređašnjem odgovoru nsarskom, a deo je moj, gotovo, uslovni refleks:
naime, retko dajem preporuke, ne zbog toga što mnogi komentari to ne zaslužuju, dapače, nego mi sam taj koncept nije u skladu sa karakterom, ali to ne propustim kada ste u pitanju angie01 i ti.
angie01 preporuku dajem čak i, ne zezam se, kada se svađa sa mnom - njoj to puno znači a mene ne košta ništa.
tebi - kao ispriku za sve što na nekom primarnom nivou osećam kao istinu, iako nisam uvek u stanju da ispratim tok misli jer i ti pišeš sa puno referenci, pa da se ne ogriješim.
amika amika 08:28 06.05.2017

Гомила рушевина које се диме

A to znači da ih mi sada vidimo onako kako su izgledale u vreme kada je priroda na pozornici života pružila šansu sisarima i kada se, među drugim živim stvorovima na Zemlji pojavio daleki predak današnjeg slona.


Има научника (Бадер, Вајцзекер) који "тврде да је овај универзум, овај звездани космос тек гомила рушевина које се диме" јер ово није изворнА стварност већ само оно што успевамо да видимо својим ограниченим чулима и помагалима.

Како неко горе написа доста је 50 степени разлике па да нестанемо. Где ће и како ће наши потомци за два-три века? Да ли Марсовцима рат у Сирији изгледа као диван, величанствен спектакл и ватромет са откачене плаве планете? Колико цивилизација нестаје у сударима галаксија? Потпуна немоћ духа пред невидљивом и спором силом гравитације?
docsumann docsumann 09:54 07.05.2017

Re: Гомила рушевина које се диме

Колико цивилизација нестаје у сударима галаксија?


ljudi obićno sudar galaksija zamišljaju kao megamasivni skrš, spršt i BOOOM ... sa sve masovnim zvjezdanim nabadanjima čelo u čelo.

a ustvari, u najvećem procentu, tu se radi o praznim prostorima + mnooogo gasa.
vjerovatnoća da će doći do čeonog sudara, ili bar okrznuća dvije zvijezde je neopisivo mala, a vjerovato i sadrži broj Pi u nekom obliku
alselone alselone 09:56 07.05.2017

Re: Гомила рушевина које се диме

I ne samo to nego sudari galaksija traju milionima godina. Ni jedna civilizacija ne opstaje toliko.
amika amika 12:34 07.05.2017

Re: Гомила рушевина које се диме

docsumann

alselone

a ustvari, u najvećem procentu, tu se radi o praznim prostorima + mnooogo gasa.

sudari galaksija traju milionima godina. Ni jedna civilizacija ne opstaje toliko.


Тако је, изгубио сам из вида ооооогромност простора и вреееееееемееееее.

Међутим, мења се гравитација, атмосфера, клима, цивилизације не нестају одједном (ако их има) већ постепено изумиру.
mladic mladic 16:04 07.05.2017

Milioni i milijarde

Kako se kvazi (drustveno prihvatljiva)"nauka" frlja milionima i milijardama godina, pa to ti je :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana