Istorija| Literatura| Umetnost

Od fenomena do simbola (nadrealistična farsa naših života)

tasadebeli RSS / 13.09.2016. u 22:55

 

 

alan_ford_by_ferwar.jpg

images_52.jpg

 

 

Стрип Алан Форд никада није преведен на енглески језик. Ни у остатку света где је превод покушан, стрип није успео да преживи више од пар почетних епизода, па га зато ни најозбиљнији познаваоци стрипа у земљама широм света нису ни регистровали и најчешће не знају за тај стрип. У Француској Алан Форд је имао само 12 епизода, па се угасио. У Македонији исто, у Бразилу три издања, у Данској 6 издања, на Косову пет издања.

 

 hqdefault.jpg

 

 

Једино је у Италији, земљи настанка из које су и његови творци, цртач Magnus (Роберто Равиола, 1939 – 1996) и сценариста Max Bunker (Лућано Секи, 1939), досегао неки ниво популарности који се може сматрати масовном популарношћу. Дакле, само у матичној земљи и код нас, то јест у бившој СФРЈ на територијама на којима се говори српскохрватски/хрватскосрпски, односно у Хрватској, БиХ, Србији и Црној Гори за чије тржиште је превод радио Nenad Brixy. У Словенији је стрип такође био популаран, али ни изблиза као у поменуте четири бивше републике СФРЈ где је „уткан у културно ткиво друштва“ и где је „постао део културне баштине“ како то каже Лазар Џамић у својој књизи „Цвјећарница у кући цвећа (како смо усвојили и живели Алана Форда)“.

 

Споља гледано, стрип је пародија на шпијунске филмове из шездесетих о Џемсу Бонду. У личној преписци са сценаристом стрипа, Максом Бункером, Џамић је сазнао да су он и Магнус основну идеју за стрип извукли из старе ренесансне позоришне форме, commedia dell'arte, која се данас евентуално помиње још само приликом изучавања историје позоришта кроз векове.

 

126940582794fa68aa1d580aa14459a6.jpg

 

comm-del-cast.jpg 

 

 

Зато тајна група ТНТ у стрипу Алан Форд и има десет чланова (обавезан број у комедији дел арте) заједно са свима касније прикљученим (Носоња, Сквики, Клодовик) чије су особине засноване на сталним карактерима какви су постојали и у комедији дел арте: Скарамушу, Пулчинели, Зану, Панталонеу и другима. Сличан принцип обликовања ликова као у комедији дел арте имају и данашње тв серије, тзв. сапунице, од легендарне Династије, преко шпанских, бразилских и мексичких серија, па све до ових најновијих, турских и индијских. Такође, карактере по сличном принципу обликују и сценаристи читаве гомиле америчких и британских популарних хумористичких телевизијских серијала, такозваних ситкома, који су преплавили сателитске канале у првој декади XXI века.

 

 

 

naslovna.jpg

 

(+ Клодовик) 

 

И структура радње сваке епизоде је такође као у комедији дел арте: лабава прозаична прича, скоро наивна, у ствари низ скечева са геговима и духовитим репликама између којих, да би се све то повезало у какву-такву фабулу, има много ударања штаповима, саплитања, падања, превртања, скакања и са много звукова попут шљискања, шљапкања, тумбања, звекетања, звонцања и сл. (Commedia dell'arte = комедија вештине, наспрам commedia erudita = учена комедија). То што су радили Магнус и Бункер са Аланом Фордом у стрипу, пре њих су већ урадили Мак Сенет и Чарли Чаплин у својим немим филмовима у првих пар деценија XX века. Касније су, у проучавању историје филма, Американци то назвали слепстик комедија (slapstick comedy).

 

 tumblr_m04zi3Q9QZ1qbaielo1_500.jpg 

 

 

7bed89f99e1df0908b80b5ab70f5ba1e.jpg 

Та ренесансна позоришна форма, комедија дел арте, пренесена је у XX век преко Чаплина и Мак Сенета све до Алана Форда, стрипа из доба хладног рата. Уведена је преко овог стрипа као уметничка форма у шездесете године прошлог века које сада из ове перспективе можемо да окарактеришемо као најузбудљивију декаду у превирањима људског духа у протеклом веку. Дакле, Магнусов и Бункеров рецепт за овај стрип је био комедија дел арте убачена у свет шпијуна, свемоћних „мај нејм из Бонд, Џејмс Бонд“ службеника њеног величанства и у свет лицемерних политичара, бизнисмена и банкара, а рефлектована кроз свакодневни осећај страха од нуклеарног рата и тоталног уништења цивилизације, те тоњења у свеопшту депресију и апатију због немоћи да се било шта промени и сопствена судбина преузме у своје руке. Једном речју, комедија дел арте „у свету сумрака“ како је то Макс Бункер рекао Џамићу. Зато вероватно у самом цртежу стрипа и има толико контраста између светлих и тамних површина.

 

 latest?cb=20140614144109

 

 

А опет, свака епизода Алана Форда ипак има срећан крај и даје шансу оптимизму без којег је тешко живети. Главни јунаци се нису обогатили, и даље су гладни, сиромашни и у закрпљеним оделима, и даље продају вештачкo, офарбанo пластично цвеће у својој цвјећарници, али су зато живи, здрави и сви на броју.

 

Очигледно је овај рецепт за стрипски колач Магнуса и Бункера добро примљен искључиво само у оним друштвима која и сама своје постојање већ деценијама заснивају на некој врсти надреалистичне фарсе, друштвима попут Италије и много, много више, попут бивше СФРЈ, односно онога што се данас налази на тим просторима бивше СФРЈ српскохрватског/хрватскосрпског говорног подручја.

 

Ивица Иванишевић је у својој збирци есеја о стриповима „Сто му јеленских рогова“ овај стрип Магнуса и Бункера назвао својеврсним манифестом мизантропије и при томе негирао свим ликовима било какве моралне врлине. Заиста, Алан Форд на први поглед обилује ликовима који су, најблаже речено, одбојни, у најбољем случају непријатни, мрзовољни депресивни људи пуни злобе, ситних пакости, зависти и увредљивих реплика на рачун саговорника.

 

 

 af5.jpg

 

Међутим, када се мало боље сагледа сам стрип и време његовог настанка, социјална и политичка клима Запада и Истока седамдесетих и осамдесетих година прошлог века која је, заправо, представљала неку врсту захуктавања и ударања темеља за ово наше пост-постмодернистичко, еклектицистичко и дезоријентисано доба у којем су све вредности одавно релативизоване, може се уочити да су јунаци стрипа Алан Форд представљали неку врсту претече људских карактера са почетка XXI века чиме је овај стрип постао надреалистично-фарсична сатирична критика и капитализма и комунизма који данас у својим дехуманизованим хипертрофираним мутираним облицима полако прерастају у неку врсту тоталитаризма Новог доба.

 

 che-guevara-che-guevara-30524286-354-483.jpg 

 

Те немирне шездесете, последњи прави покушај револуције људског духа које су сви државни системи широм света сасвим амортизовали и увели у каналисану назови револуцију у којој се мењала само спољашњост, и појединца и људског друштва у целини, а не и суштина међуљудских односа и односа појединца према свету у којем живи, довеле су до светлуцавих, шљокичавих хладноратовских седамдесетих у којима су летови у свемир постали део свакодневнице због чега су и диско фрикови тога доба певали о „слободној љубави“ (у преводу – о сексу) у свемиру и при томе носили шљаштећа полисинтетичка одела и чизме са платформама, седели у столицама и за столовима најневероватнијих облика и боја, кљукали своје незадовољство синтетичким дрогама (ЛСД, ДМТ) и амфетаминима до чега је дошло после почетног испитивања свести и „врата перцепције“ на производима природе из шездесетих (марихуана, хашиш и халуциногени попут мескалина и пејотеа).

 

alan-ford-droga.gif 

 

Из тих седамдесетих, испуњених трчећим светлима и диско куглама по дискотекама, међународним тероризмом и лечењем од посттрауматског ратног синдрома вијетнамског рата, ушло се у „новоталасне“ јапијевске осамдесете у којима су под чврстом руком неолибералног тачеризма и реганизма мали прљави ратови постали и званично део бизнис планова великих корпорација, успешни брокери из Волстрита и плаћени војници постајали масовни идоли, док је стара максима да је човек човеку вук постала пожељан начин размишљања. Појединац је постајао све више уредно разбарушен (или разбарушено уредан, како год), и у својој спољашњости и у својој унутрашњости, у свом духовном и интелектуалном животу, при чему су владајуће структуре ту илузију слободе у одлучивању све више и више каналисале и строго контролисале. Процес скретања удесно на политичкој сцени и у јавном животу, започет још у наивним шездесетима, добио је нови замајац и ново убрзање.

 

 

27.gif 

 

 

 Margaret+Thatcher%252C+Ronald+Reagan+y+los+mercados+financieros+desregulados..jpg

 

 

На крају те декаде, док је рђа полако нагризала совјетско наоружање до степена неупотребљивости, 1989, односно тачно 200 година после Француске револуције, пао је и Берлински зид, симбол хладноратовског периода, па је свет убрзано ушао из равнотеже на клацкалици у процес униполаризације и глобализације која би се пре могла назвати американизацијом земаљске кугле.

 

 

af6.jpg 

 

А у Србији (и читавој бившој СФРЈ) Алан Форд је оживео сада и у стварном животу. Са цртачких табли Магнуса и Бункера ликови из овог стрипа су постали део нашег јавног живота, део политике, бизниса, културе, естраде,... Чак и породичног затвореног круга. Та аланфордовштина наших стварних живота ево траје већ читавих четврт века. Због тога можда и не треба да чуди чињеница да је овај стрип једино на подручју бивше СФРЈ постао део културне баштине и да је од феномена у култури прерастао у симбол једног времена.

 

tito.jpg

 

 

 8288674204f0194e7d4e9c824240287_v4%20big.jpg

 

alan-ford-2.jpg

 

 

Лазар Џамић је у својој књизи покушао да одговори баш на то питање: Зашто је током последње три декаде XX века стрип Алан Форд био популаран искључиво у Италији, као феномен масовне културе, и у централном делу бивше СФРЈ где је постао прави културни симбол.



Komentari (161)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 22:55 13.09.2016

Тастер

emsiemsi emsiemsi 12:59 15.09.2016

Re: Тастер

tasadebeli

Живео Алан Форд !
angie01 angie01 23:14 13.09.2016

,

“Ko izgubi dobitak dobije gubitak!”

“Ko leži, ne beži.”

“Ne veruj ženi koja laže.”

“Kupite cveće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na sopstvenu.”

tasadebeli tasadebeli 23:24 13.09.2016

Re: ,

angie01

“Kupite cveće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na sopstvenu.”



Или што би рекао Душко Радовић (отприлике, не могу баш да цитирам):


Мушкарци, не заборавите! Да бисте сви могли да варате своје жене, у томе морају учествовати и све жене.

Проста математика.

apacherosepeacock apacherosepeacock 08:05 14.09.2016

Alan Ford

..

Ovde lezi onaj koji je zaboravio disati (groblje, epitaf)


rade.radumilo rade.radumilo 08:34 14.09.2016

Re: Alan Ford

Ovde lezi onaj koji je zaboravio disati (groblje, epitaf)


Ovde leži, al’ ne biježi, jer nije sviježi (epitaf)
NNN NNN 23:37 13.09.2016

Kako ozbiljan tekst...

Alan Ford (kao uostalom i Mućke, tj. Only fools and horses) su (bili) popularni ovde, jer to smo mi!
sweet64 sweet64 00:12 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

jer to smo mi!


Alan Ford ima specifičnu vrstu humora koju ljudi sa ovih prostora prepoznaju kao svoju. Mnoge banalnije pojmove koji su naša izmišljotina zapadni svet ne razume, npr inat, merak, sevdah, dert, katarza i najvažnije - šala na sopstveni račun, što je osnova za duhovitost. Toga tamo nema, čak ni samokritičnosti. A nas je uz pesmu takav humor kroz epohe ratova održao, kako bi gospodin J. Greg to lepo sažeo: Imam dva odlična pomoćnika za preživljavanje – pomoću mašte mogu da budem ono što nisam, a pomoću humora da podnesem ono što jesam!
blogovatelj blogovatelj 03:55 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Alan Ford (kao uostalom i Mućke, tj. Only fools and horses) su (bili) popularni ovde, jer to smo mi!


Takoe.
Ali Tasi su i dalje krive korporacije, jer su kao zavladale danas, po njegovom mišljenju. Kao da Alan Ford nije kritika tih istih korporacija i kao da nije pisan pre četrdeset godina, nego su se korporacije pohasile danas, pa danas treba biti divjunak kao Tasa i kritikovati ih. Kao da korporacije nisu vladale i pre sto godina i kao da neće vladati za sto godina. Svaka bitka protiv njih može dovesti samo do toga da se pojave neke druge korporacije koje će vladati.
Takođe, nejasno mi je, je li ovo Džamićev tekst, ili Tasin?
A onda na to idu i faktografske nepravilnosti, poput ove.

кљукали своје незадовољство синтетичким дрогама (ЛСД, ДМТ) и амфетаминима до чега је дошло после почетног испитивања свести и „врата перцепције“ на производима природе из шездесетих (марихуана, хашиш и халуциногени попут мескалина и пејотеа).


Podsetiću, Dilan ima stih iz 1965. koji glasi

"Johnny’s in the basement
Mixing up the medicine
I’m on the pavement
Thinking about the government"

Šta misliš, Taso, koju to medicinu u pesmi priprema? Je li to kakav lek, ili marihuana, ili LSD?
Do ranih šezdesetih mogle su u apoteci sasvim legalno da se kupe komponenete za LSD i da se jednostavnim mešanjem tih komponenti kod kuće dobije droga.
I Bitlsi imaj svoje svedočenje da su prva iskustva sa drugama koja su imali bile tablete, dok još nisu bili popularni i dok su tezgarili u Hamburgu, a sa LSD-om su se sreli takođe sredinom šezdesetih.

tess tess 05:37 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Šta misliš, Taso, koju to medicinu u pesmi priprema? Je li to kakav lek, ili marihuana, ili LSD?

docsumann docsumann 06:50 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

I Bitlsi imaj svoje svedočenje da su prva iskustva sa drugama koja su imali bile tablete, dok još nisu bili popularni i dok su tezgarili u Hamburgu, a sa LSD-om su se sreli takođe sredinom šezdesetih.


kažu da se to desilo baš u onoj vili na Holivudu u kojoj su RHCP kasnije snimali Blood Sugar SEx Magik album.
tasadebeli tasadebeli 06:55 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj

Takođe, nejasno mi je, je li ovo Džamićev tekst, ili Tasin?



Тасин.

То јест мој. Блесаво ми је да говорим о себи у трећем лицу.

Текст је писан пре 2-3 године после читања Џамићеве књиге.

Што питаш?

Мислиш да бих подметнуо Џамићев текст као свој без икакве назнаке да тај текст није мој?

Не бих, Блоги, не бих...

Нисам ја такав.

Ако ти живиш окружен таквим људима, па мислиш да се читав живот састоји од непрекидног лајања и режања, то је већ твој лични проблем.

Ево, ово испод је Џамићев текст.

(Цитирам га јер тако лепо иде уз овај твој коментар и илуструје ове твоје речи, а и оно што ја мислим o томе што си ту написао.)


Перманентни сукоб између идеалног и реалног, стабилности и нестабилности, логике и ирационалности, знања и простаклука, одговорности и самовоље, поверења и изневеравања тог поверења, општег добра и личне користи, закона и безакоња и – више него било шта друго – свакодневног искуства да лоши момци на крају, дугорочно, увек победе, с временом су учвршћивали и распиривали наш надреално-фарсични ментални калуп. Ми смо социјално и културно предиспонирани да волимо нешто као Алан Форд; за нас, Алан Форд је више од стрипа, он је документарни запис.


(Лазар Џамић:"Цвјећарница у кући цвећа" )


EDIT:

Alan Ford (kao uostalom i Mućke, tj. Only fools and horses) su (bili) popularni ovde, jer to smo mi!



Takoe.




Тако је!

То и ја кажем!

То смо ми!

Ето видиш да ипак има нечега у чему се и сложимо понеки пут.


А за оно о корпорацијама?

Па не знам шта да ти кажем...

Јесте, у праву си, имали смо их и пре 100 година, само ја се тада још нисам био родио.

Имали смо их и у доба настанка овог стрипа који их је критиковао.

Само ја сам тада био још дете.

Имамо их и данас, па их ето ја данас и пљујем.

Може ми се.

А за ово:

divjunak kao Tasa



сам ти заиста изнимно захвалан.

Још један мој омиљени стрип настао неких тридесетак година пре Алана Форда:



tasadebeli tasadebeli 07:00 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Него, Блоги, ипак хвала ти.

Покренуо си такође једну занимљиву тему за коју, барем ја мислим, сада већ постоји довољна историјска дистанца да бисмо и о њој могли коју да кажемо.


blogovatelj

A onda na to idu i faktografske nepravilnosti, poput ove.

Podsetiću, Dilan ima stih iz 1965. koji glasi




Ја овде говорим о широкој употреби синтетичких дрога.

То што су их користили Битлси и Дилан и остали... па хм, умјетници, то не значи да су те дроге биле и шездесетих у широкој употреби. Умјетници су, као и увек, били само претеча у томе, ишли су испред свога времена.

Тек су седамдесетих по Стејтсима, па и шире, људи у већем броју почели да гутају пластику јер више ни "лавеж стакла није могао да им смири натечене живце".

Шездесетих је то са синтетиком још увек било ограничено на мањи број њих. Више некако на нивоу експеримента.






П.С. - Мада, Блоги, руку на срце, нису ти чија имена смо од шездесетих на овамо толико слушали и читали по медијима, и још увек их слушамо и читамо, на основу чега су и постали феномени масовне културе ("уметници"? ) измислили рупу на саксији.

Експериментисали су у западној култури са изменама свести и многи други уметници пре њих. И то много пре њих.


И то прави уметници.






А један Бајрон, рецимо, није био тада ништа мање популаран од једног Џима Морисона 150 година касније.






Мислим да овде има блогера који би о свему томе умели много боље и више да кажу.
vcucko vcucko 07:14 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

sweet64
jer to smo mi!


Alan Ford ima specifičnu vrstu humora koju ljudi sa ovih prostora prepoznaju kao svoju. Mnoge banalnije pojmove koji su naša izmišljotina zapadni svet ne razume, npr inat, merak, sevdah, dert, katarza i najvažnije - šala na sopstveni račun, što je osnova za duhovitost. Toga tamo nema, čak ni samokritičnosti. A nas je uz pesmu takav humor kroz epohe ratova održao, kako bi gospodin J. Greg to lepo sažeo: Imam dva odlična pomoćnika za preživljavanje – pomoću mašte mogu da budem ono što nisam, a pomoću humora da podnesem ono što jesam!

Otprilike. Takve stvari se tamo tumače isključivo kao znak slabosti, znači udri još jače.
Civilizacijski nesporazum
apacherosepeacock apacherosepeacock 07:51 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

vcucko
sweet64
jer to smo mi!


Alan Ford ima specifičnu vrstu humora koju ljudi sa ovih prostora prepoznaju kao svoju. Mnoge banalnije pojmove koji su naša izmišljotina zapadni svet ne razume, npr inat, merak, sevdah, dert, katarza i najvažnije - šala na sopstveni račun, što je osnova za duhovitost. Toga tamo nema, čak ni samokritičnosti. A nas je uz pesmu takav humor kroz epohe ratova održao, kako bi gospodin J. Greg to lepo sažeo: Imam dva odlična pomoćnika za preživljavanje – pomoću mašte mogu da budem ono što nisam, a pomoću humora da podnesem ono što jesam!

Otprilike. Takve stvari se tamo tumače isključivo kao znak slabosti, znači udri još jače.
Civilizacijski nesporazum


Uh, koliko ovo nije tacno. (ne kapiram, oni smislili i snimili na svom i o svom terenu, mi se prepoznajemo ok, a oni ne znaju sta je sala na svoj racun?)

Pa Englezi su prvaci u zajebanciji na sopstveni racun. Sve strane najgledanije komicne serije kod nas su njihove: Only fools and horses, Monty Python, Black Adder, Fawlty Towers..(U Engleskoj takodje bile mega popularne)

Pa Italijani, gledali smo svi Felinija..
I tako dalje.


tasadebeli tasadebeli 07:56 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

docsumann
I Bitlsi imaj svoje svedočenje da su prva iskustva sa drugama koja su imali bile tablete, dok još nisu bili popularni i dok su tezgarili u Hamburgu, a sa LSD-om su se sreli takođe sredinom šezdesetih.


kažu da se to desilo baš u onoj vili na Holivudu u kojoj su RHCP kasnije snimali Blood Sugar SEx Magik album.




Колико је то далеко од виле у којој су измасакрирани Шерон Тејт у другом стању и њени пријатељи?

Увек се најежим када помислим да је Полански снимио овај филм само годину дана раније.




tasadebeli tasadebeli 07:58 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

tess
Šta misliš, Taso, koju to medicinu u pesmi priprema? Je li to kakav lek, ili marihuana, ili LSD?





Што то мене питате?

Шта ја знам чиме се баве шамани у слободно време...



tasadebeli tasadebeli 08:04 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...




(Тко би се снашао са свим овим гумбовима на овоме Блогу Б92!

Као да је неки Грунфов изум!)
vcucko vcucko 11:22 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

apacherosepeacock
vcucko
sweet64
jer to smo mi!


Alan Ford ima specifičnu vrstu humora koju ljudi sa ovih prostora prepoznaju kao svoju. Mnoge banalnije pojmove koji su naša izmišljotina zapadni svet ne razume, npr inat, merak, sevdah, dert, katarza i najvažnije - šala na sopstveni račun, što je osnova za duhovitost. Toga tamo nema, čak ni samokritičnosti. A nas je uz pesmu takav humor kroz epohe ratova održao, kako bi gospodin J. Greg to lepo sažeo: Imam dva odlična pomoćnika za preživljavanje – pomoću mašte mogu da budem ono što nisam, a pomoću humora da podnesem ono što jesam!

Otprilike. Takve stvari se tamo tumače isključivo kao znak slabosti, znači udri još jače.
Civilizacijski nesporazum


Uh, koliko ovo nije tacno. (ne kapiram, oni smislili i snimili na svom i o svom terenu, mi se prepoznajemo ok, a oni ne znaju sta je sala na svoj racun?)

Pa Englezi su prvaci u zajebanciji na sopstveni racun. Sve strane najgledanije komicne serije kod nas su njihove: Only fools and horses, Monty Python, Black Adder, Fawlty Towers..(U Engleskoj takodje bile mega popularne)

Pa Italijani, gledali smo svi Felinija..
I tako dalje.


Da, druže, ali nije to taj humor na svoj račun.
Englezi ismevaju neke svoje stereotipe koji su spoljni (ili bolje: ispoljeni, vidljivi... možda n'umem da se izrazim). Italijani? Često sam to slušao u BG: e, da mi je živeti u Italiji... pa možda neku treću generaciju bi i prihvatili kao svoju, ne bi bio više skjavo. Znaš li kad bi (i jedni i drugi) dirnuli u neku svoju suštinu? Nikad.
Naš "humor" udara na suštinu, u sam smisao postojanja nas kao takvih. Verovatno iskustveno uslovljeno, ali realno: kad tako nastupiš, kako da očekuješ da te neko shvati ozbiljno. Da uzme u obzir tvoj iskaz na bilo koji način.
O tome je reč.
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:38 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Da, druže, ali nije to taj humor na svoj račun.
Englezi ismevaju neke svoje stereotipe koji su spoljni (ili bolje: ispoljeni, vidljivi... možda n'umem da se izrazim). Italijani? Često sam to slušao u BG: e, da mi je živeti u Italiji... pa možda neku treću generaciju bi i prihvatili kao svoju, ne bi bio više skjavo. Znaš li kad bi (i jedni i drugi) dirnuli u neku svoju suštinu? Nikad.
Naš "humor" udara na suštinu, u sam smisao postojanja nas kao takvih. Verovatno iskustveno uslovljeno, ali realno: kad tako nastupiš, kako da očekuješ da te neko shvati ozbiljno. Da uzme u obzir tvoj iskaz na bilo koji način.
O tome je reč


Ovaj, drugarica ovde.

Znas li koliko sam se puta naslusala istog od strane Amerikanaca, Engleza.. itd? Nebrojeno.

Tipicno, a globalno - 'e niko ne ume da se ovako ocrni (niko drugi ne moze da nas..), kao mi sami sebe' - i taj rad.




vcucko vcucko 13:51 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

apacherosepeacock


Ovaj, drugarica ovde.

Znas li koliko sam se puta naslusala istog od strane Amerikanaca, Engleza.. itd? Nebrojeno.

Tipicno, a globalno - 'e niko ne ume da se ovako ocrni (niko drugi ne moze da nas..), kao mi sami sebe' - i taj rad.


Izvini.

A što se tiče Amerikanaca i Engleza - oni drže takav monopol na svetsku ne samo medijsku scenu nego informaciju uopšte, da mi se od navedenih opservacija - hm, podriguje.

Klinci širom sveta ubeđuju sebe da navijaju za Lejkerse ili Mačester Junajted, valjda što su tako samokritični.

Ali nije važno. Nego, čitao sam negde da su neki naši puštali "Maratonce" poznanicima sa eng. govornog područja. Znam, negde-neki-nekad, nemam izvor ni link, al' kad ne pamtim takve stvari; uglavnom čitao sam. Reakcija je bila:
- u ovom filmu su svi a) ludi i b) zli
- sa ovima ne treba imati posla
maksa83 maksa83 14:14 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Ali nije važno. Nego, čitao sam negde da su neki naši puštali "Maratonce" poznanicima sa eng. govornog područja.

Ja sam negde čuo da su Japanci otkinuli na Đeknu.
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:18 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Klinci širom sveta ubeđuju sebe da navijaju za Lejkerse ili Mačester Junajted, valjda što su tako samokritični.

Ali nije važno. Nego, čitao sam negde da su neki naši puštali "Maratonce" poznanicima sa eng. govornog područja. Znam, negde-neki-nekad, nemam izvor ni link, al' kad ne pamtim takve stvari; uglavnom čitao sam. Reakcija je bila:
- u ovom filmu su svi a) ludi i b) zli
- sa ovima ne treba imati posla


Ovde je bilo reci o individualnom dozivljaju (i oni su, englezi/amerikanci ljudi od krvi i mesa, ko i svi drugi, znam da je tesko nekima da poveruju ali..) recimo filma, serije, stripa..

A ti bi sad vozio o politici.

Ja sam samo fenomenalne pohvale cula za Sijanove filmove od svih djuture koji su gledali, englesko - neenglesko govorno podrucje.

I sta cemo sad?








mariopan mariopan 14:44 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Ију, обавестила сам модератора, случајно. Тасо извини.
tasadebeli tasadebeli 14:55 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

mariopan
Ију, обавестила сам модератора, случајно. Тасо извини.



Примио к знању.

Хвала ти на обавештењу!


blogovatelj blogovatelj 15:22 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

kažu da se to desilo baš u onoj vili na Holivudu u kojoj su RHCP kasnije snimali Blood Sugar SEx Magik album.


Ne kažu.
Očigledno nisi preslušao Harisona i Lenona na snimku. Bio je London i bila je zgrada, jer je imala lift.
tasadebeli tasadebeli 15:25 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

..
maksa83
Ali nije važno. Nego, čitao sam negde da su neki naši puštali "Maratonce" poznanicima sa eng. govornog područja.

Ja sam negde čuo da su Japanci otkinuli na Đeknu.



Давно сам негде прочитао да су и Маратонци и Ко то тамо пева и још неки наши филмови из тог црнохуморног таласа били прави култ филмови по Њујорку. Са вазда пуним салама биоскопа.

Вртели су их за специфичну филмску публику Велике Јабуке у оним биоскопима који искључиво врте и независну продукцију из самих Стејтса. Ништа Холивуд и те ствари...





То јест, "Холивуд на ломачу!" што би узвикнуо Куста спаљујући на ломачи копије "Умри мушки, 4. део" за време оног свог филмског фестивала на Мокрој Гори.


А има једна заиста сјајна књига о том црнохуморном/црноталасном периоду наше кинематографије!


Црно у колору - Срђан Вучинић, Владан Матијевић (ЛИНК)


Занимљиво је писана и компнована, необичним поступком и са сјајним фоткама - кадровима из филмова... Није онај уобичајени критичарски речник на који смо навикли када нам се представљају филмови.

Желим да вас упознам. Зове се Велимир Бамберг. То је онај ћакнути, за њега каже комшија. Али, није ћакнут. Њега су двадесет година учили једно, а онда су тражили да за двадесет четири часа све заборави. Он то није могао, и зато више није био функционер у свом Пландишту.


(одломак из дела књиге који говори о Буђењу пацова)
blogovatelj blogovatelj 15:36 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Мислиш да бих подметнуо Џамићев текст као свој без икакве назнаке да тај текст није мој?

Не бих, Блоги, не бих...

Нисам ја такав.


Nisam ni mislio da jesi, samo sam pomislio da bi mogla da se desi omaška. A za nameru, sasvim sam siguran da nikada to namerno ne bi uradio.
blogovatelj blogovatelj 15:42 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Експериментисали су у западној култури са изменама свести и многи други уметници пре њих. И то много пре њих.


Naravno.
I ovaj momak se cepao u glavu žešće drogama.

docsumann docsumann 15:44 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
kažu da se to desilo baš u onoj vili na Holivudu u kojoj su RHCP kasnije snimali Blood Sugar SEx Magik album.


Ne kažu.
Očigledno nisi preslušao Harisona i Lenona na snimku. Bio je London i bila je zgrada, jer je imala lift.


nisam, priznajem.
taj podatak vučem odavno pokupljenog bez dodatnih provjera iz nekohg muzičkog časipisa.
a s vezi dotičnom vilom povezivali su još i Hendriksa, Hudinija ...
tasadebeli tasadebeli 15:50 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
Мислиш да бих подметнуо Џамићев текст као свој без икакве назнаке да тај текст није мој?

Не бих, Блоги, не бих...

Нисам ја такав.


Nisam ni mislio da jesi, samo sam pomislio da bi mogla da se desi omaška. A za nameru, sasvim sam siguran da nikada to namerno ne bi uradio.



Ма опусти се, Блоги...

Када сам после мало боље размислио (а споровозан сам, то знам и сам), схватио сам да је та твоја реченица

Takođe, nejasno mi je, je li ovo Džamićev tekst, ili Tasin?


у ствари за мене била комплимент.

То значи да сам толико ушао у Џамићеву намеру са овом књигом да сам се претворио у самог аутора чију књигу сам овде покушао да прикажем прикачињући успут и сопствену визуру свега тога.

Па ако ти у неким тренуцима ниси успевао да разлучиш да ли је овај текст писао Џамић или сам га писао ја, то је за мене у ствари велики комплимент.

Успео сам у својој намери. Барем како си ти то видео.

П.С. - А реаговао сам оштро и на прву лопту зато што се ономад покачисмо код Филипа Младеновића, па сам помислио да си овде дошао да ме подјебаваш.

Сада схватам да ниси и извини због оне моје првобитне реакције.

Људи смо...

Ништа савршено.
docsumann docsumann 16:01 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
Експериментисали су у западној култури са изменама свести и многи други уметници пре њих. И то много пре њих.


Naravno.
I ovaj momak se cepao u glavu žešće drogama.


Bodler je prvenstveno bio hašišar i alkoholičar. s neskrivenom simpatijama ka opijumu.
opijum je u zapadne kulturnoumjetničke krugove vjerovatno došao kroz kinesku tradiciju u kojoj su samo odabrani (filozofi, umjetnici i politički glavari) imali prava ma srk.

Hjeronimus Boš je sam sebi spravljao mješavinu poznatu kao vještičja mast, za koju upućeni, potvrđuju da proizvodi vizuelne efekte u svijesti nalik Bošovim paklenim fantazmagorijama.

i jedno mitbasterovanje:
uvriježeno je mišljenje u naših naroda, gotovo na nivou etno tradicijonala da je Hendriks bio žešći heroinoman.
ne isključujem (mada sumnjam) da ga je katkad i konzummirao, ali supstance za koje se pouzdano zna da im je bio sklon su trava i LSD.
heroinsko ocrnjavanje je vjerovatno eho šire planski sprovođene diskretizacije lika (dijelu baš ništa nisu mogli) ovog genijalnog stvaraoca kao dodatak uz lažnu verziju njegove smrti, odnosno isfejkovanog samoubistva.

maksa83 maksa83 16:08 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

vriježeno je mišljenje u naših naroda, gotovo na nivou etno tradicijonala da je Hendriks bio žešći heroinoman.
ne isključujem (mada sumnjam) da ga je katkad i konzummirao, ali supstance za koje se pouzdano zna da im je bio sklon su trava i LSD.

Oni su mešali sve živo. Kaže menadžer u nekoj od onih njegovih hagiografija da je postalo nemoguće, dotle da kad se probude odmah počnu da pričaju i diskutuju o tome čime će sve da se urade popodne. Hendrix je prevashodno bio esid tip (nije voleo igle). (Mimo toga, mislim i da je za kreativnu evoluciju Bitlsa esid bio ključan)

Inače, meni je najzanimljivija srpska povika na drogu, dočim je alkohol - koji je socijalno prihvatljiva droga - potpuno okej, iako se od njega gine po drumovima (što je najgore ginu nevini koji nisu bili dovoljno glupi da 'samo malo popiju' i sednu u kola) i umire i životi raspadaju svakodnevno.

Dakle, braćo Srbi, zašto gandža - ne nikako fujfujfuj, ali zato dve-tri-četri ljute - nema problema?
blogovatelj blogovatelj 16:18 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

- u ovom filmu su svi a) ludi i b) zli
- sa ovima ne treba imati posla


Potpuno istu reakciju je kao filmsku kritiku Toronto Star objavio za Ko to tamo peva. Ali kad bolje razmisliš, u oba ta filma svi i jesu ludi. U tome je problem.
Jebi ga, zamisli da nisi gledao film, pa ti neko kaže da vozač autobusa vozi putnike vezanih očiju, da jedan od putnika opali u prepunom busu puškom, da voze žive prasiće u busu, da je u toku filma neki ludak izorao put i traži da mu plate putarinu pa bus ne može da ide dalje, da na kraju svi putnici dohvate dva Ciganina i linčuju ih jer su ih nevine otpužili da su ukrali novčanik koji je ranije u toku filma izgubio deda koji je želeo da kupi za sebe samog pet voznih karata kako bi pokazao drugima da nije siromašan. Pa u busu još ima i jedan tuberkulozan, a gazda firme pravi odmor u toku kojeg peče krmenadlice i prodaje ih putnicima, pa se svi podnapiju i igraju kolo. I u svemu tome, tu je još i jedna baba koja je ceo film presedela u busu i ni slova nije progovorila. Pa još naiđu i na polusrušen most, a jedan od putnika ubeđuje vlasnike autobusa da je bezbedno tuda proći, pa se ograda mosta slomi i on udavi. A taj što se udavio, kasnije nalete na njega, preživeo je srećom, pa onako mokar juri zeca da ga uhvati golim rukama. U toku filma ih i vojska zaustavi, mobiliše šofera, ne da busu da ide dalje, a onaj što je opalio puškom u busu prišunja se topu, uspe da opali i iz topa, a vojska ga uhapsi.
I još usput dok krpe gumu na busu putnici odu na nekakvu sahranu, pa šofer kamenčinom spuca u guzove konja koji je vukao kovčeg sa pokonikom i konj se da u galop.
Najnormalniji likovi u filmu su mladi bračni par koji je krenuo na more i šlager pevač koji nema sluha. U toku filma pevač muva mladu, a kasnije se bračni par kresne u nekoj šumi i svi ih gledaju.
Jel bi ti rekao da su u tom filmu svi normalni?
Jedino što se u Evropi (ne samo u Srbiji) takav film smatra i smešnim i dobrim, dok je holivud licemerno fin. Kod njih scene uvek imaju istu količinu svetla, reflektori su uvek postavljeni na istom mestu, sve je predvidivo.
princi princi 16:19 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Meni je mnogo veći puzzle, zašto ljudi toliko vikaju na travu a 3/4 srpskih domaćica navučeno na bendžose. Ili babe, tetke i wholefoods hipstere koje se bacaju na GMO a svoju decu hrane procesiranom hranom ili, u boljem slučaju, "gročanskim" breskvama (vidi ih, kolike su!), ajdared jabukama, hamburg grožđem, džinovskim patlidžanima, krastavcim, paradajzom... Da ne misle da je homo sapiens pre 150K godina preživljavao na nektarinama?
blogovatelj blogovatelj 16:32 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Oni su mešali sve živo. Kaže menadžer u nekoj od onih njegovih hagiografija da je postalo nemoguće, dotle da kad se probude odmah počnu da pričaju i diskutuju o tome čime će sve da se urade popodne


To je standardna narkomanska priča.
Kad su Flojdi krenuli na Division Bell turneju gledao sam emisiju o njima na MTV-ju i pita voditelj Gilmora da mu opiše kakve su bile šezdesete. Čovek mu reče da kad mu neko priča (voditelju) o šezdesetim, taj u šezdesetima nije ni bio. Fora je tad bila da si toliko sređen da se ničega ne sećaš.

Mimo toga, mislim i da je za kreativnu evoluciju Bitlsa esid bio ključan)


Sgt, Pepper je bio baš to, ali je Magical Mistery Tour uglavnom marihuanski album. Uostalom, prvi stih pesme baš to i kaže.

blogovatelj blogovatelj 16:35 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

3/4 srpskih domaćica navučeno na bendžose


Moj ćale se navukao na bensendin kad je imao 70. Imao je blaži infarkt, pa su mu u sklopu terapije prepisivali i to. I njega smirivalo, pa je sam sebe radio sve više. Bio sam primetio da je sav usporen, ali sam to pripisivao godinama i starenju.
Međutim, jednom je kevi rekao kako mu jedino bendža pomaže, pa ga je keva na suvo skidala sa tableta i furala ga na vikendicu da se bavi hortikulturom.
princi princi 16:38 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Da, da, u Srbiji se bendžosi, apaurini, bromazepami daju za sve i svašta. Ono, zaustiš "Doktore...", odmah usledi "Evo prepisaću vam jedan bromazepam, ne može da škodi!".
princi princi 16:39 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Magical Mistery Tour uglavnom marihuanski album

Meni je I am the walrus, najomiljenija beatles stvar. Jel me to čini marihuaničarem?
blogovatelj blogovatelj 16:41 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Bodler je prvenstveno bio hašišar i alkoholičar. s neskrivenom simpatijama ka opijumu.


Interesantna je stvar da se na Balkanu narkomani nekako specijalizuju, pa se rade recimo samo travom, ili samo dopom. U Srbiji ekstremno retko imaš da je neko i alkos i narkoman.
Za razliku od nas, ovi zapadnjaci su neviđene pomijare. Oni tovare sve, potpuno im je nebitno kako to cepa u glavu, bitno je samo da ih otkine što jače.
blogovatelj blogovatelj 16:42 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Meni je I am the walrus, najomiljenija beatles stvar. Jel me to čini marihuaničarem?


Ovo kao pitanja dragoj saveti da li može da se zatrudni putem oralnog seksa
princi princi 16:48 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
Meni je I am the walrus, najomiljenija beatles stvar. Jel me to čini marihuaničarem?


Ovo kao pitanja dragoj saveti da li može da se zatrudni putem oralnog seksa

Pa? Šta je odgovor? Jel može?
blogovatelj blogovatelj 17:11 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

princi
blogovatelj
Meni je I am the walrus, najomiljenija beatles stvar. Jel me to čini marihuaničarem?


Ovo kao pitanja dragoj saveti da li može da se zatrudni putem oralnog seksa

Pa? Šta je odgovor? Jel može?


Može ako ne paziš. Tako nekako valjda glasi odgovor. Te savete uvek nešto relativizuju.
NNN NNN 17:52 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

princi
Da, da, u Srbiji se bendžosi, apaurini, bromazepami daju za sve i svašta. Ono, zaustiš "Doktore...", odmah usledi "Evo prepisaću vam jedan bromazepam, ne može da škodi!".

Moj drug bio primoran da još u srednjoj školi fizikališe da bi izdržavao porodicu
(inače ubedljivo najradniji čovek koga znam i pre toga) i od teškog fizičkog rada, tj. kopanja kanala po zaleđenoj zemlji mu se nešto naduju noge,
i on ode kod lekara i ovi mu samo prepišu trodon i to je sve što je dobio od terapije, jbg. prva polovina 90-ih (još je bio maloletan).
Ako ništa drugo, bar mu se bilo popravilo raspoloženje

vcucko vcucko 18:30 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

apacherosepeacock


I sta cemo sad?


Ne znam jer su opet krenuli crni kvadrati.
Pitanje za ove što zarađuju za leba od tastature i miša: jel' to nešto slučajno ili smo opet u problemu?
princi princi 18:34 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

i on ode kod lekara i ovi mu samo prepišu trodon i to je sve što je dobio od terapije, jbg. prva polovina 90-ih (još je bio maloletan).

:))))))))))), jbt, crnjak. Dobro, mogao je odmah i metadon.
maksa83 maksa83 18:38 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

:))))))))))), jbt, crnjak. Dobro, mogao je odmah i metadon.

Što reče jedan pok. momak kog sam znao videvši reprezentaciju Brazila na TV-u: "hehe, k'o trodončići".


(I jedni i drugi su zeleno-žuti, za one koji ne prate fudbal ni pilulelilule scenu)
tess tess 19:48 14.09.2016

..

Nekoliko mojih prijatelja - mlada vojska, neki već 1992. godine izranjavani, povlačeći se iz kasarni širom Jugoslavije, tj izvlačeći živu glavu od Sarajeva do Splita -
trodon koristiše uz alkohol.
Piju trodon i konjak - i otvore im se rane od gelera po nogama, tijelu.
Zavrne nogavicu i pokaže "vidi".
I stvarno krvari.
U stvari mnogo se koristio taj trodon.
Svi su imali trodon u džepu - desi se ostaneš bez noge popiješ trodon, izađeš u kafanu a već imaš geler u glavi, popiješ trodon. Dobiješ za 8. Mart trodon.
Sad sam zaboravila šta sam mislila reći?
Bensedin tad nije postoja - i da je postojao pile bi ga pičkice.
G.Cross G.Cross 20:22 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Давно сам негде прочитао да су и Маратонци и Ко то тамо пева и још неки наши филмови из тог црнохуморног таласа били прави култ филмови по Њујорку. Са вазда пуним салама биоскопа.


Sredinom osamdesetih proslog milenijuma bio je u Sohou u Londonu (tada je Soho bio Soho) biskop, ne mogu da se setim imena, u kome su se godinama davali isti filmovi istih dana u nedelji.
Cetrvrtom je bio na programu Blues Brothers i i petkom "Rocky horror picture show".

Ni sam ne znam koliko sam puta video te filmove, Bilo je ne vise od 100 sedista , uvek isti ljudi.

Posle nekoliko puta i ja sam naucio i da sa ostalima u glas govorim recenice zajedno sa glumcima.

Moja najdraza : "Shit, What? Rollers, No, Yes, Shit !"







maksa83 maksa83 20:25 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Moja najdraza : "Shit, What? Rollers, No, Yes, Shit !"

Ja ne znam koji mi je Blues Brothers citat omiljeniji.

- Koja se vrsta muzike ovde svira?
- Obe.
- Obe?
- Da, kantri i vestern.
tasadebeli tasadebeli 20:40 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj

Jedino što se u Evropi (ne samo u Srbiji) takav film smatra i smešnim i dobrim, dok je holivud licemerno fin. Kod njih scene uvek imaju istu količinu svetla, reflektori su uvek postavljeni na istom mestu, sve je predvidivo.



Све је то због чешких семестара наших редитеља.

Па погледај само раног Формана, оног пре Амадеуса.

Или Менцла, на пример.


Мени је то исто Алан Форд на филму као и Маратонци и Ко то тамо пева...



mariopan mariopan 20:57 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Vccucko

Наше Маратонце и " Андерграунд" Пољаци и Грци су савршено разумели а неки се и заљубили у наш хумор и народ, све верујући да смо сви ми такви. луди сто посто.
sweet64 sweet64 21:18 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

(ne kapiram, oni smislili i snimili na svom i o svom terenu, mi se prepoznajemo ok, a oni ne znaju sta je sala na svoj racun?)



Italijane ne računam u zapadni svet, bar ne na ordinaran način i u odnosu na ono šta sam svojim komentarom hteo da kažem, dok pomenuti Englezi, to je crni humor, onaj surovi gde se duševnost jedva prepoznaje i koji je miljama daleko od našeg.

A vcucko je ostalo objasnio kao što ja nikad ne bih umeo.
vcucko vcucko 22:04 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

mariopan
Vccucko

Наше Маратонце и " Андерграунд" Пољаци и Грци су савршено разумели а неки се и заљубили у наш хумор и народ, све верујући да смо сви ми такви. луди сто посто.

Za Poljake i Grke ne sumnjam i uopšte nije o njima reč.
Poljaci i Grci sigurno ne vladaju svetom.
blogovatelj blogovatelj 22:34 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Ja ne znam koji mi je Blues Brothers citat omiljeniji.


Ni ja.
Recimo, prvi koji mi padaju na pamet su:
- I hate Illinois nazis
- Wrong glass, sir (i onaj Ejkrojdov pokret posle te rečenice)
- How much for the little girl, the women?

I uvodni dijalog o tome kako je zamenio Kadilaka za mikrofon, pa je morao da kupi pandurski auto.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 22:47 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

То јест мој. Блесаво ми је да говорим о себи у трећем лицу.

Текст је писан пре 2-3 године после читања Џамићеве књиге.



Piše li negde u ta knjiga i to da udarne fotke kojjavascript:;e si postavio ne postoje? ;> Tj. da je epizoda sa Titom i Jugom delo ovdašnjih autora, sklepano montažom večeg broja originalnih sličkica i docrtavanjem i preradom.

Epizoda koja je cenzurisana ovde je broj 10 - Formule, koja je konačno objavljena tek kada su krenuli trobroji.

PS - kad smo već kod nadritumačenja ;> htedog da ga prikladno ilustrujem, ali Youtube ima nešto protiv postovanja spotova Beni Hila, ili makar onog gde je Pierre De Tierre, "French avant-garde director" ☺

tasadebeli tasadebeli 23:05 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Dont Fear The Reaper

Piše li negde u ta knjiga i to da udarne fotke koje si postavio ne postoje? ;> Tj. da je epizoda sa Titom i Jugom delo ovdašnjih autora, sklepano montažom večeg broja originalnih sličkica i docrtavanjem i preradom.




Да будем искрен, не знам.

Књигу сам читао и ово горе у уводу надрљао тада после читања књиге, али са сасвим другим сличицама у том тексту.

А то је било, као што рекох, пре 2-3 године.

Погледаћу по књизи када стигнем, па ћу ти рећи да ли је Џамић нагласио тај податак који ти помињеш.

Синоћ сам овде на Блог окачио само чисти текст, па скидао поново неке сасвим друге сличице за ово овде опет са интернета јербо оне старе нисам сачувао, а не знам како да их из ворда дигнем овде на Блог.

Ове са Титом сам синоћ нашао, нисам ни знао да их има по интернету.

Хвала ти на информацији. Значајна допуна.

Мада мислим да није толико битна за суштину онога реченога у тексту у којем су те "непостојеће" сличице сасвим одговарајуће легле на том месту на ком се налазе.


П.С. - Једна од сличица из оригиналног текста која овде није ушла у пост јер ме је мрзело да их синоћ све тражим (у оригиналном тексту је било барем 20-30 илустрација).






EDIT:



Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 23:14 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

vcucko vcucko 23:20 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Dont Fear The Reaper



Piše li negde u ta knjiga i to da udarne fotke koje si postavio ne postoje? ;> Tj. da je epizoda sa Titom i Jugom delo ovdašnjih autora, sklepano montažom večeg broja originalnih sličkica i docrtavanjem i preradom.


Ima logike.
Prve rečenice samog bloga objašnjavaju da je AF van Italije ozbiljno prihvaćen samo u SFRJ.
U tom svetlu, Magnus&Bunker bi takvom epizodom izvršili klasično upucavanje u sopstvene noge.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 23:23 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Ima logike.


Hteo si kasti - Ima Mladine?
tasadebeli tasadebeli 23:49 14.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Dont Fear The Reaper


Smile







Изоставио сам у тексту и сопствени однос према самом стрипу... Више сам покушао да прикажем Џамићеву књигу и да стрип ставим у некакав временски оквир његовог настанка и трајања током седамдесетих, осамдесетих и деведесетих када је и постао симбол у нашој култури.


А мој интимни однос према самом стрипу изгледа овако:

Имао сам првих 150 бројева. Куповао сам их редовно и читао, неке знао скоро напамет, непогрешиво повезивао број стрипа са насловом (ево, и данас памтим да број 92 Алана Форда носи назив "Povratak Beppe Joseph" ) и уживао покушавајући са друштвом да опонашам ликове из стрипа или да правећи и сам стрипове опонашам цртеж из Алана Форда.

Свих 150 бројева стајало је на почасном месту на полици поред неких класика књижевности пред којима се и данас клањам.

А онда, на почетку једног лета, када сам имао око 17 година, никако нисам могао да нађем неки посао којим бих зарадио довољно пара да идем са друштвом на море.

Дан поласка се приближавао, ја све очајнији због тога што нећу ићи на море.

И онда, досетим се. Изнесем ту моју колекцију на Кнез Михајлову и наиђе лик који ми без икаквог ценкања ћутке исплати своту коју сам тражио за свих 150 бројева.

Колико је то тада било, довољно је да ти кажем да сам провео 15 дана у Башким водама у приватном смештају искључиво од тих пара проводећи се успут по Брелама и околини.

(Да се нисам луксузирао и да сам отишао под шатор, остало би ми нешто пара и за после мора.)

И после тога годинама, па ево и данас, када помислим како сам продао оно што сам толико волео и са муком сакупљао и чувао годинама (чини ми се, колико се сећам, бројеви Алан Форда су излазили двонедељно) зарад неког ипак краткотрајног задовољства, осећања су ми помешана.

Колико ми је жао и данас те моје колекције и волео бих да је имам, толико се и сваки пут насмејем када се тога сетим јер сам, у ствари, урадио оно што би урадили и јунаци мог тада омиљеног стрипа да су којим случајем били на мом месту.

Нарочито Сир Оливер...



blogovatelj blogovatelj 03:44 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Све је то због чешких семестара наших редитеља.


Ima i ovoga, ali mislim da su na našu kinematografiju mnogo veći uticaj imali italijanski neorealisti, Felini posebno.
tasadebeli tasadebeli 05:40 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
Све је то због чешких семестара наших редитеља.


Ima i ovoga, ali mislim da su na našu kinematografiju mnogo veći uticaj imali italijanski neorealisti, Felini posebno.



Е да, то је тачно.

Неки од Фелинијевих цртежа у припреми снимања Амаркорда:




















tasadebeli tasadebeli 05:50 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Dont Fear The Reaper

PS - kad smo već kod nadritumačenja ;> htedog da ga prikladno ilustrujem, ali Youtube ima nešto protiv postovanja spotova Beni Hila, ili makar onog gde je Pierre De Tierre, "French avant-garde director" ☺


П.С. -


Не знам на шта мислиш.

Једино сам ово нашао по овоме што си написао:



Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 06:50 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Једино сам ово нашао по овоме што си написао:


To je preteča skeča o kojem govorim. No, kako rekoh, Youtube ima neke rezervacije i prigovore ;> pa je sam skeč totalno nestao, a ne mere se ni uplodovati.

Evo o ovome sam govorio:

http://www.dailymotion.com/video/x4ta193

pa sad ne znam koliko će dugo i tamo ostati

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 07:06 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

И онда, досетим се. Изнесем ту моју колекцију на Кнез Михајлову и наиђе лик који ми без икаквог ценкања ћутке исплати своту коју сам тражио за свих 150 бројева.



To onda nisam bio ja ;> ja priznajem samo prvih 75 brojeva. Prve originale sam pozajmio drugu na čitanje, a njegova majka ih sve pobacala ;> Skupim ja drugo izdanje, ali nije to to - a i nešto se desilo snjima, ne sećam se šta. Pa sam po Knezu i slično pronalazio komad po komad originale. Nisam baš sve našao da skupim, ali eno ih i dalje u nekim adidas patike i sličnim kutijama plus naravno na kompu :)
apacherosepeacock apacherosepeacock 07:58 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Ne znam jer su opet krenuli crni kvadrati.


Kod mene sve radi kako treba.
U kvadratu je scena iz filma 'Snatch'.
apacherosepeacock apacherosepeacock 08:17 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

Italijane ne računam u zapadni svet, bar ne na ordinaran način i u odnosu na ono šta sam svojim komentarom hteo da kažem, dok pomenuti Englezi, to je crni humor, onaj surovi gde se duševnost jedva prepoznaje i koji je miljama daleko od našeg.


Alan Ford (strip) je crni humor da crnji ne moze biti - popularan kod nas.
Pomenuti Engleski humor, tako surov i bez dusevnosti miljama daleko od nas - kod nas daleko najpopularniji i najvise citiran.

Logicno. (mora da smo nastrani ovako dusevni)

Edit: Ja licno ne rangiram niti etiketiram crni humor po nacijama, srpski, engleski, pakistanski, indijski, italijanski, ceski, francuski, americki - podjednako su mi interesantni.

Ko to tamo peva - ispod glazure naizgled simpaticnih suludih kreatura sa svim sitnim manama (kojima se cerekamo - jer to su uvek neki drugi) ima olovnu, otrovnu, ljudsku surovu/sirovu sustinu. (jako dusevna scena linca)

U tome i jeste velicina tog filma.

angie01 angie01 10:02 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

taso, hvala za crteze.
emsiemsi emsiemsi 12:01 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
...
Takođe, nejasno mi je, je li ovo Džamićev tekst, ili Tasin?
...

Јасно је да је текст Тасин (може да буде само још и Милана Новковића).
Успут --- када сам већ ту да ти кажем Блоги да смараш.
emsiemsi emsiemsi 12:08 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

apacherosepeacock
vcucko
sweet64
jer to smo mi!


Alan Ford ima specifičnu vrstu humora koju ljudi sa ovih prostora prepoznaju kao svoju. Mnoge banalnije pojmove koji su naša izmišljotina zapadni svet ne razume, npr inat, merak, sevdah, dert, katarza i najvažnije - šala na sopstveni račun, što je osnova za duhovitost. Toga tamo nema, čak ni samokritičnosti. A nas je uz pesmu takav humor kroz epohe ratova održao, kako bi gospodin J. Greg to lepo sažeo: Imam dva odlična pomoćnika za preživljavanje – pomoću mašte mogu da budem ono što nisam, a pomoću humora da podnesem ono što jesam!

Otprilike. Takve stvari se tamo tumače isključivo kao znak slabosti, znači udri još jače.
Civilizacijski nesporazum


Uh, koliko ovo nije tacno. (ne kapiram, oni smislili i snimili na svom i o svom terenu, mi se prepoznajemo ok, a oni ne znaju sta je sala na svoj racun?)

Pa Englezi su prvaci u zajebanciji na sopstveni racun. Sve strane najgledanije komicne serije kod nas su njihove: Only fools and horses, Monty Python, Black Adder, Fawlty Towers..(U Engleskoj takodje bile mega popularne)

Pa Italijani, gledali smo svi Felinija..
I tako dalje.



Сагласан !
emsiemsi emsiemsi 12:17 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

sweet64
(ne kapiram, oni smislili i snimili na svom i o svom terenu, mi se prepoznajemo ok, a oni ne znaju sta je sala na svoj racun?)



Italijane ne računam u zapadni svet, bar ne na ordinaran način i u odnosu na ono šta sam svojim komentarom hteo da kažem, dok pomenuti Englezi, to je crni humor, onaj surovi gde se duševnost jedva prepoznaje i koji je miljama daleko od našeg.

A vcucko je ostalo objasnio kao što ja nikad ne bih umeo.

Не бих рекао да у Мућкама нема душе !
tasadebeli tasadebeli 15:12 15.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

angie01
taso, hvala za crteze.



Плакао сам као киша гледајући први пут у свом животу овог Фелинија још као сасвим мали клинац на нашој тадашњој телевизији иако заиста нисам тада скоро ништа разумео од филма...









anfieldroad anfieldroad 14:29 17.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

taj podatak vučem odavno pokupljenog bez dodatnih provjera iz nekohg muzičkog časipisa.
a s vezi dotičnom vilom povezivali su još i Hendriksa, Hudinija ...



Pročitao sam igrom slučaja autobiografije i Kita Ričardsa i Entonija Kidisa (RHCP) i ne sećam se takvog podatka. A mislim (hmmm) da bih zapamtio tako nešto. Enivej, dobro zvuči.
Takođe sam čitao relativno nedavno intervju sa još uvek aktivnim Maxom Bunkerom. On smatra Brixija za koautora Alana Forda, jer je jedini uspeo da prenese taj neorealistički prolevičarski humor na naše čitaoce. Bunker time tumači popularnost stripa ovde u Yu...
emsiemsi emsiemsi 18:44 17.09.2016

Re: ..

tess
Nekoliko mojih prijatelja - mlada vojska, neki već 1992. godine izranjavani, povlačeći se iz kasarni širom Jugoslavije, tj izvlačeći živu glavu od Sarajeva do Splita -
trodon koristiše uz alkohol.
Piju trodon i konjak - i otvore im se rane od gelera po nogama, tijelu.
Zavrne nogavicu i pokaže "vidi".
I stvarno krvari.
U stvari mnogo se koristio taj trodon.
Svi su imali trodon u džepu - desi se ostaneš bez noge popiješ trodon, izađeš u kafanu a već imaš geler u glavi, popiješ trodon. Dobiješ za 8. Mart trodon.
Sad sam zaboravila šta sam mislila reći?
Bensedin tad nije postoja - i da je postojao pile bi ga pičkice.

За Тесс и њено весело друштво --- ајвар, друга тура.





Ова друга је (и) за загореле.

NNN NNN 10:24 20.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

И онда, досетим се. Изнесем ту моју колекцију на Кнез Михајлову и наиђе лик који ми без икаквог ценкања ћутке исплати своту коју сам тражио за свих 150 бројева.

Moj burazer kad je diplomirao, pa ubrzo trebalo dide u vojsku, a nešto mu se zaišlo na more, uradio sličnu stvar, pokupio sve AF koje je imao (a bilo ih je baš dosta),
prodao "za bagatelu" i otišao na more i sad nekako nedostaju, jbg.
NNN NNN 10:36 20.09.2016

Re: Kako ozbiljan tekst...

blogovatelj
- u ovom filmu su svi a) ludi i b) zli
- sa ovima ne treba imati posla


Potpuno istu reakciju je kao filmsku kritiku Toronto Star objavio za Ko to tamo peva. Ali kad bolje razmisliš, u oba ta filma svi i jesu ludi. U tome je problem.
Jebi ga, zamisli da nisi gledao film, pa ti neko kaže da vozač autobusa vozi putnike vezanih očiju, da jedan od putnika opali u prepunom busu puškom, da voze žive prasiće u busu, da je u toku filma neki ludak izorao put i traži da mu plate putarinu pa bus ne može da ide dalje, da na kraju svi putnici dohvate dva Ciganina i linčuju ih jer su ih nevine otpužili da su ukrali novčanik koji je ranije u toku filma izgubio deda koji je želeo da kupi za sebe samog pet voznih karata kako bi pokazao drugima da nije siromašan. Pa u busu još ima i jedan tuberkulozan, a gazda firme pravi odmor u toku kojeg peče krmenadlice i prodaje ih putnicima, pa se svi podnapiju i igraju kolo. I u svemu tome, tu je još i jedna baba koja je ceo film presedela u busu i ni slova nije progovorila. Pa još naiđu i na polusrušen most, a jedan od putnika ubeđuje vlasnike autobusa da je bezbedno tuda proći, pa se ograda mosta slomi i on udavi. A taj što se udavio, kasnije nalete na njega, preživeo je srećom, pa onako mokar juri zeca da ga uhvati golim rukama. U toku filma ih i vojska zaustavi, mobiliše šofera, ne da busu da ide dalje, a onaj što je opalio puškom u busu prišunja se topu, uspe da opali i iz topa, a vojska ga uhapsi.
I još usput dok krpe gumu na busu putnici odu na nekakvu sahranu, pa šofer kamenčinom spuca u guzove konja koji je vukao kovčeg sa pokonikom i konj se da u galop.
Najnormalniji likovi u filmu su mladi bračni par koji je krenuo na more i šlager pevač koji nema sluha. U toku filma pevač muva mladu, a kasnije se bračni par kresne u nekoj šumi i svi ih gledaju.
Jel bi ti rekao da su u tom filmu svi normalni?
Jedino što se u Evropi (ne samo u Srbiji) takav film smatra i smešnim i dobrim, dok je holivud licemerno fin. Kod njih scene uvek imaju istu količinu svetla, reflektori su uvek postavljeni na istom mestu, sve je predvidivo.


A ko bi gledo film o npr. računovođama?
freak show je obično zanimljiv.
Evo šta se dobije kada se ukrste Ko to tamo peva i Američka lepota:
Little Miss Sunshine

jinks jinks 06:46 14.09.2016

...

Tа аланфордовштина наших стварних живота ево траје већ читавих четврт века.

Ne razumem zašto u ovako negativnom kontekstu pominjete strip AF.

Neko je već pomenuo Mućke ranije ... možda su AF i Mućke kod nas bili i ostali toliko popularni iz sličnih razloga - da u koliko god velikoj bedi i beznađu živeli treba zadržati duh, samopoštovanje i brigu sa druge oko sebe. Što junaci u pomenutim delima i jesu radili, na neki sebi specifičan način.

Inače, carski su i mnogi epizodni likovi u AF, koji ustvari i prevazilaze epizodu, tako da je pomenuti broj 10 tipičnih likova možda i veći.

p.s.

Inače, lepo ste primetili da je ukidanje empatije patent neoliberalizma, po svoj prilici dosta neuspešan.

Inače, biser neoliberalizma je sama Margaret Tačer, koja se busala u grudi i dizala nos miljama u nebesa promovišući progres koji će nastupiti odumiranjem države za račun privatnog sektora ... kako bi se kasnije ispostavilo da je u svim velikim "ideološkim" privatizacijama u UK, u njeno vreme, učestvovao sa dobrim procentom zamislite ko - njen suprug.
tasadebeli tasadebeli 07:30 14.09.2016

Re: ...

jinks

Ne razumem zašto u ovako negativnom kontekstu pominjete strip AF.



Није негативан, Џинкс.

Напротив.

Сам стрип, као и ова Џамићева књига у којој је покушао да објасни како је један феномен масовне културе, што сваки стрип свакако јесте, постао симбол једне културе, и то искључиво оне наше културе у некадашњој СФРЈ после које имамо и ово данас као културу, за мене никако није негативан.

Оптимизам (онај позитивни, у смислу "такви смо, какви смо, идемо даље " ) свакако постоји код Џамића, као и у овом мом покушају приказа његове књиге:

А опет, свака епизода Алана Форда ипак има срећан крај и даје шансу оптимизму без којег је тешко живети. Главни јунаци се нису обогатили, и даље су гладни, сиромашни и у закрпљеним оделима, и даље продају вештачкo, офарбанo пластично цвеће у својој цвјећарници, али су зато живи, здрави и сви на броју.


Теби је можда све то зазвучало негативно јер ова реч

аланфордовштина


има пежоративни призвук, али погледај остатак те реченице.

Не мислим ја ту на стрип, него на нас саме, како је то рекао NNN.

Па хајде размисли, колико у свом окружењу данас ти имаш њих који сасвим одговарају овом опису:


Ивица Иванишевић је у својој збирци есеја о стриповима „Сто му јеленских рогова“ овај стрип Магнуса и Бункера назвао својеврсним манифестом мизантропије и при томе негирао свим ликовима било какве моралне врлине. Заиста, Алан Форд на први поглед обилује ликовима који су, најблаже речено, одбојни, у најбољем случају непријатни, мрзовољни депресивни људи пуни злобе, ситних пакости, зависти и увредљивих реплика на рачун саговорника.



Затим на ово да ти одговорим:


Neko je već pomenuo Mućke ranije ... možda su AF i Mućke kod nas bile i ostale toliko popularne iz sličnih razloga - da u koliko god velikoj bedi i beznađu živeli treba zadržati duh, samopoštovanje i brigu sa druge oko sebe. Što junaci u pomenutim delima i jesu radili, na neki sebi specifičan način.



Управо то и каже Лазар Џамић, што сам ја само покушао овде да пренесем у некаквој врсти приказа књиге са стављањем у временски контекст настанка стрипа и његове вишедеценијске популарности.

Понављам, "Цвјећарница у кући цвећа" је Џамићев покушај да објасни како је једна појава у масовној култури постала симбол једне културе.


А Лазар Џамић? За оне који можда не знају о њему ништа сем имена, цитираћу оно што пише о њему на крају ове његове књиге:



Лазар Џамић је рођен у Смедереву 1961. године. Завршио је Правни факултет у Београду. Бавио се музиком, бубњар (дилетант, по сопственом признању). Био је девет година новинар на радију, а био је и сарадник и тзв. спољашњи уредник многих домаћих листова и магазина (Наша борба, New Moment итд.)
Много је познатији као консултант и публициста у области маркетинг комуникација. Предавао је на многим пословним школама, као и на постдипломским студијама Економског факултета у Београду. Написао и култну књигу из те области No-Copy Advertising (Лондон, 2001). Последњих петнаест година живи и ради у Лондону. Био је директор стратегије у агенцији Kitcatt Nohr Digitas, а од маја ове године је шеф европске централе Гугла
.





Inače, lepo ste primetili da je ukidanje empatije patent neoliberalizma, po svoj prilici dosta neuspešan.

Inače, biser neoliberalizma je sama Margaret Tačer, koja se busala u grudi i dizala nos miljama u nebesa promovišući progres koji će nastupiti odumiranjem države za račun privatnog sektora ... da bi se kasnije ispostavilo da je u svim velikim "ideološkim" privatizacijama u UK, u njeno vreme, učestvovao sa dobrim procentom zamislite ko - njen suprug.



Хвала на похвали!


Овај клип је настао, чини ми се, за време штрајка рудара у Велсу или можда непосредно после тога:







П.С. - Категорије које сам ставио на овај пост су историја, уметност и литература.

И свака је ту са разлогом.

docsumann docsumann 06:47 14.09.2016

DMT


nije sintetička droga, već supstanca koja u prirodnom obliku postoji i u našem tijelu kao i u tijelima još milionima drugih životnjskih i biljnih vsta.
i nikad nije bio popularan u šririm amdergaund, hipi, ili bilo kojjim drugim alternativnim krugovima.
čak ni danas, pored vaskolikog interneta, nije stekao bogzna kakvu pupularnost među mladima željnim zabave i provoda. DMT je suviše ozbiljna stvar.


tasadebeli tasadebeli 07:44 14.09.2016

Re: DMT

docsumann

DMT

nije sintetička droga




Осим када се прави у лабораторијама да би се уносила у људско тело?


Ти си један од оних на које сам мислио када сам рекао Блогију да би о овој теми могли да кажу много више и боље од мене...

Мене је за ту моју реченицу повукао један давно прочитани текст којег нисам вероватно баш дословце запамтио...


polietilenska Amerika 1970-ih, bez zrna pustinjskog peska, palminog lišća, bez divljine lovačkih srca uhvaćenih u zamku civilizacije, Amerika koja halapljivo guta matematičke laboratorijske snove LSD-25, IT-290, DMT...







али ми је та књига послужила као одличан увод за касније читање овога






П.С. - У знак захвалности и сећања на Мику Оклопа:



docsumann docsumann 14:59 14.09.2016

Re: DMT

isto izdanje CA Bluza i sam imam

a o DMT-u sam pisao, između ostalog i jedan striktno informativni blog - LINK
4krofnica 4krofnica 16:25 14.09.2016

Re: DMT

isto izdanje CA Bluza i sam imam


isto. sa potpisom cice koja smrče koku na koricama :)

angie01 angie01 19:56 14.09.2016

Re: DMT

sa potpisom cice koja smrče koku na koricama :)



JJ Beba JJ Beba 20:55 14.09.2016

Re: DMT

4krofnica
isto izdanje CA Bluza i sam imam


isto. sa potpisom cice koja smrče koku na koricama :)


JJ Beba JJ Beba 21:00 14.09.2016

Re: DMT

П.С. - У знак захвалности и сећања на Мику Оклопа:


RRK smo Oklop i ja zajedno otoić odgledali u činimise Domu sindikata
sećam se da ga je onako načičkanog saksofonim ćerka izvela na bilnu.
<3 i danas mi zvoni u ušima njegova Donna Lee
tasadebeli tasadebeli 22:14 14.09.2016

Re: DMT

JJ Beba
4krofnica
isto izdanje CA Bluza i sam imam


isto. sa potpisom cice koja smrče koku na koricama :)





angie01





Упутите нас, девојке.

Признајем да не знам о чему се ради. Нисам никада ни загледао много ту слику на корицама књиге.


А и нисам познавао Мику. Само сам много волео како пише. Нарочито ту књигу.
4krofnica 4krofnica 07:22 15.09.2016

Re: DMT

tasadebeli



na prednjoj korici tog izdanja je fotografija dame koja ima limenku koka kole.
ta dama je dzejdzejbeba.



krkar krkar 07:29 15.09.2016

Re: DMT

na prednjoj korici tog izdanja je fotografija dame koja ima limenku koka kole.
ta dama je dzejdzejbeba.


Kul!
JJ Beba JJ Beba 10:45 15.09.2016

Re: DMT

krkar
na prednjoj korici tog izdanja je fotografija dame koja ima limenku koka kole.
ta dama je dzejdzejbeba.


Kul!

u stvari, origininalno je tebalo da bude staklena flašica, ali u mojim radnjama u balkanskoj ulici nije bilo staklenki, šta više nije bilo kokakole uopšte, (bila je 81god i nije je bilo u svim prodavnicama, a kada dođe brzo se rasroda) već sam ja u kući slučajno imala limenku. slikali smo uveće, polse 20h na mon prozoru i nijedna radnja više nije radila da potratražimo staklenku. amateri :))

maksa83 maksa83 11:01 15.09.2016

Re: DMT

Evo d' ima za pokolenja:

princi princi 13:19 15.09.2016

Re: DMT

(bila je 81god i nije je bilo u svim prodavnicama, a kada dođe brzo se rasroda)

Da, da, to su bila ona srećna vremena za kojima svi sada kukamo, :). Je li, koliko si godina imala tada? To bilo neko zavođenje maloletnica?
maksa83 maksa83 13:33 15.09.2016

Re: DMT

To bilo neko zavođenje maloletnica?

Kad smo kod zavođenja.



Pa ti vidi...
princi princi 13:35 15.09.2016

Re: DMT

Нарочито ту књигу.

Da, Metro je već bio težak smor. MO na kraju ispade one hit wonder. Mada je CA Blues odličan one hit. Uzeo da prelistam pre neku godinu, i knjiga je sasvim fino ostarila (za razliku od nekih drugih, mnogo izvikanijih. Selindžera, na primer, ne mogu sad da smislim, toliko je dosadan i smoran.)
princi princi 13:39 15.09.2016

Re: DMT

maksa83
To bilo neko zavođenje maloletnica?

Kad smo kod zavođenja.



Pa ti vidi...

Sine, Vlada pa Steve McQueen. Njemu nije potrebno ništa da šmrka. Kokain šmrka Vladu.
Uzgred, ne mogu dovoljno da nareklamiram onu FB grupu Svi mi koji smo za Putina i Rusiju (ćirilicom). Čisto blago.
tasadebeli tasadebeli 14:35 15.09.2016

Re: DMT

4krofnica
tasadebeli


na prednjoj korici tog izdanja je fotografija dame koja ima limenku koka kole.
ta dama je dzejdzejbeba.







Бебоооо!!!







JJ Beba JJ Beba 15:15 15.09.2016

Re: DMT

princi
(bila je 81god i nije je bilo u svim prodavnicama, a kada dođe brzo se rasroda)


Da, da, to su bila ona srećna vremena za kojima svi sada kukamo, :). Je li, koliko si godina imala tada? To bilo neko zavođenje maloletnica?


da jbte, poapisli bi ga sada
Okolp i ja se znamo mnogo dugo, ja bila klinka on student, njegov drug Zrpa se družio
sa mojom sestrom i mnogo sam im bila zanimljiva, ta hippie teen devojčica :)) vucarali su me sa sobom, rasla sam sa njima i pored njih. ostali smo zajedno do kraja. od svih njih samo sam ja pretekla
blogovatelj blogovatelj 17:28 15.09.2016

Re: DMT

Kad smo kod zavođenja.


I panker Dmitrij!

tadejus tadejus 17:36 15.09.2016

Re: DMT

maksa83
To bilo neko zavođenje maloletnica?

Kad smo kod zavođenja.



Pa ti vidi...


Znači Putin.. Vladimir Putin..
mora da je bi otrov za žene, mada njega valjda i danas izglasavaju za najpoželjnijeg ruskog neženju (oženjeni, i posebno predatore, take notice, kako je ritnuo babu pošla ga karta)
princi princi 18:52 15.09.2016

Re: DMT

JJ Beba
princi
(bila je 81god i nije je bilo u svim prodavnicama, a kada dođe brzo se rasroda)


Da, da, to su bila ona srećna vremena za kojima svi sada kukamo, :). Je li, koliko si godina imala tada? To bilo neko zavođenje maloletnica?


da jbte, poapisli bi ga sada
Okolp i ja se znamo mnogo dugo, ja bila klinka on student, njegov drug Zrpa se družio
sa mojom sestrom i mnogo sam im bila zanimljiva, ta hippie teen devojčica :)) vucarali su me sa sobom, rasla sam sa njima i pored njih. ostali smo zajedno do kraja. od svih njih samo sam ja pretekla

Tj nikog preteklog da citira velikog Chuck Yeagera: Nice to be remembered by a beautiful young woman .

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana