Budućnost| Kućni ljubimci| Roditeljstvo

Svako je neko ili teror proseka

princi RSS / 29.07.2016. u 14:44

Vreme, kraj četrdesetih. Mesto događanja US. Najmoćnija svetska mašina za ubijanje, US Air Force, sila koja je brutalno pregazila Nemce potom i Japan, sprema se da svet spasava od još gore pošasti, komunizma. Međutim, usred zahuktavanja hladnog rata, mašina se susreće sa ogromnim problemom. Ginu joj piloti, i to iz potpuno neobjašnjivih razloga. U samo svitanje uvođenja mlaznih aviona, US Air Force se susreće sa misterioznim život ili smrt problemom. U jednom danu, 1950., 17 pilota je hit the dirt (jedan od najboljih filmova svih vremena "Right stuff" upravo priča jednu od priča iz tog vremena. Uzgled, Kauffmanov film sadrži i jednu od najboljih ljubavnih priča ikad ispričanih, sa sve Sam Sheppardom u ulozi života i Barbarom Hershey, highly recommended).

Američki oficiri i političari su bili van sebe. Po ustaljenom običaju birokrate u Vašingtonu su brže bolje za sva rušenja aviona usvojile dva izraza "incidents" i "accidents" i to je pokrivalo sve, od neželjenih iskakanja i prinudnih sletanja pa do padova sa smrtnim ishodom i totalnim uništavanjem letelice. Vojne vlasti su isprva, naravno, okrivljavale pilote, i obično označavale "ljudski faktor" kao osnovni uzrok nesreća. Ovo je bila dosta razumna logika, jer su se avioni vrlo retko zapravo kvarili. Avio-mehaničari su ukazivali na, za ono vreme, besprekornu mehaniku i elektroniku. I sami piloti su bili zbunjeni, jer su i oni sami bili svesni da njihove pilotske veštine svakako nisu uzrok problema. Pa, ako nisu u pitanju bili "ljudski" i "mehanički" faktor, u čemu je onda bio problem?

Posle više istraga i provera, inžinjeri su svoju pažnju usmerili na dizajn kokpita, tj pilotske kabine. 1926., kada je projektovan prvi kokpit, inžinjeri su pažljivo premerili ergonomske dimenzije stotina i stotina muških pilota (mogućnost da će žene nekad biti piloti tada niko ni u snovima nije razmatrao) i ti podaci su korišćeni za standardizaciju mera kokpita. Kroz sledeće 3 decenije, veličina i oblik sedišta, visina prozora pa čak i oblik pilotskog šlema, sve to je bilo raređno tako da se prilagodi merama prosečnog pilota iz 1926.

Prvo logično pitanje je bilo da li je moguće da su se piloti ukrupnjali od 1926. Da bi odgovorili na ovo pitanje, Air Force je sproveo veliku studiju, premerilo više od 4000 pilota. Svakom pilotu je uzeto više od 140 mera, uključujući dužinu palca, visinu prepona, razmak između ušiju i očiju, i ko zna šta je još sve tu mereno... tek, uzete su sve te mere, izračunate prosečne vrednosti i rezultat je bio- nada. Prosečni pilot 1950. je bio do u deliće inča istih dimenzija kao i prosečni pilot 1926. Svi su bili preneraženi. Svi, osim Gilberta S. Danielsa, dvadeset trogodišnjeg naučnika koji je tek počeo da radi za USAF.

Gilbert nije bio uopšte deo te adrenaline junkie, testosterone-drenched, mačo, proletanje ispod mostova, dalekovoda kulture koja se obično vezuje za aerial combat. Vitak i mršav cvikeraš, Gilberta su mnogo više zanimale biljke i cveće (u gimnaziji je bio predsednik lokalno Botanical Garden Cluba). Pre nego što se zaposlio u Aeri Medicinskoj Laboratoriji vojne baze Wright, on, na primer, nikad nije seo u avion. Nije ni morao, kao junior istraživač, njegov jedini posao je bio da meri dužinu pilotskih udova.

Daniels nije slučajno odabran za taj zadatak. Naime, osnovni razlog zašto su ga zaposlili u bazi je bio taj što je Daniels na Harvardu diplomirao iz fizičke antropologije. Tokom prve polovine dvadesetog veka, ova naučna (neki bi rekli i pseudonaučna) grana se fokusirala prevashodno na klasifikaciju ljudi prema prosečnim merama njihovog tela- praksa se zvala "typing". Mnogi fizički antropolozi su, na primer, verovali da je kratko i debelo telo bilo osnovna odlika srećnih ljudi koji vole zabavu, dok su zalisci i mesnate usne, s druge strane, karakterisali "zločinačke tipove". Neki bi rekli, machine learning pre machine learninga.

Elem, Danielsa nisu zanimale ove somnabulije i bulažnjenja (koja nisu bila bez određenog elementa zabavnog u sebi, zgodno, na primer, za cocktail parties). Umesto toga, njegova diplomska teza se bavila totalno banalnim i dosadnim  poređenjem oblika ruku njegovih 250 kolega sa Harvarda. Studenti koje je Daniels ispitivao su pripadali gotovio identičnom etničkom i društveno-kulturnom backgroundu. Ono što je Daniels našao, međutim, je da su njihove ruke bile vrlo različite. Ono što je Danielsa još više prenerazilo je spoznaja da, kad je uprosečio sve podatke, taj prosek nije odgovarao nijednom individualnom merenju. Drugim rečima, nijedan od 250 ispitanih studenata nije bio "prosečan".

I tako, kad mu Air Force dao zadatak da premeri te pilote, Daniels je postavio jednostavno pitanje: Koliko je od svih ovih pilota zaista prosečno? Da bi odgovorio na to jednostavno pitanje Gilbert je uzeo podatke od 4063 pilota, uzeo 10 najbitnijih dimenzija, crunchovao brojeve, gledao, izanalizirao, isproveravao i našao broj. Nula. Nijedan od 4063 pilota nije imao prosečne dimenzije. Od 4063 nijedan jedini pilot nije fitovao u okviru proseka u svih 10 dimenzija. Neki pilot bi imao duže ruke, drugi je imao kraće noge, treći bi opet imao širi obim grudi, ali uže kukove. Ono što je, međutim, još više iznenadilo Danielsa je bilo da ako uzmeš bilo koje samo 3 dimenzije- obim vrata, butine i podlaktice- manje od 3.5% ili svega oko tridesetina pilota bi bila prosečna po sve 3 mere. Danielsovi rezultati su bili nedvosmisleno jasni: prosečan pilot jednostavno ne postoji, i, ako projektuješ kabinu, kokpit za prosečnog pilota, ti je zapravo ne projektuješ ni za koga.

Danielsova otkrića su zapravo bila jako velika ideja koja je mogla zatvoriti čitavu jednu eru shvatanja ljudske individualnosti. Ali čak i najveće ideje zahtevaju korektnu interpretaciju. Mi volimo da mislimo kako činjenice govore same za sebe, ali je istina da one to retko čine, tj da im mi moramo dati pravo značenje. Zašto i kako je nastala era "prosečnog" čoveka i da li se nalazimo na njenom kraju? Koga zanima to pitanje, i ko misli da ima nešto pametno na temu, što kažu, more je than welcome na čašicu razgovora kroz koji ćemo probati da odgovorimo ova i neka druga pitanja.



Komentari (303)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 15:03 29.07.2016

I, naravno, scena svih scena

iz filma o pravim herojima.



Ovako, u hindsightu, čovek se mora zapitati kojoj je budali ikad palo na pamet da poredi Chuck Yeagera sa prosekom.
JJ Beba JJ Beba 15:47 29.07.2016

Re: I, naravno, scena svih scena

Chuck Yeagera

Sem Shepard kao Chuck <3
princi princi 15:54 29.07.2016

Re: I, naravno, scena svih scena

Njih dvoje, totalno herojska stvar. Nije za sisice od ljudi i faint hearted.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:01 29.07.2016

Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

(jedan od najboljih filmova svih vremena "Right stuff" upravo priča jednu od priča iz tog vremena. Uzgled, Kauffmanov film sadrži i jednu od najboljih ljubavnih priča ikad ispričanih, sa sve Sam Sheppardom u ulozi života i Barbarom Hershey, highly recommended).


Naravno da ne - osim poslednjeg ☻ za srednje naravno da ne, osim za one koju su baš pred gledanje filma po prvi put pročitali Igru staklenih perli (ili šta već tinejdžeri osamdesetih prošlog veka čitaju).

Ne priča tu priču ni priću tih godina, nego deceniju kasnije, šesete, a Čak je samo (odličan) Kontrapunk.

Kaufman je dobar, ali je za melodrame patetičan (osim zamalo pa ne, za Vondererse, pogotovo ako se gleda necenzurisana verzija) pa ga samo fenomenalan odabir glumaca "vadi".

Da ne bude zabune, film sam na Beti snimio još osamdesetih, i makar odavno imam razne BRR, 720p, 1080p, i ostale verzije, zajebancije, "original" još može da se gleda: i Betamax traka je tu i Super Betamax makina je operativna ☻

                 

princi princi 16:08 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Ja sam svoj prvi Kaufmanov film gledao još 1973. a da to nisam ni znao. Pošto sam bio veliki zapaljenik za western, ćale i keva su me vodili nešto u 8 uveče (što je za mene tada bilo jako kasno) u bioskop Central u Zemunu da gledam film koji je kod nas bio preveden kao "Banda Kola Jangera i Džesi Džemsa" (a zapravo se radilo o filmu The Great Northfield Minnesota Raid sa Cliff Robertsonom i Robertom Duvallom). Bio sam skroz zbunjen kaubojima u dugačkim belim mantilima.

Posle Right stuff ništa Kaufmanovo nisam gledao, u to vreme više jurio Hilla, Wendersa, de Palmu, Carpentera. Ali Right stuff je, mislim, bio sam peak Sheppardove slave (pisao i scenario za Fool for your love, ako se ne varam, kao i za Paris Texas). Posle toga sve išlo downhill, bar za njega.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:29 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

u bioskop Central u Zemunu da gledam film koji je kod nas bio preveden kao "Banda Kola Jangera i Džesi Džemsa" (a zapravo se radilo o filmu The Great Northfield Minnesota Raid sa Cliff Robertsonom i Robertom Duvallom). Bio sam skroz zbunjen kaubojima u dugačkim belim mantilima.


Central je bio ok, ali više kao Kozara (zemunska varijanta ) ja sam preferirao onaj malo dalje uzvodno, pa na suprotnoj strani, to je bila zemunska varijanta 20. oktobra :) Tamo sam davno, davno, davno, gledao neki krimi crno-beli film, kod nas preveden kao Banda Straha, moguće da je i neki nemački, koji još uvek posle onoliko decenija pokušavam da pronađem koji je originalni naziv. Bilo ih je više, ali sam ih jednog po jednog "pronalazio" - neki su bili "lakI", recimo Krik Strave, koji je preveden baš kako se i zove

Ubr, da, sada to malo čudno zvuči, u eri Googla i svih mogućih filmskih i inih databaseova, ali nekad je od pretraga filmova postojao samo papirni Halliwell's a Internet bio prvo nepostojeći ;> pa onda postojeći - ali lokalni (sećam se kako sam uz neki ino kompjuterski časopis dobio i CD sa Free one week probom za internet - Compuserve; doduše morao se modemom pozvati London, pa su kada je došao račun, na poslu došli da vide šta se događa sa mojiom lokalom ☻) a i kada smo se pridružili svetu, opet su ozbiljnije pretrage bile exercise in futility (čak i uz Altavistu ;> ).

princi princi 16:45 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Slabo sam ja tada znao šta je bilo ok, a šta ne. Drugi su odlučivali u moje ime.
princi princi 16:46 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Inače, te zemunske bioskope sam mnogo redovnije pohađao kasnije, u ranom pubertetu, kad sam otkrio nemačke i danske akcione filmove.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 17:10 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Slabo sam ja tada znao šta je bilo ok, a šta ne. Drugi su odlučivali u moje ime.


Pa i mene su tada, po Zemunu, vodali "za ruku" Vraga bih inače, recimo, gledao Huanita (ili kako se već zvao) i Majko pevaj moju pesmu o☺♂

blogovatelj blogovatelj 17:11 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

u ranom pubertetu, kad sam otkrio nemačke i danske akcione filmove.


Bioskop Radnički Dom u Kragujevcu.
Emanuela, Istinite priče, Brus Li, Čak Noris, Bad Spenser, Čarls Bronson i ostali...

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 17:20 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Huanita (ili kako se već zvao) i Majko pevaj moju pesmu o☺♂


Hoselito!

princi princi 17:20 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Emanuela, Istinite priče

To su već bili umetnički filmovi, a i došli su malo prekasno za našu generaciju. Mislim da sam kad je Emanuela počela da se prikazuje već bio prvi razred gimnazije. Iz nekog razloga su domaći cenzori Emanuelu godinama smatrali nebezbednom za nas, socijalističku omladinu.

Mi smo se zadovoljavali Doživljajima perača prozora (engleski, jednu od glavnih uloga u toj seriji filmova, inače, igra otac one antisrpske kurve Cherrie Blair), Grčkim smokvicama (nemački) i jednim poprilično jasnog naslova: Hopa cupa u krevetu (danski, erotski u 2, 4 6 i 8).
zilikaka zilikaka 17:29 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Mi smo se zadovoljavali Doživljajima perača prozora (engleski, jednu od glavnih uloga u toj seriji filmova, inače, igra otac one antisrpske kurve Cherrie Blair), Grčkim smokvicama (nemački) i jednim poprilično jasnog naslova: Hopa cupa u krevetu (danski, erotski u 2, 4 6 i 8).

Kako si se ovog setio...
blogovatelj blogovatelj 17:34 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Mi smo se zadovoljavali Doživljajima perača prozora (engleski, jednu od glavnih uloga u toj seriji filmova, inače, igra otac one antisrpske kurve Cherrie Blair), Grčkim smokvicama (nemački) i jednim poprilično jasnog naslova: Hopa cupa u krevetu (danski, erotski u 2, 4 6 i 8).


Hopa cupa u krevetu sam i ja zakačio, a prethodno nabrojane znam iz priča starijih klinaca iz komšiluka. Sećam se i jednog lika, koji je bio recimo stariji pet godina od mene, kako mi je o Pazolinijevom Dekameronu pričao kao o erotskom filmu.
princi princi 17:39 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Sećam se i jednog lika, koji je bio recimo stariji pet godina od mene, kako mi je o Pazolinijevom Dekameronu pričao kao o erotskom filmu.

Ma, kad je golo žensko telo u pitanju, mi smo bili gori junkieji od tebe sa dopeom: gledali smo i Kvar Miše Radivojevića (zbog Nede Arnerić), Psa koji je voleo vozove (Ceca Bojković). Carstvo čula Nagisa Ošime (creepy kraj, skroz) sam već gledao iz bezbedne pozicije iskusnog čoveka.

Po pričama znam da su starije generacije morale da se zadovoljavaju Miljom Vujanović i Evom Ras. Očekujem Šarskog sad da izleti s nekog levog krila...
emsiemsi emsiemsi 17:44 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

princi
Sećam se i jednog lika, koji je bio recimo stariji pet godina od mene, kako mi je o Pazolinijevom Dekameronu pričao kao o erotskom filmu.

Ma, kad je golo žensko telo u pitanju, mi smo bili gori junkieji od tebe sa dopeom: gledali smo i Kvar Miše Radivojevića (zbog Nede Arnerić), Psa koji je voleo vozove (Ceca Bojković). Carstvo čula Nagisa Ošime (creepy kraj, skroz) sam već gledao iz bezbedne pozicije iskusnog čoveka.

Po pričama znam da su starije generacije morale da se zadovoljavaju Miljom Vujanović i Evom Ras. Očekujem Šarskog sad da izleti s nekog levog krila...

Не знам да ли ће бити схваћено непристојно или као комплимент, но, поменуте су биле добре пичке !
mariopan mariopan 18:41 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

princi
Sećam se i jednog lika, koji je bio recimo stariji pet godina od mene, kako mi je o Pazolinijevom Dekameronu pričao kao o erotskom filmu.

Ma, kad je golo žensko telo u pitanju, mi smo bili gori junkieji od tebe sa dopeom: gledali smo i Kvar Miše Radivojevića (zbog Nede Arnerić), Psa koji je voleo vozove (Ceca Bojković). Carstvo čula Nagisa Ošime (creepy kraj, skroz) sam već gledao iz bezbedne pozicije iskusnog čoveka.

Po pričama znam da su starije generacije morale da se zadovoljavaju Miljom Vujanović i Evom Ras. Očekujem Šarskog sad da izleti s nekog levog krila...

Не мора шарски

Обе памтим по томе што су биле прелепе, али имам једну фотографију Милене Дравић где је и она заносно лепа, чиста еротика а није гола већ у неком кимону који се тек мало провиди, сликана у пољу спрам светла јутарњег сунца. Стварно смо имали веома лепе глумице у та времена, светске а наше.
princi princi 18:43 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

поменуте су биле добре пичке !

Стварно смо имали веома лепе глумице у та времена, светске а наше.

Kome sad verovati?
milisav68 milisav68 19:16 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

zilikaka
Kako si se ovog setio...

Pa kako da se ne seti, kada su to bile prve pokretne slike tog žanra - urezano u sećanje jače nego bilo šta drugo.

Mi smo se zbog godina krili u WC-u, pa kad krene projekcija - uđemo u salu.


http://www.yugopapir.com/2015/08/letnji-repertoar-u-domacim-bioskopima_1979.
princi princi 19:47 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Pa kako da se ne seti, kada su to bile prve pokretne slike tog žanra - urezano u sećanje jače nego bilo šta drugo.

Ma, da sam znao, gledao bih ja Poslednji tango u Parizu. U stvari i gledao sam ga, samo koju deceniju kasnije.
mnenadic mnenadic 19:54 29.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

Ne preskačite Kagemušu ...
emsiemsi emsiemsi 06:21 30.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

princi
Emanuela, Istinite priče

To su već bili umetnički filmovi, a i došli su malo prekasno za našu generaciju. Mislim da sam kad je Emanuela počela da se prikazuje već bio prvi razred gimnazije. Iz nekog razloga su domaći cenzori Emanuelu godinama smatrali nebezbednom za nas, socijalističku omladinu.

Mi smo se zadovoljavali Doživljajima perača prozora (engleski, jednu od glavnih uloga u toj seriji filmova, inače, igra otac one antisrpske kurve Cherrie Blair), Grčkim smokvicama (nemački) i jednim poprilično jasnog naslova: Hopa cupa u krevetu (danski, erotski u 2, 4 6 i 8).

Ниси ваљда ишао на све четири пројекције !?
Успут --- јутрос на РТС-у нешто, поновно, паламуди наш независни аналитичар и твитераш, блогер Крло --- по томе како криви главу на леву страну и гледа преко наочара (што их не скине ?), мора да прича нешто веома важно - нема зајебанције.
Успут --- и ко сада сме да каже да се упоран рад не исплати !?
4krofnica 4krofnica 09:20 30.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)


narodna mudrost: onaj koji ide u bioskop da gleda porniće, neka ne seda u redovima ispod balkona.


kažu da bionja izumire a ja znam klince koji imaju po 15, 16 godina i idu jednom mesečno u neki od sinepleksa. Prouče program pomno, naprave najbolju kombinaciju, spreme sendviče i odu na prvu jutarnju projekciju, plate na ulazu kartu, odgledaju, sakriju se u toalet i nađu salu sa sledećom.. tako ostanu ceo dan i odgledaju sve filmove o istom trošku.
i posle kažu da su nove generacije nesposobne, utupljene i ne umeju da se snađu.
:)



Unfuckable Unfuckable 13:20 30.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

nemo neko da bi mi zaboravio Tanju Bošković
emsiemsi emsiemsi 13:29 30.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

princi
поменуте су биле добре пичке !

Стварно смо имали веома лепе глумице у та времена, светске а наше.

Kome sad verovati?

Упросечи !
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:58 30.07.2016

Re: Talk about the wrong stuff ( Armageddon)

nemo neko da bi mi zaboravio Tanju Bošković


Naročito u Okupaciji u 26 slika.

docsumann docsumann 16:07 29.07.2016

asocijacija slika-zvuk


antioksidant antioksidant 16:09 29.07.2016

.

zalisci i mesnate usne.
zlocinacki tipovi.
koliki tekst a u sebi krije ovakve opozicione poruke...
princi princi 16:11 29.07.2016

Re: .

Morao da sakrijem!
antioksidant antioksidant 16:17 29.07.2016

Re: .

Nedovoljno je uvijeno. Cim si pomenuo zlocinacki tip bilo je jasno.
Zavrsio si na izlozbi.
neleb neleb 16:20 29.07.2016

?

Odlicna ti je prica, nego kazi nam zasto su ginuli piloti?
princi princi 16:44 29.07.2016

Re: ?

neleb
Odlicna ti je prica, nego kazi nam zasto su ginuli piloti?

:)))))))))), hvala. Pa zato što su pilotske kabine bile projektovane za "prosečnog" pilota, tj za nekog zamišljenog pilota čije su karakteristične mere odgovarale proseku ljudi koji su ganjali te letelice.

Kad su, međutim, premerili sve te ljude i pokušali da prebroje koliko ljudi zaista ima te prosečne mere, našli su da ih nijedan od pilota nije imao. Drugim rečima, kabine nisu bile projektovane ni za koga i bile su neadekvatne za stvarne ljude koji su leteli avionima. Situacija je postala posebno kritična sa mlaznim avionima, jer su velike brzine i manevri pri njima zahtevali brze tj pravovremene reakcije.
neleb neleb 16:54 29.07.2016

Re: ?

Ma to o prosecnosti sam odmah razumeo, nisam toliko ogranicen Nisu valjda uzrok pogibije mala odstupanja u merama? Sta se danas radi, pravi se kokpit za svakog pilota posebno?
Pre petnaestak godina pricao mi vojni pilot da ne postoje dva ista MIG-a! Razlog nije prilagodjenost pilotu nego nesavrsenost u proizvodnji.

princi princi 17:00 29.07.2016

Re: ?

neleb
Ma to o prosecnosti sam odmah razumeo, nisam toliko ogranicen Nisu valjda uzrok pogibije mala odstupanja u merama? Sta se danas radi, pravi se kokpit za svakog pilota posebno?
Pre petnaestak godina pricao mi vojni pilot da ne postoje dva ista MIG-a! Razlog nije prilagodjenost pilotu nego nesavrsenost u proizvodnji.


Stvarno ne znam ništa o tome. Moj laički guess je da su se piloti odjednom našli u uslovima koji su zahtevali brze reakcije i da su i male sitnice odlučivale.

Recimo, pre tog vremena nije bio poznad koncept prilagodljivih sedišta, adjustable seats, koje danas, na primer, imaju sva kola. To je, eto, samo deo inžinjerije koja je proizašla iz Danielsovih zaključaka.
zilikaka zilikaka 17:42 29.07.2016

Re: ?

Moj laički guess je da su se piloti odjednom našli u uslovima koji su zahtevali brze reakcije i da su i male sitnice odlučivale.
Recimo, pre tog vremena nije bio poznad koncept prilagodljivih sedišta, adjustable seats, koje danas, na primer, imaju sva kola. To je, eto, samo deo inžinjerije koja je proizašla iz Danielsovih zaključaka.

Mošbiti da si delom u pravu i da je ovo (i verovatno ne samo to) istraživanje dovelo do uvođenja prilagodljivih sedišta, ali opet, živ čovek ne može da se ne zapita zašto se ta prosečna kabina pojavila kao problem odjednom, ako sam dobro razumela tvoje pisanije s početka.

I pre toga su kabine bile nekakve a piloti različiti.
Jedino ako je skok u tehnici i brzinama potrebnih reakcija bio takav da je baš kabina bila kap koja presipa.


No, svakako, to za prosečnost ja mantram kad god neko ima posla s lekarima. I oni barataju nekim prosečnim vrednostima pa ako zaključke donose samo na osnovu toga, ume da nastane panika bez potrebe.
Mislim da mnogi imaju slična iskustva.
princi princi 17:50 29.07.2016

Re: ?

No, svakako, to za prosečnost ja mantram kad god neko ima posla s lekarima. I oni barataju nekim prosečnim vrednostima pa ako zaključke donose samo na osnovu toga, ume da nastane panika bez potrebe.
Mislim da mnogi imaju slična iskustva.

Da, medicina je izuzetno složena oblast (tu treba praviti razliku između nauke i zdravstvene zaštite). Mnogi koji se njome danas bave nemaju ni minimum neophodnih moralnih pa čak ni intelektualnih kapaciteta za to. Recimo, medical confidentiality, koji bi kao trebalo da je neka norma, bolje da ti ni ne pričam kakav je izvor zabave kod onih koji sebe uživaju da predstavljaju kao dr ova(j) ili ona(j).
zilikaka zilikaka 17:59 29.07.2016

Re: ?

Recimo, medical confidentiality, koji bi kao trebalo da je neka norma, bolje da ti ni ne pričam kakav je izvor zabave kod onih koji sebe uživaju da predstavljaju kao dr ova(j) ili ona(j).

Pričaj mi nešto...
Nego, zaista, to uopšte nije retko da budale gledaju samo jedan parametar i ništa van toga.
Jasno meni da je nemoguće napraviti krive uticaja svega na sve, ali malo zdravog razuma ume i te kako da pripomogne. Ako ga ima.
krkar krkar 01:07 01.08.2016

AviJoni itd

Kad su, međutim, premerili sve te ljude i pokušali da prebroje koliko ljudi zaista ima te prosečne mere, našli su da ih nijedan od pilota nije imao. Drugim rečima, kabine nisu bile projektovane ni za koga i bile su neadekvatne za stvarne ljude koji su leteli avionima. Situacija je postala posebno kritična sa mlaznim avionima, jer su velike brzine i manevri pri njima zahtevali brze tj pravovremene reakcije.


Generalno si pomešao babe i žabe. Svi elementi priče su ti tačni ... sami za sebe. Kauzalnost nije.

Kod aviJona se generalno, with hindsight, mogu pratiti svi kvantni skokovi.

Taj koji spominješ iz 1926. sa merenjem kokpita/pilota mi je promakao. Ali, generalno, SAD tj USAAF je tada još uvek prilično irelevantna, tih se godina novi trendovi dešavaju negde drugde, većinom u jevropskim avijacijama.

Međutim, ima zaista nešto u tom uvođenju novog elementa u pilotažu, kroz celu istoriju letenja.

Na primer, srednji bombarder Martin B-26 Marauder. Kad je uveden u upotrebu, 1941. imao je neverovatno visok procenat nezgoda i nesreća, najviše na poletanju i sletanju.

Istrage su ustanovile da je B-26 "problematičan" zato što piloti nisu spremni za njega.

Prvo, avion je imao relativno malo krilo visokog specifičnog opterećenja (200 kg/m2) što je bilo daleko više nego ijedan avion u USAAF, lovački ili bombarderski. Malo krilo omogućava precizno letenje na malim visinama neosetljivo na turbulenciju ali je cena koju valja platiti povećanje brzine poletanja i sletanja, koja je kod B-26 bila oko 200 km/h, daleko više nego ijedan drugi avion u to doba.

Drugi element rizika bio je stajni trap tipa tricikl, sa nosnom nogom i dve glavne, kod kojeg se tehnika sletanja i poletanja drastično razlikuju od tehnike sa repnim točkom.

I zato je na početku eksploatacije B-26 imao nesrazmerno mnogo udesa i stekao reputaciju "proizvođača udovica".

USAAF je sproveo ozbiljnu istragu spreman da taj tip povuče iz upotrebe ako se pokaže nezadovoljavajućim ili preteškim za prosečnog pilota. Međutim, detaljne istrage pokazale su da nije stvar do aviona nego do načina obuke pilota i kada je obuka prilagođena karakteristikama novog aviona, B-26 je postao najsigurniji bombarder u USAAF (sa najmanje udesa).

Svaki element kojim se menja rutina u vazduhoplovstvu povlači za sobom neke rizike. Kada se menja više od 1 elementa stvara se konfuzija jer nije na prvi pogled jasna kauzalnost, koja promena dovodi do kakve posledice.

Zato pametni konstruktori i probni piloti promene uvode jednu po jednu i ispituju rezultate svake od njih na performanse aviona pojedinačno.
krkar krkar 01:13 01.08.2016

Re: ?

Recimo, pre tog vremena nije bio poznad koncept prilagodljivih sedišta, adjustable seats, koje danas, na primer, imaju sva kola. To je, eto, samo deo inžinjerije koja je proizašla iz Danielsovih zaključaka.


Visinski prilagodljiva sedišta prvi su uveli Italijani koji su uz Japance poslednji fetišistički verno čuvali ideju otvorenog kokpita. Svima je bilo jasno da je ideja glupost ali mačo Italijani i mačo Japanci (sic!) tvrdili su da ih zatvoreni kokpit ograničava te su zato sve do otprilike 1942. još uvek uspevali da ubede svoje konstruktore i proizvođače da im rade otvorene kokpite.

Pošto je u otvorenom kokpitu poželjno da pilot sedi što niže, negde oko 1937-38. na Fiatu CR32 uvedeno je sedište koje se pomicalo gore-dole i to da bi se pilot spustio što niže kako mu struja vazduha ne bi udarala direktno u glavu.

Amerikanci nisu ovo odmah znali, trebalo je sačekati da se neki primerci zarobe.
princi princi 02:34 01.08.2016

Re: AviJoni itd

Generalno si pomešao babe i žabe. Svi elementi priče su ti tačni ... sami za sebe. Kauzalnost nije.

Sasvim moguće. Ja sam postavio gore link na Right stuff, koji govori o vremenu uvođenja mlaznih aviona u američku avijaciju- Chuck je bio prvi Amer koji je leteo brže od zvuka u ravnom letu (znači, bez obrušavanja) a film dosta govori o tim američkim žrtvama tokom probnih letova (to je jedna od glavnih tema prve polovine filma). Znači, to je vreme posle B26. A poznato mi je da je Frank Whittle prvi radni koncept mlaznog motora razvijao još 1934. godine, dok je bio na prvoj godini faksa i da su Nemci za dlaku promašili razvoj svojih motora i aviona. Po Cambridgeu kola priča kako je supervisor namerno zamajavao Whittlea, pokušao da ukrade ideju i objavi papir sa tim (krađa ideja ima, zapravo, dugačku i dosta slavnu tradiciju u CAmbridgeu, recimo, one dve svinje Watson i Crick).

No, više od priča o kokpitima, kabinama, pilotima i ergonomiji meni je bila interesantna ova malo šira priča o poređenjima, prosecima, standardima i, još više, njihovim tumačenjima. I to kako mnoge ideje koje danas smatramo potpuno prirodnim, "zdravorazumskim" i maltene ih podrazumevamo (tipa "pa to je jednostavno tako" ) nisu, zapravo, starije od 150 do 200 godina. Štaviše, imaju tačno ime i prezime čoveka koji ih je formulisao. Ako pročitaš priču o Queteletu i Galtonu videćeš na šta mislim.
emsiemsi emsiemsi 05:04 01.08.2016

Re: AviJoni itd

krkar
Kad su, međutim, premerili sve te ljude i pokušali da prebroje koliko ljudi zaista ima te prosečne mere, našli su da ih nijedan od pilota nije imao. Drugim rečima, kabine nisu bile projektovane ni za koga i bile su neadekvatne za stvarne ljude koji su leteli avionima. Situacija je postala posebno kritična sa mlaznim avionima, jer su velike brzine i manevri pri njima zahtevali brze tj pravovremene reakcije.


Generalno si pomešao babe i žabe. Svi elementi priče su ti tačni ... sami za sebe. Kauzalnost nije.

Kod aviJona se generalno, with hindsight, mogu pratiti svi kvantni skokovi.

Taj koji spominješ iz 1926. sa merenjem kokpita/pilota mi je promakao. Ali, generalno, SAD tj USAAF je tada još uvek prilično irelevantna, tih se godina novi trendovi dešavaju negde drugdećinom u jevropskim avoijacijama.

Međutim, ima zaista nešto u tom uvođenju novog elementa u pilotažu, kroz celu istoriju letenja.

Na primer, srednji bombarder Martin B-26 Marauder. Kad je uveden u upotrebu, 1941. imao je neverovatno visok procenat nezgoda i nesreća, najviše na poletanju i sletanju.

Istrage su ustanovile da je B-26 "problematičan" zato što piloti nisu spremni za njega.

Prvo, avion je imao relativno malo krilo visokog specifičnog opterećenja (200 kg/m2) što je bilo daleko više nego ijedan avion u USAAF, lovački ili bomparderski. Malo krilo omogućava precizno letenje na malim visinama neosetljivo na turbulenciju ali je cena koju valja platiti povećanje brzine poeltanja i sletanja, koja je kod B-26 bila oko 200 km/h, daleko više nego ijedan drugi avion u to doba.

Drugi element rizika bio je stajni trap tipa tricikl, sa nosnom nogom i dve glavne, kod kojeg se tehnika sletanja i poletanja drastično razlikuju od tehnike sa repnim točkom.

I zato je na početku eksploatacije B-26 imao nesrazmerno mnogo udesa i stekao reputaciju "proizvođača udovica".

USAAF jew proveo ozbilnju istragu sporeman j tip povuče iz upotrebe ako se pokaže nezadovoljavajućim ili preteškim za pogrešnog pilota. Međutim, detaljne istrahge pokazale su da nije stvar do aviona nego do načina obuke pilota i kada je obuka prilagođena karakteristikama novog aviona, B-26 je postao najsigurniji bombarder u USAAF (sa najmanje udesa).

Svaki element kojim se menja rutina u vazduhoplovstvu povlači za sobom neke rizike. Kada se menja više od 1 elementa stvara se konfuzija jer nije na prvi pogled jasna kauzalnost, koja promena dovodi do kakve posledice.

Zato pametni konstruktori i probni piloti promene uvode jednu po jednu i ispituju rezultate svakeh na performanse

Јеботе --- човек морепловц, комбајнер, багериста, те, наравно, пилот !
krkar krkar 07:55 01.08.2016

Re: AviJoni itd

A poznato mi je da je Frank Whittle prvi radni koncept mlaznog motora razvijao još 1934. godine, dok je bio na prvoj godini faksa i da su Nemci za dlaku promašili razvoj svojih motora i aviona.


Ne, ne, nikako. Ovde se radi o nečem drugom!

Generalno su tih tridesetih godina postojale tri koncepcije u razvoju mlaznih motora.

Prva je bila italijanska. Radilo se o jednom tehničkom bastardu za koji nemamo ime na srpskom jer kod nas nikad nije bio primenjen (Englezi ga zovu motorjet, Rusi мотокомпрессорный воздушно-реактивный двигатель a Italijani termogetto) gde klasični motor SUS pokreće kompresor mlaznog motora. Tehnički nonsens, slepa ulica razvoja, ugrađen u samo 2 aviona, oba u eksperimentalnom statusu: Cproni Campini N1 i MiG I-250.

Druga je bila engleska koju je stvorio Whittle a zasnivala se na motoru sa centrifugalnim kompresorom. Korišćeni u 2. svetskom ratu i proizvođeni u UK i CCCP do otprilike 1960. kada se ova koncepcija napušta kao tehnički neperspektivna.

Treća je bila nemačka sa aksijalnim komprresorom i to je tip mlaznog motora kkav je i danas u upotrebi. Prvi nemački mlazni motor (i prvi u svetu koji je poleteo, pre Whittleovog) bio je von Ohainov centrifugalni model. Međutim, pošto su se Nemci trošili razvijajući istovremeno tri tipa mlaznog motora kod 3 različita proizvođača (većina ljudi nije svesna koliko je duboko neefikasna bila avio-industrija 3. Rajha i koliko je tu bilo nepotrebnog multipliciranja kapaciteta, otkazivanja odličnih projekata zbog sujete ili boljih političkih veza i svega što obično ne asociramo sa "racionalnim Nemcima". Ali nakon što je von Ohain video Junkersov motor sa aksijalnim kompresorom, modifikovao je svoj motor i nastavio da ga razvija kao aksijalni jer je shvatio da se radi o tehnički kvalitetnijem principu.

I to je u suštini osnovna tehnička koncepcija na kojoj se baziraju svi današnji mlazni motori.

Dakle, Nemci su od samog početka razvijali bolju tehničku koncepciju, samo što je mešanje svih u sve (Goering, Milch, Udet, Kammhuber i mnogi drugi) i međusobno rivalstvo raznih struja i firmi dovelo do rasipanja snage na konstrukciju 3 osnovna modela aviona i 3 motora (Heinkel, Junkers, BMW).

Englezi su uporno gurali centrifukalne kompresore dok god nisu došli do ozbiljnih tehničkih poteškoća i nemogućnosti da razviju motore veće snage. Osim njih ove motore su dugo koristili i Rusi i to zato što su se svi ruski mlazni motori dugo zasnivali na kopijama Rols Royce Nene, motora koji im je mudro 1945. izvezao laburista Atlee. Istovremeno su Rusi pokupili šta su mogli iz Nemačke, uključujući i gomilu inženjera koji su im kao zarobljenici radili u šaraskama sve do 1955. ali trebalo im je dosta dugo da razviju funkcionalne motore na aksijalnom principu jer njihovi industrijski standardi neposredno posle rata nisu bili ni blizu nemačkih. Naročito su zaostajali u metalurgiji tj. legiranju metala.


Atomski mrav Atomski mrav 11:19 01.08.2016

Re: AviJoni itd

мотокомпрессорный воздушно-реактивный двигатель

Sine, kad Rusi krenu da sažimaju...
mirelarado mirelarado 13:05 01.08.2016

Re: AviJoni itd

Atomski mrav
мотокомпрессорный воздушно-реактивный двигатель

Sine, kad Rusi krenu da sažimaju...


Tu samo još (možda) Nemci mogu da im pariraju. :)


princi princi 13:35 01.08.2016

Re: AviJoni itd

Da, ja mislim da nema sažetka do Nemca. Celu rečenicu spakuju u jednu reč.
princi princi 13:41 01.08.2016

Re: AviJoni itd

Inače, svojevremeno sam sa Igijem na Farnboroughu zdimio jednu sjajnu knjigu o mlaznim motorima, Rolls Royceova specijalizovana publikacija (iskoristili smo svoje good looks, nismo nikom bili sumnjivi, samo da potvrdim onu Brajovićevu tezu o tome koliki smo mi zapravo džukci), i dosta smo se zanimali oko toga. Mislim da smo kasnije našli i elektronsku verziju iste.
mirelarado mirelarado 13:47 01.08.2016

Re: AviJoni itd

princi
Da, ja mislim da nema sažetka do Nemca. Celu rečenicu spakuju u jednu reč.


To!

Nego, bio je jednom davno na blogu tekst na sličnu, meni veoma zanimljivu temu, pa ću iskoristiti priliku da recikliram svoj tamošnji komentar:

Постоји нешто што се зове стандардни језик, чије норме уочавају и бележе језикословци. Али, језик сваког појединца представља стандардну девијацију јер је специфичан, тј. у већој или мањој мери одступа од оног нормираног просека. Једино што се то одступање мери само код појединих, великих писаца, девијације нас просечних нису тако занимљиве :)

princi princi 14:25 01.08.2016

Re: AviJoni itd

Mirelinja! Zvezdo nebeska, sve uspeš u 30ak reči da sažmeš. Ne mogu ove muške alapače vodu da ti nose.
Atomski mrav Atomski mrav 23:12 02.08.2016

Re: AviJoni itd

Da, ja mislim da nema sažetka do Nemca. Celu rečenicu spakuju u jednu reč.




Kako ono beše - "žena kapetana duge plovidbe na Dunavu" može da bude jedna reč u nemačkom jeziku? Možda nije sažeto, već mu to dođe neka konkatenacija (valjda se tako kaže, sećam se konkatenacije stringova iz Osnova programiranja). Rusi pak vole što opširnije, znake upozorenja čitaš kao "Braću Karamazove" i dok skontaš šta piše već si upao u okno od lifta...
princi princi 16:39 29.07.2016

Za slučaj da nekog zanima

priča o "prosečnom čoveku" je počela 1819. godine, diplomiranjem jednog od najvažnijih naučnika u istoriji čovečanstva za koga nikad niste čuli- Adolfa Ketleja. Ketlej je bio statističar, astronom, fizičar, čudo od čoveka, šta sve ne. Pametan i željan slave, Ketlej je hteo da postane poznat kao njegov veliki idol- ser Ajzak Njutn. Adolf je posebno bio zadivljen Njutnovim otkrićem skrivenih zakona svemira i dubokog reda koji je vladao iza prividnog haosa materijalnog sveta. U skladu s tim, Ketlej je procenio da će mu slavu najpre doneti astronomija, vodeća naučna disciplina tog vremena. Jedini mali problem je bio što Belgija u to doba nije imala opservatoriju. Ketlej je nekako uspeo 1823. da ubedi holandsku vladu (koja je u to doba vladala Belgijom) da se ispruži za opservatoriju u Brislu, i on je ubrzo bio postavljen za direktora opservatorije.

Kako su se radovi na gradnji opservatorije otegli, Ketlej nije gubio vreme nego je išao po evropskim opservatorijama i učio o najnovijim metodima gledanja u zvezde. Izgledalo je da se pred njim otvara super karijera kad se 1830. desilo nešto potpuno nepredviđeno- revolucija u Belgiji. Briselsku opservatoriju su okupirali pobunjenici, i Ketlej se iznenada našao u nebranom grožđu. Pošto uopšte nije bilo izvesno koliko će trajati revolucija niti da li će ga nove vlasti uopšte postaviti za kraljevskog astronoma, on je počeo da se bavi- sociometrijom.

Pre revolucije, Ketlej nije mnogo mario za društvene fenomene i bio je potpuno zaluđen astronomijom. Verovao je da je bilo moguće izolovati se od društvenih turbulencija koje je on video kao irelevantne i nevažne za svoje naučničko pregalaštvo. Sad, međutim, kad se revolucija bukvalno digla u njegovom ataru, ponašanje ljudi mu je odjednom postalo vrlo važno. Ketlej je žudeo za stabilnošću dugotrajne vlade koja će donositi razumne zakone i koja će sprečavati haos u kome se našao. Problem je, međutim, bio nepredvidljivost ljudske prirode, i totalni haos, sličan onome pred kojim se nalazio Njutn, koju stotinu godina ranije. Ako vas zanima ostatak priče...
princi princi 17:35 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

A i ako ne zanima...
Srećom za Ketleja, on je "socijalnom fizikom" počeo da se bavi u prelomnom trenutku čovečanstva, kad je počela prva plima "big data", kad je krenula "lavina štampanih podataka". U to doba John Snow sprovodi jednu od najgenijalnih primena statistike i, generalno, ruling classes počinju da uviđaju prednosti primene statistike u kontroli društvenih fenomena.

Ketleju je to došlo kao kec na 11. Pošto je bio accomplished astronom, bio je vrlo upoznat i sa problemima merenja brzina svemirskih objekata i sa rešavanjem tih problema. Metod uprosečavanja mu je bio bread and butter i sa gomilom podataka koju je imao raspolaganju, Ketlej je zvezde i komete zamenio ljudima.

Početkom 40ih godina 19. veka, Ketlej je analizirao podatke objavljene u Edinburškom medicinskom žurnalu, a koji su se odnosili na obim grudi 5738 škotskih vojnika. Ketlej je uzeo i sabrao sva merenja, podelio ih sa 5738 i došao do cifre od 101cm- prosečnog obima grudi škotskog vojnika. To je bio istorijski rezultat. Po prvi put je u istoriji čovečanstva neko izračunao prosek nekog čovekovog svojstva. Nikada pre toga to nikome nije čak ni padalo na pamet. Ali, ono što je načinilo pravi istorijski presedan, nije bila sama aritmetika (dosta jednostavna, inače) nego Ketlejov odgovor na naizgled jednostavno pitanje: Šta, zapravo, znači ovaj prosečan obim grudi?

Dakle, istorija nije bio sam broj, već narativ koji je oko njega napravljen. I kao što to obično biva, čovečanstvo će dosta dugo ostati rob tog narativa...
princi princi 18:05 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Elem, potpuno u skladu sa svojim astronomskim obrazovanjem, Ketlejovo tumačenje rezultata je bilo da je svako individualno odstupanje obima grudi od proseka bila "greška", a da je prosečni obim grudi predstavljao onaj "pravi" obim grudi- obim grudi savršeno oblikovanog vojnika, onakvog kakvog ga je Priroda (ili Bog) zamislila. Kako bi pojačao ovaj svoj narativ, Ketlej je iskoristio i metaforu "skulpture gladijatora": zamislite da vajara koji pravi 1000 kopija iste skulpture. Svaka od ručno izrađenih skulptura će sadržati neku grešku. Ali, kad bi uzeli prosek od tih 1000 kopija, dobili bi onu pravu, Platonski idealnu skulpturu, lišenu bilo kakvih grešaka.

Prateći ovu logiku, Ketlej ju je proširio na čovečanstvo u celini, i došao do koncepta "Prosečnog čoveka". Danas, kada pričamo o "prosečnom čoveku" mi obično mislimo na nešto inferiorno, nešto mediokritetski, bez "individualnog pečata", ali Ketlej je tog svog "Prosečnog čoveka" video kao idealno biće, lišeno svih grešaka.

Željan da svetu razotkrije tog idealnog čoveka, Ketlej je kao sumanut počeo da računa proseke svega i svačega ljudskog, pa je tako došao i do Ketlej indeksa, koji danas znamo kao BMI, body mass index.
zilikaka zilikaka 18:14 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

pa je tako došao i do Ketlej indeksa, koji danas znamo kao BMI, body mass index.

I koji ima smisla u srednjem opsegu visina. Sve van toga je glupo.
princi princi 18:17 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Koliko god da je obožavao svog "Prosečnog čoveka" Ketlej je prezirao sve one koji su odstupali od tog proseka. Na njih je Ketlej gledao kao na defromitete i bolest, "monstrosity" njegovim rečima.

Ovaj koncept "prosečnog" je itekako ušao u world view svih ljudi kroz našu percepciju prosečnog predstavnika grupe, populacije ili "tipa". Ljudi, naime, imaju vrlo izraženu sklonost da ponašanje društvenih grupa, "advokata", "lekara", "učitelja", "radikala", "beskućnika", "Hrvata", "Muslimana", identifikuju sa ponašanjem "prosečnih" pripadnika tih grupa. Svi smo, na taj način, postali mali Ketleji.
princi princi 18:37 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Možda onda ni ne treba da čudi da se Ketlejeva "nauka" "prosečnog čoveka" primila kao bršljan u Evropi. Vlade su vrlo brzo prihvatile Ketlejevu "društvenu fiziku" kao osnovu svog razumevanja svojih građana i kao osnovu za građenje socijalne politike. Ketlejeve ideje su pomogle da se politička pažnja fokusira na "srednju klasu", pošto je ona bila percepirana kao najbliža konceptu nacionalnog proseka i "najsuštinskijeg", "tipskog" Belijanca, Francuza, Engleza, Holanđanina ili PRusa. Ketlej je 1846. organizovao prvi popis Belgijanaca, i taj popis je postao zlatni standard za sve moderne cenzuse, Ketlej je čak radio i kao konsultant James A Garfielda, o tome kako bi se mogao usavršiti američki popis.

Ketlej je reformisao i američku vojsku. Linkoln je odlučio da se u cilju efikasnije raspodele resursa ima sprovesti najveće antropometrijsko proučavanje do tada poznato u istoriji. Taj mamutski poduhvat je postao osnova dugoročnog standardizovanog projektovanja u američkoj vojsci.

Ketlej je takođe prvi ukazao na stabilnost prosečnih stopa samoubistava u društvima. Ti brojevi su, po Ketleju, pokazivale "prosečnu sklonost" "prosečni čoveka" ka samoubistvu (pretpostavljam isto prosečnom). Rečju, Ketlej je bio opsednut prosecima.
princi princi 20:29 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Kao što verovatno i pretpostavljate, priča o društvenim prosecima, koja je počela krajnje naivno, ambicijom nadobudnog astronoma koji je sticajem nezgodnih društvenih okolnosti ostao bez posla, dobila je vrlo mračan twist, i to zahvaljujući nikom drugom do velikom britanskom statističaru Francisu Galtonu. Kombinacija Galtonove ushićenosti Queteletovom "društvenom fizikom" i zgađenosti britanskim srednjim klasama će dovesti do formiranja jedne od najčudovišnijih teorija koja je čoveku ikada mogla pasti na pamet: the eminent and the imbecile...
natasavb natasavb 21:56 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

princi
Kao što verovatno i pretpostavljate, priča o društvenim prosecima, koja je počela krajnje naivno, ambicijom nadobudnog astronoma koji je sticajem nezgodnih društvenih okolnosti ostao bez posla, dobila je vrlo mračan twist, i to zahvaljujući nikom drugom do velikom britanskom statističaru Francisu Galtonu. Kombinacija Galtonove ushićenosti Queteletovom "društvenom fizikom" i zgađenosti britanskim srednjim klasama će dovesti do formiranja jedne od najčudovišnijih teorija koja je čoveku ikada mogla pasti na pamet: the eminent and the imbecile.



Meni je najbolji primer za to naše školstvo.
Sigurno ne samo naše, ali naše dobro poznajem, pa o njemu mogu da pričam, a njabolja ilustracija za njega je ovo



P.S. Odličan blog i veoma zanimljiva tema.
Iskreno. :)
princi princi 22:12 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

P.S. Odličan blog i veoma zanimljiva tema.
Iskreno. :)

Selam alejkum!

Mislim da je školstvo baš prava tema. I ta potreba da se prave norme, da se svi unormiraju, baš tu nekako počinje.
natasavb natasavb 22:14 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Selam alejkum!


:))))))

Jbg, ne znam da odgovorim.
Ali pitaću gde treba! :))
myredneckself myredneckself 22:39 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

princi
Kao što verovatno i pretpostavljate, priča o društvenim prosecima, koja je počela krajnje naivno, ambicijom nadobudnog astronoma koji je sticajem nezgodnih društvenih okolnosti ostao bez posla, dobila je vrlo mračan twist, i to zahvaljujući nikom drugom do velikom britanskom statističaru Francisu Galtonu. Kombinacija Galtonove ushićenosti Queteletovom "društvenom fizikom" i zgađenosti britanskim srednjim klasama će dovesti do formiranja jedne od najčudovišnijih teorija koja je čoveku ikada mogla pasti na pamet: the eminent and the imbecile...

Ma, meni odmah to traženje kalupa i trpanje u kalup prosečnog čoveka zazvučalo eugenistički, ono kao, cilj nam je postizanje ideala s najboljim genima.

Ali, dobro je što su se kokpiti prilagodili pilotima, a ne piloti kokpitima, pa piloti i avioni više ne padaju s neba.
Dobra taktika.
Sad još samo da se nađe neka taktika protiv nadrndanih seksističkih sirovština, diktata i tlapnji da je lepa samo žena koja ima mere 90-60-90. To je skroz demode stvar, (po meni, za vaše obaveštenje), pa neka i nas žene malo bog vidi. I da se one jadne žene na surovim dijetama u svojim hrljenjima ka idealnim merama malo opuste, da svi već jednom uživamo u lepoti sveta s različitostima.
Ne možemo ni mi sve da budemo MM, Rita Hejvort, Sofija Loren...
Na primer, šta fali ovoj ženi (s jednom sam morala da počnem, pa reko' aj od Ane)
Kakva neukalupljena lepota!





blogovatelj blogovatelj 22:56 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Jbg, ne znam da odgovorim.


Alejkum selam.
princi princi 23:39 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

blogovatelj
Jbg, ne znam da odgovorim.


Alejkum selam.

Sine, balija!
princi princi 23:44 29.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Ali, dobro je što su se kokpiti prilagodili pilotima, a ne piloti kokpitima, pa piloti i avioni više ne padaju s neba

Fora je nađena u tome što su sve napravili sa većim tolerancijama i što su ukapirali da moraju da prave adjustable seats, da se šlemovi moraju podešavti i sl. Znači, uneli su određeni slack u sistem i to je rešilo problem, tj US Air Force je mogla da nastavi sa ubijanjem i štićenjem demokratije u svetu.
emsiemsi emsiemsi 06:01 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

myredneckself

...

Ali, dobro je što su se kokpiti prilagodili pilotima, a ne piloti kokpitima, pa piloti i avioni više ne padaju s neba.
Dobra taktika.
Sad još samo da se nađe neka taktika protiv nadrndanih seksističkih sirovština, diktata i tlapnji da je lepa samo žena koja ima mere 90-60-90. To je skroz demode stvar, (po meni, za vaše obaveštenje), pa neka i nas žene malo bog vidi. I da se one jadne žene na surovim dijetama u svojim hrljenjima ka idealnim merama malo opuste, da svi već jednom uživamo u lepoti sveta s različitostima.
Ne možemo ni mi sve da budemo MM, Rita Hejvort, Sofija Loren...
Na primer, šta fali ovoj ženi (s jednom sam morala da počnem, pa reko' aj od Ane)
Kakva neukalupljena lepota!


Па да !
Ја немам ништа нити против несавршених женских мера 100 - 60 - 100. Мени су све жене драге.
Штавише, ја много волим жене.
natasavb natasavb 09:33 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

blogovatelj
Jbg, ne znam da odgovorim.


Alejkum selam.


Eto, da i ja nešto naučim na ovom blogu. :)

Znaš, meni je tužno kad vidim u šta se grad u kome sam odrasla pretvorio.
Dok sam ja živela u njemu niko se tako nije pozdravljao, a sad je izgleda to uobičajen pozdrav, kao i da žene hodaju u burkama, što ja za davdeset godina života nikad nisam videla tamo. Stare nane su imale marame i dimije, ali burku nikad videla nisam.
Inače, moja generacija večeras slavi 25 godina mature.
Na maturi '91. smo svi u jednom trenutku pevali "samo da rata ne bude". Cela sala, preko trista ljudi. I sad se naježim kad pomislim na to.
Godinu dana kasnije pucali jedni na druge.
Na 20 godina mature nas je došlo preko 250, iz celog sveta, bukvalno, a neki koji žive u Sarajevu nisu.
Došli su oni koji su iskreno želeli da budu tu i zato je bilo sjajno.
Sad za 25 godina nisam sigurna kako će biti, pogotovo posle svih ovih zbivanja u svetu, a pogotovo u Turskoj, jer vesti koje gledam iz Sarajeva su porazne.

Evo, još uvek se dvoumim da li da sednem u kola i krenem ili da pustim da mi taj susret sa 20 godina ostane kao lepo sećanje koje ništa nije pokvarilo.



Unfuckable Unfuckable 13:24 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Kao što verovatno i pretpostavljate, priča o društvenim prosecima, koja je počela krajnje naivno, ambicijom nadobudnog astronoma koji je sticajem nezgodnih društvenih okolnosti ostao bez posla, dobila je vrlo mračan twist, i to zahvaljujući nikom drugom do velikom britanskom statističaru Francisu Galtonu.


sjajna priča, lepo ispričana
wu jbt sazuo si, skoro pa krkiša, kevemi
princi princi 14:54 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Unfuckable
Kao što verovatno i pretpostavljate, priča o društvenim prosecima, koja je počela krajnje naivno, ambicijom nadobudnog astronoma koji je sticajem nezgodnih društvenih okolnosti ostao bez posla, dobila je vrlo mračan twist, i to zahvaljujući nikom drugom do velikom britanskom statističaru Francisu Galtonu.


sjajna priča, lepo ispričana
wu jbt sazuo si, skoro pa krkiša, kevemi

Druže, mora se. Priča na pola tek stigla. Inače, dobar trening jutros bio, razbio se u gymu, još se samo premišljam da li da otpisujem Brajoviću ili nastavim sa pričom o Galtonu. Galton vs Brajović, gigantska dilema.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:37 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Da prostiš, da nisam pristojan kao što jesam -- sad bih rekao koja ti je, što se mene tiče, dilema.
Avaj, mi pesničke duše ne umemo da koristimo ružne reči.
blogovatelj blogovatelj 17:59 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

ali burku nikad videla nisam.


Kako da vidiš kad je Tito to dekretom zabaranio? U tome i jeste bila fora i problem sa SFRJ, što se sve to na okupu držalo gvozdenom pesnicom.

Na maturi '91. smo svi u jednom trenutku pevali "samo da rata ne bude". Cela sala, preko trista ljudi. I sad se naježim kad pomislim na to.


Meni je oduvek bilo ljigavo to SFRJ jaranstvo, nije bilo dovoljno da se ne mrzite, nego su vas motkom terali da se volite. Zato je i puklo 1992.

Na 20 godina mature nas je došlo preko 250, iz celog sveta, bukvalno, a neki koji žive u Sarajevu nisu.


Ja sam sa jednim ortakom pre deset godina išao na nekakav skup Varešana Toronta i okoline, skupljali se na imanju jednog od njih, ceo long vikend se kampuje. Ortak koji je Srbin me poveo.
Pitam ga hoće biti neke frke tamo i hoću li imati probleme pošto pričam ekavski. Kaže neće, to su uglavnom Hrvati, uz nešto Srba, a Muslimana ima u tragovima, tj samo poneko iz mešanog braka. U Varešu i okolini su se Muslimani i Hrvati toliko klali među sobom da ne žele sada da imaju ma kakve međusobne kontakte.
I još mi kaže da će na tom imanju na jednom brdašcetu biti locirane ustaše i da ne zalazim u taj reon i sve će biti ok.
Bilo je nerealno i nadrealno, naslušao sam se svakakvih priča.
angie01 angie01 21:03 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Kako da vidiš kad je Tito to dekretom zabaranio? U tome i jeste bila fora i problem sa SFRJ, što se sve to na okupu držalo gvozdenom pesnicom.


a pre Tita su se nosile burke?

isto se tako ne secam nikakve prisile, ni u najmanjim tragovima, da si nekog morao voleti, ne secam se ni da smo znali ko je koje nacionalnosti, niti da je to bitno.
Bilo je nerealno i nadrealno, naslušao sam se svakakvih priča.


ti si tipican kandidat sa tamosnja posela:).

zilikaka zilikaka 21:25 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

a pre Tita su se nosile burke?


Ne burke ali da zar i feredža, što su elementi pokrivanja lica.
Onda su pedesneke zakonom zabranjeni. Istorijski fakat.
angie01 angie01 21:48 30.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Ne burke ali da zar i feredža, što su elementi pokrivanja lica.


burka i zar, ko dupe i glava, al ajd,....normalno da je zabranjeno nesto sto diskriminise zenu i njen polozaj oznacava kao manje vredan.

secam se da je to sto kazes pedesetih, bio neki dekret u Makedoniji,...sad pitanje je koliko i gde se po BiH pokrivalo lice, u etnografskom muzeju u Sarajevu je bila neka nosanja ovog tipa kao uobicajena za kraj 19. i pocetak 20 veka, a za Sarajevo....ne znam za druge krajeve,...u Mostaru su se vise pokrivali, to se secam iz price nekog vodica, al sigurno ima negde na netu.

pravo da ti kazem, mene je nerviralo i u kanad kada mi iskoci zena u cadoru, ne vidis joj ni oci, nista, pa cekaj, dosli ste u civilizovanu zemlju, al da odrzavate serijatske razlike u polovima.
blogovatelj blogovatelj 07:39 31.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

a pre Tita su se nosile burke?


Ma jok, poznato je da u Bosni žive hindusi i zen budisti.



isto se tako ne secam nikakve prisile,


Gospode blagi, baba ti je bila Nemica, po tvojim sopstvenim rečima. Šta si ti od islama u SFRJ videla? Moja je majka živela i odrasla u varoši u kojoj je pola populacije albansko. To što si naletela na po par dimija na proputovanju do Mljeta, a i jela si ćevape na Ćaršiji, to se ne računa, veruj mi. Ne znaš ti šta je kasaba, a verovatno si i godište koje to ne pamti, jer je Tito zabranio. Mislim da je sredinom sedamdesetih zabranjeno, ali ne smem da se zakunem. Ne pamtim ni ja te burke, ali verujem svojim precima. Nisu imali razloga da me lažu.
blogovatelj blogovatelj 07:41 31.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

burka i zar, ko dupe i glava,


Ćero, bile su umotane samo da im se oči vide, a ti to zovi kako ti volja.
milisav68 milisav68 08:19 31.07.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

blogovatelj
Ma jok, poznato je da u Bosni žive hindusi i zen budisti.

Čisto radi potpune informacije.

A Muslim woman covers the yellow star of her Jewish neighbor with her veil to protect her - Sarajevo 1941.
krkar krkar 01:23 01.08.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Ovaj koncept "prosečnog" je itekako ušao u world view svih ljudi kroz našu percepciju prosečnog predstavnika grupe


Postoji jedna ljudska mera za koju je malo ko čuo a koja je u vazduhoplovstvu vrlo važna: sedišna visina.

Dok su piloti leteli u otvorenim kabinama ova mera nije bila naročito bitna. Ali kada su uvedeni zatvoreni kokpiti (do 1940. give or take), trebalo je pogoditi meru prema kojoj se projektuje avion. Prenizak kokpit smanjivao je broj kandidata koji određeni tip mogu da pilotiraju, previsok je stvarao prevelik otpor vazduha i smanjivao performanse. Zato je trebalo utvrditi određenu sedišnu visinu.

U ovome su se zapadni i sovjetski avioni razlikovali: zapadni su imalu u proseku do 5 cm veću sedišnu visinu od ruskih. Jak-1 i Jak-9 imali su sedišnu visinu od max. 80 cm te je broj našuh, krupnih, pilota koji nisu mogli da lete na njima bio značajan.

Ta spoznaja o "premalim avionima" jugoslovenske konstruktore dugo je proganjala.

Kad su nakon raskida sa CCCP-om krenuli da stižu zapadni lovci, F-47, F-84 i F-86, naši su piloti i konstruktori odahnuli. Sva tri tipa imala su komotne kokpite, dimenzionirane za velike Amerikance sa kacigama (svakako proračunski više od Rusa). Naši Dinarci bez problema su stajali u njih.

Rezultat ovoga kompleksa sedišne visine bio je da je Galeb G-2 projektovan sa sedišnom visinom od 88 cm, baš kao i Jastreb i kasnije Orao. Ovo je bilo značajno više od nekih drugih tipova (npr. MiG-21F /L-13/ 83cm).

Dakle, ergonomija je vrlo bitna stvar
krkar krkar 01:44 01.08.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Bilo je nerealno i nadrealno, naslušao sam se svakakvih priča.


Baš si se obrazovao, za primer
emsiemsi emsiemsi 05:06 01.08.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

krkar
Ovaj koncept "prosečnog" je itekako ušao u world view svih ljudi kroz našu percepciju prosečnog predstavnika grupe


Postoji jedna ljudska mera za koju je malo ko čuo a koja je u vazduhoplovstvu vrlo važna: sedišna visina.

Dok su piloti leteli u otvorenim kabinama ova mera nije bila naročito bitna. Ali kada su uvedeni zatvoreni kokpiti (do 1940. give or take), trebalo je pogoditi meru prema kojoj se projektuje avion. Prenizak kokpit smanjivao je broj kandidata koji određeni tip mogu da pilotiraju, previsok je stvarao prevelik otpor vazduha i smanjivao performanse. Zato je trebalo utvrditi određenu sedišnu visinu.

U ovome su se zapadni i sovjetski avioni razlikovali: zapadni su imalu u proseku do 5 cm veću sedišnu visinu od ruskih. Jak-1 i Jak-9 imali su sedišnu visinu od max. 80 cm te je broj našuh, krupnih, pilota koji nisu mogli da lete na njima bio značajan.

Ta spoznaja o "premalim avionima" jugoslovenske konstruktore dugo je proganjala.

Kad su nakon raskida sa CCCP-om krenuli da stižu zapadni lovci, F-47, F-84 i F-86, naši su piloti i konstruktori odahnuli. Sva tri tipa imala su komotne kokpite, dimenzionirane za velike Amerikance sa kacigama (svakako proračunski više od Rusa). Naši Dinarci bez problema su stajali u njih.

Rezultat ovoga kompleksa sedišne visine bio je da je Galeb G-2 projektovan sa sedišnom visinom od 88 cm, baš kao i Jastreb i kasnije Orao. Ovo je bilo značajno više od nekih drugih tipova (npr. MiG-21F /L-13/ 83cm).

Dakle, ergonomija je vrlo bitna stvar

Јеботе --- човек авио-конструктор егрономске специјализације.
krkar krkar 08:58 01.08.2016

Za slučaj da Anđa nastavi da bulazni

angie01
Ne burke ali da zar i feredža, što su elementi pokrivanja lica.


burka i zar, ko dupe i glava, al ajd,....normalno da je zabranjeno nesto sto diskriminise zenu i njen polozaj oznacava kao manje vredan.

secam se da je to sto kazes pedesetih, bio neki dekret u Makedoniji,...sad pitanje je koliko i gde se po BiH pokrivalo lice, u etnografskom muzeju u Sarajevu je bila neka nosanja ovog tipa kao uobicajena za kraj 19. i pocetak 20 veka, a za Sarajevo....ne znam za druge krajeve,...u Mostaru su se vise pokrivali, to se secam iz price nekog vodica, al sigurno ima negde na netu.

pravo da ti kazem, mene je nerviralo i u kanad kada mi iskoci zena u cadoru, ne vidis joj ni oci, nista, pa cekaj, dosli ste u civilizovanu zemlju, al da odrzavate serijatske razlike u polovima.


Pa kad pročitate Anđina štosebabisnilo lupetanja o onome što ne zna i pogledate fotografiju - možete sami da odlučite hoćete verovati njoj ili sopstvenim očima.



Učenje od turističkih vodiča je poznato dubok i precizan izvor znanja.
krkar krkar 09:02 01.08.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Mislim da je sredinom sedamdesetih zabranjeno,


Omašio si za malo manje od 30 godina. Otprilike pola tvog IQ-a.

Pojma nemam je li malo ili mnogo. Kko kome.
angie01 angie01 09:27 01.08.2016

Re: Za slučaj da Anđa nastavi da bulazni

tvoja bulaznjenja smo videli vise puta, pa jos sa nadobudnom intonacijom,...pa posle obrises,....a ja frajerski moj deo dokaza!

ispod ove slike stoji legenda na kjoj pise,

Fotografija iz 1944. godine, vide se pokrivene žene koje daju podršku Titu i Staljinu, a transparenti ispisani ćirilicom i latinicim govore koliko je zanimljivo bilo to doba.

znaci - nije Sarajevo o kome smo pricali,...ja sam lepo rekla da ne znam kako je bilo u drugim mestima,....za tvoju info, ozbiljni turisticki vodici jesu riznice znanja, cak i nekih koje drugacije ni ne mozes saznati, jer su recimo deo lokalnog folklora koji nigde nije zapisan,...nije to isto kao sto si ti docekivao, kako si ovde pisao,...to nije isti posao... i ako vodic u Mostaru kaze da su se tamo zene pokrivale- ja mu verujem, jer je placen da prenosi tacne info.

A, sve te prideve koje upucujes blogerkama na ovom portalu, slobodno usmeri na svoju zenu i to ako je njoj to ok, ovde nemas pravo da to radis, jer je to najprimitivnije siledzijstvo, bedno, mizogino verbalno nasilje.
blogovatelj blogovatelj 18:28 01.08.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Omašio si za malo manje od 30 godina. Otprilike pola tvog IQ-a.

Pojma nemam je li malo ili mnogo. Kko kome.


Samo ti istresi utrobu. Lakše te se podnosi kad su ti creva ispražnjena, nekako si poletniji.
Vole neotesani, napisao sam da ne znam kada. Ja nemam kompleks kao ti da moram da budem uvek u pravu.
pnbb pnbb 15:07 02.08.2016

Re: Za slučaj da nekog zanima

Jbg, ne znam da odgovorim.

alejkum selam
emsiemsi emsiemsi 17:42 29.07.2016

Бити просечан или најбољи.

Из ове твоје уводне писаније сазнао сам да смо сви различити што сам и сам закључио, што искуствено, више интуитивно.
Оно што ми замућује идеје је питање --- бити најбољи или бити просечан !?
zilikaka zilikaka 17:47 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Оно што ми замућује идеје је питање --- бити најбољи или бити просечан !?

Čarli, dozvoli da se nadovežem.
I koji zapravo najbolji, možda baš onaj koji je prosečan?
princi princi 17:55 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Pa nema tu bolji, gori. Svi smo drugačiji, svako je neko ili nešto.

Mislim, možda smo na pragu neko novog, custom made sveta, gde neće biti broj taj i taj, nego će se košulje, odela, cipele, majice, lekovi, računari, satovi praviti po meri (čoveka!).
zilikaka zilikaka 18:11 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Mislim, možda smo na pragu neko novog, custom made sveta, gde neće biti broj taj i taj, nego će se košulje, odela, cipele, majice, lekovi, računari, satovi praviti po meri (čoveka!).

Ih, sad, pa da ljudi ostanu uskraćeni za onoliko smešnih iskustava.
Davnih godina, dok su prodavnice bile prazne a ono nešto robe se noglo kupiti po buvljaku, krenem ja da pazarim džemper. Nađem jedan al vidim da bih mogla dva puta da stanem u njega. Prodavac mrga, 2,5 x 2,5 metra.
Pitam da li ima manji broj, a on mrtav ladan kaže da probam taj. Opet pitam isto i kažem da vidim da mi ovaj ne odgovara, a on opet da probam jer je to univerzalan broj.
Zamolim da ako nema drugo nek kaže, al on nastavlja da me ubeđuje kako je to broj pravljen da svima odgovara.

Prestao tek posle ponude da ću kupim taj broj al da ga prvo i on obuče, a ako mu ne odgovara da mi plati kolko košta džemper.
silver silver 18:13 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Lep blog, Princi, nešto novo sam saznala ovde (pilot Daniels).

Kada je prosečnost neophodna...npr. Pravni poredak se obraća "prosečnom čoveku" i pred njega postavlja "prosečne zahteve." Ključno pitanje bi moglo glasiti, ko je "prosečan čovek" na kojeg se pravo odnosi. Smatra se da se pravo se obraća "svesnom, mislećem čoveku, koji dela brižljivo i odgovorno." Znači uzima se neki zamišljeni hipotetički standard, nekada je to u Rimu bio "bonus pater familias" a u anglosaksonskom pravu kasnije "reasonable man" (Viktorijanski tzv. The man on the Clapham omnibus). Mislim da se i tu pojavljuje Adolphe Quetelet i uticaj njegovog pojma l'homme moyen. Iako je teško odrediti meru prosečnosti a usput i žrtvovati individualnost, smatra se da se to čini u cilju zaštite svih, za opšte dobro.

Mada, privatno, meni svaki čovek ima neku posebnost i to se trudim da vidim. Možda postoji neki raskorak gde nauka npr. mora da uvaži nekakav prosek pa on nema negativno značenje (čini mi se više neutralno) dok u svakodnevnom životu biti prosečan ima nešto nepovoljniju konotaciju, bar u očima jednog broja ljudi.
zilikaka zilikaka 18:16 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Pravni poredak se obraća "prosečnom čoveku" i pred njega postavlja "prosečne zahteve."

Mislim da je prosveta još bolji primer. Bar bi trebalo.
princi princi 18:21 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Mislim da se i tu pojavljuje Adolphe Quetelet

Da, junak priče u priči, pominjem ga gore i kako je došao do koncepta.
NNN NNN 19:40 29.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

svako je neko ili nešto


elenold elenold 09:10 30.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

princi
Pa nema tu bolji, gori. Svi smo drugačiji, svako je neko ili nešto.

Mislim, možda smo na pragu neko novog, custom made sveta, gde neće biti broj taj i taj, nego će se košulje, odela, cipele, majice, lekovi, računari, satovi praviti po meri (čoveka!).

Jebiga, greskom sam obavestio moderatora. Mali mobilni, prsti se ukrutili od cepanja drva u selu,
pa kada skrolujem eto sta se desi.
Izvinjavam se , a za utehu ispalo je bas na mestu gde misao zasluzuje da se citira.
princi princi 12:56 30.07.2016

Re: Бити просечан или најбољи.

Bez brige, i inače ignorišem sve te prijave.
freehand freehand 18:03 29.07.2016

Praskozorje

mlaznih aviona bile su, što se tiče Nemaca - godine iz sredine tridesetih, dok su saveznici u svoju zoru uleteli tek pred kraj drugog rata, ali su pedesete već bile zrele godine.
No ovaj avion



... bio je jedno od Hitlerovih oružja koje je u mnogome moglo da promeni tok rata, a opet - njegovo ludilo učinilo je da to oružje ne bude ni blizu efikasno koliko mu je potencijal dopuštao. No to je druga priča. Svejedno, Meseršmit 262 bio je toliko nadmoćan u odnosu na svu postojeću konkurenciju kao nijedan drugi pre ili posle njega.

Sa druge strane, ovaj avion - Lokid F-104 Starfajter



... zvali su - zbog katastrofalnih letnih karakteristika i očajne upravljivosti - "letećim mrtvačkim kovčegom". Zbog njega je najveći as Drugog svetskog rata napustio Lufvafe, a inače je avion bio centar velike i čuvene korupcijske "Lokid" afere.

To koliko da iskoristim šlagvort i da priča ne bude samo o filmu. Bar koliko dok ne krene šorka.
krkar krkar 01:29 01.08.2016

Re: Praskozorje

zvali su - zbog katastrofalnih letnih karakteristika i očajne upravljivosti - "letećim mrtvačkim kovčegom". Zbog njega je najveći as Drugog svetskog rata napustio Lufvafe, a inače je avion bio centar velike i čuvene korupcijske "Lokid" afere.


Tipično za tebe glupaka koji si ponešto ponegde pročitao (verujem da zaista umeš da čitaš, to se uči u nižim razredima) da sereš ovakve gluposti.

F-104 natprosečno je padao u Nemačkoj zbog pogrešne taktike i operativnih zahteva. Ispodprosečni procenat udesa imao je, recimo, Italiji, gde se najduže zadržao. Ili u Belgiji, Jordanu, Turskoj...

freehand freehand 07:50 01.08.2016

Re: Praskozorje

Tipično za tebe glupaka koji si ponešto ponegde pročitao (verujem da zaista umeš da čitaš, to se uči u nižim razredima) da sereš ovakve gluposti.

Toi je zato što vozim Jamahu Virago.

The Lockheed F-104 Starfighter was fast, beautiful, and a death trap, earning the “flying coffin” nickname while suffering over thirty mishaps per 100000 flight hours (it was also known as the “Missile with a Man in It”). Over 50% of F-104s in Canadian service were lost in crashes, over 30% in German.


Nego Puvaro, daj sad ono zašto te u Crnoj Gori polovina stanovništva blagosilja a druga kune.
krkar krkar 10:28 01.08.2016

Re: Praskozorje

The Lockheed F-104 Starfighter was fast, beautiful, and a death trap, earning the “flying coffin” nickname while suffering over thirty mishaps per 100000 flight hours (it was also known as the “Missile with a Man in It”). Over 50% of F-104s in Canadian service were lost in crashes, over 30% in German.


Vidim našao si citat neke engleske Univerzalne Budale. Lepo za površne majmune. Ali drago mi je da učiš, makar i sa gugla. Nema veze što je pogrešno, tebi ne bi koristilo ni da nije.

freehand freehand 11:09 01.08.2016

Re: Praskozorje

krkar
The Lockheed F-104 Starfighter was fast, beautiful, and a death trap, earning the “flying coffin” nickname while suffering over thirty mishaps per 100000 flight hours (it was also known as the “Missile with a Man in It”). Over 50% of F-104s in Canadian service were lost in crashes, over 30% in German.


Vidim našao si citat neke engleske Univerzalne Budale. Lepo za površne majmune. Ali drago mi je da učiš, makar i sa gugla. Nema veze što je pogrešno, tebi ne bi koristilo ni da nije.


Meni su iste engleske i domaće univerzalne budale, a citirano je lako proverljivo. Ti se, naravno, nisi potrudio ni da to učiniš sa dva klika nego si opet krenuo da bulazniš.
Što se Gugla tiče - osornim skorojevičćkim puvarama izgleda da nije jasno da je u pitanju pretraživač kojim se stiže do svih drugih - pogrešnih i pravih, pametnih i glupih, istinitih i lažnih - izvora.
Ali pošto nismo svi mogli da letimo svim avionima - ili nas je bar sramota da lažemo ko psi da jesmo poput primitivnih dripčina - neki, eto, moramo i da guglamo.
Samo, ja to malo svog znanja dugujem kumovoj bogatoj biblioteci i izvorima njegoih i mojih prijatelja maketara, zaljubljenika u avijaciju.
Jebiga, da nisi ono kad si sa Galebovog jarbola skočio promašio vodu možda i ne bi takav debil.
A možda si slagao za taj jarbol te si se u stvari rodio takav?
antioksidant antioksidant 18:31 29.07.2016

o

prosecnim porcijama samo - ima to smisla. kad narucimo dve porcije sunce i ja pojedemo obe: ona nesto malo od svoje a ostalo ja (da bi se uprosecili).
zilikaka zilikaka 18:34 29.07.2016

Re: o

Naravoučenije:
Drž se Sunceta il ćeš ostati gladan!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana