Budućnost| Ekonomija| Energetika| Planeta| Tehnologija

O svemu pomalo, a najviše o energiji

little_radojica RSS / 13.07.2016. u 17:54

Овај текст је наставак дискусије на теми изнетој на Сунце прошлог лета у овим текстовима КЛИК и КЛИК.

Шта смо тада имали: једну моју радикалну идеју о драстичном унапређењу пољопривреде и суштинско преоријентисање Света на соларну енергију, те друштвено-економске имликације такве трансформације. Из дискусије која је уследила смо научили много тога о економским, техничким и технолошким изазовима који би стојали на путу, али ништа што би суштински оборило ту идеју или понудило бољу алтернативу.

Шта се у међувремену дешавало?

Као прво уметник наслика позадину па ево наше: ово је већ девети месец за редом како се бележе рекордне температуре за период од годину дана. Не мора ништа да значи, али је прилично занимљив тренд у контексту ове приче.

Као друго, цена нафте је наставила да пада и отишла испод 30 долара, а постало је јасно да ће цена остати на ниском нивоу дуже време, да није само обарање руку Саудијаца и Амера поводом удела на тржишту и завртање руке Русији. Инвестиције у обновљиве изворе енергије су претекле инвестиције у фосилна горива по први пут. Продаја хибриних и електричних аутомобила је почела да опада, највероватније јер су под условима јефтине нафте конвенционална возила на бензин поново постала веома примамљива. 

 

Политички, највећи пробој након Обаминог говора с краја лета 2015. десио се у децембру исте године на самиту у Паризу поводом климатских промена . Први пут су се све земље, укључујући и оне најмоћније усагласиле да се предузму конкретни кораци да се ухвати у коштац са глобалним загревањем. Кина и САД су обећала и значајна средства да се помогне земљама у развоју да имплементирају онбновљиве изворе енергије. То је помало лицемеран потез јер би далеко већи ефекат дало кад би се те две земље као убедљиво највећи загађивачи и емитери угљен-диоксида сконцентрисале управо на своју транзицију коју су, баш да не би оштетили своје привреде, тако дуго кукавички избегавале. Но добро, и ово је прилика да се уради нешто позитивно, па би је требало искористити. Кина изгледа сасвим решена да заиста спроведе озбиљне енергетске и економске реформе, али и еколошке реформе. Смањена је потражња за челиком, цена му је отишла у бунар, смањују се капацитети трајно, а радна снага преусмерава у друге делатности. Кина веома амбициозно и енергично гура пројекат "један појас, један пут" којим инвестиције у инфраструктуру извози упошљавајући тако кинеску грађевинску индустрију која је у великој мери завршила огромне послове у самој Кини**. Верујем да би посао са Железаром у Смедереву требало посматрати управо у том светлу, као измештање тешке индустрије из Кине и као обезбеђење стратешког материјала за инфраструктурне пројекте у источној Европи. Такође, и САД и Кина су се устремиле на смањење производње ел. енергије из угља што је вероватно најпрљавија сировина за њено добијање. Даље, инвестиције у соларну енергију су просто експлодирале у две највеће земље, а нарочито у Кини која је и престигла Немачку на првом месту на листи земаља са највећим инсталисаним капацитетом за соларну енергију. По новом Петогодишњем плану до 2020. ти капацитети би требало да се утроструче(!!). Још један детаљ је и нова рунда инвестиција у нуклеарне електране најновије генерације. Ту се планира стотинак нових електрана, а планира се и изградња у околним земљама. То би требало додатно да ојача транзицију ка обновљивим изворима енергије, јер нуклеарна енергија, иако није обновљиви извор, не производи гасове који доводе до ефекта стаклене баште. 

Иако сам конкретно помињао само Кину и САД, слично се дешава и широм света>>>>КЛИК, чак и у нафтом богатим земљама. Блиски исток је благословен у енергетском смислу, не само нафтом већ и сунчевом светлошћу, очигледно им је и у будућности неизбежно ослањање на извоз енергије. Економист је скоро писао да је постигнут нови рекорд у цени соларне енергије. У питању је велика електрана у Мексику, а ни она у Мароку, наводно највећа на свету не заостаје пуно, а цена је $40/MWh>>>>КЛИК. Будући да се цене самих соларних панела већ опасно приближавају нули те да трошкови инсталације и носеће конструкције изгледа постају примарни трошак за инвеститоре не бих се надао неком драматичном даљем пробоју у смислу цене, што управо може бити разлог за све више инвестиција. Наиме, овако лаички гледано, кад инвеститор не страхује од пада цена опреме у будућности сигурнији је у поврат инвестиције. Такође, субвенције су све мање неопходне за подстицање улагања и feed-in тарифе су све мање.

Да не изоставимо ни енергију ветра, инвестиције у ту област такође цветају. Тренутно је то вероватно најлукративнији вид инвестиције у обновљиве изворе енергије са најсигурнијим и најбржим повратом уложених средстава. Међутим, снага ветра је веома ограничен ресурс који ни теоретски не може бити доминанатан извор енергије у будућности, као што то нажалост не може  бити ни снага воде.  

Маск се за све паре клади на електрична возила са литијум јонским батеријама, а недавно је подуплао улог откупљујући и своју Ц фирму Солар Сити* интегришући је у Б фирму - Теслу (фирма A му је наравно - Спејс Екс). Спекулише се, а Маск сам је дао довољно смерница за такве спекулације, да жели да обједини и закружи понуду под брендом Тесла и тако сва три главна производа (аутомобил, соларни панели и батерије) учини атрактивнијим. Оно што је ту битније у економском смислу је да је његова Гигафабрика за литијум јонске батерије у Невади која сама треба да обезбеди половину укупне производње батерија на целом свету(!!) чак и проширена у односу на првобитне планове. Масково оправдање за тако одлучан потез је отприлике следеће: "Ми пратимо и подржавамо развој свих технологија за складиштење електричне енергије. Нема великог пробоја на видику. Ако га и буде изван наше фирме коме ће продати ту батерију, ако не највећој фабрици на свету?" 

И заиста, litium-air технологија за складиштење и даље изгледа једнако далеко од комерцијализације као и прошле године. Случајно имам другара који је баш на томе радио као истраживач на факултету у Јапану, а сад то исто ради у Тојота Аутомобилима. Нису баш скроз у ћорсокаку, али су и даље далеко. 

Кад смо код Тојоте, она је коначно избацила на тржиште свој аутомобил на водоник тј. горивне ћелије - Тојоту Мираи>>>>КЛИК,  и практично покрива варијанту у којој електрични аутомобили никад не заживе (већ се једном десило почетком прошлог века). Главни технолошки проблем и у том решењу остаје безбедно складиштење веома запаљивог водоника и аутономија возила с обзиром на веома тежак и велик резервоар у који може да стане компресованог водоника довољно да се пређе око петсто километара. Јапанска Влада је била екстатична у промоцији ове платформе, обећала помоћ у изградњи мреже пумпи за снабдевање водоником, Абе је лично провозао ауто, али ништа значајније се није десило од тада.

Што се тиче развоја фузионог ректора видели смо један значајан успех немачких научника који су успели да произведу плазму од водоника (прошле године су успели од хелијума)>>>>ЛИНК на неколико милисекунди у стеларатору грађеном деветнаест година у који је уложено милијарду евра. Тиме су доказали да је то могуће, али остаје још пуно посла и недоумица на путу до произвоодње вишка енергије из неког фузионог реактора.

Још је занимљиво да ентузијасти улажу приличне напоре да остваре још једну идеју коју је промовисао Маск (мада је постојала и пре њега), а то је систем брзог и енергетски ефикасног средства масовног транспорт - хајперлуп. Пре неки дан је успешно тестиран погон капсуле на тест пољу у Невади>>>>КЛИК. За следећу годину су најављени и већи тестови. Изузетно је битно, у смислу енергетске ефикасности да се свет откачи од Холивудом раширене идеје о кућици у цвећу на периферији уз лични путнички аутомобил за сваког члана породице којим се иде на аргатовање у градски центар. Такође, растући авионски саобраћај је велики проблем, један интерконтинентални лет годишње кошта у смислу сагоревања фосилних горива исто колико и годину дана возикања кућа-посо-посо-кућа и то на 45 километара удаљености. Само саобраћај учествује са 30-40% у емисији угљен диоксида, а тако разуђена грађена средина производи и додатна загађења од грађевинске индустрије (треба све то поплочати и повезати хајвејима). Убери на утичницу су само делић потенцијалног решења јер не решавају проблем грађене средине и загушења у саобраћају, али супер брзи воз и развој компактних градова је већ значајно бољи правац. И чини ми се, овако одока, да су миленијалци тј. Генерација Икс вољна да се реурбанизује.

А да, остаје још једна важна тема, а то је микрогрид противу супер-грида. Није спорно да оба морају бити паметне мреже, питање је само који је прави приступ за који проблем. Сад кад Кина гура и добија доста добру подршку за свој мултилатерални инфраструктурни пројекат ваља размислити о некој озбиљној интеграцији у тај пројекат и пренос и трговину ел. енергијом на веће удаљености, практично између различитих временских зона. Пренос струје на високим напонима не производи велике губитке, а очигледне су предности прављења струје у Индији у 2 поподне и продаје исте у Јапану, Australiji или Европи где је тад потражња на врхунцу и обрнуто. Ако већ постоји мултилатерални споразум да прође пруга, зашто не појачати улог и са неким HVDC кабловима за пренос ел. енергије? Тако нешто теоретски драстично умањује потребу за батеријама у веома нестабилном систему какав би био електроенергетски систем у ком доминира соларна енергија. С друге стране микро-гридови би помагали у балансирању размене са националним, а овај са супер гридом. Бар се тако Мали Раојица усуђује да размишља.

Шта је са мојом радикалном идејом? 

Па, није уопште тако радикална, ако је судити по потезима званичне Кине. Истина, ја сам узео у обзир најгору варијанту, а то је да се под панелима узгајају житарице, чисто да бих покрио стратешку важност житарица у привреди било које државе. И једна и друга делатност - и производња струје од Сунца и производња житарица - највећу потребу имају за површином, најограниченијим ресурсом планете и сваке државе. Комбиновањем та два остварују се велике комплементарне предности и укупан резултат је и већи од простог збира. Оно што нисам разматрао онда је даља разрада и економски најлогичнији начин да се те предности искористе (минимум улагања, максимум прихода). Наравно да је у том случају боље под заштитом панела узгајати културе (хм, и врсте, и врсте) које захтевају мање светлости, мање контролисане услове и мање опреме. Кинези у околини Шангаја су под њима узгајали неке веоме скупе врсте ракова (hairycrabs) и неке биљке које се користе у медицини (honeysuckle) >>>>ЛИНК. Такође у Кини влада је решена да погура "соларну енергију интегрисану у пољопривреду" што је мој рогобатни превод за елегантну сложеницу "solar-integrated farming">>>>КЛИК. Они су наиме читали мој блог од прошле године и повезали два и два - земљиште за соларне електране је јефтиније у забаченим крајевима, становништво је сиромашније и усмерено на пољопривреду, па је то одличан начин да се обезбеди развој тих крајева. Такође им се уклапа и то што им треба све више хране и све више чисте енергије. Засад изгледа да је узгој рибе најбољи начин да се уђе у целу причу, али мислим да нећемо дуго чекати да почну да се комбинују хидропонички системи (узгој биљака из воде) и хале добијене покривањем поља соларним панелима. Постоје и мало компликованији начини да се различите производње увежу у још ефикасније системе уз готово елеминисан отпад, рецимо фарме које имају интегрисану производњу биљака, животиња и соларне енергије где материја кружи, па се тако рибљи измет може користити као храна за биљке, а биљке опет као храна за рибу, где би притом биљке прочишћавале воду за рибе искоришћавајући енергију поверену им првенствено за раст готово максимално. Мало се шалим са важношћу мог блога, наравно да ова идеја није само мени пала на памет, постоје већ неки стидљиви пројекти, али мислим да је важно истаћи да је Кина то препознала на неком институционалном нивоу, па ће бити јако занимљиво видети како ће се то у будућности развијати. Још да напоменем да је управо пољопривреда, односно потражња за месом, главни носилац сече амазонских и иних шума (афричких такође) а не ширење градова како се често може чути, па је и у том смислу интеграција пољопривреде и производње енергије пун погодак, јер се онда значајније површине могу вратити под шуму.

На послетку 

Може бити да смо управо у претходних годину дана прошли многе тачке после којих нема повратка, соларна енергија као главни извор енергије је још далеко, али полако постаје очигледна неминовност таквог развоја и то не само због глобалног загревања. Питање и стрепња је да ли су сви ти берлински зидови који падају довољно очигледни нашој политичкој елити, да ли могу да заузму исправну позицију у тој транзицији? Питање није само за наше диносаурусе, већ и за светске, нарочито ове на Западу. Да ли ће драстичне промене које следе додатно подићи тензије или допринети да се кроз указане прилике за ширу сарадњу постигне виши ниво поверења међу актерима на светској сцени? Једно је сигурно, ствари се брзо одвијају, а ми ћемо већ следећег лета бити нешто ближе одговорима.

*Њу су досад водили и поседовали његови рођаци иако је и он био у управном одбору и највећи акционар.

**Звучи невероватно, али кад се свари податак да су у протеклих десет година пројектовали и изградили железничку мрежу од чак 13,000 километара и то за брзине од 250-350 km/h и још сигурно пар десетина хиљада километара "редовне" пруге, мора се поставити питање шта ће сад толики грађевински капацитети да раде?  Поређења ради, чувена јапанска шинкансен пруга, кичма јапанског система саобраћаја, има укупно 2,700 километара дужине за брзине до 320 km/h које се истина ретко где постижу. И то су тек недавно отворене дуге деонице ка северном делу земље прилично одсеченом досад уз веома упитну исплативост на дуге стазе. 

 



Komentari (184)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 21:07 13.07.2016

Re: Znaš šta,

Ljudi koji poštuju zakone, vole kobasice i koriste softver nikad ne treba da budu prisutni kad se to troje pravi.

To su pričali i za Pećko pivo. Navodno se tajna specifičnog ukusa piva krila u mokraći lokalne radne snage.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:08 13.07.2016

Re: Znaš šta,

:)))))))))
Brutal force.
Computinga.
Imaćeš toliko podataka i simulacija "bele prikolice na nebu koja liči na statični znak".
maksa83 maksa83 21:10 13.07.2016

Re: Znaš šta,

To su pričali i za Pećko pivo. Navodno se tajna specifičnog ukusa piva krila u mokraći lokalne radne snage.

Ima i ona priča za Miloša (Kneza, naravno) koji je u nekoj birtiji jeo neka briljantna crevca, oduševio se i rekao svom kuvaru da mu napravi ista takva, i ovaj se mučio i mučio i nikad nije uspeo da dostigne taj kulinarski nivo, i pošalje ga Miloš u tu birtiju da izuči, i pita ga vlasnik birtije - "ajde reci kako ti to radiš?", ovaj kaže "pa lepo, prvo properem crevca...", i ovaj ga zaustavi "eeee, čekčekček... jasno odmah zašto ti pos'o ne valja".
maksa83 maksa83 21:12 13.07.2016

Re: Znaš šta,

Brutal force.
Computinga.

Postoji jedna brutalna istina computinga i ona glasi - "there is always one more bug".

Zapravo je potpuno zastrašujuće koliko naša civilizacija zavisi od softvera i koliko tu katastrofa vreba.
princi princi 21:16 13.07.2016

Re: Znaš šta,

"pa lepo, prvo properem crevca...", i ovaj ga zaustavi "eeee, čekčekček... jasno odmah zašto ti pos'o ne valja".

E, jeba ga sad, pa mogao sam i ja da kažem što su Šiptari pišali u kazane ali nisam. Ta crevca, što to vole da jedu po svadbama po unutrašnjosti, čudo jedno. A smrde, ono, neodbranjivo (gore od vlažnog Čumura).
princi princi 21:18 13.07.2016

Re: Znaš šta,

maksa83
Brutal force.
Computinga.

Postoji jedna brutalna istina computinga i ona glasi - "there is always one more bug".

Zapravo je potpuno zastrašujuće koliko naša civilizacija zavisi od softvera i koliko tu katastrofa vreba.

Da, i znaš šta je još neverovatno: koliko neočekivanih i katastrofalnih stvari treba ljude da zadesi da bi shvatili da ne postoji apsolutno bezbedan i faultless sistem. I uvek se napravi priča "Eeee, kako smo to prevideli..."
little_radojica little_radojica 21:19 13.07.2016

Re: Znaš šta,

Zapravo je potpuno zastrašujuće koliko naša civilizacija zavisi od softvera i koliko tu katastrofa vreba.


Молим минут ћутања за цивилизацију

maksa83 maksa83 21:25 13.07.2016

Re: Znaš šta,

Молим минут ћутања за цивилизацију

Da, ovi Pokemon Go su stvarno Vesnik Apokalipse. Sigurno postoji negde neki stari izgubljeni vavilonski pergament na kome piše "I ljudi će zemljom hoditi i gledati malene ploče u ruci i juriti lažne šarene demone, i nebo će se otvoriti i sleteće Pravi Vrhovni Demon i kazaće 'koj je bre vama qrac, da l' ste bre normalni?' i vatrenim dahom će sve zbrisati i krug stvaranja i nestajanja će krenuti od početka".
zilikaka zilikaka 21:36 13.07.2016

Re: Znaš šta,

To su pričali i za Pećko pivo. Navodno se tajna specifičnog ukusa piva krila u mokraći lokalne radne snage.


E, znam čoveka koji je napravio pola te pivare.
Mislim da su to prvi (a možda i jedini) domaći fermentori negde ugrađeni.
Malo ukrali mustru od Švaba, malo se potrudili...i eto.
A tajna tog (i većine drugih) običnih piva, pravljenih po nekadašnjoj klasičnoj tehnologijei je u VODI.
Svaka pivara ti prodaje vodu bunariku, u kojoj je prokuvala malo slada, dodala prstohvat hmelja, to pustila da uskisne, pa da se staloži, i na kraju da malo stoji na ladnom.
Dakle, voda.
Nikako nije svejedno da li se radi o bunariki iz Vojvodine, gde (upućeni znaju) ista ima i boju i ukus i miris, ili o nekoj malo drukčijoj vodurini.

...a o obzirom da su imali fermentore, gde se sve dešava u zatvorenom sistemu, malo je teže ubaciti pomenutu mokraću.
Ne kažem, možda u nekom momentu iskoristiti ako nema pritiska, pa kroz neki priključak, al svakako iziskuje nešto znanja i truda.
little_radojica little_radojica 21:43 13.07.2016

Re: Znaš šta,

Dakle, voda.


Пећка Бистрица

srdjan.pajic srdjan.pajic 21:53 14.07.2016

Re: Znaš šta,

maksa83
Mislim, čak i za electrična kola, koliko god ih ja voleo, nije još došlo do tipping pointa, još uvek je broj tih prodatih kola premali. Koliko se TEsla proizvode godišnje? 100K, 200K? Ameri godišnje kupe po 18M novih kola. Tih 100K nije ni 1%, malo više od 0.5% (a prodaja novih kola ti raste po stopi od 5%).

Treba gledati Japan, oni su uvek 20-30 godina ispred sveta (osim kada su 100 godina iza), tamo je pre neki dan broj stanica za punjenje hibrida strujom premašio broj benzinskih puNpi. Nije nebitan momenat.


Kad pomenu stanice za punjenje, to je ovde kod nas redovna scena - ono, jedan usamljeni punjač posađen negde u preriji, i pored njega parkirano 7-8 tesli, onih Voltova i Leaf-ova, čekaju na red da se napune. Kako će to da bude sa vodonikom, meni nije jasno, možda lupam, ali mi se čini da je daleko tehnički lakše i jeftinije staviti električne punjače manjeviše gde god hoćeš, nego nekakve tankove sa tečnim vodonikom koji jedva čekaju da iscure i eksplodiraju u naseljenom mestu. Pa ih i dalje nema toliko, mislim, električnih punjača. Tu bi mogao biznis da se napravi - na one neke drumske krstarice (na naftu, sic!) natakariš desetak punjača, i njima krstariš po hajvejima, ili ih samo despečuješ gde treba. Onda skuckaš mali app za cell phone, da ti kaže gde i kada najbliža krstarica za punjenje prolazi, da isplaniraš rutu...ili pustiš kola sama da isplaniraju rutu...

No i pored toga, možda je drug Musk u upravu kad kaže da su fuel cells totalni promašaj (shit, da ga citiriam), 'lektrika je budućnost. Al' sa druge strane, Tojota, koja je bre pravila automobile još dok mali Elon nije bio ni u desetogodišnjem planu, je, na primer, ladno odjebala svoj plug in prius, poslala ga na ropotarnicu povjesti, da bi oslobodila kapacitete za ovaj novi Mirai (tako sam i ja ispušio za plugina). Đavo će ga znati ko je tu bolji vizionar.


emsiemsi emsiemsi 07:24 16.07.2016

Re: Znaš šta,

alselone
Snaćiće se (nije lako) Srbin (biti)!


Ne prizivaj!

Не чујем добро !
sasaminijature sasaminijature 19:25 13.07.2016

Interesantno vidjenje stvari

Jutros sam slusao emisiju Solaris na Radio Beograd 2, bio je intervju sa istaknutim strucnjakom u istrazivanjima na polju fuzije. Objasnjavajuci njene prednosti, profesor je objasnio i probleme Nemacke koja je vodeca u energiji dobijenoj od solarnih panela. Naime, Nemci bas skupo placaju drugim drzavama da im u letnjim danima kada je povecana proizvodnja otkupljuje struju, i takodje njen ponovni otkup ih takodje kosta.Imaju probleme sa skladistenjem i tako to. Slabo se razumem ne zamerite,mozda je od koristi ova informacija.
alselone alselone 20:08 13.07.2016

DK?

Zezam se. Dobra tema i zaista si je lepo obradio. Ono sto bih primetio u celoj prici je kako svet sve vise ide ka multidisciplionarnosti (da li je ovo prava rec). Pogledajte na primer sledeci tekst LINK

Probijaju se one koje spajaju vise oblasti. Ima cak jedna iz Srbije! Bice i nasa za koju godinu, nemojte se zacuditi. :)
little_radojica little_radojica 20:40 13.07.2016

Re: DK?

Zezam se. Dobra tema i zaista si je lepo obradio. Ono sto bih primetio u celoj prici je kako svet sve vise ide ka multidisciplionarnosti (da li je ovo prava rec).


Па да, то је оно што звоцам стално, ми смо у бароку, а потребно је ренесансно размишљање и ренесансни људи, дакле све да их интересује и да повезују знања из различитих дисциплина. е сад ту може бити и неко као ја, у свакој чорби мирођија, а у свему појединачном просечан и превише неодлучан. Ја иначе имам бар пет једнорог идеја, а никако да завршим ни оно што сам почео. Да, ДК, ДК, дефинитивно

Него која је на том списку наша компанија?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:52 13.07.2016

Re: DK?

Nsarski je sad radio na PV novoj tehnologiji, koja treba još više da pojeftini PV ćelije. Od običnih i jeftinih materijala dobijaš PV visoko efikasne materijale. Model mu je potvrđen u 4 različite praktične provere, s 95% tačnosti predviđanja efekata.

Sinoć smo pili pivo i pričali o tome.
little_radojica little_radojica 20:58 13.07.2016

Re: DK?

Nsarski je sad radio na PV novoj tehnologiji, koha treba još više da pojeftini PV ćelije. Model mu je potvrđen u 4 različite praktične provere, s 95% tačnosti.

гоу, Шарски, гоу
alselone alselone 21:05 13.07.2016

Re: DK?

Nsarski je


On i ja smo pricali o jednom stvarno advanced multidiciplinarnom projektu pre godinu dana. Proboj u oblasti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:09 13.07.2016

Re: DK?

Proboj u oblasti

To je zbog piva ;-)
nsarski nsarski 21:57 13.07.2016

Re: DK?

Nsarski je sad radio na PV novoj tehnologiji, koja treba još više da pojeftini PV ćelije. Od običnih i jeftinih materijala dobijaš PV visoko efikasne materijale. Model mu je potvrđen u 4 različite praktične provere, s 95% tačnosti predviđanja efekata.

Sinoć smo pili pivo i pričali o tome.


Pa, nije bas sve tako glamurozno kad je u razvojnom stadijumu. Medjutim, istina je: zemlje Bliskog Istoka ulazu veliku lovu na istrazivanje u oblasti fotonike, plazmonike, fotovoltaike, itd. (Naravno, i mnoge druge zemlje u to ulazu, ali ja sam lojalan Kataru). Ja radim na projektu ciji je cilj da pronadje nove i jeftinije materijale za foto-ekscitovane devices - do sada su se koristili Telurijum, Titanijum i slicni (skupi), a sada vec mogu, pomocu solid-state engineeringa da foto-celije naprave od dirt cheap materijala (perovskiti, na primer).

E, mi smo nasli neke jos jeftinije i prilicno efikasne (ne bih sada da odajem profesionalne tajne, rad je tek juce napisan). Ovo je, naravno tek pocetak price. Tu su potrebni hemicari, nano-inzenjeri, kompjuterasi, fizicari...ja radim proracune na nivou kvantne hemije. (I, naravno, nije to moj model - mnogo ljudi radi na tome a ja sam samo jedan mali sraf.)

Ima tu brdo prakticnih problema jos uvek, ali stvari se polako pomeraju na bolje. Mi smo na dobrom putu.

Ukratko, ubiranje svetlosne energije ima mnoge tehnoloske probleme da resi, ali verujem da je energija Sunca nasa buducnost.

P.S. Nedavna misija na Jupiter, Juno, koja je tamo stigla za 4th of July, naravno, je koristila solarnu energiju da tamo stigne. To je prva misija te vrste koja je isla na svetlosni pogon. Do sada se uglavno koristio nuklearni pogon (plutonijum), sto je veoma opasno. Ako takva letilica dozivi nesrecu i padne na Zemlju nastaje veoma zahebana situLacija.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:08 13.07.2016

Re: DK?

Pa, nije bas sve tako glamurozno kad je u razvojnom stadijumu.

Pa, vidi, najbolja riba nikad nije ona za koju smo u srednjoj mislili da jeste. Uvek blesne neka za koju nismo videli da će to biti.

You are my sunshine, my only sunshine...
https://youtu.be/vZ5_L26UJsk
emsiemsi emsiemsi 07:40 16.07.2016

Re: DK?

Predrag Brajovic
Nsarski je sad radio na PV novoj tehnologiji, koja treba još više da pojeftini PV ćelije. Od običnih i jeftinih materijala dobijaš PV visoko efikasne materijale. Model mu je potvrđen u 4 različite praktične provere, s 95% tačnosti predviđanja efekata.

Sinoć smo pili pivo i pričali o tome.

Дај линк !
a_jovicic a_jovicic 22:04 13.07.2016

Jedno "arhitektonsko" pitanje

... tj. pre će biti gradjevinsko ...

Koliko je do sada prosečno trebalo godina da se neka novotarija uvede kao standard u gradjevinu (pošto npr. bude "lansirana" nekom arhitektonskom "modom" )?

Ajd' da pojasnim ... Meni je neshvatljivo da ovolike površine u gradovima koje su dobar deo dana izložene sunčevim zracima "zvrje prazne" (npr. krovovi i zidovi) tj. ne samo da se ne koriste za proizvodnju energije već i sama njihova termo-izolacija predstavlja izazov.

Uz pretpostavku da masovna proizvodnja "solarnih crepova" spusti njihovu cenu na uporedivu u odnosu na klasične materijale ... a čak i da se ne reši problem skladištenja energije ili razmena kroz kojekakve mikro-mega-gridove, zar sama energija koja bi na taj način bila generisana ne bi mogla da se iskoristi za hladjenje unutrašnjosti zgrada (pa sve i da se višak baci)?

Da li je bilo arhitektonskih eksperimenata na temu solarnih gradova (tj. izgradnje objekata koji bi kompletno bili obloženi solarnim ćelijama) ... da ne spominjem ulice i puteve ... gde se već eksperimentiše sa takvim stvarima.

little_radojica little_radojica 22:09 13.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Da li je bilo arhitektonskih eksperimenata na temu solarnih gradova (tj. izgradnje objekata koji bi kompletno bili obloženi solarnim ćelijama) ... da ne spominjem ulice i puteve ... gde se već eksperimentiše sa takvim stvarima.


Супер су ти питања, али ја сад морам да спавам, па ћу сутра детаљно. Засад само један клип (из два дела)



princi princi 00:04 14.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Koliko je do sada prosečno trebalo godina da se neka novotarija uvede kao standard u gradjevinu (pošto npr. bude "lansirana" nekom arhitektonskom "modom" )?

Zavisi kako meriš vreme: eonima ili hiljadama godina.
little_radojica little_radojica 14:31 14.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Meni je neshvatljivo da ovolike površine u gradovima koje su dobar deo dana izložene sunčevim zracima "zvrje prazne" (npr. krovovi i zidovi) tj. ne samo da se ne koriste za proizvodnju energije već i sama njihova termo-izolacija predstavlja izazov.


Па ствар је у томе што су то у принципу занемарљиво мале површине наспрам оних доступних у непосредној близини града. Нису сви кровови и све јавне површине погодне за рационалну експлоатацију снунчеве енергије, јбг. Свака сенка, сваки пролазник, сваки степен одступања угла површине од нормале на правац сунчеве светлости убија ефикасност. Није да потпуно нема смисла, али није неки посебно битан део решења.

Што се термо-изолације тиче, ту је доста урађено, а мислим да држава даје и неке подстицаје за то, али нема много смисла ако се грејеш на топлану и цена грејања ти остаје иста без обзира на бољу изолацију. Ту је потребно увођење плаћања по потрошњи, а т иде килаво у зградама јер је довољан један станар да блокира све остале. А знамо да се један намћор увек мора наћи...

Uz pretpostavku da masovna proizvodnja "solarnih crepova" spusti njihovu cenu na uporedivu u odnosu na klasične materijale ... a čak i da se ne reši problem skladištenja energije ili razmena kroz kojekakve mikro-mega-gridove, zar sama energija koja bi na taj način bila generisana ne bi mogla da se iskoristi za hladjenje unutrašnjosti zgrada (pa sve i da se višak baci)?


Не може то да реши масовна производња. Просто само процес производње силицијума надмашује вишеструко по комплексности процес производње керамике. А прикупљена енергија би била недовољна јер би степен искоришћености био 3-4 пута мањи од могућег. Поготово кад причамо о цреповима.


Али опет, што каже Принци све је могуће.
princi princi 15:54 14.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Али опет, што каже Принци све је могуће.

Ne samo ja. Evo i Mervyn King kaže u The end of alchemy.
a_jovicic a_jovicic 22:45 14.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

little_radojica
Па ствар је у томе што су то у принципу занемарљиво мале површине наспрам оних доступних у непосредној близини града. Нису сви кровови и све јавне површине погодне за рационалну експлоатацију снунчеве енергије, јбг. Свака сенка, сваки пролазник, сваки степен одступања угла површине од нормале на правац сунчеве светлости убија ефикасност. Није да потпуно нема смисла, али није неки посебно битан део решења.

Што се термо-изолације тиче, ту је доста урађено, а мислим да држава даје и неке подстицаје за то, али нема много смисла ако се грејеш на топлану и цена грејања ти остаје иста без обзира на бољу изолацију. Ту је потребно увођење плаћања по потрошњи, а т иде килаво у зградама јер је довољан један станар да блокира све остале. А знамо да се један намћор увек мора наћи...

Nisam ja tu ni mislio na samoodržive zgrade ... nego sad kako je udarila ova žega (a kako sam nakrcao mikroklimatske senzore po kući) vidim koliko energije akumulira hebeni zid tokom dana ... da ga celonoćno hladjenje promajom ne spusti na zadovoljavajuću temperaturu. Ko hoće da obnavlja znanje iz termodinamike mogu da mu pošaljem sirove podatke pa da vidi npr. kako čak i noću rad klime uspe da spusti temperaturu na neku prijatnu ali čim se ista isključi odmah dodje do skoka (a prozori su dobro izolovani). BTW ... stan je na poslednjem spratu i čak i postoji neka izolacija (to su one nadgradnje koje imaju kojekakve "piramidalne" krovove sa gomilom neke drvenarije, lima i onim prilepljenim "peskovitim" pločama.

Znam da je izolacija verovatno kilavo napravljena ali interesantnije mi je to koliko se ta akumulirana energija baca a kad bi npr. samo zidove pravili tako da kroz njih ide crevo sa vodom, pa leti bi to bilo sasvim dovoljno za zagrevanje vode za ličnu higijenu (a protok vode bi obezbedio da unutrašnja temperatura bude prijatna)
princi princi 00:55 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Da, više transfer toplote nego termodinamika, ali jeste interesantno. Znači, ti ohladiš taj spoljašnji deo zida konvekcijom, ali čim ista prestane toplota nastavi da isijava iz unutrašnjosti masivnog zida i temperatura se penje. Pitam se da li bi isto bilo da imaš cavity wall, tj 2 tanja zida razdvojenih slojem vazduha. Verovatno ne.
nikvet pn nikvet pn 09:53 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

stan je na poslednjem spratu i čak i postoji neka izolacija (to su one nadgradnje koje imaju kojekakve "piramidalne" krovove sa gomilom neke drvenarije, lima i onim prilepljenim "peskovitim" pločama.


И онда шта, Јовичићу? Избушиш две цол рупе у плафону купатила, избациш на тај крш таван пар стотина метара ПВЦ црева да вода која треба да уђе у бојлер мора прво горе да прође. А претходно ставиш сензоре на плафон да се увериш да ли ће тај трик мало да му спусти температуру.

Кад смо већ у теми погледајмо шта је шашави аустријски сељак Сеп Холцер направио.


krkar krkar 14:02 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Znači, ti ohladiš taj spoljašnji deo zida konvekcijom, ali čim ista prestane toplota nastavi da isijava iz unutrašnjosti masivnog zida i temperatura se penje. Pitam se da li bi isto bilo da imaš cavity wall, tj 2 tanja zida razdvojenih slojem vazduha. Verovatno ne.


Ha, baš se ovim igram ovih dana.

2012. sam radio totalno renoviranje. Stara predratna gradnja ali fasada u lošem stanju a pošto stanari nikako da se dogovore ja sam izolaciju postavio sa unutrašnje strane što je bila tehnički jedina mogućnost. Na spoljni zid profili 10cm, u njima staklena vuna sa vazdušnim slojem pa gips 12,5 mm. Pre nekoliko dana sam baš po najvećoj paklenoj vrućini merio temperature:

Spoljna (u hladu) 34,9; spoljni zid na suncu 39,8; unutrašnja bez uključivanja klime 30,2 unutrašnja strana zida (gips) 28,9.

Posle otprilike 20 min klime (prostorija oko 60 kvadrata, plafon 3,25, izolovan pod i plafon, klima 18):

Spoljna 34,8; spoljni zid 39,9; unutrašnja 26,3, unutrašnja strana zida 28,4

Spoljna i unutrašnja merene elektronskim termometrom sa bežičnom spoljnom jedinicom, temperature zidova beskontaktnim termometrom.



srdjan.pajic srdjan.pajic 14:51 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

krkar
Znači, ti ohladiš taj spoljašnji deo zida konvekcijom, ali čim ista prestane toplota nastavi da isijava iz unutrašnjosti masivnog zida i temperatura se penje. Pitam se da li bi isto bilo da imaš cavity wall, tj 2 tanja zida razdvojenih slojem vazduha. Verovatno ne.


Ha, baš se ovim igram ovih dana.

2012. sam radio totalno renoviranje. Stara predratna gradnja ali fasada u lošem stanju a pošto stanari nikako da se dogovore ja sam izolaciju postavio sa unutrašnje strane što je bila tehnički jedina mogućnost. Na spoljni zid profili 10cm, u njima staklena vuna sa vazdušnim slojem pa gips 12,5 mm. Pre nekoliko dana sam baš po najvećoj paklenoj vrućini merio temperature:

Spoljna (u hladu) 34,9; spoljni zid na suncu 39,8; unutrašnja bez uključivanja klime 30,2 unutrašnja strana zida (gips) 28,9.

Posle otprilike 20 min klime (prostorija oko 60 kvadrata, plafon 3,25, izolovan pod i plafon, klima 18):

Spoljna 34,8; spoljni zid 39,9; unutrašnja 26,3, unutrašnja strana zida 28,4

Spoljna i unutrašnja merene elektronskim termometrom sa bežičnom spoljnom jedinicom, temperature zidova beskontaktnim termometrom.





Koliko ti je debela staklena vuna, jel ovih 10cm?

princi princi 15:02 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:08 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Pitam se da li bi isto bilo da imaš cavity wall, tj 2 tanja zida razdvojenih slojem vazduha. Verovatno ne.


Ne bi bilo isto, naravno. I to ne vazduh, nego staklena vuna, ko krkar što je uradio. Po ovim nekim tabelama koje mogu da se nađu, treba bar R15, što je za fiberlass oko 3.5" debljine, mada kod mene u Koloradu (leti toplo kao u Srbiji, zimi nešto hladnije) preporučuju i do R21 za zidove (to je 5.5" debljine, tavan i pod moraju skoro >duplo deblju izolaciju da imaju, R38, to je 12" fiberglasa). I ne sme ni malo da se pritisne.

Samo, to budženje izolacije iznutra, u gotove zidove, je zafrknuto zbog kondenzacije, to jest moraš da znaš šta radiš, inače dobiješ buđ na poklon, što je tema jednog od blogova koji sam hteo da napišem, ali me nešto mrzelo, plus nije bilo naročitog insteresovanja na blogu na tu temu .
princi princi 15:12 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Samo, to budženje izolacije iznutra, u gotove zidove, je zafrknuto zbog kondenzacije, to jest moraš da znaš šta radiš, inače dobiješ buđ na poklon, što je tema jednog od blogova koji sam hteo da napišem, ali me nešto mrzelo, plus nije bilo naročitog insteresovanja na blogu na tu temu .

Jeste. Zajebana je stvar, i moraš dole praktično da ostaviš mali kanalčić da se kondenz slobodno drenira.
princi princi 15:13 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

A ta staklena vuna, kad se ovlaži, možeš da se slikaš.
little_radojica little_radojica 16:05 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

A ta staklena vuna, kad se ovlaži, možeš da se slikaš.

један проценат повећања влаге 30% опадају термоизолациона својства, тако нам бар рече један грађевинац...

Jeste. Zajebana je stvar, i moraš dole praktično da ostaviš mali kanalčić da se kondenz slobodno drenira.

А можеш и да прорачунаш унапред притисак водене паре унутар сваког слоја и да будеш сигуран да ти се конденз никада не деси у зони (па још у вуни), него у равни па рецимо на контактној површини зида на којој имаш парну брану. Кркар ће резултате свог буџа (а можда му је неко и прорачунао) видети неке од наредних зима у зависности од односа спољне и унутрашње температуре

Samo, to budženje izolacije iznutra, u gotove zidove, je zafrknuto zbog kondenzacije, to jest moraš da znaš šta radiš, inače dobiješ buđ na poklon, što je tema jednog od blogova koji sam hteo da napišem, ali me nešto mrzelo, plus nije bilo naročitog insteresovanja na blogu na tu temu .

Пиши ти слободно, сад креће сезона уградње изолације па ће се наћи интересената . Ја сам заборавио како тачно иде прорачун... Ако имаш и неки добар бресплатни софтвер слободно реци и обрисаћу ти жути картон.
princi princi 16:15 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

((())))
little_radojica little_radojica 16:30 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Ako ne pije vodu na pozadini koverte, još manje će piti vodu u praksi.

мудро, мудро
princi princi 16:39 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Uh, što mrzim ovako pompezne postove. Mrzim i sebe i post. Počeću da mrzim i tebe, :). Briši, keve ti.
little_radojica little_radojica 16:44 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

princi
Uh, što mrzim ovako pompezne postove. Mrzim i sebe i post. Počeću da mrzim i tebe, :). Briši, keve ti.


шта си се бре утриповао, опусти се чоче
milisav68 milisav68 16:48 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

srdjan.pajic
Samo, to budženje izolacije iznutra, u gotove zidove, je zafrknuto zbog kondenzacije, to jest moraš da znaš šta radiš, inače dobiješ buđ na poklon, što je tema jednog od blogova koji sam hteo da napišem, ali me nešto mrzelo, plus nije bilo naročitog insteresovanja na blogu na tu temu .

Piši bre, nemoj da si sisa.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:42 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

princi
Uh, što mrzim ovako pompezne postove. Mrzim i sebe i post. Počeću da mrzim i tebe, :). Briši, keve ti.


Jebote, ala se femkaš, ko student arhitekture.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:55 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

А можеш и да прорачунаш унапред притисак водене паре унутар сваког слоја и да будеш сигуран да ти се конденз никада не деси у зони (па још у вуни), него у равни па рецимо на контактној површини зида на којој имаш парну брану.


Tačno, samo što kad je zgrada već gotova, još ako je betončina, onda si malo zakasnio sa stavljanjem membrane. Bilo bi interesantno navatati ovog Jovićića da skucka neki mali higroskop (senzor vlage), da ga se nabije uz ovaj krkarov zid, da monitoriše relativnu vlažnost vazduha, da vidimo da li dolazi do kondenzovanja.

Inače, i redovno otvaranje prozora + ventilacija u kupatilu i kuhinji (ventilator koji izvlači isparenja izvan kuće/stana) tu dosta pomažu da se smanji kondenzacija, čak i ako je sjeban proračun.

A staklena vuna se danas redovno tretira hemikalijama protivu buđi. A i ako se malo pokvasi ne smeta joj mnogo, upravo zato što je saklena vuna - i dalje zadržava puno vazduha u sebi, sem ako je ono baš ne zaliješ da se zdroćka, što se desi kad je poplava. A i sad prave tu vunu sa vapor barijerom, tako da vlaga ne može ni da prođe do hladniji slojeva uz zid gde bi se kondenzovala.

A za buđ imam nekoliko horor priča, jednu od mog bivšeg šefa koji se ozbiljno razboljevao dok nisu otkrili da mu je stan ubuđavljen, između onih gipsanih ploča, i spoljnjeg zida, baš kao što je krkar namestio, pa se nije videlo dok nisu testirali vazduh i onda oljuštili te ploče. Ovo se i nama desilu u stanu posle poplava 2013, jebali smo čvorka dok se nismo ratosiljali buđi.

krkar krkar 21:41 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Koliko ti je debela staklena vuna, jel ovih 10cm?


7,5, ostalo je vazdušni sloj i parna brana. Dobro, ona nema debljinu praktično
krkar krkar 21:50 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Evo nekoliko ideja za rešenja.


Moje nije nijedno od ovih. Izolacija je zakačena na spoljni zid, na lepljene plastične tiplove za vunu pa je onda vazdušni sloj pa gips. Moralo ovako zbog kondenzacije.

Iovako su me svi napali da zašto ja sebi smanjujem korisnu površinu stavljajući izolaciju iznutra, kao šta me briga, da čekam da NEKO sredi fasadu.

Pokazatelj stanja svesti!

Ovako sam sebi smanjio površinu stana za nepuna 2 kvadrata ali zato na 110 kvadrata etažnog grejanja na struju u 4 godine nisam ni jedan jedini put ušao u crvenu tarifu tj. ni jednom nisam u najgorem zimskom mesecu platio struju više od 105 €.

Kad na to dodam plin na kojem kuvam, recimo 10 € mesečno - mene ukupna energija dođe u najgorem mesecu 1€/m2. Ili godišnje otprilike ukupno 900 €.

Moja sestra za gotovo duplo manji stan na lokalnom centralnom (toplana na mazut za 4 zgrade, oko 200 stanova) plaća ukupno otprilike istu cenu ili nešto više.

Sve dobro projektovano, odlična izolacija, dobro izvedeno, odlična regulacija i automatizacija. Vrlo zadovoljan.
krkar krkar 21:54 15.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Po ovim nekim tabelama koje mogu da se nađu, treba bar R15, što je za fiberlass oko 3.5" debljine, mada kod mene u Koloradu (leti toplo kao u Srbiji, zimi nešto hladnije) preporučuju i do R21 za zidove (to je 5.5" debljine, tavan i pod moraju skoro >duplo deblju izolaciju da imaju, R38, to je 12" fiberglasa). I ne sme ni malo da se pritisne.


Znam ja koliko je idealno ali život je kompromis, jebiga. A i računam da ćemo verovatno dogodine da sredimo fasadu tako da će onda izolacija da bude gde treba - spolja, i kako treba - demit fasada. A ja ću da se grejem na rešo.


Samo, to budženje izolacije iznutra, u gotove zidove, je zafrknuto zbog kondenzacije, to jest moraš da znaš šta radiš, inače dobiješ buđ na poklon,


Pa znam šta radim, sve je proračunato i smišljeno, imam i ventilaciju unutrašnjeg prostora.

Od cele kuće imam samo na jednom ćošku malo kondenzacije i buđi i to na spoju unutrašnjeg zida od cigle na kant (Radojica nek si prevede) i nosećeg AB stuba sa fasadom i prozorom - lagano vlaži na dodiru stuba i prozora jer kondenzuje na plastici. Ali to je zaista minimalno.
a_jovicic a_jovicic 21:26 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

nikvet pn
И онда шта, Јовичићу? Избушиш две цол рупе у плафону купатила, избациш на тај крш таван пар стотина метара ПВЦ црева да вода која треба да уђе

Ma em je zgrada em nije moj stan ... ja sve ono pitao više zbog trendova u gradnji i standardizacija nego da rešim svoj problem ... a primetih i bez kojekakvih elektronskih djunti da se energija akumulira ... samo prisloniš šaku na zid ... pa mi zato bilo čudno da nikom ne padne na pamet kako se ta sunčeva energija rasipa a mogla bi se za nešto iskoristiti (dobra izolacija je samo drži napolju ... ne koristi je)

Кад смо већ у теми погледајмо шта је шашави аустријски сељак Сеп Холцер направио.

... auuu ... ali ovo da je uspeo da gaji citruse na toj nadmorskoj visini ... wow ... svaka mu čast!
little_radojica little_radojica 21:59 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Ma em je zgrada em nije moj stan ... ja sve ono pitao više zbog trendova u gradnji i standardizacija nego da rešim svoj problem ... a primetih i bez kojekakvih elektronskih djunti da se energija akumulira ... samo prisloniš šaku na zid ... pa mi zato bilo čudno da nikom ne padne na pamet kako se ta sunčeva energija rasipa a mogla bi se za nešto iskoristiti (dobra izolacija je samo drži napolju ... ne koristi je)


једна од мојих једнорог идеја је варијабилна термоизолација и термоакумулација која у зависности од позиције као слој у зиду може да оптимизује енергетску ефикасност. За разлику од пасивне куће која је јако ефикасна, али ужасно гломазна и предетерминисана у смислу дизајна и планирања (масивни зидови, ниска спратност, отвори само на чистом југу), ово би требало да буде решење које пружа већи маневарски простор, али вероватно нешто слабију ефикасност. Моја идеја је да конструишем зид са варијабилним супер-заптивеним слојевима где је термоизолација уствари обичан слој вакуума, а акумулациони слој рецимо вода или неко уље, али свакако флуид + некакав систем који поспешује брзину поњења и пражњења акумулације. Наравно, звучи једноставније и универзалније него што јесте, поготово кад се узму у обзир и културолошки фактори... Наравно, зид би морао имати и чип и софтвер за саморегулацију у складу са задатим и жељеним температурама, а ту је и проблем детаља спојева са конструкцијом, регулације осталих аспеката микроклиме (релативна влажност, бактериолошка исправност, брзина струјање ваздуха, итд.) Још један успутни циљ је смањити употребу ер-кондишна и утишати глупу машину.
a_jovicic a_jovicic 22:00 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

srdjan.pajic
Bilo bi interesantno navatati ovog Jovićića da skucka neki mali higroskop (senzor vlage), da ga se nabije uz ovaj krkarov zid, da monitoriše relativnu vlažnost vazduha, da vidimo da li dolazi do kondenzovanja.

Paaa ... aj' prvo da izaberemo senzore

Ako je vazdušna izolacija onda može npr. ovakav Bošov tro-parametarski ...


cena ... 4-5 USD (meri temperaturu, vlažnost i pritisak ... mada što se temperature tiče mislim da laže nekih 0.5 C

Ako je pak potrebno meriti vlažnost nekog materijala ... možda bi pre odgovarao senzor za merenje vlažnosti zemljišta


cena ... 1-1.5 USD (meri samo vlažnost)

... i naravno u svakom slučaju dodati bar jedan DS18B20


cena ... 1.5-2 USD (meri samo temperaturu ali je široko korišćen i čini mi se da ne "laže" kao onaj Bosch)

To sve nakačiti na jedan NodeMCU koji bi se konektovao na kućni WiFi ruter ...



cena ... 5-6 USD (stariji model sasvim lepo može da posluži za ove svrhe ... noviji je 8-9 USD)

... i neki ispravljač od 5V sa micro USB-om



cena ... 2-3 USD

+ nešto kabla ... npr. telefonski ili UTP (ako se kači više različitih senzora)

... i eto kućnog sistema za praćenje mikroklime za 12.5 - 16 USD
a_jovicic a_jovicic 22:03 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

little_radojica
једна од мојих једнорог идеја је варијабилна термоизолација и термоакумулација која у зависности од позиције као слој у зиду може да оптимизује енергетску ефикасност. За разлику од пасивне куће која је јако ефикасна, али ужасно гломазна и предетерминисана у смислу дизајна и планирања (масивни зидови, ниска спратност, отвори само на чистом југу), ово би требало да буде решење које пружа већи маневарски простор, али вероватно нешто слабију ефикасност.

Evo prijavljujem se kao IoT podrška za tvoj "inteligentni zid"
tetris tetris 22:09 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

dobra izolacija je samo drži napolju ... ne koristi je

drži je napolju u Krkarovom slučaju kada je izolacija sa unutrašnje strane. U protivnom, dobra izolacija drži toplotnu energiju (akumulisanu u zidu) unutra i ne dozvoljava joj da izađe napolje.
a_jovicic a_jovicic 22:14 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

tetris
dobra izolacija je samo drži napolju ... ne koristi je

drži je napolju u Krkarovom slučaju kada je izolacija sa unutrašnje strane. U protivnom, dobra izolacija drži toplotnu energiju (akumulisanu u zidu) unutra i ne dozvoljava joj da izađe napolje.

Ma mislim na Sunčevu energiju ... ona ostaje napolju zbog izolacije ... a ako bi se ona nekako upotrebila da zagreje ili rashladi ono unutra izolacija bi trebala da je zadrži unutra

Ne bežim ja od potrebe za izolacijom ... nego mi žao Sunca
tetris tetris 22:27 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

варијабилна термоизолација и термоакумулација која у зависности од позиције као слој у зиду може да оптимизује енергетску ефикасност

U skorije vreme stidljivo se uključuju u gradnju phase change materials (PCM) koji dodaju termičku masu bez glomaznih i teških materijala. Naročito popularni kod industrijskih objekata i prilikom obnove starih objekata lake konstrukcije.

Inače dinamika zgrade, iako izgleda jednostavno, je prilično komplikovana oblast jer ako se posmatra samo kratak vremenski period (vreo dan u Julu ili ekstremno hladni dan u Januaru) gotovo uvek navodi na pogrešne zaključke.

Svako od nas je bar jednom čuo, ili lično izjavio, da čim se isključi klima, toplota isijava iz zida. I to je tačno jer je toplota akumulisana tokom dana. Uglavnom se to primeti kada se sastavi nekoliko ekstermnih dana u nizu. Međutim, da nema tog efekta, klima uređaj bi morao da bude znatno veći, što povlači sa sobom veće investicione troškove i manju efikasnost kada ne radi u svojim nominalnim uslovima.

Sa druge strane, malo ko od nas primeti pozitivni efekat koji takav zid ima, recimo, polovinom Oktobra kada je preko dana relativno sunčano i toplo. Energija koja se akumulira u zidu dovodi do toga da nam ne treba klima za hlađenje tokom dana, a tokom večeri, kada se akumulisana toplota oslobađa, je i dalje prijatno sedeti u majici kratkih rukava
little_radojica little_radojica 23:23 16.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

U skorije vreme stidljivo se uključuju u gradnju phase change materials (PCM) koji dodaju termičku masu bez glomaznih i teških materijala. Naročito popularni kod industrijskih objekata i prilikom obnove starih objekata lake konstrukcije.


Не знам ништа о томе, ће погледам, хвала

Inače dinamika zgrade, iako izgleda jednostavno, je prilično komplikovana oblast jer ako se posmatra samo kratak vremenski period (vreo dan u Julu ili ekstremno hladni dan u Januaru) gotovo uvek navodi na pogrešne zaključke.

да да, зид (и машинске инсталације) се у принципу оптимизује према доминантном утицају на потрошњу (мада ту постоји и доминанатан културолошки фактор о којем сам писао). Па тамо где је зима жестока, а грејање насушно, узима се (отприлике) +20 унутра и -20 напољу иако то важи за само пар месеци годишње. Летњи услови се игнорисали јер клима није била стандард а и врућина је већини ваљда мање неугодна него хладноћа, плус хлађење је могло и водом и сладоледом . Е сад кад су се захтеви за комфором променили испада да се лети троши једнако енергије као и зими (а негде и више) па један зид није добар одговор, а класични масивни зидови (черпић, набој, опека, камен) који су то раније добро решавали су скупи, тешки, гломазни, споро се изводе и не одговарају изазовима урбанизације. Тако да има простора за разне иновације и оптимизације.
little_radojica little_radojica 00:18 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

a_jovicic

Evo prijavljujem se kao IoT podrška za tvoj "inteligentni zid"


a_jovicic a_jovicic 02:50 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

tetris
Sa druge strane, malo ko od nas primeti pozitivni efekat koji takav zid ima, recimo, polovinom Oktobra kada je preko dana relativno sunčano i toplo. Energija koja se akumulira u zidu dovodi do toga da nam ne treba klima za hlađenje tokom dana, a tokom večeri, kada se akumulisana toplota oslobađa, je i dalje prijatno sedeti u majici kratkih rukava

Eeee ... al' "premisa" je da će usled globalnog zagrevanja Planete, ekstremi da postanu "normale" pa da će prolećno-jesenji periodi biti mnogo kraći u odnosu na ledeno-tropske dane, tako da bi onda otprilike neka kako-mali-Perica-zamišlja rešenja tipa ... "postavi izolaciju u sendviču mreže cevi spolja i iste takve iznutra, pa kad želiš da energiju preneseš pustiš samo fluid da prodje kroz izolaciju ... kad hoćeš da rashladiš unutrašnjost a ti sprovedeš spoljnu mrežu u bojler ... a kad hoćeš da zagreješ ti onda spoljnu mrežu 'uzemljiš' pa je sprovedeš na unutrašnju" ... mogla da budu i isplativa ... valjda.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:44 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Od cele kuće imam samo na jednom ćošku malo kondenzacije i buđi i to na spoju unutrašnjeg zida od cigle na kant (Radojica nek si prevede) i nosećeg AB stuba sa fasadom i prozorom - lagano vlaži na dodiru stuba i prozora jer kondenzuje na plastici. Ali to je zaista minimalno.



Eeee, pa sjebo si stvar, to će svuda da ti se raširi i da te živog pojede iznutra .

Zezam se, naravno, ne znam šta je problem, jel imaš izolaciju između betona i prozorskog okvira? Ako nemaš, možda možeš tu da naduvaš onu purpenu?

Ja sam imao problem u spavaćoj sobi gde je i kupatilo, to jest kada (ne pitaj ništa) i onda se zimi kondenzuje para na staklu i sliva dole u ram od prozora. Sad, to se uvek dešava, ali je kod nas bilo baš dosta. Ok je kad otvoriš prozor, ali je zimi baš ladno i neprijatno, jer je tuš kabina odma pored kade i prozora. Nije bilo buđi, jer sam ja to čistio povremeno (to je PVC, pa buđ nema šta da jede, ali ako imaš prašinu u tom prozorskom track-u, to je dovoljno da krene). I prošlog leta sam namestio ventilaciju, provukao cev kroz spoljni zid u u plafon iznad tuša ubaio ventilator + svetlo, na tajmer, mada sam magao i da se malo otvorim i kupim ventilator sa meračem vlažnosti. I odma se videla razlika.

Ovde kod nas je to mnogi veći problem jer su nam kuće uglavnom od drveta, a to ti je nepresušni izvor hrane za buđ, tako da baš moraš da paziš da ti se ne zapati, jer je jebada da se očisti.

Možeš da probaš da isprskaš sa bleach-em (NaOCl, zaboravio sam kako se to zove na srpskom, treba ti bar 10% rastvor, mada možeš i da ga spališ sa 20%), svakih par meseci, to će da sjebe svaku buđ, a usput, kad se osuši, ostane hemikalja u prahu, i onda kad ti se to mesto ponovo pokvasi, i dalje je aktivno i buđ dugo ne može tu da počne da raste. Naravno, ovo je privremeno rešenje, najbolje je otarasiti se kondenzacije ako je ikako moguće.
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:52 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

a_jovicic


... i eto kućnog sistema za praćenje mikroklime za 12.5 - 16 USD


Bravo, Jovičiću, to je to. Ja sam se tako prenerazio oko mog kontrolera za prskalice, sa koliko malo para može da skucka ceo sistem.
krkar krkar 11:23 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Zezam se, naravno, ne znam šta je problem, jel imaš izolaciju između betona i prozorskog okvira? Ako nemaš, možda možeš tu da naduvaš onu purpenu?


Ima svuda purpen ali majstori ko majstori, iako mi je ovaj koji mi je stavljao prozore izvrstan, baš je dobro uradio posao, preporučujem ga svima, još su ga 3 komšija uzeli da im radi. Uglavnom, kad vadiš stare prozore uvek ostane nepravilno, nije skroz ravno pa to treba uzeti u obzir kod uzimanja mere za nove. A pogodilo se da je i stub malo kriv tj. ne kriv nego onomad 1936. šalovan tako da je na donjem delu malo deblji - i eto ti dodida plastičnog okvira prozora sa stubom, 5 cm možda, 10 najviše. I baš taj dodir je termički most i tu se hladi okvir prozora. Minimalna je količina buđi i vrlo sporo se razvija, drugi ne bi ni spomenuo ali ja sam picajzla. Ne brinem.

Ja sam imao problem u spavaćoj sobi gde je i kupatilo, to jest kada (ne pitaj ništa) i onda se zimi kondenzuje para na staklu i sliva dole u ram od prozora. Sad, to se uvek dešava, ali je kod nas bilo baš dosta. Ok je kad otvoriš prozor, ali je zimi baš ladno i neprijatno, jer je tuš kabina odma pored kad i prozora. Nije bilo buđi, jer sam ja to čistio povremeno (to je PVC, pa buđ nema šta da jede, ali ako imaš prašinu u tom prozorskom track-u, to je dovoljno da krene). I prošlog leta sam namestio ventilaciju, provukao cev kroz spoljni zid u u plafon iznad tuša ubaio ventilator + svetlo, na tajmer, mada sam magao i da se malo otvorim i kupim ventilator sa meračem vlažnosti. I odma se videla razlika.


E, za ovo sam ti stručnjak. Meni je ovo već 2 stan u kojem imam bar jedno kupatilo otvoreno tj. spavaću sobu i kupatilo ujedno. I kod mene se zimi ako ne uključim ventilator hvata kondenz od pare od tuša na prozorima ali nemam problem jer mi je ispod i oko prozora sve u pločicama (u tom delu gde je kupatilo), na ovom drugom prozoru u spavaćem delu hvata se i ređe i manje i ne sliva se.

Naravno, rešavam to ventilacijom. Imam ventilator od 250 kubika/sat sa 2 usisna ventila, jedan direktno iznad tuša i 1 iznad WC šolje. Onaj ventil iznad tuša, koji je 2m dalji od ventilatora (ventilator je u spuštenom plafonu garderobera) regulisan je na 100% otvoreno, onaj drugi otprilike 40%. Sve na prekidač, nisam hteo da komplikujem sa tajmerima i senzorima. Čak i u najnepovoljnijim uslovima, zimi kad je napolju hladno a prozori zatvoreni, rešava izvlačenje bez problema.

Jedini problem mi je na fugama pločica u samom tušu (tuš sa 2 strane ima pločice) i javlja mi se malo buđ na fugama u donjem delu tuša, od vode koja se sliva i zadržava dok se ne slije odnosno ispari. Sasvim malo ali fuge potamne, treba ih dobro ribati kad se čisti a Zuska mi nije naročito energična. Tako da se spremam da dogodine u proleće, kad budem krečio, fuge premažem fugen-masom protiv buđi.

Što se drveta tiče buđ se lako rešava dobrim premazima ali pošto si u Americi nema koristi da te savetujem koje da uzmeš. Na moru nemam nikakav problem sa drvetom a kupatila su mi sva u drvetu. Tj. cela mi je kuća od drveta, podovi, plafoni, noseći stubovi, sve osim spoljnih zidova.
alselone alselone 11:30 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Na spoljni zid profili 10cm, u njima staklena vuna sa vazdušnim slojem pa gips 12,5 mm.


Kako se zove ovo cudo? Ja imam na spratu dve velike sobe koje su jos uvek u sirovom stanju i hocu da ih oblozim spolja, sa strane hodnika, tokom zime, da mi ne vuce grejanje bez veze. Razmisljao sam da ukrojim obican stirpor ali ovo tvoje cudo zvuci jos bolje.
emsiemsi emsiemsi 13:18 17.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

krkar
Zezam se, naravno, ne znam šta je problem, jel imaš izolaciju između betona i prozorskog okvira? Ako nemaš, možda možeš tu da naduvaš onu purpenu?


Ima svuda purpen ali majstori ko majstori, iako mi je ovaj koji mi je stavljao prozore izvrstan, baš je dobro uradio posao, preporučujem ga svima, još su ga 3 komšija uzeli da im radi. Uglavnom, kad vadiš stare prozore uvek ostane nepravilno, nije skroz ravno pa to treba uzeti u obzir kod uzimanja mere za nove. A pogodilo se da je i stub malo kriv tj. ne kriv nego onomad 1936. šalovan tako da je na donjem delu malo deblji - i eto ti dodida plastičnog okvira prozora sa stubom, 5 cm možda, 10 najviše. I baš taj dodir je termički most i tu se hladi okvir prozora. Minimalna je količina buđi i vrlo sporo se razvija, drugi ne bi ni spomenuo ali ja sam picajzla. Ne brinem.

Ja sam imao problem u spavaćoj sobi gde je i kupatilo, to jest kada (ne pitaj ništa) i onda se zimi kondenzuje para na staklu i sliva dole u ram od prozora. Sad, to se uvek dešava, ali je kod nas bilo baš dosta. Ok je kad otvoriš prozor, ali je zimi baš ladno i neprijatno, jer je tuš kabina odma pored kad i prozora. Nije bilo buđi, jer sam ja to čistio povremeno (to je PVC, pa buđ nema šta da jede, ali ako imaš prašinu u tom prozorskom track-u, to je dovoljno da krene). I prošlog leta sam namestio ventilaciju, provukao cev kroz spoljni zid u u plafon iznad tuša ubaio ventilator + svetlo, na tajmer, mada sam magao i da se malo otvorim i kupim ventilator sa meračem vlažnosti. I odma se videla razlika.


E, za ovo sam ti stručnjak. Meni je ovo već 2 stan u kojem imam bar jedno kupatilo otvoreno tj. spavaću sobu i kupatilo ujedno. I kod mene se zimi ako ne uključim ventilator hvata kondenz od pare od tuša na prozorima ali nemam problem jer mi je ispod i oko prozora sve u pločicama (u tom delu gde je kupatilo), na ovom drugom prozoru u spavaćem delu hvata se i ređe i manje i ne sliva se.

Naravno, rešavam to ventilacijom. Imam ventilator od 250 kubika/sat sa 2 usisna ventila, jedan direktno iznad tuša i 1 iznad WC šolje. Onaj ventil iznad tuša, koji je 2m dalji od ventilatora (ventilator je u spuštenom plafonu garderobera) regulisan je na 100% otvoreno, onaj drugi otprilike 40%. Sve na prekidač, nisam hteo da komplikujem sa tajmerima i senzorima. Čak i u najnepovoljnijim uslovima, zimi kad je napolju hladno a prozori zatvoreni, rešava izvlačenje bez problema.

Jedini problem mi je na fugama pločica u samom tušu (tuš sa 2 strane ima pločice) i javlja mi se malo buđ na fugama u donjem delu tuša, od vode koja se sliva i zadržava dok se ne slije odnosno ispari. Sasvim malo ali fuge potamne, treba ih dobro ribati kad se čisti a Zuska mi nije naročito energična. Tako da se spremam da dogodine u proleće, kad budem krečio, fuge premažem fugen-masom protiv buđi.

Što se drveta tiče buđ se lako rešava dobrim premazima ali pošto si u Americi nema koristi da te savetujem koje da uzmeš. Na moru nemam nikakav problem sa drvetom a kupatila su mi sva u drvetu. Tj. cela mi je kuća od drveta, podovi, plafoni, noseći stubovi, sve osim spoljnih zidova.

Ако теби (не дај Боже, наравно - наши смо) некада буду палили ту кућу, неће морати да се муче као са оном Мије Алексића - да запале само врата (твоју би комшије мало теже угасили).
krkar krkar 00:08 18.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Kako se zove ovo cudo? Ja imam na spratu dve velike sobe koje su jos uvek u sirovom stanju i hocu da ih oblozim spolja, sa strane hodnika, tokom zime, da mi ne vuce grejanje bez veze. Razmisljao sam da ukrojim obican stirpor ali ovo tvoje cudo zvuci jos bolje.


Staklena vuna 10 cm u rolni ti je u Uradi sam 1400 din na akciji za 9m2. Trebaju ti još i tiplovi za vunu, to je sitan trošak, da ne tražim sad cene, i neka zaštita fizička, ako se ne koristi sprat ja bih stavio možda natron-papir. Ako ti je hodnik 10 m x 2,5 to je 3 rolne, 35€, tiplovi lepak i štagod da staviš spolja za provremeno to ti je ukupno 50€, toliko ćeš sigurno u jednoj sezoni i uštedeti.

A ako hoćeš trajnije da radiš onda udariš štafle na razmak staklene vune, 1m, štafla 2,5 m je 3€, znači 30€ za štafle i onda na njih našrafiš običnu gips ploču 12,5mm ili 9,5 mm, to ti je 160 din/m2. A možeš i OSB ploču 9 mm, čvršća je i trajnija i kad budeš radio trajno rešenje možeš ponovo da je upotrebiš za nešto: 315 din/m2, sve u Uradi sam.

Ako hoćeš trajno rešenje onda moraš da radiš na metalne u profile za gips i to je malo veći i malkice pipaviji posao (fugovanje gipsa, grundiranje, zaštita) iako ni to nije ništa komplikovano.

Ali ceo taj posao sa sve nabavkom najviše 2 dana laganica i 100 €.

alselone alselone 12:18 18.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Hvala. Ne koristimo taj hodnik tako da cu verovatno ici sa opcijom jedan, neka cuci tako godinu, dve, dok ne napravimo trajno resenje.
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:50 18.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Jedini problem mi je na fugama pločica u samom tušu (tuš sa 2 strane ima pločice) i javlja mi se malo buđ na fugama u donjem delu tuša, od vode koja se sliva i zadržava dok se ne slije odnosno ispari. Sasvim malo ali fuge potamne, treba ih dobro ribati kad se čisti a Zuska mi nije naročito energična. Tako da se spremam da dogodine u proleće, kad budem krečio, fuge premažem fugen-masom protiv buđi.


To na fugama obično nije buđ (mold) nego mildew (nisam siguran da li se na srpskom koristi drugačija reč, mildew je isto fungus, samo što se zadržava na površini, dok buđ (mold) uđe u sve živo i jede, dokle god ima šta).

Mildew-a je lakše otarasiti se. Ja za to radim dve stvari: imaš da kupiš sealant za fuge koji moraš da obnavljaš svakih par godina, on ne dozvoljava da imalo vode uđe u fuge, ili da nedajbože prodre iza pločica, tako da i ako ti se zapati mldew, uvek je samo tu na površinu. A drugo, kupiš onu gumu za brisanje prozora na kolima (squeegee) i posle kupanja sa njom pređeš preko pločica, tako da ostane što je manje vode moguće da se suši. Takođe, u tim fugama oće da se skuplja i sapun, i nekad ga je lako pomešati sa mildew-om. Tako da mora da se riba. Mada, ni zamena fuga nije nemoguća, pogotovu kad ispucaju nakon dosta godina. Ima lep alat da se kupi za to, koji staviš na onaj orbital sander, i sa tim oljuštiš fuge dok si reko keks (dobro, nije baš tako lako, ali nije teško), i staviš nove.



EDIT: A, da, za premaze, to slabo poznajem. Ovde ih retko koriste u kućama gde se stanuje (imaju uvek neko outgass-ovanje, to može da bude zajebano), više idu napolje. Mada, za spolja imaš takve farbe (i prajmere pre toga) da kad ga napackaš, nema šanse da ti se zapati buđ nigde. A i buđ se ređe pojavljuje spolja, voli mrak, toplo i vlažno, dizvineš.




zilikaka zilikaka 22:23 18.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

drži je napolju u Krkarovom slučaju kada je izolacija sa unutrašnje strane. U protivnom, dobra izolacija drži toplotnu energiju (akumulisanu u zidu) unutra i ne dozvoljava joj da izađe napolje.


Samo da još jednom naglasim. Izolacija ide uvek sa hladne strane!
Upravo zbog te akumulacije a i zbog pojave kondenza.
Hladnjače se izoluju sa unutrašnje strane, recimo.
phase change materials (PCM)

vako na prvu loptu, to bi bili materijali koji promenom faze akumuliraju? Pretpostavljam gasna-tečna. Zvuči zanimljivo.

Inače dinamika zgrade, iako izgleda jednostavno, je prilično komplikovana oblast jer ako se posmatra samo kratak vremenski period (vreo dan u Julu ili ekstremno hladni dan u Januaru) gotovo uvek navodi na pogrešne zaključke.


Upravo zato što je taj banalni toplotni proračun nešto od najjednostavnijih računanja kod prenosa toplote. Na nivou osnovne škole.
Naravno da ima zašto se računa tako, al može da povuče mnoge koji nikad do kraja ne shvate materiju a vrlo uspešno plivaju u to malo računa.
Dakle, kolega, dok se ne prođe nestacionarni režim, nema šansi da se uđe u materiju. (A vlažan vazduh i prenos kod promena faze ne smem ni da pomenem.)

gedza.73 gedza.73 07:18 19.07.2016

Re: Jedno "arhitektonsko" pitanje

Zezam se, naravno, ne znam šta je problem, jel imaš izolaciju između betona i prozorskog okvira? Ako nemaš, možda možeš tu da naduvaš onu purpenu?


Ima svuda purpen

Purpen jeste najednostavnija i najpraktičnija varijanta ali je porozan.
Ima drugi sistem koji retko rade (dosta je skup) sa metalnim ojačanjima, posebnim silikonom kojim se eliminiše termomost.
alselone
Razmisljao sam da ukrojim obican stirpor

Bolje Krkarovo rešenje (po PS-u je). Stiropor će da se oštećuje kad ga gaziš (stirodur ti je pola-pola rešenje) pa moraš po njemu opet da stavljaš OSB ploče.
Samo još pored drvenih gredica, vune, OSB ti treba i folija za propuštanje pare u jednom smeru (vuna se od vode zajebe i gubi namenusvrhu
Zili
Samo da još jednom naglasim. Izolacija ide uvek sa hladne strane!


Mislim da je najbolja izolacija dupli zid sa vazdušnim jastukom između.
highshalfbooze highshalfbooze 23:24 13.07.2016

електрична возила

GSB-u su pre desetak dana isporučena 4 Higer UCAP elektrobusa KLQ6125GEV3

princi princi 23:34 13.07.2016

Re: електрична возила

Ja sam negde čitao da je kod električnih kola veliki problem bio težina baterija. Navodno da bi imao dobar range (da ne moraš da ih puniš k'o kad mator čovek ima problema s prostatom) trebala ti velika olovna baterija (valjda mala energija po masi, 40Wh/kg). Sad s litijumskim baterijama ta gustina je negde oko 120 Wh/kg i to je sad kao ok (mada te litijumske oće i da se zapale).
highshalfbooze highshalfbooze 23:52 13.07.2016

Re: електрична возила

Ovi busevi nisu sa litijum jonskim baterijama, već sa ultra kondenzatorima koji se pune mnogo brže od baterija.

princi princi 00:03 14.07.2016

Re: електрична возила

Aha. Dobro, njima i ne treba neki veliki domet, oni mogu da se pune na svakoj stanici.
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:35 14.07.2016

Re: електрична возила

princi
Ja sam negde čitao da je kod električnih kola veliki problem bio težina baterija. Navodno da bi imao dobar range (da ne moraš da ih puniš k'o kad mator čovek ima problema s prostatom) trebala ti velika olovna baterija (valjda mala energija po masi, 40Wh/kg). Sad s litijumskim baterijama ta gustina je negde oko 120 Wh/kg i to je sad kao ok (mada te litijumske oće i da se zapale).


Ja sam čak i slušao neki čas na faksu na tu temu (Power Electronics for Electric Drive Vehicles, držo ga naš Maksa, sa ETF-a, ne ovaj sa bloga), kod tih litijumskih baterija je veliki problem što se ne zna tačno koliki im je radni vek, i šta na njega utiče, kako i u kojoj meri. To pod a). A pod b), pošto se sastoje iz, ono, desetine hiljada ćelija, tu je prava muka da pri punjenju, da prostiš, ne prepuniš (na viši napon, ili prebrzo, to jest sa prevelikom strujom) neku od tih ćelija, jer onda joj skraćuješ radni vek, to u najboljem slučaju, a u najgorem - oće da se zapali. Jer ne možeš svakoj ćeliji da meriš napon, to jest količinu naektrisanja, pa da direktno kontrolišeš punjenje, nego moraš bukvalno da nagađaš, na osnovu vrlo redukovanog seta merenja i mernih tačaka. To su takvi neki algoritmi da ne poveruješ, ono, Kalmanovo filtriranje, veštačka inteligencija, neuralne mreže to je tu ko dobardan, mislim, užas.

I svi mrze te baterije, ne samo litijumske, nego baterije uopšte, jer su stvarno usko grlo u tehnologiji električnih i hibridnih vozila. Inače, kod all electric automobila, trenutno ti je baterija otprilike 1/3 cene automobila. I sad ti kupca moraš da ubediš, dobrom garancijom, da za 5-10 godina neće morati da menja ceo battery pack, ili makar samo deo, ili da neće doći i situaciju da ne može da proda svoj polovnjak, jer mu je baterija na izdisaju. A tu garanciju nemaš baš na čemu da zasnuješ, jer kao što rekoh, tu nisu čista posla sa životnim vekom baterija. Moj Prius dolazi sa 10 godina garancijom na bateriju, s tim što kažu da zapravo traje znatno duže, što se vidi po onim prvim priusima koji su naštancovani pre, koliko, 20 godina, i kažu da još teraju, uz graceful degradation, kako to isto vole da kažu...
princi princi 13:44 14.07.2016

Re: електрична возила

pa da direktno kontrolišeš punjenje, nego moraš bukvalno da nagađaš, na osnovu vrlo redukovanog seta merenja i mernih tačaka.

Ma sve će to računari da reše, :).
little_radojica little_radojica 14:52 14.07.2016

Re: електрична возила

I svi mrze te baterije, ne samo litijumske, nego baterije uopšte, jer su stvarno usko grlo u tehnologiji električnih i hibridnih vozila. Inače, kod all electric automobila, trenutno ti je baterija otprilike 1/3 cene automobila.


Е то је управо разлог зашто се Маск клади на масовну производњу. Већ сто година нема великог пробоја и није на видику. Па је он купио руднике сировина и сад покушава вертикално да интегрише производњу батерија, да избаци гомилу посредника и међу-корака у производњи, да скрати пређену километражу компоненанта и плус да то све аутоматизује и да ради са великим бројевима. Значи, ол бат а кичен синк. А притом је инвестиран у истраживање нових технологија и вреба као пума. Не треба очекивати велики пад цене складиштења, можда 30%-50% што би могло бити довољно за мејнстрим, ако државе не наметну неке неповољне регулативе и подрже нафту и угаљ.

“At this point we have quite a good understanding of all the battery technologies in the world,” Musk said during the Baron investors conference on Friday.

“Right now, we track about 60 different efforts around the world to develop improved batteries and some of them hold some long-term promise. We rate all of them from one to five, where five is we should be doing business with them and one is complete BS.”

Musk said there were no four or fives, but there were some threes, based on that rating system.

Musk acknowledged that there is a slight chance that there could be some super secret laboratory somewhere where a new battery technology is being developed that Tesla doesn’t know about. But he said it’s unlikely because Tesla is the biggest consumer of lithium-ion in the consumer world, so it would make the most sense for them to license to tesla.
little_radojica little_radojica 14:53 14.07.2016

Re: електрична возила

GSB-u su pre desetak dana isporučena 4 Higer UCAP elektrobusa KLQ6125GEV3


Катастрофа, ће изгинемо у воду сви
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:11 14.07.2016

Re: електрична возила

little_radojica
GSB-u su pre desetak dana isporučena 4 Higer UCAP elektrobusa KLQ6125GEV3


Катастрофа, ће изгинемо у воду сви


Moja bivša grupa skoro dobila valjda neki grant da smisle bežično punjenje kapacitivnom spregom, umesto induktivnom (za automobile). Objašnjavala mi bivša šefovica, kad smo bili na kafici, prednosti u odnosu na inductive charging, i sve stoji, jedino što su tu u pitanju poprilični naponi, i mora da se pazi da neko nizgine. Mada ni ta magnetna polja kod indukcionijh čardžera nisu baš za zajebavanje. Posle HAARP kriv za sve te leukemije i druge čume...
princi princi 19:09 14.07.2016

Re: електрична возила

Mada ni ta magnetna polja kod indukcionijh čardžera nisu baš za zajebavanje.

Ma sve će to računari da reše...

Nego verovatno moraju busevi da imaju i svoj lane, jel bi bilo malo rogobatno da se istroši to sokoćalo zbog gužve. Donosi kranove, čuda... Mada i za to imaju računari. IT, svemoćan.
emsiemsi emsiemsi 07:54 16.07.2016

Re: електрична возила

princi
Mada ni ta magnetna polja kod indukcionijh čardžera nisu baš za zajebavanje.

Ma sve će to računari da reše...

Nego verovatno moraju busevi da imaju i svoj lane, jel bi bilo malo rogobatno da se istroši to sokoćalo zbog gužve. Donosi kranove, čuda... Mada i za to imaju računari. IT, svemoćan.

Ма какви рачунари --- ако то не реши кркар, уз Брајовићеву (статистичку) подршку, неће нико.
princi princi 17:11 14.07.2016

Jbt, neverovatno

Every second, an amount of food equal to the weight of a sedan car is thrown away in the US - about 60m tonnes a year.


Link

Jbt, pravi klasni rat protiv sirotinje i gladnih.
little_radojica little_radojica 18:17 14.07.2016

Re: Jbt, neverovatno

princi
Every second, an amount of food equal to the weight of a sedan car is thrown away in the US - about 60m tonnes a year.


Link

Jbt, pravi klasni rat protiv sirotinje i gladnih.


Чек да Омега види ово...

princi princi 19:07 14.07.2016

Re: Jbt, neverovatno

Auuu, sine, najeb'o sam....
little_radojica little_radojica 19:10 14.07.2016

Re: Jbt, neverovatno

princi
Auuu, sine, najeb'o sam....

А пази презиме ауторке. Не да се куплунгују ти Јевреји него страааашно...
princi princi 19:24 14.07.2016

Re: Jbt, neverovatno

Sine, vidim ja, biće walk of shame, gori od Game of Thrones.
little_radojica little_radojica 15:54 15.07.2016

Just in

PRC: Industrial Production 2016.06>>LINK



Енергент/раст Јун(%)/раст Јан-Јун(%)

Сирови угаљ/-16.6/-9.7 (!!!)
Кокс/0.5/-4.4 (!)
Сирова нафта/-6.9/-4.6 (!!)
Капацитети за прераду нафте/3.2/2.8
Природни гас/-0.5/4.1

Ово о паду производње угља за 16% за само један месец је скоро па опасан податак јер ту енергију ништа неће заменити, а то онда може да значи да се са привредом нешто дешава...

Ел. енергија укупно/2.1/1.0
од тога:
термо/0.6/-3.1
хидро/3.5/13.4
нуклеарке/13.4/24.9
ветро/10.1/13.9
сунце/31.3/28.1

у апсолутним цифрама (у табели цифре испред % изражене у 0.1TWh) је све то још увек "пала мува на међеда" (0.63% соларна од укупно произведене енергије), али термо се смањује јаким темпом, а соларна и остале из микса обновљивих расту лудачким, па би за годину дана то већ могло изгледати драстично другачије.

Кад сам већ ту да набацим још један центрашут:
Ентропија. Неки облици енергије се "бољи" неки "лошији". Рецимо, из нафте можемо да добијемо само 40% електричне енергије, остало се дисипира углавном као топлота. Свако даље пребацивање из облика у облик смањује или повећава ентропију. Највећа количина енергије која нама треба није топлотна већ кинетичка, а она се лако и веома ефикасно добија из електричне. Тако да соларне електране имају једну велику предност, а то је да се енергија не расипа узалудно на конвертовање. С друге стране, однос производних капацитета (инсталисане снаге) и произведене енергије иде у корист термоелектрана, по једном kW снаге добије се грубо четири пута више kWh-ова него у соларним електранама, тако да када се гледају капацитети електрана није довољно само заменити постојеће термо капацитете соларним, већ их повећати 2.5 пута. О потребној површини да не причамо...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana