Društvo| Istorija

Potrošačko carstvo

jinks RSS / 13.06.2016. u 14:47

Odnosi s javnošću zaživeli su, po nekima, u trenutku kada je muzički agent Edvard Bernej, inače nećak Sigmunda Frojda, pozvan da učestvuje u svojoj prvoj propagandnoj kampanji. Naime, radilo se o pokušaju predsednika V. Vilsona da inače prilično izolacionistički raspoloženo javno mnjenje SAD privoli na ulazak u I. sv. rat. Amerika je na kraju ratovala, dok je kampanja zapamćena po sloganu: „Moramo učiniti svet sigurnim mestom za demokratiju".

Ubrzo zatim Edvard je uspeo i dobar deo privatnog sektora SAD da zainteresuje za istraživanja svog ujaka. Naime, počektom 20. veka zahuktala industrija uveliko je proizvodila više nego što su potrošači, inače naviknuti da kupuju u principu samo ono što im je nužno neophodno, mogli da potroše. U strahu da potrošnja neće pratiti proizvodnju privatni sektor se okrenuo Berneju, kako bi zajedno stvorili novi tip potrošača. 

Po Edvardu, bilo je, između ostalog, potrebno u proizvode ugraditi i određenu emotivnu komponentu, kako ih potrošači ne bi isključivo doživljavali kao upotrebna dobra, već i kao način na koji mogu da ispolje svoj identitet. Neke od poznatijih radova Berneja predstavlja i kampanja duvanskih kompanija sa ciljem da se žene privole da masovno troše cigarete.

S daljim razvojem industrijske proizvodnje evoluirali su i odnosi s javnošću. U toj meri da su se na velikoj sceni pojavile i ideje Bernejevih ljutih oponenata, među kojima posebno mesto zauzima Vilhelm Rajh. Naime, Rajh  je tvrdio da ljudi ne samo da nisu, što bi Frojd rekao, iracionalna bića čije bi nesvesne porive trebalo kontrolisati, već upravo suprotno - da bi svaki pojedinac trebalo maksimalno da se ispolji, tako što će ukloniti različite oblike ograničenja nametnutih od strane okruženja. Ove su ideje imale značajan uticaj na društvo i kulturu druge polovine prošlog veka, iz kojih su proiznikli mnogi pokreti koji su promovisali individualizam i lični razvoj. Time je Berenjeva parola „utvrdi svoj identitet" dopunjena novom „izmisli svoj identitet" (gde bi različitih identiteta, po nekima, moglo da bude beskonačno).

Sad, ideja „izmisli svoj identitet" mogla je da bude testirana tek pojavom istraživanja javnog mnjenja na masovnim skalama. I, istraživanja su pokazala da se potrošači ipak mogu klasifikovati u nekoliko karakterističnih grupa, kojih ustvari i nema beskonačno - čak ne i nešto preterano mnogo. Što se savršeno uklapa i u model savremene industrijske proizvodnje, koja u kraćim vremenskim periodima proizvodi sve više serija različitih proizvoda, prilagođenih upravo tipičnim grupama potrošača.

Po čemu se potrošačke grupe na kraju razlikuju. Rezultati su donekle u suprotnosti sa nečim što bi se dalo očekivati - ni po poreklu, bogatstvu, obrazovanju ili kulturama kojima pripadaju - već po nečemu što se naziva „vrednosti i životni stilovi". Gde karakterističnih „životnih stilova" u SAD ima osam, i oni se razlikuju kako po osnovnim motivima, tako i po resursima koje neko poseduje. Osnovnih motiva ima tri (ideali, ciljevi i lična promocija), dok nivo resursa može biti nizak ili visok. Grupe potrošača su sledeće:

(i)   Inovatori - prate šta se oko njih dešava, eksperimentišu, veruju u nove tehnologije, okrenuti budućnosti,  imaju široka interesovanja, rešavaju probleme. Vode ih sva tri osnovna motiva, za ovu grupu se u principu vezuje najviši nivo resursa.

(ii)   Mislioci - ne povlađuju trendovima, kupuju proverene proizvode, gledaju stvari iz istorijske perspektive, koriste nove tehnologije iz praktičnih razloga, puno planiraju pre nego što išta učine, imaju tendenciju da se blokiraju prilikom dugotrajnih analiza. Motivišu ih ideali, za ovu grupu se vezuje viši nivo resursa.

(iii)   Puni poverenja - okrenuti duhovnoj strani života, teže ka prijateljskim okruženjima, žele da znaju na čemu su, ne teže ka promenama u društvu, lojalni su i cene stabilnost, podložni su uticaju trendova. Motivišu ih ideali, za ovu grupu se vezuje niži nivo resursa.

(iv)  Usmereni ka rezultatima - stav „ja prvi i moja porodica", za njih je novac izvor autoriteta, iskalkulisani, rade ka ostvarenju ciljeva, kamen temeljac za održavanje status kvoa u društvu, povučeni i profesionalni, tehnologiju vide kao sredstvo za povećanje produktivnosti. Motivišu ih ciljevi, za ovu grupu se vezuje viši nivo resursa

(v)   Koji se bore da nešto ostvare - često menjaju poslove i često su nezaposleni, beže od realnosti, zabavni, imitiraju druge, više koriste javni prevoz, u centru su marginalnih kultura, teže ličnom napretku ali to teško postižu, vole da se hvale svojom imovinom. Motivišu ih ciljevi, za ovu grupu se vezuje niži nivo resursa.

(vi)   Koji teže da iskuse svet oko sebe - hoće sve, idu mimo kolotečine, prate najnovije trendove, vole fizičke aktivnosti u potrazi za doživljajima, vide sebe kao veoma drušvene, veruju da su prijateljstva izuzetno bitna, spontani su, vizuelni tipovi. Motivisani su ličnom promocijom, za ovu grupu se vezuje viši nivo resursa.

(vii)   Tvorci - ne veruju državi, fascinirani su kolima i motorima, vole da su na otvorenom i u prirodi (lov i ribolov), veruju u različite uloge polova u društvu, žele da zaštite ono što doživljavaju kao svoje, jednostavni, žele da poseduju zemlju. Motivisani su ličnom promocijom, za ovu grupu se vezuje niži nivo resursa.

(viii)   Koji se bore da prežive - oprezni su i beže od rizika, ne teže da budu u trendu, funkcionišu u rutinama, puno gledaju TV, lojalni su brendovima, dobar deo vremena provode sami, slabije koriste internet. Nemaju osnovne motive, za ovu grupu se vezuje niži nivo resursa.

Naravno, u poređenju sa SAD u drugim zemljama se dobijaju donekle različiti rezultati.

Sad, zašto bi sve ovo uopšte ikome bilo bitno. Pa kada, možda, sledeći put zaglavite u nekoj nedođiji centralnog američkog zapada, ne čudite se što vam uz hamburger nude, na primer, osam dodataka :). Jer, niti je menadžer restorana premalo ili previše marljiv, već bi i to, između ostalog, moglo da predstavlja jedan od rezultata decenija dugih istraživanja iz oblasti odnosa s javnošću :).

Opet, s daljim razvojem industrije i medija, kao i novih uvida u obrasce ponašanje potrošača, menjaće se verovatno i budući modeli potrošača.

 

 



Komentari (75)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

anonymous anonymous 15:04 13.06.2016

Kada govorim o manipulaciji...

...da li govorim o teoriji zavere ....?

ORGANIZING CHAOS

"THE conscious and intelligent manipulation of the
organized habits and opinions of the masses is an
important element in democratic society. Those who
manipulate this unseen mechanism of society constitute
an invisible government which is the true ruling
power of our country...."


"Propaganda"
jinks jinks 15:14 13.06.2016

Re: Kada govorim o manipulaciji...

Dokumentarac koji sam linkovao na kraju teksta u principu je poslužio za pisanje bloga. Sudeći po njemu, sve je to posao, komercijala, ...
anonymous anonymous 16:25 13.06.2016

Re: Kada govorim o manipulaciji...

jinks
Dokumentarac koji sam linkovao na kraju teksta u principu je poslužio za pisanje bloga. Sudeći po njemu, sve je to posao, komercijala, ...



anonymous anonymous 07:25 14.06.2016

Re: Kada govorim o manipulaciji...

...i propagandi .....sigurno je govorim o politici...

....uvek pre i više nego samo o ekonomiji.

Granična linija koja razdvaja ekonomiju od politike i politiku od ekonomije je tako tanka i gotovo nevidljiva, pa je zato najuputnije u svakom slučaju imati u vidu obe sfere društvenog života, koje su zapravo nerazdvojive.

anonymous anonymous 07:33 14.06.2016

Re: Kada govorim o manipulaciji...



If we understand the mechanisms and motives of the group mind, it is now possible to control and regiment the masses according to our will without their knowing it In almost every act of our daily lives, whether in the sphere of politics or business, in our social conduct or our ethical thinking, we are dominated by the relatively small number of persons who understand the mental processes and social patterns of the masses. It is they who pull the wires which control the public mind.

It is not necessary for the politician to be the slave of the public's group prejudices, if he can learn how to mold the mind of the voters in conformity with his own ideas of public welfare and public service. The important thing for the statesman of our age is not so much to know how to please the public, but to know how to sway the public. Those who manipulate this unseen mechanism of society constitute an invisible government which is the true ruling power of our country.

The minority has discovered a powerful help in influencing majorities. It has been found possible so to mold the mind of the masses that they will throw their newly gained strength in the desired direction. In the present structure of society, this practice is inevitable. Whatever of social importance is done today, whether in politics, finance, manufacture, agriculture, charity, education, or other fields, must be done with the help of propaganda. Propaganda is the executive arm of the invisible government.

As civilization has become more complex, and as the need for invisible government has been increasingly demonstrated, the technical means have been invented and developed by which opinion may be regimented.

If you can influence the leaders, either with or without their conscious cooperation, you automatically influence the group which they sway.

anonymous anonymous 08:17 14.06.2016

Re: Kada govorim o manipulaciji...


....Noam Čomski o medijima,propagandi i proizvodnji pristanka ....

ČOMSKI
jinks jinks 08:44 14.06.2016

Re: Kada govorim o manipulaciji...

Granična linija koja razdvaja ekonomiju od politike i politiku od ekonomije je tako tanka i gotovo nevidljiva, pa je zato najuputnije u svakom slučaju imati u vidu obe sfere društvenog života, koje su zapravo nerazdvojive.

Evo šta je En Bernej rekla o mišljenju svog oca delom i na teme koje si pomenuo:

Ann Bernays, daughter of Edward Bernays

Democracy to my father was a wonderful concept, but I don't think he felt that all those publics out there had reliable judgment, and that they very easily might vote for the wrong man or want the wrong thing; so that they had to be guided from above. It's enlightened despotism in a sense. You appeal to their desires and unrecognized longings, that sort of thing. That you can tap into their deepest desires or their deepest fears and use that to your own purposes.
zemljanin zemljanin 15:08 13.06.2016

dobar tekst

jinks jinks 15:18 13.06.2016

Re: dobar tekst

Hvala :)
princi princi 16:30 13.06.2016

Super tekst

Edward Bernays, inače, jedan od velikih manipulanata 20. veka. Ako su fašisti imali Gebelsa, američki korporativni kapitalizam je imao Bernaysa.

Ovaj Rajt koga pominješ u tekstu, jel misliš na Wilhelma Reicha?
anonymous anonymous 16:45 13.06.2016

Re: Super tekst

princi
Edward Bernays, inače, jedan od velikih manipulanata 20. veka. Ako su fašisti imali Gebelsa, američki korporativni kapitalizam je imao Bernaysa.

Ovaj Rajt koga pominješ u tekstu, jel misliš na Wilhelma Reicha?


U tekstu piše Vilhelm Rajh.



Evo još malo videa.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 16:50 13.06.2016

Re: Super tekst

To istrazivanje trzista rade vec neko vreme.Naporni su i dosadni. Ankete, dolazenje na vrata, zvanje telefonom.
Dobijes tri uloska Always i sampon u minijaturnoj kolicini ako odgovoris na sva pitanja.

Nemam podatke da li je postojalo tsko nesto pre pedeset godina recimo.Mislim da je trend nastao pre nekih 15 godina najvise. Pisem prema sopstvenoj percepcijji.

Ove podele koje su ovde navedene su nekako uopstene, moz da bidne a ne mora. Kao horoskop ponekad ili,mnogo gore test licnosti u zutoj stampi, Primer: Vi ste predodredjeni za pobedu, volite da se druzite, putovanja su vam izazov.

Manipulacija potrosacima nije nimalo naivna stvar. Ali valjda je u borbi za kupca sve dozvoljeno.Nemam sacuvano nazalost, kruzilo po netu, ona fotka gde je nesto na akciji u stvari skuplje od istog proizvoda pored,tako nekako.Mozda ima neko?

Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas. Ne volim ja te fore kako je u nasoj zemlji blablabla grozomora a napolju cvetici i leptirici, ali ovo je haos kad japijevke u pokusaju dodju od nekud u Beograd da se bave telemarktingom i istrazivanjem trzista.

Inapirativna tema Jinks

Jukie Jukie 16:56 13.06.2016

Re: Super tekst

jednarecfonmoi
kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas.


-blablabla mi ovo ono zdravlje
-hvala nismo zainteresovani
-pa koliko godina imate
-(neki broj)
-i niste zainteresovani za svoje zdravlje?
-ne
doviđenja

(držim slušalicu u ruci)
- hahahahaha

-zvrrr
-halo
-blablabla mi ovo ono zdravlje
-pa jeste sad malopre zvali
-jesam?
-da, još držim slušalicu u ruci
zemljanin zemljanin 17:04 13.06.2016

Re: Super tekst

jednarecfonmoi
kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas.

e to kod mene nema ... eventualno svrati neko, da mi kaže da mu se krmača oprasila pa da mi sačuva neko prasence ... ili idemo na susedno ostrvo da blejimo, pa ako hoćeš da blejimo zajedno
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 17:05 13.06.2016

Re: Super tekst

Jukie
jednarecfonmoi
kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas.


-blablabla mi ovo ono zdravlje
-hvala nismo zainteresovani
-pa koliko godina imate
-(neki broj)
-i niste zainteresovani za svoje zdravlje?
-ne
doviđenja

(držim slušalicu u ruci)
- hahahahaha

-zvrrr
-halo
-blablabla mi ovo ono zdravlje
-pa jeste sad malopre zvali
-jesam?
-da, još držim slušalicu u ruci



Xaxaxxa.

Ja sam jednom od muke glumila da sam ludo zainteresovana, ali sam preglumila izgleda, pa me provalili da zezam i odustali.

Heeej, pa cekajte, zaniiiiima me pp
princi princi 17:14 13.06.2016

Re: Super tekst

Izgleda da mi opet uvalili pokvaren browser. Još uvek piše Rajt. Ili to, ili ja ne znam da čitam. Nije bitno...
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 17:16 13.06.2016

Re: Super tekst

zemljanin
jednarecfonmoi
kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas.

e to kod mene nema ... eventualno svrati neko, da mi kaže da mu se krmača oprasila pa da mi sačuva neko prasence ... ili idemo na susedno ostrvo da blejimo, pa ako hoćeš da blejimo zajedno



Je l' si siguran da si na planeti Zemlji?

Locirajte se molim vas, hvala. Necemo proslediti vase podatke o pribliznom mestu trenutnog bivstvovanja nijednoj zloj agenciji za ispitivanje potrosackog menja.

jinks jinks 17:33 13.06.2016

Re: Super tekst

princi
Edward Bernays, inače, jedan od velikih manipulanata 20. veka. Ako su fašisti imali Gebelsa, američki korporativni kapitalizam je imao Bernaysa.

Ovaj Rajt koga pominješ u tekstu, jel misliš na Wilhelma Reicha?

Anonymous hvala, ali greška je moja, ispravio sam Vilhelmovo prezime u tekstu.

Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda. Ironija sudbine je da je Bernej kojim slučajem živeo u Nemačkoj pitanje je da li bi doživeo kraj rata 1945.

Mada, ima neke logike u Gebelsovoj fascinaciji Bernejem. I nacizam, kao i Bernej, ima veze sa krupnim kapitalom. Zatim i nacizam se, iako predstavlja ekstremnu kolektivističku ideologiju, u suštini obraća, i u neku ruku podilazi sujeti pojedinca ("ti Nemče si ubermenše, vi Nemice rađate bogove, ..." ).

princi princi 17:42 13.06.2016

Re: Super tekst

Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra. Teško mu je naći srpskog pandana. Možda Šaper (Krle je, ipak, previše glup i sirov za tako nešto).
jinks jinks 17:44 13.06.2016

Re: Super tekst

jednarecfonmoi
To istrazivanje trzista rade vec neko vreme.Naporni su i dosadni. Ankete, dolazenje na vrata, zvanje telefonom.

Interesantno, u US su, na primer, dosta dugo morali da vuku ljude za rukav kako bi učestvovali u anketama. Ali sve se promenilo sredinom sedamdesetih, kada su upitnike umesto trgovaca počeli da pišu psiholozi. Naime, pitanja su bila takva da su ljudi jedva čekali da u anketama učestvuju. Ustvari, izjašnjavali su se o stvarima o kojima nikada ranije nisu ni razmišljali, a tako posredno i pomagali anketnoj agenciji da formira njihov profil.

Ove podele koje su ovde navedene su nekako uopstene, moz da bidne a ne mora. Kao horoskop ponekad ili,mnogo gore test licnosti u zutoj stampi, Primer: Vi ste predodredjeni za pobedu, volite da se druzite, putovanja su vam izazov.


Jeste, tako naizgled deluje. Ali, pomenuti VALS predstavlja obimno istraživanje u kome učestvuje i naučni i komercijalni sektor, bar sam tako čitavu priču razumeo.

p.s.

Takođe, setite se onih silnih aplikacija sa gomilom pitanja s početka postojanja Fejsbuka, ne znam da li to još uvek rade. Šta mislite, čemu to ... dobro, to je poznata stvar :)
zemljanin zemljanin 17:45 13.06.2016

Re: Super tekst

jednarecfonmoi

Je l' si siguran da si na planeti Zemlji?

kad iz Srbije, kreneš pravo kroz Zemlju, znači kroz centar, taman izlaziš kod mene .. +/-
jinks jinks 17:56 13.06.2016

Re: Super tekst

princi
Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra.


Mada, neki od najpoznatijih radova su mu, bar na prvi pogled, basic and down to earth.

Na primer, puč u Gvatemali, budućoj nesrećnoj "Banana republici". Koliko sam video u dokumentarcu, nema tu nekih finesa i misterije, već brutalnog krivljenja istine, da ne kažem laganja :) ... sa sve Ričardom Niksonom u prvom planu.
jinks jinks 18:09 13.06.2016

Re: Super tekst

zemljanin
e to kod mene nema ... eventualno svrati neko, da mi kaže da mu se krmača oprasila pa da mi sačuva neko prasence

Pa to vam je vrhunski marketing, obojen ne Bernejevim veštačkim emocijama, već pravim prijateljstvom :)
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:21 13.06.2016

Re: Super tekst

zemljanin
jednarecfonmoi

Je l' si siguran da si na planeti Zemlji?

kad iz Srbije, kreneš pravo kroz Zemlju, znači kroz centar, taman izlaziš kod mene .. +/-


Oooooooooooooooooooooo ok znaci ima tajni tunel
docsumann docsumann 18:58 13.06.2016

Re: Super tekst

princi
Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra.


da. vjerovatno je i sam bio zatečen koliko je moćno sredstvo ispatentirao.
kao da je otkrio eliksir koji te čini nevidljivim, ili omogućava da čitaš tuđe misli ... a princip je bio tako jednostavan. očigledan.
čudno da ga se neko prije nioje dosjetio, misim jeste u pojedinim detaljima, ali kao cjelovit, i učinkovit mehanizam tek s Bernajzom porima pun potencijal.

princi princi 19:09 13.06.2016

Re: Super tekst

docsumann
...

Fascinantan tip, totalno. Imao osećaj feelinga za subject.
jinks jinks 19:10 13.06.2016

Re: Super tekst

docsumann
da. vjerovatno je i sam bio zatečen koliko je moćno sredstvo ispatentirao.
kao da je otkrio eliksir koji te čini nevidljivim, ili omogućava da čitaš tuđe misli

Inače, ćerka je za njega u gorepomenutoj emisiji rekla da je u svakodnevnim odnosima sa ljudima bio povučen, do granice da ga često nisu razumeli.

Opet, prilikom komunikacije sa milionima izgleda da je ipak umeo da prenese poruku, i to dosta efikasno.

Takođe, ono što je unutar porodice pričao o demokratiji manje više, ali o ljudima generalno baš i nije za javnost.
G.Cross G.Cross 19:13 13.06.2016

Re: Super tekst

princi
Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra. Teško mu je naći srpskog pandana. Možda Šaper (Krle je, ipak, previše glup i sirov za tako nešto).


Saper i Krstic su dve razlicite lige, nesto kao Vucic i Looping.
emsiemsi emsiemsi 19:57 13.06.2016

Re: Super tekst

jednarecfonmoi
To istrazivanje trzista rade vec neko vreme.Naporni su i dosadni. Ankete, dolazenje na vrata, zvanje telefonom.
Dobijes tri uloska Always i sampon u minijaturnoj kolicini ako odgovoris na sva pitanja.

Nemam podatke da li je postojalo tsko nesto pre pedeset godina recimo.Mislim da je trend nastao pre nekih 15 godina najvise. Pisem prema sopstvenoj percepcijji.

Ove podele koje su ovde navedene su nekako uopstene, moz da bidne a ne mora. Kao horoskop ponekad ili,mnogo gore test licnosti u zutoj stampi, Primer: Vi ste predodredjeni za pobedu, volite da se druzite, putovanja su vam izazov.

Manipulacija potrosacima nije nimalo naivna stvar. Ali valjda je u borbi za kupca sve dozvoljeno.Nemam sacuvano nazalost, kruzilo po netu, ona fotka gde je nesto na akciji u stvari skuplje od istog proizvoda pored,tako nekako.Mozda ima neko?

Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas. Ne volim ja te fore kako je u nasoj zemlji blablabla grozomora a napolju cvetici i leptirici, ali ovo je haos kad japijevke u pokusaju dodju od nekud u Beograd da se bave telemarktingom i istrazivanjem trzista.

Inapirativna tema Jinks


У три поподне те неко пробуди !?
У 3 поподне ?
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 20:01 13.06.2016

Re: Super tekst

emsiemsi
jednarecfonmoi
To istrazivanje trzista rade vec neko vreme.Naporni su i dosadni. Ankete, dolazenje na vrata, zvanje telefonom.
Dobijes tri uloska Always i sampon u minijaturnoj kolicini ako odgovoris na sva pitanja.

Nemam podatke da li je postojalo tsko nesto pre pedeset godina recimo.Mislim da je trend nastao pre nekih 15 godina najvise. Pisem prema sopstvenoj percepcijji.

Ove podele koje su ovde navedene su nekako uopstene, moz da bidne a ne mora. Kao horoskop ponekad ili,mnogo gore test licnosti u zutoj stampi, Primer: Vi ste predodredjeni za pobedu, volite da se druzite, putovanja su vam izazov.

Manipulacija potrosacima nije nimalo naivna stvar. Ali valjda je u borbi za kupca sve dozvoljeno.Nemam sacuvano nazalost, kruzilo po netu, ona fotka gde je nesto na akciji u stvari skuplje od istog proizvoda pored,tako nekako.Mozda ima neko?

Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas. Ne volim ja te fore kako je u nasoj zemlji blablabla grozomora a napolju cvetici i leptirici, ali ovo je haos kad japijevke u pokusaju dodju od nekud u Beograd da se bave telemarktingom i istrazivanjem trzista.

Inapirativna tema Jinks


У три поподне те неко пробуди !?
У 3 поподне ?


Napisah: probudi x nas.

Pa od tri do pet je po starom, kucni red, posebno nedeljom. Vreme odmora.

^^
emsiemsi emsiemsi 20:01 13.06.2016

Re: Super tekst

Jukie
jednarecfonmoi
kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i grdnju sto neces da ih slusas.


-blablabla mi ovo ono zdravlje
-hvala nismo zainteresovani
-pa koliko godina imate
-(neki broj)
-i niste zainteresovani za svoje zdravlje?
-ne
doviđenja

(držim slušalicu u ruci)
- hahahahaha

-zvrrr
-halo
-blablabla mi ovo ono zdravlje
-pa jeste sad malopre zvali
-jesam?
-da, još držim slušalicu u ruci

Мој принцип је да се уредно (пристојно) јавим и потврдим да сам тај и тај, а када дотичн(и)а мисли да ме је победио и почне да вергла - ја прекинем везу.
Наравно, понекада ми буде криво што сам тако бездушан, јер та која зове то ради из крајње нужде да би зарадила неку цркавицу, а не из некога другог разлога.
emsiemsi emsiemsi 20:04 13.06.2016

Re: Super tekst

princi
Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra. Teško mu je naći srpskog pandana. Možda Šaper (Krle je, ipak, previše glup i sirov za tako nešto).

Један је Крле !
princi princi 20:20 13.06.2016

Re: Super tekst

emsiemsi
princi
Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra. Teško mu je naći srpskog pandana. Možda Šaper (Krle je, ipak, previše glup i sirov za tako nešto).

Један је Крле !

Pa da, to i kažem. U poređenju s nekim ko svakim napisanim slovom uspe da izazove jeziv transfer neprijatnosti, Šaper mora biti pametan.
apacherosepeacock apacherosepeacock 07:37 14.06.2016

Re: Super tekst

Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i gr


Ma jes' bas ti se izvini, ali onoliko..

Kad se ne javis na fiksni preko dana (znaci radis) onda te zivkaju vikendom.
A kad ti dodju na adresu mal ti ne stave nogu u vrata da ne mozes da ih zatvoris.

Gori su od Jehovinih svedoka.

I bas ovako kako pise Jukie ispod - a sta necete da platite manje/budete zdravi i taj rad..


tess tess 08:40 14.06.2016

Re: Super tekst

princi
emsiemsi
princi
Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra. Teško mu je naći srpskog pandana. Možda Šaper (Krle je, ipak, previše glup i sirov za tako nešto).

Један је Крле !

Pa da, to i kažem. U poređenju s nekim ko svakim napisanim slovom uspe da izazove jeziv transfer neprijatnosti..

Pa jeste, u poređenju sa lepršanjima, Nebojša je mala beba. Simpatičan čova.
tess tess 08:42 14.06.2016

Re: Super tekst

Jinks, kul tema.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 09:43 14.06.2016

Re: Super tekst

apacherosepeacock
Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i gr


Ma jes' bas ti se izvini, ali onoliko..

Kad se ne javis na fiksni preko dana (znaci radis) onda te zivkaju vikendom.
A kad ti dodju na adresu mal ti ne stave nogu u vrata da ne mozes da ih zatvoris.

Gori su od Jehovinih svedoka.

I bas ovako kako pise Jukie ispod - a sta necete da platite manje/budete zdravi i taj rad..




Pricam za svoje iskustvo i vezano je za London.

Odvratni, naporni, dosadni, penju se na glavu, zovu na fiksni, salju pisma, ALI su uvek ljubazni kad ih teras u tri lepe tom prilikom. Ne padne im na pamet da ti nesto odbruse tom zgodom, ili ne daj Boze nsdmenim glasom pametuju, koliko uspeju za te tri sekunde oteravanja u pomenute tri lepe il' fino il' lepo, prostacki i ljudski.
emsiemsi emsiemsi 11:24 14.06.2016

Re: Super tekst

jednarecfonmoi
apacherosepeacock
Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i gr


Ma jes' bas ti se izvini, ali onoliko..

Kad se ne javis na fiksni preko dana (znaci radis) onda te zivkaju vikendom.
A kad ti dodju na adresu mal ti ne stave nogu u vrata da ne mozes da ih zatvoris.

Gori su od Jehovinih svedoka.

I bas ovako kako pise Jukie ispod - a sta necete da platite manje/budete zdravi i taj rad..




Pricam za svoje iskustvo i vezano je za London.

Odvratni, naporni, dosadni, penju se na glavu, zovu na fiksni, salju pisma, ALI su uvek ljubazni kad ih teras u tri lepe tom prilikom. Ne padne im na pamet da ti nesto odbruse tom zgodom, ili ne daj Boze nsdmenim glasom pametuju, koliko uspeju za te tri sekunde oteravanja u pomenute tri lepe il' fino il' lepo, prostacki i ljudski.

Ма, дај ти нама наше искуство, лако ћемо ми са Лондоном.
emsiemsi emsiemsi 11:25 14.06.2016

Re: Super tekst

tess
princi
emsiemsi
princi
Inače, Gebels je bio fasciniran Bernejem, čak je raznim posetiocima iz US pokazivao kopiju čuvene Edvardove knjige Propaganda.

Da, ne čudi. Bernays je velika neopevana figura PRa. Praktično, rodonačelnik žanra. Teško mu je naći srpskog pandana. Možda Šaper (Krle je, ipak, previše glup i sirov za tako nešto).

Један је Крле !

Pa da, to i kažem. U poređenju s nekim ko svakim napisanim slovom uspe da izazove jeziv transfer neprijatnosti..

Pa jeste, u poređenju sa lepršanjima, Nebojša je mala beba. Simpatičan čova.

Нисам схватио ово о лепршању - молим појашњење.
Успут --- што се тиче Небојше, ту нема спора - професионалац, ради за онога ко га плати.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 12:19 14.06.2016

Re: Super tekst

emsiemsi
jednarecfonmoi
apacherosepeacock
Ima nesto sto je zanimljiv detalj, kad van Srbije oteras na fin nacin u tri lepe sto te zove na fixni da ispita trziste, taj ti se izvini sa slagom. Eee al kad u Srbiji te zove neko u tri popodne na fiksni i probudi vas x, odmah dobijes i gr


Ma jes' bas ti se izvini, ali onoliko..

Kad se ne javis na fiksni preko dana (znaci radis) onda te zivkaju vikendom.
A kad ti dodju na adresu mal ti ne stave nogu u vrata da ne mozes da ih zatvoris.

Gori su od Jehovinih svedoka.

I bas ovako kako pise Jukie ispod - a sta necete da platite manje/budete zdravi i taj rad..




Pricam za svoje iskustvo i vezano je za London.

Odvratni, naporni, dosadni, penju se na glavu, zovu na fiksni, salju pisma, ALI su uvek ljubazni kad ih teras u tri lepe tom prilikom. Ne padne im na pamet da ti nesto odbruse tom zgodom, ili ne daj Boze nsdmenim glasom pametuju, koliko uspeju za te tri sekunde oteravanja u pomenute tri lepe il' fino il' lepo, prostacki i ljudski.

Ма, дај ти нама наше искуство, лако ћемо ми са Лондоном.


Napisala prvo iskustvo od odavdI :)
tess tess 20:03 14.06.2016

Re: Super tekst

Emsi, des. :)
emsiemsi emsiemsi 20:54 14.06.2016

Re: Super tekst

tess
Emsi, des. :)

Ево, малчице гуглам за десктопом, па ћу после још малчице на таблету у кревету, па да одгледам Саут Парк - и у царство снова (пошто сам на годишњем, сутра мора да се ради - знаш и сама како то иде).
tess tess 21:52 14.06.2016

Re: Super tekst

emsiemsi
tess
Emsi, des. :)

Ево, малчице гуглам за десктопом, па ћу после још малчице на таблету у кревету, па да одгледам Саут Парк - и у царство снова (пошто сам на годишњем, сутра мора да се ради - знаш и сама како то иде).

Eee..ne daj se.
:)
bocvena bocvena 13:44 15.06.2016

Re: Super tekst

I bas ovako kako pise Jukie ispod - a sta necete da platite manje/budete zdravi i taj rad..

meni su bili oni s usisivačem, pa ti pokažu svu prljavštinu iz tvoje dnevne sobe i sa kreveta i kažu - pa kako možete ovako da živite?!
lepo. sa grinjama smo na ti, a prašina nam je najbolja drugarica. ne, nećemo da damo tri hiljade eura da živimo u čistoći.
angie01 angie01 17:04 13.06.2016

zanimljiv tekst,

...khm, nalazim se pomalo u svakoj od grupacija, a mogla bih neke i da dodam:).
jinks jinks 17:37 13.06.2016

Re: zanimljiv tekst,

angie01
...khm, nalazim se pomalo u svakoj od grupacija, a mogla bih neke i da dodam:).

Ustvari, straživanja se razlikuju pomalo od zemlje do zemlje. Interesantno je i ono za Kinu.

http://www.strategicbusinessinsights.com/vals/international/ (LINK)
emsiemsi emsiemsi 21:04 13.06.2016

Re: zanimljiv tekst,

angie01
...khm, nalazim se pomalo u svakoj od grupacija, a mogla bih neke i da dodam:).

Ти си чудо !
mija12 mija12 17:54 13.06.2016

Bernays Propaganda

jinks jinks 18:05 13.06.2016

Re: Bernays Propaganda

amika amika 18:20 13.06.2016

Хуманизација робе

Po Edvardu, bilo je, između ostalog, potrebno u proizvode ugraditi i određenu emotivnu komponentu,

Berenjeva parola „utvrdi svoj identitet" dopunjena novom „izmisli svoj identitet" (

Одличан текст, препорука.

Емотивна компонента у производу – хуманизација робе, пут ка дехуманизацији човека.
jinks jinks 18:39 13.06.2016

Re: Хуманизација робе

Емотивна компонента у производу – хуманизација робе, пут ка дехуманизацији човека.

Ovo ste lepo rekli, mislim da su nešto slično upravo i pomenuli kada su u gornjem dokumentarcu opisivali Bernejeve tehnike.

To da potrošač projektuje deo sebe na proizvod, koji tako prestaje da ima samo određenu upotrebnu vrednost, već postaje i deo ličnosti potrošača. Sad, pošto uvek dolazi novi i bolji proizvod, kako bi i mi bili novi i bolji težimo da kupujemo nove proizvode ... bar one u kojima se prepoznajemo.

Tako da umesto da kupuju, na primer, kola svakih 20 godina, kako je bilo na početku priče, u Americi su pre recesije ljudi kupovali nova kola svake 4 godine. Što upravo i jeste bio jedan od osnovnih Bernejevih zadataka.

Sad pitanje je zašto se u nekim proizvodima prepoznajemo, a opet u nekim drugima ne. Verovatno i u tome leži deo zanata propagandiste.
alselone alselone 18:22 13.06.2016

je l' to i vama

pocelo da drzi Customer facing treninge u firmi?

Na sta mislis kada pises o nivou resursa?
jinks jinks 18:32 13.06.2016

Re: je l' to i vama

Ne ... mislim, bar meni ne :)

Na sta mislis kada pises o nivou resursa?

Koliko sam razumeo, radi se o tome da li pripadnici određene grupe statistički imaju manje ili više novca, nekretnina ...
alselone alselone 21:14 13.06.2016

Re: je l' to i vama

Kod nas krenulo. Kazu da moze svasta pametnog da se cuje.
jinks jinks 21:32 13.06.2016

Re: je l' to i vama

Kazu da moze svasta pametnog da se cuje.

Jeste. Čuo sam, na primer na treningu u IBM-u, jedna od prvih stvari koju im kažu je otprilike: "Ukoliko hoćeš da budeš bogat i uspešan, to jedino možeš postići ukoliko i oni sa kojima sarađuješ radeći sa tobom postanu bogati i uspešni". Tako ih uče.
emsiemsi emsiemsi 06:22 14.06.2016

Re: je l' to i vama

alselone
Kod nas krenulo. Kazu da moze svasta pametnog da se cuje.

Где је то код нас !?
emsiemsi emsiemsi 06:22 14.06.2016

Re: je l' to i vama

jinks
Kazu da moze svasta pametnog da se cuje.

Jeste. Čuo sam, na primer na treningu u IBM-u, jedna od prvih stvari koju im kažu je otprilike: "Ukoliko hoćeš da budeš bogat i uspešan, to jedino možeš postići ukoliko i oni sa kojima sarađuješ radeći sa tobom postanu bogati i uspešni". Tako ih uče.

Лајк !
bocvena bocvena 13:46 15.06.2016

Re: je l' to i vama

Na sta mislis kada pises o nivou resursa?

to sam se i ja zapitala. ti si jinks već potpao pod tu marketinšku terminologiju:) pazi, nivo resursa, a ono obična podela na bogate i siromašne.
jinks jinks 14:08 15.06.2016

Re: je l' to i vama

to sam se i ja zapitala. ti si jinks već potpao pod tu marketinšku terminologiju:) pazi, nivo resursa, a ono obična podela na bogate i siromašne.

Reći da je to podela na bogate i siromašne mi je delovalo preteško, a mislim da ni oni koji su formulisali kriterijume nisu baš tako mislili.
Черевићан Черевићан 19:10 13.06.2016

navlaka

trgovac se namah spozna
jer blebetom ume hvalit'
i sve svodi na ciljano
bitno robu je ... uvalit'
jinks jinks 19:14 13.06.2016

Re: navlaka

Dobar dan g. Čerevićan :)
Ribozom Ribozom 20:49 13.06.2016

mali trol

Danas sam se vratio iz Srbije. Izmedju ostalog, poneo sam utisak prezasicenosti reklamama...rekao bih, zagadjenje propagandom.
Na tv-u je bila reportaza iz Jagodine. Bila je predstava 'tri praseta' u nekom jagodinskom parku za decu, a iza nje ogromni pano koji je reklamirao pivo.
anonymous anonymous 08:37 14.06.2016

Pitanje identiteta...

Rajh je tvrdio da ljudi ne samo da nisu, što bi Frojd rekao, iracionalna bića čije bi nesvesne porive trebalo kontrolisati, već upravo suprotno - da bi svaki pojedinac trebalo maksimalno da se ispolji, tako što će ukloniti različite oblike ograničenja nametnute od strane okruženja. Ove su ideje imale značajan uticaj na društvo i kulturu druge polovine prošlog veka, iz kojih su proiznikli mnogi pokreti koji su promovisali individualizam i lični razvoj. Time je Bernijeva parola „utvrdi svoj identitet" dopunjena novom „izmisli svoj identitet" (gde bi različitih identiteta, po nekima, moglo da bude beskonačno).


Identiteta kao i individualnosti ima bezbroj.

Procesom klasificiranja i definisanja sa jedne strane i propagandom i manipulacijom sa druge strane, nosioci moći teže da ih svedu na što manje projektovanih i poznatih varijeteta radi lakšeg upravljanja i vladanja.

jinks jinks 08:54 14.06.2016

Re: Pitanje identiteta...

Ima tu možda još i jedna druga mogućnost. Slično kao što su ljudi masovno u kompjuterizovanim anketama sedamdesetih godina prošlog veka počeli da odgovaraju na pitanja o kojima možda nikada i nisu razmišljali (setite se, na primer, pomenutih početaka Fejsbuka), možda na sličan način sami i prihvataju neki od konačnog broja identiteta koji im se nude.

Mislim, nisam u blogu ni približno napisao sve o čemu su u dokumentarcu na kraju teksta bloga pominjali. Mislim, niko u emisiji do kraja ustvari i nije ustvrdio da identiteta nema beskonačno.

Mada govorili su i neke teže stvari ... na primer, da je sada, posle parola "unapredi svoj identitet" i "izmisli svoj identitet", na snazi "kupi svoj identitet".

Takođe, bilo je i ekstremnijih izjava, i to baš ljudi koji su ustvari na rečima i podržavali parolu "izmisli svoj identitet", jedan od njih beskonačno. Među njima se posebno istakao vlasnik masovnog seminara za lični razvoj, koji je decenijama u US bio popularan, Verner Erhard:

Werner Erhard - Founder of EST

The thesis of the human potential movement was that there was something really good down in there and if you took these layers off what you were going to wind up with was a kernel, a something that was innately self-expressive that was the true self that was going to be a wonderful thing.

In actuality we found people who had gone to the last layer and took off the last layer and found what was left was nothing.

jinks jinks 09:11 14.06.2016

Re: Pitanje identiteta...

Identiteta kao i individualnosti ima bezbroj.

Interesantno, šta li bi, ili je, Jung rekao na ovu temu. Mislim, ljudi su svi međusobno različiti, ali, opet, da li im se i Persona arhetipovi u glavama svima međusobno razlikuju.

A Personu bi pre delom vezali za identitet, nego za individualnost.
anonymous anonymous 09:39 14.06.2016

Re: Pitanje identiteta...

jinks
Identiteta kao i individualnosti ima bezbroj.

Interesantno, šta li bi, ili je, Jung rekao na ovu temu. Mislim, ljudi su svi međusobno različiti, ali, opet, da li im se i Persona arhetipovi u glavama svima međusobno razlikuju.

A Personu bi pre delom vezali za identitet, nego za individualnost.


I Jung i Lakan,Rajh,From,Markuze,Hese....feministička i postfeministička teorija...
emsiemsi emsiemsi 05:40 15.06.2016

Re: Pitanje identiteta...

anonymous
Rajh je tvrdio da ljudi ne samo da nisu, što bi Frojd rekao, iracionalna bića čije bi nesvesne porive trebalo kontrolisati, već upravo suprotno - da bi svaki pojedinac trebalo maksimalno da se ispolji, tako što će ukloniti različite oblike ograničenja nametnute od strane okruženja. Ove su ideje imale značajan uticaj na društvo i kulturu druge polovine prošlog veka, iz kojih su proiznikli mnogi pokreti koji su promovisali individualizam i lični razvoj. Time je Bernijeva parola „utvrdi svoj identitet" dopunjena novom „izmisli svoj identitet" (gde bi različitih identiteta, po nekima, moglo da bude beskonačno).


Identiteta kao i individualnosti ima bezbroj.

Procesom klasificiranja i definisanja sa jedne strane i propagandom i manipulacijom sa druge strane, nosioci moći teže da ih svedu na što manje projektovanih i poznatih varijeteta radi lakšeg upravljanja i vladanja.


Јеботе патак !
Баш си ово занимљиво рекао.
anonymous anonymous 09:01 14.06.2016

Diznilend kao topos carstva potrošača....

....i Bodrijar ....koji je nezaobilazan za razumevanje "robe" koja nam se nudi bilo u ekonomskom ili političkom kontekstu.






NADSTVARNO I IMAGINARNO

Diznilend
(Disneyland) je savršen model svih vrsta isprepletenih simulakruma. To je pre svega jedna igra iluzija i fantazama: tu su gusari, Granica, Budući svet, itd. Taj imaginarni svet je navodno uzrok poslovnog uspcha. Ali masu sveta, bez sumnje, mnogo više privlači društveni mikrokosmos, religiozno, minijaturizovano uživanje Amerike, njenih ograničenja i njenih radosti. Parkira se napolju, staje u red unutra, na ulazu vas potpuno napuštaju. Jedino je fantazmagorija u tom imaginarnom svetu ona nežnost i toplina koje su inherentne masi, kao i dovoljan i preteran broj mehanizama pogodnih da održe afekt mnoštva. Kontrast sa apsolutnom usamljenošću parkinga – pravog koncentracionog logora – jeste totalan. Ili, bolje rečeno: unutra, cela lepeza mehanizama magnetski privlači masu u dirigovane tokove – a napolju je usamljenost usmerena na samo jedan mehanizam: automobil. Jednom izvanrednom koincidencijom (koja je, bez sumnje, rezultat Čarobnosti svojstvene tom univerzumu) laj zamrznuti svet detinjstva zamislio je i ostvario jedan čovek koji je danas i sam duboko zamrznut: Volt Dizni, koji očekuje svoje uskrsnuće na 180° ispod nule.

U Diznilcndu se, dakle, svugde ocrtava objektivni profil Amerike, sve do morfologije pojedinaca i mase. Sve su vrednosti tu egzaltirane putem minijature i stripa. Otuda i mogućnost (koju je veoma dobro ostvario L Marin u delu Utopike, igre prostora) jedne ideološke analize Diznilenda: to je dajdžest američkog načina života (american way of life), panegirik američkih vrednosti, idealizovana transpozicija jedne protivurečne stvarnosti. To je tačno. Ali u tome se krije i nešto drugo i sama ta „ideološka“ osnova služi kao pokriće jednoj simulaciji treće vrste: Diznilend svojim postojanjem, zapravo, prikriva činjenicu da je „stvarna“ zemlja, „stvarna“ Amerika, u stvari, Diznilend (pomalo kao Što zatvori svojim postojanjem prikrivaju da je, zapravo, celokupno društvo u svojoj banalnoj sveprisutnosti zatvorsko).

Diznilend je postavljen kao imaginaran, kako bi podržao verovanje da je sve ostalo stvarno, mada Los Andeles i Amerika, koji ga okružuju, više nisu stvarni, nego spadaju u vrstu nadstvarnog i simulacije. Ne radi se više o nekoj lažnoj predstavi stvarnosti (ideologiji), radi se o prikrivanju da stvarno više nije stvarno, dakle, o spašavanju principa stvarnosti.

Ono Što je u Diznilendu imaginarno nije ni istinito ni lažno, to je neka mašina razuveravanja podešena da u suprotnom polju regeneriše fikciju stvarnog. Otuda slabost tog imaginarnog, njegova infantilna degenerisanost. Taj svet želi da bude detinjast kako bi izazvao verovanje da su odrasli drugde, u „stvarnom“ svetu, i prikrio činjenicu da je prava infantilnost svugde – a upravo infantilnost samih odraslih koji dolaze ovamo da bi ovde izigravali decu i stvarali iluziju o svojoj stvarnoj infantilnosti.

Diznilend, uostalom, nije jedini svoje vrste. Enchanted Village, Magic Mountain, Marine Workt Los Anđeles je okružen tom vrstom imaginarnih centrala koje napajaju stvarnošću, energijom stvarnog jedan grad čija je tajna upravo u tome da je on još samo mreža neprekidne, nestvarne cirkulacije – grad fabuloznog prostranstva, ali bez prostora, bez dimenzija. Kao i električne i atomske centrale, kao filmski studiji, tome gradu koji je sàm još samo jedan ogroman scenario i neprekidan travelling potrebna je i ta stara vrsta imaginarnog kao neki simpatični nervni sistem, sazdan od znakova detinjstva i veštačkih fantazama.

Diznilend: prostor za regeneraciju imaginarnog, kao što su drugde, pa i ovde, fabrike za obradu otpada. Svugde danas treba reciklirati otpatke, a snovi, fantazmi, istorijska, bajkovita, legendarna imaginacija dece i odraslih takode su otpadak, prvo veliko toksifičko izbacivanje jedne nadstvarne civilizacije. Diznilend je prototip te nove funkcije na mentalnom planu. Ali iste su prirode instituti za seksualno, psihičko, somatsko obnavljanje kojih je Kalifornija prepuna. Ljudi se više ne gledaju, ali za to postoje instituti. Više se ne dodiruju, ali postoji kontaktoterapija. Više ne hodaju, ali se bave trčanjem, „džogingom“, itd.

Svugde se prerađuju, obnavljaju izgubljene funkcije, ili izgubljeno telo, ili izgubljenu društvenost, ili izgubljen ukus za jelo. Ponovo se izmišlja oskudica, askeza, nestala divlja prirodnost: natural food, health food, yoga Dokazuje se, ali na drugom nivou, ideja maršala Salinsa da upravo tržišna ekonomija, a nikako priroda, dovodi do nestašice: tu, na sofisticiranim granicama jedne tržišne ekonomije, ponovo se pronalaze nestašica/znak, nestašica/privid, simulirano ponašanje nerazvijenog (uključujući tu i usvajanje marksističkih teza) koji pod vidom ekologije, energetske krize i kritike kapitala dodaju i poslednju ezoteričnu aureolu trijumfu izvesne egzoterične kulture.

Možda, međutim, izvesna mentalna katastrofa, mentalna implozija i mentalna involucija bez presedana prete sistemu te vrste, čiji bi vidljivi znaci bili to čudno obilje, ili neverovatna kohabttacija najbizarnijih teorija i praksi, koja odgovara neverovatnoj koaliciji luksuza, neba i „love“, neverovatnoj luksuznoj materijalizaciji života i nepronalažljivim protivrečnostima.[…]


LINK
jinks jinks 09:13 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

o je pre svega jedna igra iluzija i fantazama:

I igra simbolima ... gde ustvari počinje ne samo carstvo potrošača već i carstvo Karla Junga :)
jinks jinks 09:23 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

Vezano za trgovinu iluzijama i fantazijama, skoro sam čuo priču da je jedna od jačih sila koja pokreće popriličan broj ljudi, kao i koja predstavlja plodno tlo za manipulaciju, nešto što se popularno zove "veltšmerc".

Ali to je već tema nekog drugog bloga :)
anonymous anonymous 09:54 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

jinks
o je pre svega jedna igra iluzija i fantazama:

I igra simbolima ... gde ustvari počinje ne samo carstvo potrošača već i carstvo Karla Junga :)


Carstvo potrošača je zapravo smetlište, pakao,... svega prirodnog i ljudskog.

Od svega što je bilo prirodno i ljudsko, pa i besplatno, stvorena je roba, a od čoveka kao kreativnog bića stvoren je - potrošač.

Zadovoljstvo nikad nije moguće u potrošnji , već u kreativnom procesu - proizvodnji.

Samoostvarenje je samoprodukcija, proizvodnja sopstva, a ne trošenje roba kao proizvoda manipulativnog procesa čiji je cilj reprodukcija dominacije i podjarmljivanja.

Imati ili biti, Jednodimenzionalan čovek,Sidarta....su nažalost dela koja se više ne čitaju...


Odsustvo humanitarnog obrazovanja....vodi nas u Diznilend ...što je samo odmorište na putu ka opštoj kataklizmi- Apokalipsi.

jinks jinks 10:26 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

Zadovoljstvo nikad nije moguće u potrošnji , već u kreativnom procesu - proizvodnji.

Bernej je definisao pojam "Happiness machines" za ljude koji predstavljaju temelj sveta u čijoj je izgradnji učestvovao.

Interesantno šta su neki poznati mislioci, Bernejevi savremenici, imali da kažu na tu temu:

Arthur Miller - Interview 1963

My argument with so much psychoanalysis these days is the preconception that suffering is a mistake, or a sign of weakness, or a sign even of illness. When in fact, possibly the greatest truths we know will have come out of people's suffering. That the problem is not to undo suffering or to wipe it off the face of the earth but to make it inform our lives, instead of trying to cure ourselves of it constantly and avoid it.

And avoid anything but that lobotomized sense of what they call happiness. There's too much of an attempt it seems to me at controlling man rather than freeing him; of defining him rather than letting him go. And it's part of the whole ideology of this age which is power mad.
princi princi 15:12 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

Zadovoljstvo nikad nije moguće u potrošnji , već u kreativnom procesu - proizvodnji.

Da, ali u modernom društvu i modernoj ekonomiji to razgraničavanje između potrošnje i proizvodnje nije uvek tako jasno. Ekonomija raste kroz rekombinacije postojećih ideja, proizvoda i servisa. Električna kola, na primer, da bi išla, trebaju električni motor, ovaj treba litijumsku bateriju, potrebne su sofisticirane gume (jeste li uopšte razmišljali koliko je automobilska guma složen proizvod?), potrebna je elektronika koja će kontrolisati proklizavanje točkova, rad motora, signale senzora... sve je to jedna simbioza u kojoj je trošenje istovremeno i proizvodnja. Da bi inženjer uradio neku studiju, potreban mu je neki softver, troši znači rezultate nečijeg rada, da bi proizveo neku novu vrednost.
jinks jinks 15:20 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

Dobro, ali ovo o čemu pričaš je potrošnja radi proizvodnje, a ne Homer Simpson potrošnja radi čega već. Uzgred, svaka čast Homeru, ništa loše nisam mislio.

Doduše, i on je proizveo i proizvodi svašta nešto, ne računajući i ono što radi na poslu.
blogovatelj blogovatelj 15:44 14.06.2016

Re: Diznilend kao topos carstva potrošača....

Uzgred, svaka čast Homeru, ništa loše nisam mislio.

Doduše, i on je proizveo i proizvodi svašta nešto,


Pa i kola je pravio.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana