Istorija| Politika

Leva i desna strana sveta

jinks RSS / 24.04.2017. u 11:34

ist4.jpg

"Svaki čovek ima cenu, ali ja ću, ipak, novac ulagati u one levo i desno. Jer, dokle god čujem žamor sa obe strane čini mi se da sam na dobrom putu."

Čitava istorija, po pričama mnogih, predstavlja spoj dva različita pogleda na svet - levog i desnog. Naravno, suvišno bi uopšte i bilo zalaziti u priče o podelama na različite strane političkog spektra, jer, blog je o nečem drugom.

Naime, postoje pokušaji, bar pojedinih istoričara, da se podela na levu i desnu stranu istorije na određeni način izdigne iznad uobičajenih političkih (a ponekad i uprkos njima), na nivo univerzalnih principa koji bi jednako važili kako danas, tako i, ne znam, pre hiljadu godina.

Jer, svaki istorijski događaj i pojava bi se, po njima, mogli predstaviti bilo kao celina delova ili kao deo celine (a najbolje, verovatno, i kao jedno i drugo). Gde bi prvi pristup omogućio da se odrede dometi i granice određene pojave, dok bi drugi pomogao da se sagledaju i neke njene, moguće, univerzalne implikacije. Sad, kakve bi to veze uopšte moglo da ima sa „levom" i „desnom" polovinom sveta.

Pa, po nekima, „levi" pristup teži da određenu istorijsku pojavu posmatra pre kao deo celine, pokušavajući da je analitički objasni, kao i da joj pridruži određeni kontekst, univerzalni princip ili zakonomernost, koji bi ukazali i na njenu moguću logičku povezanost sa drugim istorijskim pojavama.

ist2.jpg 

Nasuprot tome, „desni" pristup teži da istorijske pojave posmatra kao celine delova, ne pokušavajući nešto preterano da ih analitički objasni, već pre da ih opiše poredeći ih sa nekim ranije ustoličenim istorijskim arhetipovima. Što bi moglo da znači da u „desnoj" vizuri u principu uopšte i ne postoje neki univerzalni istorijski principi i logične zakonomernosti, već pre arhetipski obrasci koji se periodično ponavljaju, i koji služe kako bi se druge pojave opisale poredeći se sa njima.

Otuda, razlika između „leve" i „desne" strane mogla bi da se svede na „desno" tumačenje istorije kroz ustoličavanje i veličanje istorijskih arhetipova, kao i na „levo" kroz analitičko iznalaženje istorijskih paradigmi. Tipični „desni" arhetipovi bi mogli biti „američki san", „ruski medved", ili nesrećna „arijevska rasa", dok bi sa druge strane nezaobilazne mogle biti „leve" paradigme o prirodnoj ili društvenoj evoluciji.

Naravno, pitanje je u kojoj je meri uopšte ovakav pristup tumačenju istorije ispravan.Takođe, interesantno da, na primer, ekstremnoj političkoj levici uopšte i nisu strani arhetipovi, kao što ni ekstremnoj desnici nije nepoznat „analitički" pristup istorijskim procesima (sa užasnim primerima iz prošlosti).

Na kraju, teško je a ne pomenuti i moguće paralele između pomenutih „leve" i „desne" strane istorije i - čega drugog do leve i desne polovine nečega što svako od nas u sebi nosi:

ist3.jpg

Opet, teško je a ne setiti se i priča mnogih koji tvrde da se suština razvoja čoveka dobrim delom sastoji upravo u iznalaženju sredine, odnosno preseka između njegove leve crvene i desne plave polovine

Sad, interesantno, šta bi se uopšte i dobilo kada bi se sličan razvojni princip primenio na „levu" i „desnu" stranu istorije, koliko god to uopšte i bilo moguće.

 



Komentari (282)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vcucko vcucko 12:05 25.04.2017

Re: Desno - levo

predatortz

Tako da te fore po kojim su Poljaci uzeli teritorije od "druge slovenske zemlje", zemlje koja ih je držala pod okupacijom, nisu umesne.

Uzeli su deo Češke negde u Tatrama, o istom trošku sa nemačkom okupacijom iste. Koliko znam, ni do danas to nisu vratili.
Proguglaj malo.
To što nešto nije opšte poznato (jer ne odgovara zapadnoj propagandnoj mašini) ne znači da se nije desilo.
narcis narcis 12:14 25.04.2017

Re: Desno - levo

Pa nema tu ...

pa ja to i tvrdim u prvom postu predatorCu, nama apsolutističke slobode niđe, o kojoj on sanja, sem možda kod kraljvskih pingvina na južnome polu, nije provereno s moje strane.
ondak mi tade.. kaže da su u amerigi veće slobode nego ođe
ko god da ti je taj šaban

šaban je širem pučanstvu poznat pod pajitj, a prozivljam ga zato što jedino ja i on verujemo u amerigu i ameičanski san, stim što ga ja sanjamm u srbiji a on ga je ostvario u ameriki. samo smo ja i on protiv osovine zla koja oće da uništi dragu nam amerigu.

ono o kolima, pa mene će upucaju diljem ravne zemaljske kugle di god da ukradem kola.
sirotinji u bilo kom delu sveta je praktično nemoguće da dobije auto.
sem u onoj jebenoj komunističkoj jugoslaviji gde je neka puka sirotinaj iz pičkovnice morala da upiše školu i fakultet i doktorira i postane disident i da ga komunisti kazne kao disidenta tako to će stvore institut za nešto i tamo ga zaposle.
jebem ti ja take disidente i taku krvavu komunističku partiju koja umesto da ubija disidente ili ih šalje u logore ona im osniva institucije da imaju platu i pemziju i lagodno žive svoj disidentski život.
to je teško kršenje ličnih sloboda , gore čak i od nacističkih logora u nemačkoj gde su zatvarali nemci svoje komuniste i ubijali ih, govorim o logorima za komuniste i ostale pre početka drugog sveckog rata.
mislim , upravu je ovaj četnik unegaciji koji tvrdi da je komunizam strašniji od fašizma i nacizma.
o tome je bila uvodna reč.
princi princi 13:39 25.04.2017

Re: Desno - levo

Atomski mrav
A da bi se u toj tvojoj (i šabanovoj, ko god da ti je taj šaban) Amerigi kretao potrebna su ti kola, neko prevozno sredstvo.

Što baš kola, može i bicikl. Naša blogokoleginica Sneža je proputovala pola sveta na biciklu. A bicikl je lakše i ukrasti i kupiti.

Jeste, ali je naposletku čak i slobodoljubiva sneža_na_biciklu (nikad prežaljeni nik) morala da nađe posao i priključi se ostatku čovečanstva u sužanjstvu.
princi princi 13:43 25.04.2017

Re: Desno - levo

a prozivljam ga zato što jedino ja i on verujemo u amerigu i ameičanski san, stim što ga ja sanjamm u srbiji a on ga je ostvario u ameriki. samo smo ja i on protiv osovine zla koja oće da uništi dragu nam amerigu.

Drakče, i ja mislim da su iluzije mnogo lepa i korisna stvar. Čovek bez iluzija je čovek bez sna, čovek bez sna (ma koliko da je san glup i naivan) je prazan čovek, kanta.
svarog svarog 14:29 25.04.2017

Re: Desno - levo

Mene uzasno nervira to prevliko koriscenje reci fasizam. Ovo izjednacavanje je isto to. Smanjuje se tezina reci fasizam. Sve je danas fasizam, u picku materinu. Sve. Gruba rec - fasista.


A u stvari toliko fašističke ideologije je danas u liberalnim socijaldemokratskim društvima. Svi koji furaju nacionalno jedinstvo, jake državne firme, ekonomski patriotizam, državu koja vlada ekononomijom, političare koji kontrolišu tajkune, beskompromisno iskorenjivanje mafije, nacionalnu državno finansiranu kulturu... Sve ovo su veoma primamljive stvari zar ne, posebno kod nas?
Ono što svima smeta kod fašizma je u stvari posledica diktature i ksenofobije. Fašistički diktatori su radili isto što i svi drugi diktatori. Smeta ti opozicija, ti ih pobiješ, pohapsiš, proteraš. Smetaju ti mediji ti ih pozatvaraš, cenzurišeš, smeta ti neka grupa stanovništva recimo druga nacija ili seljaci, ti ih kinjiš, hapsiš, otimaš i ubijaš.
Sad od konkretnog diktatora zavisi intenzitet tog delovanja, a ne od njegove ideologije.


Mnogo bih voleo da vidim neku hipotetičku diskusiju u slučaju da su recimo 30ih u Nemačkoj pobedili komunisti, a u Rusiji beli. Kako bi sva ova priča izgledala
Ja mislim da bi i Nemačka pod vlašću Komunističke Partije takođe krenula u osvajanja kao i pod Nacional socijalističkom radničkom partijom i suprotstavila bi joj se carska Rusija, a mi ovde danas većinom bi branili privatno vlasništvo
princi princi 14:45 25.04.2017

Re: Desno - levo

Sad od konkretnog diktatora zavisi intenzitet tog delovanja, a ne od njegove ideologije.

A nekad zavisi i samo od inspiracije. Pol Potu je trebalo samo 4 godine da pobije četvrtinu Kambodžanaca.
Atomski mrav Atomski mrav 14:56 25.04.2017

Re: Desno - levo

stim što ga ja sanjamm u srbiji a on ga je ostvario u ameriki.

Treba ostvarivati svoje snove, inače će ti neko drugi plaćati da ostvariš njegove.

Ne znam ko je ovo izjavio, ali sviđa mi se.
narcis narcis 17:19 25.04.2017

Re: Desno - levo

princi
a prozivljam ga zato što jedino ja i on verujemo u amerigu i ameičanski san, stim što ga ja sanjamm u srbiji a on ga je ostvario u ameriki. samo smo ja i on protiv osovine zla koja oće da uništi dragu nam amerigu.

Drakče, i ja mislim da su iluzije mnogo lepa i korisna stvar. Čovek bez iluzija je čovek bez sna, čovek bez sna (ma koliko da je san glup i naivan) je prazan čovek, kanta.

ebemliga kako se uvek fatate za dekoraciju a nikad za srž.
sva ta priča o ameriki i meni i šabanu jesamo aluzija na onu zajebanciju koju su ovdašnji nacisrbi upražnjavali na srkiju zbog njegove odanosti novoj domovini, to da ti ne prpričavam i meni kojijekao samoubica uletao da spašava srkija svojim izjavama da je amerika najslobodnjija zemlja, što i dalje tvrdim.
a ja oamerii nikakav san u kome bi sebe video tamo nit sam imao nit imam nit ću da imam, prestarelo se za snove.
ali kad je ameriga tolko loša, ko što tvrdiš, što onda horde latinosam, indiosa , čajničića , germana i inih opsedaju tu kulu odbjelokosti? zakaj?
i kakva je to sloboda kad je tamo jebeni šaban uspeo i da se oženi i napravi svoju firmu i čak da ide na proteste a da mu ne dođe nikakav žandar da mu jebe kevu, već da on kuka što nije mogo da se pošteno isfajta sa nijednog džandara na protestu a onolko iskustvo steko u sukobima sa našim vekovnim slobodarskim žandarima.
mislim i ti ga zastranjuješ o četnik u denajlingu.
apostata apostata 20:12 25.04.2017

Re: Desno - levo

predatortz

Zamisli, nisu se priklonili ideji o mogućoj sovjetizaciji Poljske, nego su gledali da u tom opštem rasulu što dalje oteraju one koji bi da to sprovode u delo. Među ostallim i humaniste tipa Staljina.

A znaći to se može tako?
E ebga izvini nisam znao da je to tako lako shvatljivo i da se može tako lako opravdati.

A dobro ovaj reci mi nema veze što su to kako ti kažeš "opšto rasulo" pokušali iskoristiti zajedno sa još 13 država?
Znam, znam viteški sigurno nije, ali s obzirom da su na drugoj strani bile komunjare vjerovatno se to može zanemariti.

I nema veze ni to što je na tim teritorijama ('39.) živjelo oko 13 mil. stanovnika - 7 miliona Ukrajinaca i 3 miliona Bjelorusa, 1,3 miliona Poljaka, 1,2 miliona Jevreja, te oko 400 hiljada ostalih ... i to poslije skoro dvije decenije kolonizacije i polonizacije.
Po poljskim procjenama na tom području 1921. Poljaka je bilo tek negdje oko 6%.

Jeste, jeste malo je, fakat je malo, ALI pošto je u pitanju sveto djelo - odbrana od "moguće sovjetizacije" onda je i to oprostivo.

Kao što je oprostiva i polonizacija, a evo šta o njoj 1924. piše u svojoj rezoluciji antisovjetski Kongres Ukrajinaca u Kanadi (znači samo tri godine nakon poljske okupacije), elem oni kažu da je poljska vlast samo u Galiciji zatvorila 682 narodne škole, 12 učiteljskih škola i 7 privatnih gimnazija.
A u Voljni i Polesju, gdje je živjelo 8% Poljaka, od 2694 narodne škole, samo je 400 ukrajinskih, a i one su pretvorene u instrument žestoke polonizacije.

Slično je u Bjelorusiji, npr. pred rat u Grodnu nije bilo ni jedne škole na bjeloruskom jeziku, a profesor na katedri politologije lokalnog univerziteta Viktor Vatilj u jednom razgovoru mi je rekao kako je '36. na svim poljskim univerzitetima studiralo manje od 200 bjeloruskih studenata.

No i na sve to vjerovatno se može zažmiriti, pošto na drugom tasu vage je bila gadna stvar - "moguća sovjetizacija".
Je li to ona neslovenska, katolička država, koja je od 1500 i neke bila u tesnom savezu i uniji sa Poljskom, pa je posle sporazuma Hitlera i Staljina pripala SSSR-u?

Pa znači i to se može, mislim na to ako je bio tjesni savez i unija .., sunce ti ebem pa ja sam stvarno van svih tokova.

A dobro nešto kontam pa jel' to onda vrijedi i za SSSR, jer Litva je više od 120 g. bila u najtješnjoj vezi, odnosnu sastavu Ruske imperije?
A joj da, izvini svega ti, zaboravih da za komunjare to ne vrijedi.

I Litva nije pripala ni po kakvom "sporazumu Hitlera i Staljina" SSSR-u, nego je po Tajnom dopunskom protokolu ... bila u njegovoj sferi interesa. A usput da te obavjestim, pošto je očito da taj dokument nisi čitao, u sferi interesa nije bila cijela ni današnja Litva, a ni nekadašnja LSSR - Viljnuska oblast bio je u sferi interesa Njemačke.
A što se Poljske tiče, Prusi i Rusi su je više puta združeno napadali. Tako da je logično da Poljaci uzvrate kad im se za to ukaže prilika. Zemlja koja nije postojala 123 godine, nakon sloma ustanka Tadejuša Košćuška, imala je prirodnu želju da se malo i osveti.


A onomad kada je podjeljena, da nije slučajno možda bilo neke želje kod Rusa da se malo osvete?
Jer prije je bilo neko Смутное время, pa neki Sigismund i neki Vladislav i neka kolonizacija i polonizacija i pokatoličavanje i svašta nešto.
Men' se čini (moguće je da griješim) da nije nelogično pretpostaviti da su i Rusi htjeli malo da "uzvrate" i da se malo osvete.
Tako da te fore po kojim su Poljaci uzeli teritorije od "druge slovenske zemlje", zemlje koja ih je držala pod okupacijom, nisu umesne.

O.K. - ovo povlačim.
tyson tyson 20:32 25.04.2017

Re: Desno - levo

Ah, vi Evropljani...
Nego - koja to Evropa sem Poljaka i Hrvata, izjednačava nacizam sa bilo čime?

Khm, khm...

European Parliament resolution of 2 April 2009 on European conscience and totalitarianism

freehand freehand 20:38 25.04.2017

Re: Desno - levo

tyson
Ah, vi Evropljani...
Nego - koja to Evropa sem Poljaka i Hrvata, izjednačava nacizam sa bilo čime?

Khm, khm...

European Parliament resolution of 2 April 2009 on European conscience and totalitarianism


Strašno je to koliko ima Poljaka, Hrvata i nacista u tom parlamentu.
tyson tyson 20:45 25.04.2017

Re: Desno - levo

Uzeli su deo Češke negde u Tatrama, o istom trošku sa nemačkom okupacijom iste. Koliko znam, ni do danas to nisu vratili.

Tešin/Ćešin.

Tjah, uzeli 1939. ono što je nima uzeto 1920. godine...

I "vraćeno" je Čehoslovačkoj posle rata.


alselone alselone 21:08 25.04.2017

Re: Desno - levo

Litva

Koja je ovo drzava?
predatortz predatortz 21:13 25.04.2017

Re: Desno - levo

alselone
Litva

Koja je ovo drzava?

Ma, Litvanija.

Izvini, kuckam sa telefona pa slučajno pritisnuh "Obavesti moderatora".
alselone alselone 22:25 25.04.2017

Re: Desno - levo

predatortz
alselone
Litva

Koja je ovo drzava?

Ma, Litvanija.

Izvini, kuckam sa telefona pa slučajno pritisnuh "Obavesti moderatora".


Cudno mi za nekog koga cenim kao istoricara...
apostata apostata 22:41 25.04.2017

Re: Desno - levo

alselone
predatortz
alselone
Litva

Koja je ovo drzava?

Ma, Litvanija.

Izvini, kuckam sa telefona pa slučajno pritisnuh "Obavesti moderatora".


Cudno mi za nekog koga cenim kao istoricara...

Alse to je ba pod uticajem ruskog. Imam problema sa tim podosta. Često stanem i kontam jel' ovo ruski ili srpski?
Ode mi brate vrijeme na te gluposti, al' ebga šta da radim. Isto tako nedavno sam baš ovde rekao Latvija (Rusi tako govore) i mislim da me baš tajson ispravio da se na srp. kaže Letonija.
freehand freehand 22:44 25.04.2017

Re: Desno - levo

Alse to je ba pod uticajem ruskog. Imam problema sa tim podosta. Često stanem i kontam jel' ovo ruski ili srpski?
Ode mi brate vrijeme na te gluposti, al' ebga šta da radim. Isto tako nedavno sam baš ovde rekao Latvija (Rusi tako govore) i mislim da me baš tajson ispravio da se na srp. kaže Letonija.

Dobro da na poljski ne zanosiš kao plemeniti Evropljani. Xexe
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 05:30 26.04.2017

Re: Desno - levo

emsiemsi

Шта је то идеација ?
Молим појашњење !
Нормално, ако може сажето и језгровито, односно, што би Принци рекао - сведено.


Ideacija = proces formiranja ideje ili sama ideja.
To ti je "svedeno" i "razvucheno" u isto vreme.

Videh Apostata se malo muchi sa objashnjenjem - pa rekoh da pomognem.
apostata apostata 08:36 26.04.2017

Re: Desno - levo

cane.srbljanovic
emsiemsi

Шта је то идеација ?
Молим појашњење !
Нормално, ако може сажето и језгровито, односно, што би Принци рекао - сведено.


Ideacija = proces formiranja ideje ili sama ideja.
To ti je "svedeno" i "razvucheno" u isto vreme.

Videh Apostata se malo muchi sa objashnjenjem - pa rekoh da pomognem.

Ebem ga ja taj izraz koristim praktički od kako sam ga čuo prvi put, a tome ima nešto oko 35 godina.
Koristim ili njega ili parusiju (u platonovskom smislu).
apostata apostata 08:38 26.04.2017

Re: Desno - levo

freehand
Alse to je ba pod uticajem ruskog. Imam problema sa tim podosta. Često stanem i kontam jel' ovo ruski ili srpski?
Ode mi brate vrijeme na te gluposti, al' ebga šta da radim. Isto tako nedavno sam baš ovde rekao Latvija (Rusi tako govore) i mislim da me baš tajson ispravio da se na srp. kaže Letonija.

Dobro da na poljski ne zanosiš kao plemeniti Evropljani. Xexe

Ma dobro bi bilo znati poljski - veliki je to evropski narod.
Mogu ja ponešto pročitati, ali kad mi oni pričaju, e tada praktički ne razumijem ništa.

riply riply 08:47 26.04.2017

Re: Desno - levo

A da bi se u toj tvojoj (i šabanovoj, ko god da ti je taj šaban) Amerigi kretao potrebna su ti kola, neko prevozno sredstvo.


Može da trči, kao Forest Gump
sevarlica sevarlica 14:51 26.04.2017

Re: Desno - levo

Ali s obzirom sta su nam doneli pojedinacno, da nas je fasizam trebio kao vaske a komunizam nas oslobodio


Iako mislim da ova tema o političkom kompasu nema smisla ako se posmatra sa stanovišta onoga ko je sprovodio ideju(politiku), i tu se slažem sa Free-em (bar sam ga ja tako razumeo), već da je teorija tih političkih ideja ono što je tema.

To da nas je fašisam trebio kao vaške a komunizam oslobodio je izjava na nivou razmišljanja Titovog pionira.
Čak i da ne gledamo socijalni efekat nakon rata, već samo period od 1941-46te, komunisti su ubili ili svojim delovanjem oterali u smrt više ljudi nego fašizam
freehand freehand 15:08 26.04.2017

Re: Desno - levo

Čak i da ne gledamo socijalni efekat nakon rata, već samo period od 1941-46te, komunisti su ubili ili svojim delovanjem oterali u smrt više ljudi nego fašizam

Ovo je jako. Ne zna se gde su se komunisti više istakli, dal na području Bosne, Hrvatske, a i Srbija ne može da sračuna dal su veći pomor napravili nemački, bugarski ili srpski komunisti. Imaju Jevreji neku računicu, al ona valjda nije baš pouzdana.
Sličan su efekat komunisti napravili i u Španiji, ne znam kako su im Španci to ikad oprostili.
alselone alselone 15:09 26.04.2017

Re: Desno - levo

To da nas je fašisam trebio kao vaške a komunizam oslobodio je izjava na nivou razmišljanja Titovog pionira.
Čak i da ne gledamo socijalni efekat nakon rata, već samo period od 1941-46te, komunisti su ubili ili svojim delovanjem oterali u smrt više ljudi nego fašizam


Nas pionire su makar naucili kako se pisu redni brojevi.
sevarlica sevarlica 15:13 26.04.2017

Re: Desno - levo

Nisam mislio pezorativno, nego si se ti par puta tako deklarisao. Izvini ako sam pogresio. Mislio sam na staru ideologiju a ne onu mutaciju iz devedesetih.


Ne postoji ni stara ni nova "ideologija" četništva. Četništvo je samo i isključivo vezano za način organizovanja komitskih odreda.
Sve što je proisteklo kasnije iz toga i što se povezuje sa četništvom je glupost.
sevarlica sevarlica 15:25 26.04.2017

Re: Desno - levo

alselone
To da nas je fašisam trebio kao vaške a komunizam oslobodio je izjava na nivou razmišljanja Titovog pionira.
Čak i da ne gledamo socijalni efekat nakon rata, već samo period od 1941-46te, komunisti su ubili ili svojim delovanjem oterali u smrt više ljudi nego fašizam


Nas pionire su makar naucili kako se pisu redni brojevi.


Nisam pazio na formu, izvinjavam se, što činjenicu ne čini ništa manje istinitom
sevarlica sevarlica 15:31 26.04.2017

Re: Desno - levo

Ovo je jako. Ne zna se gde su se komunisti više istakli, dal na području Bosne, Hrvatske, a i Srbija ne može da sračuna dal su veći pomor napravili nemački, bugarski ili srpski komunisti.


Nisam se ogradio, pričam samo za Srbiju.
Možda sam pristrasan jer su u mom mestu Nemci streljali troje i logorovali stitinak, a partizani streljali 681 u tri dana.

Ne kažem da sam u pravu, ali mi prizvuk toga da su me komunisti "oslobodili" nekako užasan. Možda ako se misli na Ruse, kojima je naše oslobođenje bilo usputna stanica da ne kažem nužno zlo.
freehand freehand 15:44 26.04.2017

Re: Desno - levo

sevarlica
Ovo je jako. Ne zna se gde su se komunisti više istakli, dal na području Bosne, Hrvatske, a i Srbija ne može da sračuna dal su veći pomor napravili nemački, bugarski ili srpski komunisti.


Nisam se ogradio, pričam samo za Srbiju.
Možda sam pristrasan jer su u mom mestu Nemci streljali troje i logorovali stitinak, a partizani streljali 681 u tri dana.

Ne kažem da sam u pravu, ali mi prizvuk toga da su me komunisti "oslobodili" nekako užasan. Možda ako se misli na Ruse, kojima je naše oslobođenje bilo usputna stanica da ne kažem nužno zlo.

Možda zato što u mestu nije bilo Jevreja, Cigana, komunista i uopšte ljudi nesklonih novoj vlasti dočekanoj jednom domaćom za oslobodioce?
U mom mestu su partizani bili oslobodioci, jer je Nemce zapamtilo kao dosta neprijatne goste, a bogami i domaćine. Ne znam šta bi ti u Kragujevcu i Kraljevu rekli, dok u Istočnoj Srbiji, na primer, i Bugare pamte kao dosta nezgodne. Ok, svoje mesto svoja istina, nego to možda ipak nije baš izbalansiran pristup, čak i ako se nisi ogradio.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 04:33 27.04.2017

Re: Desno - levo

apostata
cane.srbljanovic
emsiemsi

Шта је то идеација ?
Молим појашњење !
Нормално, ако може сажето и језгровито, односно, што би Принци рекао - сведено.


Ideacija = proces formiranja ideje ili sama ideja.
To ti je "svedeno" i "razvucheno" u isto vreme.

Videh Apostata se malo muchi sa objashnjenjem - pa rekoh da pomognem.

Ebem ga ja taj izraz koristim praktički od kako sam ga čuo prvi put, a tome ima nešto oko 35 godina.
Koristim ili njega ili parusiju (u platonovskom smislu).


Ma nema problema - samo sam hteo da Emsi dobije tachan odgovor. Chovek koji ne zna i iskreno pita to zasluzuje. Right?
emsiemsi emsiemsi 05:12 27.04.2017

Re: Desno - levo

cane.srbljanovic
apostata
cane.srbljanovic
emsiemsi

Шта је то идеација ?
Молим појашњење !
Нормално, ако може сажето и језгровито, односно, што би Принци рекао - сведено.


Ideacija = proces formiranja ideje ili sama ideja.
To ti je "svedeno" i "razvucheno" u isto vreme.

Videh Apostata se malo muchi sa objashnjenjem - pa rekoh da pomognem.

Ebem ga ja taj izraz koristim praktički od kako sam ga čuo prvi put, a tome ima nešto oko 35 godina.
Koristim ili njega ili parusiju (u platonovskom smislu).


Ma nema problema - samo sam hteo da Emsi dobije tachan odgovor. Chovek koji ne zna i iskreno pita to zasluzuje. Right?

Рајт !
Нормално !
Захваљујем !
sevarlica sevarlica 07:06 27.04.2017

Re: Desno - levo

freehand
sevarlica
Ovo je jako. Ne zna se gde su se komunisti više istakli, dal na području Bosne, Hrvatske, a i Srbija ne može da sračuna dal su veći pomor napravili nemački, bugarski ili srpski komunisti.


Nisam se ogradio, pričam samo za Srbiju.
Možda sam pristrasan jer su u mom mestu Nemci streljali troje i logorovali stitinak, a partizani streljali 681 u tri dana.

Ne kažem da sam u pravu, ali mi prizvuk toga da su me komunisti "oslobodili" nekako užasan. Možda ako se misli na Ruse, kojima je naše oslobođenje bilo usputna stanica da ne kažem nužno zlo.

Možda zato što u mestu nije bilo Jevreja, Cigana, komunista i uopšte ljudi nesklonih novoj vlasti dočekanoj jednom domaćom za oslobodioce?
U mom mestu su partizani bili oslobodioci, jer je Nemce zapamtilo kao dosta neprijatne goste, a bogami i domaćine. Ne znam šta bi ti u Kragujevcu i Kraljevu rekli, dok u Istočnoj Srbiji, na primer, i Bugare pamte kao dosta nezgodne. Ok, svoje mesto svoja istina, nego to možda ipak nije baš izbalansiran pristup, čak i ako se nisi ogradio.


Bugari, Mađari, Hrvati (u tom periodu) nisu ubijali zbog Naci ideologije, ona im je bila izgovor. Mislim da to nema veze sa uređenjem. U nekom organizacionom smislu, jedino je Nemačka bila Nacistička zemlja, ostale su se uz nju lepile za korist.
E sad gledaj, za Kragujevac. Moj čukundeda je bio među streljanima u Žirovnici (i tih 500 je računato u žrtve u Kragujevcu).Taman ga pustili iz Banjice par meseci ranije (bio komitski major iz prvog rata).
Moje pitanje je rosto, da li bi streljali da mi nismo imali barabe koje napadnu konvoj da bi ukrali hranu, pritom ubiju 5 Nemačkih vojnika, a znaš da će sutra 500 ljudi da izgubi glavu.
freehand freehand 07:18 27.04.2017

Re: Desno - levo

sevarlica
freehand
sevarlica
Ovo je jako. Ne zna se gde su se komunisti više istakli, dal na području Bosne, Hrvatske, a i Srbija ne može da sračuna dal su veći pomor napravili nemački, bugarski ili srpski komunisti.


Nisam se ogradio, pričam samo za Srbiju.
Možda sam pristrasan jer su u mom mestu Nemci streljali troje i logorovali stitinak, a partizani streljali 681 u tri dana.

Ne kažem da sam u pravu, ali mi prizvuk toga da su me komunisti "oslobodili" nekako užasan. Možda ako se misli na Ruse, kojima je naše oslobođenje bilo usputna stanica da ne kažem nužno zlo.

Možda zato što u mestu nije bilo Jevreja, Cigana, komunista i uopšte ljudi nesklonih novoj vlasti dočekanoj jednom domaćom za oslobodioce?
U mom mestu su partizani bili oslobodioci, jer je Nemce zapamtilo kao dosta neprijatne goste, a bogami i domaćine. Ne znam šta bi ti u Kragujevcu i Kraljevu rekli, dok u Istočnoj Srbiji, na primer, i Bugare pamte kao dosta nezgodne. Ok, svoje mesto svoja istina, nego to možda ipak nije baš izbalansiran pristup, čak i ako se nisi ogradio.


Bugari, Mađari, Hrvati (u tom periodu) nisu ubijali zbog Naci ideologije, ona im je bila izgovor. Mislim da to nema veze sa uređenjem. U nekom organizacionom smislu, jedino je Nemačka bila Nacistička zemlja, ostale su se uz nju lepile za korist.
E sad gledaj, za Kragujevac. Moj čukundeda je bio među streljanima u Žirovnici (i tih 500 je računato u žrtve u Kragujevcu).Taman ga pustili iz Banjice par meseci ranije (bio komitski major iz prvog rata).
Moje pitanje je rosto, da li bi streljali da mi nismo imali barabe koje napadnu konvoj da bi ukrali hranu, pritom ubiju 5 Nemačkih vojnika, a znaš da će sutra 500 ljudi da izgubi glavu.

Ova prokvislinška proseravanja od ranog jutra znaju da upropaste čitav dan.
tyson tyson 20:24 27.04.2017

Re: Sajber buntovnici i komesari

Ova prokvislinška proseravanja od ranog jutra znaju da upropaste čitav dan.

Lasno je biti hrabar 75 godina kasnije, za tastaturom.


freehand freehand 20:48 27.04.2017

Re: Sajber buntovnici i komesari

tyson
Ova prokvislinška proseravanja od ranog jutra znaju da upropaste čitav dan.

Lasno je biti hrabar 75 godina kasnije, za tastaturom.



Jel to meni? I ako jeste - šta si hteo da kažeš?
nask nask 12:40 24.04.2017

B&W

Eh, kako je to jednostavan civilizacijski model, levo nasuprot desno, i/ili obrnuto.

Koliko god nam je težnja za pojednostavljenjem poimanja svog okruženja evolucijski nametnuta, toliko se treba čuvati te crno/bele (levo-desno, jing/jang, muško/žensko ...) slike u kojoj se pomenuti dualizam prebrzo svede na dobro/loše..

jinks jinks 12:43 24.04.2017

Re: B&W

toliko se treba čuvati te crno/bele (levo-desno, jing/jang, muško/žensko ...) slike u kojoj se pomenuti dualizam prebrzo svede na dobro/loše..

To i jeste, izgleda, jedna od poruka priče, da tek kada se pomešaju crna i bela, negde u njihovom međusobnom preseku i nastaju nijanse sive.

Ili plava i crvena (pa još plus pride i zelena, čije tumačenje u kontekstu priče doduše još uvek i nije dato :).
aureus aureus 12:51 24.04.2017

Re: B&W

jinks

Ili plava i crvena (pa još plus pride i zelena, čije tumačenje u kontekstu priče doduše još uvek nije dato :).

Из неког филма:
"Билијар је расистичка игра. Одвија се на зеленој површини (планета) по којој бијела кугла удара све остале, а партија се завршава кад бијела кугла сабије црну у рупу."
nsarski nsarski 18:09 24.04.2017

Re: B&W

nask
Eh, kako je to jednostavan civilizacijski model, levo nasuprot desno, i/ili obrnuto.

Koliko god nam je težnja za pojednostavljenjem poimanja svog okruženja evolucijski nametnuta, toliko se treba čuvati te crno/bele (levo-desno, jing/jang, muško/žensko ...) slike u kojoj se pomenuti dualizam prebrzo svede na dobro/loše..


Tih širokih dihotomija - svi ljudi su dobri ili loši, stvari su crne ili bele, duša je apolonijska ili dionizijska, carstva su zemaljska ili nebeska, politike su leve ili desne, naš mentalni skript (engram) je ili tragičan ili komičan, ljudi su kučkari ili mačkari, a prema poslednjim glasinama sve bebe se rode ili kao dečaci ili kao devojčice - imaš koliko hoćeš. Takva objašnjenja su ekstremno simplifikovane teorije sveta koje su samo ograničeno korisne kao metafore, ali uvek, uvek treba biti svestan da su u pitanju metafore.
Na osnovu onog dijagrama gore, koji je prostorna metafora levo/desno, da li ima smisla onda reći da su liberali bliže Staljinu, a konzervativcu bliže Hitleru po svojim političkim ubeđenjima? Ovo je, naravno besmislica, a besmislice se dobiju kada se metafora eksploatiše do samog gorkog kraja. (Ovde Hitlera i Staljina navodim metaforički, kako se oni shvataju u popularnom poimanju).

Buuu!
nask nask 19:38 24.04.2017

Re: B&W

Pa jel će neko da komentariše sliku?

Jeli leva ili desna bolja?

Crna ili bela?

Mislim na Vespe naravno.
emsiemsi emsiemsi 19:40 24.04.2017

Re: B&W

nask
Pa jel će neko da komentariše sliku?

Jeli leva ili desna bolja?

Crna ili bela?

Mislim na Vespe naravno.

Да !
nsarski nsarski 20:05 24.04.2017

Re: B&W

nask
Pa jel će neko da komentariše sliku?

Jeli leva ili desna bolja?

Crna ili bela?

Mislim na Vespe naravno.


Meni se najviše svidja ova. Crna ženska na beloj vespi.

narcis narcis 20:35 24.04.2017

Re: B&W

nsarski
nask
Pa jel će neko da komentariše sliku?

Jeli leva ili desna bolja?

Crna ili bela?

Mislim na Vespe naravno.


Meni se najviše svidja ova. Crna ženska na beloj vespi.


ja, vespe, nevolin.
predatortz predatortz 20:41 24.04.2017

Re: B&W


Meni se najviše svidja ova. Crna ženska na beloj vespi.


Skoro savršena!

Samo, da je plavuša...
nask nask 21:10 24.04.2017

Re: B&W

Te konceptualne drugarice sam uslikao 2010 na Rembrantplein-u u Amsterdamu. Bile su tada svecki poznate u gradu zbog svoje vidi-nas-ideologije. Sad se ja pitam jeli to levo ili desno skretanje, mislim ideološki.
urbana_gerila urbana_gerila 21:57 24.04.2017

Re: B&W


nsarski
Crna ženska na beloj vespi.



ju, vidistvarno brineta.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 03:45 25.04.2017

Re: B&W

jinks

Ili plava i crvena (pa još plus pride i zelena, čije tumačenje u kontekstu priče doduše još uvek i nije dato :).


Вамос зелени!

Еј другар, пази ови што нису у Фридом међи што се нашли испогађани!
nsarski nsarski 07:53 26.04.2017

Re: B&W

Te konceptualne drugarice sam uslikao 2010 na Rembrantplein-u u Amsterdamu.


Pa, jel si ti to samo slikao ili si i startovao? Makar na kurblu?
princi princi 12:52 24.04.2017

Čitam zanimljivu knjigu

Arthura Hermanna o Platonu i Aristotelu i njihovom uticaju na formiranje zapadne civilizacije. I skoro sve političke sukobe, pa i poglede na svet možeš svesti na razlike u platonovskom (idealizovane forme, idealizovani sistemi, ideja velike, savršene EU, Nemačke, socijalističke Skandinavije, USA, Sovjetskog Saveza, libertarijanske Shangri-la, šta god, puritanski, hajekovski, marksistički, fašistički, građanistički) i aristotelovskom (pragmatično, socijaldemokratski, kicking the can, kejnzijanski) pogledu na svet.
jinks jinks 12:58 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Blog sam napisao na osnovu ideja iz jednog članka, tamo upravo i piše kako se "levi" pristup svetu može opisati i kao Platonistički.

Baš sam gledao da li će u radu ponuditi i nekog kao simbol "desnog" pogleda na svet, ali nisu. Ostali su na pojmu "arhetip" kao simbolu za "desno".

Ako nekoga zanima rad je: Kuzminski, Adrian. "Archetypes and Paradigms: History, Politics, and Persons."
princi princi 13:11 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Blog sam napisao na osnovu ideje iz jednog članka, tamo upravo i piše kako se "levi" pristup svetu može opisati i kao Platonistički.

Što samo levi? Pa i nacionalisti i građanisti i libertarijanci i fašisti imaju te neke svoje idealizovane forme čoveka, društva, kako to sve "treba da izgleda", šta je pristojno, šta ne. Meni se nekad čini da su to kao dva homo sapiensa u jednom, kao da se genetski razlikujemo.
jinks jinks 13:18 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Mislim da im je Platon bitan ne zbog ideala već zbog ideja. A u centru ideja se, po autorima, ne nalazi arhetipovi ili ideali, već upravo suprotno - univerzalni principi i zakonomernosti funkcionisanja, koji prevazilaze svaki individualni slučaj ili primer.

Mislim, čak i kada ti principi i zakonomernosti nisu poznati (a nikad i nisu do kraja) postoji ideja o njihovom postojanju, koja valjda i navodi ljude da ih dalje istražuju.
princi princi 13:25 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

A u centru ideja se, po autorima, ne nalazi arhetipovi ili ideali, već upravo suprotno - univerzalni principi i zakonomernosti funkcionisanja, koji prevazilaze svaki individualni slučaj ili primer.

Pa, pazi, svaka od ideologija se bazira na nekoj pseudonauci i za sebe tvrdi da je našla ključ sveta: komunisti se kunu u Marksa, istoricizam i dijalektički materijalizam, libertarijanci se kunu u koncept free will i slobodnih tržišta, fašisti i nacisti u njihovo tumačenje evolucije i eugeničke teorije... znači, potpuno nezavisno od predznaka levi, desni, imaš tu tendenciju postuliranja "savršenih formi", savršenog pojedinca, savršenog društva, ka kome se teži. Stvaran svet mu tu dođe samo kao smetnja neka, :).
jinks jinks 13:31 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Da, zato je u blogu i rečeno da bi ovu podela na "levi" i "desni" pristup i trebalo delom posmatrati mimo političkih podela na levicu i desnicu.

Tu se više radi o dva pristupa na nekom, ne znam, pojmovnom nivou. Da li ćete pojave tumačiti poredeći ih sa nekim idealizovanim ili antiidealizovanim arhetipovima, ili ćete iznalaziti neke logične principe i zakonomernosti koje tu pojavu uklapaju u mrežu drugih, njoj sličnih ili različitih.

Tako da je logično :) da svaki primer iz politike u sebi može da objedini, u određenoj srazmeri i "desni" ili "levi" princip. Sad, možda je razlika između političke levice i desnice delom i u tome na koju stranu ide ta srazmera ... ili, da li je polazni ili krajnji argument arhetip ili (kako kažu autori pomenutog članka) paradigma ... ili šta još sve ne već.
docsumann docsumann 13:37 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

svoditi lijevi i desni svjetonadzor na Platona i Aristotela mi je nekako isuviše Platonistički
princi princi 13:45 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Da li ćete pojave tumačiti poredeći ih sa nekim idealizovanim ili antiidealizovanim arhetipovima, ili ćete iznalaziti neke logične principe i zakonomernosti koje tu pojavu uklapaju u mrežu drugih, njoj sličnih ili različitih.

Da. Tj da li će se poći od idealizovane forme ili od stvarnosti, pa onda klasifikovati. Kao što je poznato, Aristotel je bio veliki klasifikator živog sveta, prvi je došao na ideju evolucije. Po meni, to je ključna razlika: platonisti na stvarnost i realan svet gledaju kao nuisance, smetnju, napast, nepriliku, dok aristotelijanci polaze od nje kao datosti.
jinks jinks 13:46 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Inače ima fenomenalna priča o nastanku i razvoju škola, počev od Pitagore (koji je plaćao đacima za vreme koje su provodili na nastavi) pa sve do Aristotelove Akademije.

Naime, Aristotel je bio jedan od prvih koji je počeo da naplaćuje školarinu, i bio poznat, pored vrhunskih dostignuća, i po besprizornim đacima iz bogatijih porodica, koji su jednako kao i drugi završavali školovanje kao "Aristotelovi akademci".

Sad, Aristotelu se pripisuje i izreka (moguće i nepravedno), koja izgleda da, što se kaže, uprkos svemu rezonuje kroz vekove:

"Od svih đaka najviše se obradujem bogatim, lenjim, glupim, i ambicioznim. A od ovih drugih - uvek mi pripadne muka."
princi princi 13:47 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Ovi prvi na ove druge gledaju kao na revizioniste, pragmatiste, :), dok ovi drugi na prve gledaju kao na dogmate.
docsumann docsumann 13:51 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Aristotel je bio veliki klasifikator živog sveta, prvi je došao na ideju evolucije


zar to nije bio Empedoklo, sa onim svojim učenjem o slobodnim spajanjima djelova organizama u svim mogućim kombinacijama, od koje su neke smislene opstajale, a one groteskne propadale.
princi princi 14:00 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

docsumann
Aristotel je bio veliki klasifikator živog sveta, prvi je došao na ideju evolucije


zar to nije bio Empedoklo, sa onim svojim učenjem o slobodnim spajanjima djelova organizama u svim mogućim kombinacijama, od koje su neke smislene opstajale, a one groteskne propadale.

Ne znam o Empedokleovim učenjima i na čemu su bila bazirana, ali Aristotel je prvi izvršio klasifikaciju živog i neživog sveta i poređao ih od neživog sveta, nižih biljaka i sunđera, razvijenih biljaka, zoofita, insekata, u šta sve ne. On je prvi kitove i delfine klasifikovao kao sisare. Znači, nije to bilo ono prst na čelo, pušim travu, razmišljam o svetu, pa javilo mi se, nego vivisekcije, laboratorija, tvrd rad. Radio čak i prva embriološka proučavanja pileta, tj kokošaka.
princi princi 14:01 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Ali, možda je Empedokle sve to već bio odradio, pa ovaj imao bolji marketing, kao oni na Cambridgeu.
docsumann docsumann 15:43 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

princi
Ali, možda je Empedokle sve to već bio odradio, pa ovaj imao bolji marketing, kao oni na Cambridgeu.


jest Aristotel bio najveći sistematičar al' je uzgred imao i najveće kikseve u sveopštoj istoriji moderne misli, pa je tako rekao da je dovoljno promišljati o stvarima i jasno će vam se ukazati da teže stvari padaju brže od lakih.

poslije skoro 2 milenijuma Galilej je počeo pomalo i da eksperimentiše i uvido je da stvari baš i nje stoje (ne padaju) tako.

da ne pričamo da je Aristotel tvrdio da je žena tek nesavršen čovjek...al' ta diskusija je na jednom susjednom blogu

Empedoklo je prvi uosmislio sam mehanizam evolucije viđen kao proces pokušaja i nuspjeha/uspjeha.

jest da je ta njegova fantazmagorija bila malo spooky (predviđala je, između ostalog, i nastajanje uha sa tri noge i drugih himera koje su bile osuđene na propast (kako će se uho hraniti i razmnožavati??)) ali je sam proincip bio revolucionalan intelektualni promišljaj u to vrijeme.
princi princi 16:06 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

jest Aristotel bio najveći sistematičar al' je uzgred imao i najveće kikseve u sveopštoj istoriji moderne misli, pa je tako rekao da je dovoljno promišljati o stvarima i jasno će vam se ukazati da teže stvari padaju brže od lakih.


Ako si pažljiv videćeš da je Aristotel bio pravi ultimativni naučnik: teorije i postoje zato da se proveravaju i opovrgavaju. Nije njegova krivica što su njegove osnovne ideje bile zatomljavane i što ih je od zaborava sačuvao veliki Ibn Rušd (još jedan značajan čovek koji je takođe tvrdio da svet nije formiran u jednom trenutku, već da je nastao evolucijom i da se još uvek menja). Kažu da je dosta te sholastičke filozofije koja je nastala tokom 13. veka na Pariskom univerzitetu bila usmerena na opovrgavanje Averoesovih doktrina, ali njegove ideje su na kraju ipak preživele, a ovih sholastičara se niko ne seća.

Što se ovog drugog tiče, jeste, verovatno je imao i robove, ali jbg, ne pričamo o Isusu nego Aristotelu.
princi princi 16:42 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Mislim, Aristotel je za svoju ideju evolucije imao eksperimentalne dokaze, nije lupetao, ili špekulisao. Pored logike, verovatno najvažniji doprinos istoriji svetske misli. Ovo za otpor vazduha, i trenje, to je, bre, sekundarna stvar, za inženjere, da ne kažem majstore.
docsumann docsumann 18:45 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

nije problem kod Aritotela bio nepoznavanje uticaja otpora vazduha, slaganja sila i sl. inžinjeskih aspekata, već upravo to što je decidno nijekao potrebu ekperimentalne provjere teorijskih tvrdnji.

ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako...
što se vizionarstva glede naučne misli u antičkom svijetu tiče neprikosnoven je Demokrit (ok, i ostali atomisti).
po vitalnosti, dugovječnosti i obimu intelektualne zaostavštine, i kao najveći matematičar, Euklid je bez premca.
pa tek su u XIX vijeku Lobačevski, Riman i ostali napravili istinski iskorak iz njegove veličanstvene građevine (13 tomova Elemenata)
najveći fizičar - Arhimed.

ok, Aristotelu bi mogla preostati titula najvećeg logičara tog vremena, i pionira u nečemu što danas zovemo filozofijom nauke.
ne možemu se osporiti ni najveći uticaj na istorijski razvoj naučne, filozofske, pa i teološke misli.

no, interesantno da se neki od aktuelnih, narodski rečeno top svjetskih, matematičara izjašnjavaju kao platonisti. najpoznatiji je svakako Penrouz. a platonista je bio i jedan Gedel (princ matematičke logike)

ne znam ni za jednog savremenog fnaučnika ili matematičara koji sebe smatraju za aristotelovca.


i naravno, svi su ti briljantni umovi starog svijeta imali (iz današnjeg ugla posmatrano) poneki "biser" od umoptvorina.
onaj da je žena tek nesavršeni muškarac, iliti muškarac sa greškom je naročito simpatičan
princi princi 18:49 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

ok, Aristotelu bi mogla preostati titula najvećeg logičara tog vremena, i pionira u nečemu što danas zovemo filozofijom nauke.
ne možemu se osporiti ni najveći uticaj na istorijski razvoj naučne, filozofske, pa i teološke misli.

Ma navijam i ja za Zvezdu, ali pitaj koga god hoćeš, taj Aristotelov rad na klasifikaciji živog i neživog sveta, kao i taj rani rad na embriologiji pileta je verovatno njegov najveći doprinos istoriji ljudskog znanja.
docsumann docsumann 19:01 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

princi
ok, Aristotelu bi mogla preostati titula najvećeg logičara tog vremena, i pionira u nečemu što danas zovemo filozofijom nauke.
ne možemu se osporiti ni najveći uticaj na istorijski razvoj naučne, filozofske, pa i teološke misli.

Ma navijam i ja za Zvezdu, ali pitaj koga god hoćeš, taj Aristotelov rad na klasifikaciji živog i neživog sveta, kao i taj rani rad na embriologiji pileta je verovatno njegov najveći doprinos istoriji ljudskog znanja.


ma ne izdajem se ja za nekog eksperta u poznavanju Aristotelovog lika i dijela.
baratam sa opšte poznatim mjestima. vjerovatno s tom knjigom pri ruci imaš argument više, pa ipak bih ja kao njegov najveći doprionos riznici sveukupnog ljudskog znanja izdvojio - silogizam.

PS no da sam veliki fan stearo grčke intelektualne revolucije i njenih protagonista, jesam.
daleko najuzbudljiviji dio istorije svijeta.
jebo ratove, osvajače i imperije.
Greeks rocks. ma šta rocks, hard cores
princi princi 19:07 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

ma ne izdajem se ja za nekog eksperta u poznavanju Aristotelovog lika i dijela.

Da, nisam nijednog trenutka ni mislio da si ekspert, zato sam ti i rekao. Ako je potrebna lektira, javi, znaš adresu. Mislim, kad već pominješ knjige.
jinks jinks 19:17 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

docsumann
ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora. Mnogi ga mistifikuju (čemu sigurno ne doprinosi ni to što ništa što je pričao nije i zapisivao) do granica starogrčkog polubožanstva.
princi princi 19:19 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora

Ma, smradina, ako mene pitaš. Taj je još gori od Aristotela.
docsumann docsumann 19:27 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

jinks
docsumann
ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora. Mnogi ga mistifikuju (čemu sigurno ne doprinosi ni činjenica da ništa što je pričao nije i pisao) do granica starogrčkog polubožanstva.


u samom vrhu. jedan od mojih favorita iz te epohe.

no konkurencija je tu iznimno žestoka, a ja sam izabrao i spomenuo tek par pikova po konkretnim oblastima znanja, i to krajnje objektivno (misim koliko se to uopšte može)


a pored kreveta mi već par dana stoji knjiga... nikako da počnem. možda me ovaj blog pogura...



jinks jinks 19:34 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Vidim da se sutra ide do knjižare u Resavskoj :)
Milan Novković Milan Novković 19:40 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

docsumann
jinks
docsumann
ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora. Mnogi ga mistifikuju (čemu sigurno ne doprinosi ni činjenica da ništa što je pričao nije i pisao) do granica starogrčkog polubožanstva.


u samom vrhu. jedan od mojih favorita iz te epohe.

no konkurencija je tu iznimno žestoka, a ja sam izabrao i spomenuo tek par pikova po konkretnim oblastima znanja, i to krajnje objektivno (misim koliko se to uopšte može)


a pored kreveta mi već par dana stoji knjiga... nikako da počnem. možda me ovaj blog pogura...


Meni jedan od top-ten ikad, ta azbuka meni kreće sa: Pitagora, Platon, ...
emsiemsi emsiemsi 19:42 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

docsumann
jinks
docsumann
ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora. Mnogi ga mistifikuju (čemu sigurno ne doprinosi ni činjenica da ništa što je pričao nije i pisao) do granica starogrčkog polubožanstva.


u samom vrhu. jedan od mojih favorita iz te epohe.

no konkurencija je tu iznimno žestoka, a ja sam izabrao i spomenuo tek par pikova po konkretnim oblastima znanja, i to krajnje objektivno (misim koliko se to uopšte može)


a pored kreveta mi već par dana stoji knjiga... nikako da počnem. možda me ovaj blog pogura...




Чим прочиташ, препричаћеш ми.
freehand freehand 19:45 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Milan Novković
docsumann
jinks
docsumann
ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora. Mnogi ga mistifikuju (čemu sigurno ne doprinosi ni činjenica da ništa što je pričao nije i pisao) do granica starogrčkog polubožanstva.


u samom vrhu. jedan od mojih favorita iz te epohe.

no konkurencija je tu iznimno žestoka, a ja sam izabrao i spomenuo tek par pikova po konkretnim oblastima znanja, i to krajnje objektivno (misim koliko se to uopšte može)


a pored kreveta mi već par dana stoji knjiga... nikako da počnem. možda me ovaj blog pogura...


Meni jedan od top-ten ikad, ta azbuka meni kreće sa: Pitagora, Platon, ...

Taj Stari vek je baš dugo trajao, to valja uzeti u obzir, a i ništa se nije znalo, brate, pa si šta god da otkriješ bio baja! A sve je trebalo da se otkrije. Nego sam ja skoro nekom prilikom naleteo na ovog baju:
Erastoten
Zadivljujuć tip, po svakom osnovu.
Milan Novković Milan Novković 19:56 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

freehand
Milan Novković
docsumann
jinks
docsumann
ako već govorimo o starogrčim genijima, onda stvari (bar po mom skromnom mišleniju) stoje otprilike ovako

Gde se u ovu priču uklapa Pitagora. Mnogi ga mistifikuju (čemu sigurno ne doprinosi ni činjenica da ništa što je pričao nije i pisao) do granica starogrčkog polubožanstva.


u samom vrhu. jedan od mojih favorita iz te epohe.

no konkurencija je tu iznimno žestoka, a ja sam izabrao i spomenuo tek par pikova po konkretnim oblastima znanja, i to krajnje objektivno (misim koliko se to uopšte može)


a pored kreveta mi već par dana stoji knjiga... nikako da počnem. možda me ovaj blog pogura...


Meni jedan od top-ten ikad, ta azbuka meni kreće sa: Pitagora, Platon, ...

Taj Stari vek je baš dugo trajao, to valja uzeti u obzir, a i ništa se nije znalo, brate, pa si šta god da otkriješ bio baja! A sve je trebalo da se otkrije. Nego sam ja skoro nekom prilikom naleteo na ovog baju:
Erastoten
Zadivljujuć tip, po svakom osnovu.

Čuvaj se zamke - ni mi danas ništa ne znamo, kako se na nas osvrnu iz 2000-godišnje budućnosti, al ajde produbi znanje ili zavrti disruptive-nešto - jako teško.

Baja rocks, pogrešio u računanju obima zemlje samo 193 km
docsumann docsumann 20:41 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Taj Stari vek je baš dugo trajao, to valja uzeti u obzir, a i ništa se nije znalo, brate, pa si šta god da otkriješ bio baja! A sve je trebalo da se otkrije.


ipak Grčka je itekakav izuzetak.
tako bogat, raznorodan, vanredan po ostvarenim dometima u svim sferama ljudskog znanja nikad prije ni kasnije nije viđen.

ključni faktori koji izdvajaju grčku nauku od svih do tada znanih civilizacija su racionalizam i analitičnost.
kroz njih su udareni temelji moderne logike, matematike (spomenuh već Euklidova geometrija je u neizmjenjenom obliku bila jedna od fundamentalnih grana matematike sve do XIX vijeka i pojave novih akiomatskih pristupa, tzv. neeuklidskih geometrija), pa razvoja fizike, praktične medicine, astronomije, filozofije...

Eratosten je samo jedan od genijalaca te kulture.
Aristarh (inače pitagorejac) je još tada tvrdio (cca 2 milenijuma prije Kopernika) da se zemlja okreće oko sunca, a o sferičnost jednog i drugog nebeskog nije se ni postavljalo pitanje.

šta tek reći o atomističkim idejama.

Pitagorina maksima da je sve broj zvuči kao lajt motiv nekih modernih fizičkih teorija (vidjeti pod Mark Tegmark, Penrouz...)

hoću reći kako teza da im je situaciju olakšavala činjenica da se tada malo što znalo o svijetu i svemiru i nije baš neki argument.

to je jednostavno bio Big Beng same nauke. jedinstven u istoriji.
freehand freehand 20:52 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

hoću reći kako teza da im je situaciju olakšavala činjenica da se tada malo što znalo o svijetu i svemiru i nije baš neki argument.

Kad jedan pametan ne skapira da je u pitanju šala to je problem. Kad vas je dvojica onda to znači samo jedno: sa vama nešto nije u redu.
Inače, kad ovako govoriš o staroj Grčkoj moram da te pitam koliko znaš o Kini tog vremena?
ne zato što tu sad ja nešto mnogo znam, nego zato što svakoga dana otkrivam koliko mi Evropejci generalno malo znamo o dostignućima dalekog istoka i tog doba i kasnijih razdoblja, sve do današnjih dana.
vcucko vcucko 20:53 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

freehand

Taj Stari vek je baš dugo trajao, to valja uzeti u obzir, a i ništa se nije znalo, brate, pa si šta god da otkriješ bio baja! A sve je trebalo da se otkrije.

M'da...
Oduvek me fascinirala ta priča. Otprilike, milion leta smo beznadežno bauljali po šumama, skupljali bobice i uvatili poneku živuljku na rupu.
I onda smo odjednom, ničim izazvani, sagradili piramide. I još svašta nešto.
Zar ti to ne zvuči malo (mnogo) šuplje?
freehand freehand 20:58 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

vcucko
freehand

Taj Stari vek je baš dugo trajao, to valja uzeti u obzir, a i ništa se nije znalo, brate, pa si šta god da otkriješ bio baja! A sve je trebalo da se otkrije.

M'da...
Oduvek me fascinirala ta priča. Otprilike, milion leta smo beznadežno bauljali po šumama, skupljali bobice i uvatili poneku živuljku na rupu.
I onda smo odjednom, ničim izazvani, sagradili piramide. I još svašta nešto.
Zar ti to ne zvuči malo (mnogo) šuplje?

Ovo već nije ni nedostatak smisla za humor, jebiga.
vcucko vcucko 21:08 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

freehand

Ovo već nije ni nedostatak smisla za humor, jebiga.

Moguće je i to, ali u svakom slučaju sam zbrzao.
Ipak, kad smo kod ovoga:
freehand

Kad jedan pametan ne skapira da je u pitanju šala to je problem. Kad vas je dvojica onda to znači samo jedno: sa vama nešto nije u redu.

Ima i ona: kad ti trojica kažu da si pijan, ne raspravljaj se i idi da spavaš.
Đavo će ga znati...
freehand freehand 21:13 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Ima i ona: kad ti trojica kažu da si pijan, ne raspravljaj se i idi da spavaš.
Đavo će ga znati...

Taj treći je, za razliku od prve dvojice imao i komentar koji si citirao, plus smajlija kao bonus a propos toga čija mora biti greška, kojeg nisi citirao. :)

P.S. Dakle - šalio sam se, još misleći da eje to toliko očigledno da je prosto glupo ali ne obrisah iz lenjosti.
vcucko vcucko 21:46 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

freehand

Taj treći je, za razliku od prve dvojice imao i komentar koji si citirao, plus smajlija kao bonus a propos toga čija mora biti greška, kojeg nisi citirao. :)

P.S. Dakle - šalio sam se, još misleći da eje to toliko očigledno da je prosto glupo ali ne obrisah iz lenjosti.

U to ime, Tawamba forever:
urbana_gerila urbana_gerila 21:53 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu


vcucko
U to ime, Tawamba forever:


jbt, nagoniš na trolovanje ovim likom za koga sam siguran da nema pojma ko su glavni junaci ovog artistićkog bloga.
docsumann docsumann 22:01 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Inače, kad ovako govoriš o staroj Grčkoj moram da te pitam koliko znaš o Kini tog vremena?


ponešto.

recimo baš sam prije nekolikko mjeseci pročitao Istoriju Kineske Filozofije od Fung Ju Lana. zanimljiva i fino napisana knjiga.

a što se kineske nauke tiče, koliko god da je bila značajna po nizu izuma barut, papir, kompas... ona nije bila sistematizovana kao nauka proistekla iz grečke tradicije i nadogređene nakon renesanse i prosvetiteljstva.
naravno uz obavezno oslanjanje na islamski doprinos očuvanju te tradicije.

kineska nauka je bila više pronalazačka, incidentalna, edisonovska (koliko god taj pridjev glupo zvučao u njenom slučaju).
bez velikih teorija koje bi omogućavale i obezbjeđivale dalji prodor i na apstraktnom i na praktičnom nivou.
vcucko vcucko 22:23 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

urbana_gerila

vcucko
U to ime, Tawamba forever:


jbt, nagoniš na trolovanje ovim likom za koga sam siguran da nema pojma ko su glavni junaci ovog artistićkog bloga.

Ne damo Tavija, Tavi je naš!
urbana_gerila urbana_gerila 22:29 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu


vcucko
Ne damo Tavija, Tavi je naš!


a, bre, pa ko ga ište - ne uklapa nam se u klupski profil lik koji ne zna da li je platon desetka ili zadnji vezni, a aristotel centarfor ili štoper.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 22:37 24.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

docsumann
Inače, kad ovako govoriš o staroj Grčkoj moram da te pitam koliko znaš o Kini tog vremena?


ponešto.

recimo baš sam prije nekolikko mjeseci pročitao Istoriju Kineske Filozofije od Fung Ju Lana. zanimljiva i fino napisana knjiga.

a što se kineske nauke tiče, koliko god da je bila značajna po nizu izuma barut, papir, kompas... ona nije bila sistematizovana kao nauka proistekla iz grečke tradicije i nadogređene nakon renesanse i prosvetiteljstva.
naravno uz obavezno oslanjanje na islamski doprinos očuvanju te tradicije.

kineska nauka je bila više pronalazačka, incidentalna, edisonovska (koliko god taj pridjev glupo zvučao u njenom slučaju).
bez velikih teorija koje bi omogućavale i obezbjeđivale dalji prodor i na apstraktnom i na praktičnom nivou.


E konacno neko da spomene pravo stivo.

Negde ima i naziv: " Kratka istorija kineske filozofije"

Eto i cutanje ponekad izgleda donese neku vrstu sinergije, jer dok ste pisali o Grcima, sve vreme sam razmisljala o ovoj knjizi. Zasto? Nadala sam se da ce neko spomenuti i uociti nesto o cemu se nije toliko pisalo. Postojanje vrlo slicnih, ako ne i istih filiozofskih ideja Stare Grcke i ondasnje Kine. Aporije behu u pitanju koliko me secanje sluzi, davno sam citala knjigu.A kontakt naravno tada nije postojao.

Posto uglavnom ne idem na gooogle pre komentara( sem kad decidirano iznosim cinjenice), najcesce pisem iz secanja, mislim da u knjizi ima deo gde se bave bas tim poredjenjem, konkretno.

Procvat dinastije Tang, kad je npr.izumljen papirni novac i smatra se zlatnim vremenom kineske civilizacije, u tadasnjoj Grckoj ne bese niceg slicnog.
mirelarado mirelarado 02:35 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

ne znam ni za jednog savremenog naučnika ili matematičara koji sebe smatraju za aristotelovca.


Osim onih koji se bave naukom o književnosti. Oni su nužno aristotelovci, jer je njegova Poetika conditio sine qua non za ovu nauku, čak i kada se ruše njeni postulati.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 03:07 25.04.2017

Разум и предрасуде

docsumann
Inače, kad ovako govoriš o staroj Grčkoj moram da te pitam koliko znaš o Kini tog vremena?


ponešto.

recimo baš sam prije nekolikko mjeseci pročitao Istoriju Kineske Filozofije od Fung Ju Lana. zanimljiva i fino napisana knjiga.

a što se kineske nauke tiče, koliko god da je bila značajna po nizu izuma barut, papir, kompas... ona nije bila sistematizovana kao nauka proistekla iz grečke tradicije i nadogređene nakon renesanse i prosvetiteljstva.
naravno uz obavezno oslanjanje na islamski doprinos očuvanju te tradicije.

kineska nauka je bila više pronalazačka, incidentalna, edisonovska (koliko god taj pridjev glupo zvučao u njenom slučaju).
bez velikih teorija koje bi omogućavale i obezbjeđivale dalji prodor i na apstraktnom i na praktičnom nivou.

Ти заиста дижеш тегове и 160 кила из бенча???
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 03:49 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu


Arthura Hermanna o Platonu i Aristotelu i njihovom uticaju na formiranje zapadne civilizacije


Јеби га, када су били маторци и нису познавали Александрију па нису имали 'де да завршавају шему за Синајку.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 03:57 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

ipak Grčka je itekakav izuzetak.
tako bogat, raznorodan, vanredan po ostvarenim dometima u svim sferama ljudskog znanja nikad prije ni kasnije nije viđen.

vavilon.
emsiemsi emsiemsi 05:25 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

docsumann
...

recimo baš sam prije nekolikko mjeseci pročitao Istoriju Kineske Filozofije od Fung Ju Lana. zanimljiva i fino napisana knjiga.
...

Јбг, ти читаш књиге, а ја јуче пресађујем јагоде.
antioksidant antioksidant 08:06 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

Archetypes and Paradigms: History, Politics, and Persons

zar nije svedeno idealizovano verovanje u sopstvenu ideju na platona a pragmaticni pristup realnosti na aristotela?
Milan Novković Milan Novković 09:27 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

freehand
hoću reći kako teza da im je situaciju olakšavala činjenica da se tada malo što znalo o svijetu i svemiru i nije baš neki argument.

Kad jedan pametan ne skapira da je u pitanju šala to je problem. Kad vas je dvojica onda to znači samo jedno: sa vama nešto nije u redu.
Inače, kad ovako govoriš o staroj Grčkoj moram da te pitam koliko znaš o Kini tog vremena?
ne zato što tu sad ja nešto mnogo znam, nego zato što svakoga dana otkrivam koliko mi Evropejci generalno malo znamo o dostignućima dalekog istoka i tog doba i kasnijih razdoblja, sve do današnjih dana.

Ovo je buliing

Tipično maltretiranje ljudi iz S&T oblasti od strane strane onih okrenutih ka Humanities & Arts, kojima se, tako, posrećilo da bolje "barataju" jezikom
urbana_gerila urbana_gerila 11:08 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu


mirelarado
Osim onih koji se bave naukom o književnosti. Oni su nužno aristotelovci, jer je njegova Poetika conditio sine qua non za ovu nauku, čak i kada se ruše njeni postulati.



edipe, da sam ja ovde neka vlas - banovao bih te, moNUmentalno!

nastupaš neoprostivo argumentovano u kako mali perica kapira utukovanju.


nego
što bi se i mene smatralo to što aristotel i drugovi mislioci nisu najbolje čuvana tajna ispred samiške:
a, šta ako je jedan student bio nagluh, šta ako je drugi čežnjivo observirao kolegu, šta ako se treći prejeo mušmula... te - nisu bili koncentrisani pri faćkanju beležaka?
da te čujem, tico
docsumann docsumann 11:23 25.04.2017

Re: Разум и предрасуде

Ти заиста дижеш тегове и 160 кила из бенча???


nekad sam bio silan dasa
myredneckself myredneckself 12:17 25.04.2017

Re: Čitam zanimljivu knjigu

jinks
Inače ima fenomenalna priča o nastanku i razvoju škola, počev od Pitagore (koji je plaćao đacima za vreme koje su provodili na nastavi)...


Ako su i bili plaćeni, nije im bilo lako.
Tokom probnog perioda od pet godina Pitagorini đaci su imali pravo samo da slušaju njegova predavanja (po Diogenu Laertiju u Životi uglednih filozofa), a ne i da ga vide. Predavao je sakriven iza nekog zastora. Tako da kontroverzi oko ipse dixit nema.

Btw, učitelja bi videli tek na ispitima, u njegovoj kući. Onaj ko je položio ispite, bio dobrog karaktera i pokazao izuzetnu razboritost bio je priman u ezoterične krugove bratstva (pročitala sam i da se smatra začetnikom bratstava, ali opširno je za već ionako dugačak komentar) i počeo da sluša unapređeno štivo na sledećem kursu. Tek posle im je bilo dozvoljeno da razgovaraju s učiteljem, jer ih je tada već smatrao kolegama.
Onaj ko nije položio ispit, morao je da pokupi svoje pinkle iz tamo neke zajedničke svlačionice i skladišta, a od strane bratstva smatran je mrtvim. Surovo.

Meni se inače sviđa Pitagora kao teoretičar muzike, ljubitelj muzike, i njegov savet da svako treba da razvija uši duše.
sven.en sven.en 13:46 24.04.2017

art

Mislim da se svijet odavno - od II rata - od podijela na rat i mir, ne dijeli na lijevo i desno. Dobro, u primitivnim (prevaziđenim) glavama postoje 2 svijeta i zidić. Ali, te glave dijeli svijet i na do podne i od podne. Na rokenrol i kupus. Na crno i plavo, glupo i bogato, lijepo i ružno, deminutiv i nekulturu* il npr: volim migrante i kučiće i ne volim Lepu Brenu i tjesteninu.

Juče Staračkom domu poklonim 100 knjiga (i više). Prije toga sam razmišljala da ih poklonim Zatvoru. Imam i stotinjak srpskih knjiga, taman da Srbi po zatvorima čitaju u pauzama nasilja i lopovluka, hm, pa mi se učinilo komplikovano: srpske knjige ostavim u podrumu, njemačke poklonim Domu..

I sad, kad bi te dvije ustanove podijelili na dobro i loše, gdje bi bio Starački dom a gdje Zatvor? Ne lijevo-desno nego dobro-loše. Hm.

Starački dom je mjesto za umiranje, Zatvor za rehabilitaciju, znači: loše je umirati, dobro je preispitati se, il? Poklonila sam knjige tamo gdje umiru i imaju dobre penzije? - zar je to dobro djelo?

*) čitam, izraz (ne)Kultura** prvi put koristi engleski antropolog Edvard Tajlor*** u knjizi Primitivna kultura iz 1871. god.

**) tradicionalna, elitna, masovna (naučeni obrasci ljudskog ponašanja, npr. lijevo i desno)

***) bez univerzitetskog obrazovanja postao prvi oksfordski profesor antropologije (i to je valjda nešto na startu - od kojeg je nauka dalje krenula - do prenemaganja)



jinks jinks 14:00 24.04.2017

Re: art

U renoviranom beogradskom parku kod Vukovog spomenika posle nekog vremena iskrsla User Experience staza, mimo ostalih ... ali i nju su naknadno popločali :)
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 14:09 24.04.2017

Re: art

Jinks, ono sto mi je prvo palo je i da je levica koristila i to da je navodno srce na levoj strani. A opet desno na engleskom "right" ali i ispravno. Ne znam ko je u istoriji prvi napravio tu vrstu politickih odrednica i podela.


Tess Sven:) razmisljala sam o ovom sto si napisala. Svakako je lepo pokloniti knjige, ovo sto si ti uradila,mozda, naravno ako ti je usput, da ipak odneses i te srpske u zatvor?

Pisala sam ovde jednom kako nisam znala sta da radim kad mi je umro dalji ujak u Becu, arhitekta. Sve na brzinu, okupila se familija u stanu, neki odvratni ..sad mi stade mozak kako se zovu, valjda notari, pricaju samo o antikvitetima i kontrolisu svaki korak.Gomila fantasticnih knjiga, ne samo iz oblasti arhitekture, blblioteka godinama skupljana je na kraju zavrsila na djubristu verovatno. I zao mi je. Ne verujem da bih to prenosila sve za Beograd, ali eto bar da sam negde odnela....prosao voz.

Knjige kao da nestaju ovih dana u nekom obrucu pragmaticnosti i najezdi kompjutera i sve mudrijih telefona. A opet knjizare prepune samonazvanih pisaca, hiperprodukcija u jeku. Cudan kontrast.



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana