Povela se kod bocvene zanimljiva rasprava o progresu i regresu društava, pa sam mislio da će vam biti zanimljiva pričica o Zheng Heu (bar onako kako ju je ispričao Niall Ferguson u jednoj od svojih knjižica).
Elem, kao što svi znaju, Kina je dominirala svetskim razvojem, tj ekonomijom većim delom proteklih 25 vekova. Kinezi su izmislili mnoga tehnološka čuda za koja su nama, na Zapadu, bili potrebni vekovi pa, boga mi, i čitavi milenijumi. Na primer, kad je merenje vremena u pitanju, iako nije izvesno da li su vodeni sat smislili Egipćani, Vavilonci ili Kinezi, sa priličnom sigurnošću se može tvrditi da je prvi mehanički sat smislio Su Song negde oko 1086. Otkriće štampane prese se često pripisuje Nemačkoj i Gutenbergu, ali u stvarnosti, štamparske prese su u Kini bile korišćene još u 11. veku. Slično važi i za papir, papirni novac, tapete ili toaletni papir. Englezi vole da tvrde kako je Jethro Tull izmislio sejalicu u 18. veku i na taj način revolucionisao ne samo poljoprivrednu proizvodnju nego i sam kapitalizam. U stvarnosti, Kinezi su sejalicu koristili čitavih 2000 godina pre benda u kome je flautu svirao Ian Anderson. Prva peć za topljenje gvozdene rude nije bila ona izgrađena u Engleskoj 1709. već ona u Kini napravljena nekih 200 godina pre Hrista. Kinezi su napravili i prvi viseći most: za ono što su oni pravili 65 godine u Junan provinciji, Englezima, pionirima industrijske revolucije je bilo potrebno dodatnih 1700 godina. Britanska proizvodnja gvožđa 1788. godine je još uvek bila manja od one koju je Kina postizala 1078. godine. Kinezi su revolucionisali tekstilnu proizvodnju sa izumom vretena, a postoje indikacije i crteži iz 15. veka koji pokazuju da barut (još jedan kineski izum) Kinezi nisu koristili samo za vatromet, već i za mine, rakete i đulad. Drugi kineski izumi su hemijski insekticidi, šibice, magnetni kompas, karte, četkica za zube, kolica. Znači, Kina je početkom 15. veka bila pravi tehnološki powerhouse sveta. Šta se dogodilo sa svim tim i zašto je istorija išla onim tokom kojim je išla? Razlog se možda krije i u sledećoj priči.
Početkom 15. veka, dakle, Imperator Yongle je sebi dao u zadatak da poslane ne samo car Srednjeg Kraljevstva (tj Hana) nego čitavog sveta. Zadatak da to ostvari dopao je admiralu Zheng Heu, najpoznatijem moreplovcu u kineskoj istoriji. Zheng He je bio živopisan lik: sa 11 godina zarobio ga je osnivač Ming dinastije, Zhu Yunazhang. Kako je bio običaj u to vreme, zarobljenik je trenutno kastriran. Novoproizvedeni evnuh je bio dodeljen kao sluga Imperatorovom četvrtom sinu, Zhu Diju, čoveku koji će naslediti tron kao Yongle imperator. Kao nagradu za lojalnost i verno služenje, Yongle je svom sluzi evnuhu dao u zadatak ni manje ni više nego da osvoji svet (jbg, takva vremena bila).
Prihvatajući zadatak, Zheng He je napravio 6 velikih misija u periodu između 1404. i 1425. godine. Admiral je putovao do Tajlanda, Sumatre, Jave, Kerale na istočnoj obali Indije; do Šri Lanke, Malake, Hormuza, Adena i do Džede. Ogromna rastojanja. Nominalno, cilj misija je bio potraga za Yongleovim misteriozno nestalim prethodnikom, ali je pravi razlog bio zapravo širenje kineskog uticaja. Kako su naumili to širenje? Ne pljačkom, ubijanjem i paljenjem već trgovinom porcelana, papira, ulja, voska... Na bar tri od tih šest misija, Zheng Heova flota je stigla do istočnih obala Afrike. Na jednom od takvih putovanja sultan Malindija (današnja Kenija) je poslao na Zheng Heov brod delegaciju sa egzotičnim poklonima a među njima i žirafu. Ta žirafa je imperatoru Yongleu posebno prirasla srcu jer mu je predstavljala simbol savršene vlasti i potpunog sklada između imperije i kosmosa (nešto slično našem Vladi).
Tako daleke misije nisu bile jednostavan poduhvat ni sa tehnološke strane. Trebalo je imati brodove za to i savladavati prepreke koje su predstavljala južna mora. Admiralski brod je bio pravo čudo tog doba: dugačak preko 130m, bio je skoro 5 puta veći od Santa Marije kojom je Kolumbo skoro 100ak godina kasnije otkrio Ameriku. Cela admiralska flota je brojala više od 300 brodova, sa višestrukim jarbolima, plitkim gazom i komorama koje su sprečavale naglo potapanje. Sa kombinovanom posadom od nekih 28 hiljada ljudi, Zheng Heova flota je bila mnogo savršenija, kompleksnija i veća od bilo čega što je Evropa 15. veka bila u stanju da napravi.
1424. godine je, međutim, došao kraj svim tim istraživanjima i misijama. Yongle je preminuo, a s njim i kineske ambicije da se ovlada čitavim svetom. Zheng Heove misije su obustavljene, a posebnim carskim dekretom su zabranjena sva putovanja morem- Kina se zaključala, zatvorila u sebe. Počevši od 1500. godine, svako ko je u Kini napravio brod sa više od 2 jarbola bio je osuđen na smrtnu kaznu, a od 1551. je zločin bio i ploviti na sličnom brodu. Šta je bio razlog ovome? Da li su razlog bili problemi sa prikupljanjem poreza i dvorske intrige? Da li su bili visoki troškovi rata u Annamu (današnjem Vijetnamu)? Ili je razlog bila sumnjičavost prema "čudnim" poklonima (pogotovu žirafi!) koje je Zheng He donosio sa svojih putovanja? To nikad nećemo saznati, ali posledice tog nasilnog odvajanja Kine od mora su, kao što vidimo, bile dalekosežne i, rekao bih, skoro pogubne po Kinu
Tako da, drugarice i drugovi, jeste, ima progres, ali ima i regres. Zato, pamet u glavu.