Budućnost| Gost autor| Lingvistika| Život

Društvo mrtvojezičara

nurudin RSS / 05.06.2016. u 14:22

omo-33.jpg

 Izolovane tribalne zajednice su po pravilu vrlo male zajednice, do nekoliko hiljada ljudi. Njihova brojnost je uvek ograničena prirodnim okruženjem, ponekad i kulturom koja se u takvom okruženju razvije: žive na ostrvu koje može da nahrani ograničen broj ljudi (poput Sentinelaca), ili imaju kulturu jakih tabua, koja ograničava rast zajednice i kontakt sa drugim kulturama (poput naroda Xinga ili Piraha). U uslovima ograničene brojnosti, incest, kao i uzak opseg genetske varijacije, postaju neminovnost, čime se vraćamo na početnu tezu o neminovnoj incestoidnosti puritanizma.

 

Tuđe reči: uzmi sve što ti život pruža

 
Puritanizam je incestoidan
 
     Braniti u svom jeziku upotrebu pozajmljenica, reči uzetih iz drugih jezika, isto je što i odrediti svojoj sestri da može imati decu isključivo sa vama. Istina, u našem jeziku i postoji izreka da brat sestri najbolje smesti, ali volim da mislim da se i ta izreka ne odnosi na imanje potomstva, već samo na epizodu zadovoljstva.
 
Praksa stvaranja potomstva isključivo u uskom krugu najbližih rođaka lišava zajednicu brojnih oruđa u borbi za opstanak. Ograničen broj genetskih kombinacija vodi ograničenom broju kombinacija fizičkih i fizioloških osobina, što za posledicu ima manju spremnost za suočavanje sa spoljnjim svetom, od mehaničkog rada do reakcije na parazite, bakterije i viruse. Analogija sa jezikom i kulturom je potpuna. Slično je i sa jezikom: jezik bez leksičke razmene sa drugim jezicima ograničen je na leksički fond nastao u jednom kulturnom kontekstu, koji na nove okolnosti može jedino da odgovori rogobatnim složenicama, ponekad ni njima.
 
Jezičke pozajmljenice po pravilu su kulturne pozajmljenice. Neki predmet, koncept, tehnologija, usvaja se od druge zajednice zajedno sa svojim imenom, ponekad i sa čitavim skupom reči koje se za nju vezuju. Na primer, kada jedna zajednica od druge usvoji tehnologiju plovidbe, ona usvoji ne samo reč za plovidbu, nego i za delove broda, tehnike njegove izrade, sredstva koja se koriste u izradi broda i njegovom upravljanju, tipove događaja i procedura sa kojima se tokom plovidbe srećemo. Kada usvoji tehnologiju  kompjutera, onda usvoji i po jedan ili više termina za hard disk (hard drajv), za softver (programe), monitor (ekran), resetovanje (butovanje)...
 
Protivnici upotrebe jezičkih pozajmljenica obično ne ekspliciraju svoj stav po pitanju kulturnih i tehnoloških pozajmljenica. U slučaju da nemaju ništa protiv toga da koristimo softver, već samo protiv reči kojom ga zovemo, oni zagovaraju praksu koja bi značajno usporila osvajanje novih tehnoloških sadržaja. Pozajmljenice omogućuju direktno i brzo preuzimanje tehnologije. Svako drugo rešenje vodi usporavanju i razvijanju otpora prema usvajanju. Još ozbiljniji problem je to da su i same jezičke pozajmljenice, sama pozajmljena reč, gramatička struktura, gramatičko obeležje, zapravo svojom prirodom i kulturne pozajmljenice, i tehnološke pozajmljenice. Onaj ko se protivi upotrebi pozajmljenica zapravo se neminovno protivi kulturnom i tehnološkom transferu.
 
Protivnci svih vrsta transfera među zajednicama i kulturama suočavaju se sa mnogo većim skupom problema, od kojih su meni ovde zanimljiva dva. Jedan je bazični problem sa definisanjem i odvajanjem svoje zajednice. Koja je to zajednica o kojoj je reč, i kako je odvojiti od drugih (jer svaki kontakt vodi razmeni)? U slučaju Srbije, da li su to svi Srbi svuda (i oni u Čikagu? kako njih izolovatii?), da li je to srpska etnička zajednica u Srbiji, da li su to svi građani Srbije? Svaka verzija ima svoje probleme, od toga kako izolovati jednu grupu ljudi koja živi izmešano sa drugima, do toga kako primorati sve njene članove da prihvate vašu (pogubnu) ideju. Na praktičnom planu, ovaj stav ima još veći problem u tome da pod postojećim okolnostima uspešno sprovođenje takve izolacije vodi i potpunom nestanku zajednice, usled nemogućnosti da se takmiči sa drugim zajednicama.
 
Ali uzmimo da nijedan od ovih problema ne postoji. Uzmimo da postoji zajednica čistih Srba, sa svim kulturnim, ideološkim i geopolitičkim uslovima da se uspešno i potpuno očisti od svih ikad usvojenih kulturnih pozajmljenica i izoluje od drugih zajednica. Kakav bismo rezultat dobili? Rezultat bi bio jedno od onih plemena koja žive u Amazoniji ili na nekom pacifičkom ostrvu, koja hiljadama godina nisu imala kontakt sa drugim ljudima, i žive u skladu sa prirodom. Iskreno, ovo ne zvuči nimalo loše: direktna razmena sa prirodom, solidarnost, nepoznavanje pojmova kao što su siromaštvo, nacionalizam, zagađenje. Kraći životni vek, više muke oko opstanka, čak i mogućnost da nam nametnuti kontakt donese fatalne epidemije ili da nas neko lovi i odvodi kao roblje, cena su koju bih rado platio za život izvan korporativnog kapitalizma.
 
Izolovane tribalne zajednice su po pravilu vrlo male zajednice, do nekoliko hiljada ljudi. Njihova brojnost je uvek ograničena prirodnim okruženjem, ponekad i kulturom koja se u takvom okruženju razvije: žive na ostrvu koje može da nahrani ograničen broj ljudi (poput Sentinelaca), ili imaju kulturu jakih tabua, koja ograničava rast zajednice i kontakt sa drugim kulturama (poput naroda Xinga ili Piraha). U uslovima ograničene brojnosti, incest, kao i uzak opseg genetske varijacije, postaju neminovnost, čime se vraćamo na početnu tezu o neminovnoj incestoidnosti puritanizma.

Pozajmljenice čuvaju jezik, bez njih bi mogao nestati

 
   Paradoks jezičkog nacionalizma i puritanizma je u tome da on ne teži ovakvom rezultatu na planu kulture, već potpuno suprotnom. Jezički nacionalizam i puritanizam želi jezik koji isključivo rečima proverenog porekla može da odgovori zahtevima samog fronta tehnološkog razvoja. On želi da u čistoj formi pobedi u utakmici naroda. On želi hiljade Tesla i Pupina, ali u državi jednog naroda i samo čistim rečima njegovog jezika. I kad kažem ’paradoks’, naravno, samo izbegavam da napišem ’glupost’.
 
Zamislimo jezik koji uspešno usvaja tehnološka dostignuća bez usvajanja reči koje uz njih idu. Jezik koji za svaki termin u domenu usvojene tehnologije pronalazi svoju reč. I gde to nalaženje svoje, čiste reči ne usporava tehnološku razmenu. Kako bi taj jezik izgledao? Najpre se moramo upoznati sa nekim univerzalnim osobinama jezika, osobinama koje pokazuju svi jezici poznati nauci.
 
Jedna od univerzalnih osobina jezika jeste proces gramatikalizacije. Svi jezici sveta podležu ovom procesu. Gramatikalizacija se odnosi na težnju punoznačnih reči jednog jezika – reči koje označavaju konkretne pojmove (imenica, glagola, prideva, priloga) da gube svoje pojmovno značenje i svode se na funkcionalne reči – reči koje pre svega služe gramatičkoj svrsi (predloge, pomoćne glagole, zamenice, funkcionalne partikule). Na primer, u našem jeziku je u toku prelazak konstrukcije ’u vezi’, gde imenica ’veza’ traži dopunu sa predlogom ’sa’ (’u vezi sa tim’) u predlog ’uvezi’ koji traži dopunu u genitivu (’uvezi toga’). Opšti efekat ovog procesa je umanjenje fonda punoznačnih reči jednog jezika.
 
U isto vreme, svaka zajednica se neprestano menja, i neki predmeti i pojmovi nestaju iz njene stvarnosti. Sa njihovim nestajanjem, nestaju i reči koje su za njih korišćene. Najpre postaju arhaične, a zatim se zaboravljaju i potpuno gube. I ovo je prirodni proces u jeziku, i to sa istim efektom kao i gramatikalizacija: on neprestano umanjuje leksički fond jednog jezika.
 
Deo promena kroz koje zajednica prolazi jeste i usvajanje novih tehnoloških i drugih kulturnih sadržaja, i potrebne su joj nove punoznačne reči da ih označi. Dakle, dok sa jedne strane život zajednice neprestano od jezika traži nove reči, on sam, usled svog unutrašnjeg ustrojstva i društvenih i kulturnih procesa, konstantno istanjuje svoj leksički fond. Jedno se rešenje očigledno nameće: kombinujmo morfeme koje prežive, gradimo nove reči slaganjem postojećih morfema svog jezika.
 
Ovo je rešenje za kojim poseže većina purističkih lingvističkih etablišmenta. Tako su nastali zrakomlati, tjelospojke, kostolomi, pa i novogovori i novozbori. Ali, ovo rešenje nije dovoljno dobro, jer ono stvara isključivo nove reči koje se sastoje iz dva ili više elemenata, ali ne stvara nove elemente. Ono ne rešava problem osipanja vokabulara na planu prostih elemenata. Ujedno, ono značajno povećava prosečnu dužinu reči u jeziku, još drastičnije prosečne rečenice. Jezik se dovodi u situaciju da probije prag ekonomičnosti upotrebe, što može voditi i nestanku. Naravno, neke nove složene reči, obično one koje se češće koriste, u procesu jezičke promene će se ’fonološki pohabati’ i postati proste. Ali ovaj proces traje predugo da bi obezbedio potrebnu brzinu obnovljivosti leksičkog fonda u uslovima ubrzanja društvenih promena i razmena koje odlikuje poslednjih nekoliko milenijuma postojanja čovečanstva.
 
Rešenje dolazi iz samog problema: ubrzane promene i razmene zasnivaju se na intenzivnom kontaktu, a on omogućuje i intenzivno pozajmljivanje leksičkog materijala. Ovo je zapažanje od koga smo i krenuli: leksička razmena je slepi putnik tehnološke razmene. Ali sada je vidimo iz drugog ugla: ona spašava jezik od gubitka koraka sa promenom u kulturi i društvu. Pozajmljenice se usvajaju kao proste reči, jer i kada to nisu, njihovi elementi nisu elementi ciljnog jezika. Jezik-pozajmljivač ih prepoznaje kao proste. Zato one direktno proširuju fond njegovih elementarnih leksičkih jedinica. Zahvaljujući pozajmljenicama, i jezici malih zajednica i kultura opstaju uprkos pritisku onih većih. Jezik opstaje kroz svoju gramatiku, kroz svoje funkcionalne reči, a punoznačne su mu reči potrošna roba. Dok god reč kompjuter menjamo po padežima, i koristimo je npr. uz novogramatikalizovani domaći predlog ’pomoću’ mi ne ugrožavamo svoj jezik uzimajući je. Naprotiv – spašavamo ga.

Još neke zablude

 
    Puritanci većinom protestuju protiv novijih pozajmljenica, neposredno pošto su pozajmljene. Oni nastupaju pod pretpostavkom da ono što nije pozajmljeno poslednjih godina čini autentični leksički fond datog jezika. Kada pogledamo u leksički fond našeg jezika, vidimo slojeve pozajmljenica: danas se gradi engleski sloj, prethodno je nastao nemački, pre njega francuski, pre toga rusk(oslovensk)i, pre toga turski, pre njega grčki... Na kraju čeka otvoreno pitanje nastanka indoevropkog leksičkog korpusa, koji se verovatno dobrim delom takođe rodio u razmeni među plemenima koja su činila prvobitni indoevropski blok. Leksički fond našeg jezika u aktivnoj upotrebi nema više od jedne trećine nepozajmljenih punoznačnih morfema, računajući da u njih spadaju i ranoindoevropski koreni.
 
Zapravo, da jezik nema sklonost leksičkom pozajmljivanju, pitanje je da li bi se ikad on sam, a time i čovekov kognitivni aparat, razvili do nivoa homo sapiensa. Vrlo je moguće da bez pritiska novopozajmljenih reči u nekom periodu pre sto hiljada godina naš leksikon ne bi dosegao razmere koje ima, i da time naš memorijski aparat, kao ni mehanizam pretraživanja i procesiranja ne bi uznapredovali dalje od nivoa koji prepoznajemo kod životinja sa bazičnim sistemima komunikacije.
 
Umereni puritanci su protiv pozajmljivanja samo kada naš jezik već ima reč za neki pojam. Razlog kojim se vode je da tada pozajmljena reč ne popunjava nikakvu prazninu. Ovo gledište zanemaruje da je sinonimija još jedna pojava koja karakteriše sve poznate jezike. Sinonimija ima svoju svrhu u jeziku – od markiranja registara (razgovaramo li sa prodavcem na pijaci ili sa voditeljom Dnevnika) do izdvajanja tananih razlika u značenju (sinonimne reči međusobno nikad nisu potpuno ekvivalentne). Jeziku je ponekad potreban sinonim. Pozajmljivanje nikada nije bez potrebe. Ponekad ta potreba oslikava negativnu društvenu pojavu (npr. kada se strana reč koristi kao refleks kompleksa niže vrednosti u odnosu na kulturu iz koje dolazi), ali i tada cilj reakcije ne treba da budu strane reči već sam kompleks niže vrednosti.
 
Jedan od razloga za proganjanje pozajmljenica je i strah da bi one mogle da promene gramatički sistem našeg jezika. Ne postoji nijedan dobar razlog da se promena gramatičkog sistema jednog jezika posmatra kao nešto negativno. U pitanju je još jedna, možda i najdublja, univerzalna osobina jezika: da je konstantno u promeni. On se menja nezavisno od toga pozajmljuju li se ili ne strane reči. Ako i postji dovoljno jako sredstvo da zaustavi promenu u jeziku, kao što je to sakralizacija, sa prestankom menjanja jezik će prestati i da živi – o tome jasno govori sudbina latinskog jezika. Identitet jezika, ukoliko je u pitanju autentična vrednost, zagarantovan je kontinualnošću njegove promene, i nije  ugrožen time da promenu delimično usmerava i materijal drugog jezika.

Ako pozajmljena reč inficira naš jezik tuđim identitetom, ukoliko ugrožava izvornost  i čistotu identiteta nas samih kao govornika jezika, zašto onda srpski nacionalisti ne likuju nad time da su druge etničke zajednice prigrlile isti jezik i nazvale ga svojim imenima? Zašto se, naprotiv, ljute, i traže da Hrvati za standard uzmu kajkavski ili čakavski? Zato što kod ideologije logika ne igra nikakvu ulogu – ona se lomi i prilagođava ideološkom cilju. Zato jezičkom puritanizmu i nacionalizmu i ne smeta što pati od materijalnih grešaka i logičkih nekoherentnosti. Jezik tu nije ni predmet ni cilj, on je samo sredstvo za formulisanje nejezičkih stavova i za realizovanje nejezičkih ciljeva. 

Boban Arsеnijević  


Komentari (110)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 14:48 05.06.2016

konacno malo razuma!

Bobane,


mogu samo da prenesem kao dodatak, jedan od komentara koje sam napisala na skorasnjem blogu sa slucnom temom- ali suprotnog stava, gde sam, prilicno usamljena pokusavala da objasnim upravo ovo sto je ovim tekstom izreceno mnogo studioznije, konstruktivnije i razloznije,

da ponovim, jezik je ziva stvar, menja se,...imala sam prilike da radim sa glavnom urednicom cuvenih oxfordskih recnika i glavno odelenje kojim ona rukovodi se bavi pracenjem novih reci koje su po nekim lingvistickim parametrima dovoljno zazivele u upotrebi da bi bile uvrstene u novo izdanje recnika i kao takve bile zvanicno prihvacene u jeziku- pri tome, iako se radi o engleskom jeziku, razlikuju se publikacije za americki engleski, kanadski, britanski, australijski,....jer ljudi u tim zemljama za neke pojmove koriste drugacije reci, a neke iste se drugacije izgovaraju.
nurudin nurudin 15:01 05.06.2016

Re: konacno malo razuma!

angie01
Bobane,


mogu samo da prenesem kao dodatak, jedan od komentara koje sam napisala na skorasnjem blogu sa slucnom temom- ali suprotnog stava, gde sam, prilicno usamljena pokusavala da objasnim upravo ovo sto je ovim tekstom izreceno mnogo studioznije, konstruktivnije i razloznije,

da ponovim, jezik je ziva stvar, menja se,...imala sam prilike da radim sa glavnom urednicom cuvenih oxfordskih recnika i glavno odelenje kojim ona rukovodi se bavi pracenjem novih reci koje su po nekim lingvistickim parametrima dovoljno zazivele u upotrebi da bi bile uvrstene u novo izdanje recnika i kao takve bile zvanicno prihvacene u jeziku- pri tome, iako se radi o engleskom jeziku, razlikuju se publikacije za americki engleski, kanadski, britanski, australijski,....jer ljudi u tim zemljama za neke pojmove koriste drugacije reci, a neke iste se drugacije izgovaraju.


Драга Енџи, још је велики Белић рекао -- једина сталност у језику јесте промена, али да парадокс буде већи, они који се позивају на Белића, па и на Вука, који је највеће промене и унео, дакле наши језикоравнатељи, пренебрегну олако и Белића и Вука када своје позиције треба да бране.

П. С. И сад сам мало љубоморан, за Бобана срце, а за мене ни цветић?!
angie01 angie01 16:02 05.06.2016

Re: konacno malo razuma!

за Бобана срце, а за мене ни цветић?!




pa ja reko', nov je na "tapet" pristigao, jos sa ovakvim tekstom,...
a ti valjda znas,...samo za tebe,

nurudin nurudin 20:55 05.06.2016

Re: konacno malo razuma!

valjda znas,...samo za tebe,


Ма, знам, али сам ипак био љубоморан... :)
emsiemsi emsiemsi 20:22 06.06.2016

Re: konacno malo razuma!

angie01
Bobane,


mogu samo da prenesem kao dodatak, jedan od komentara koje sam napisala na skorasnjem blogu sa slucnom temom- ali suprotnog stava, gde sam, prilicno usamljena pokusavala da objasnim upravo ovo sto je ovim tekstom izreceno mnogo studioznije, konstruktivnije i razloznije,

da ponovim, jezik je ziva stvar, menja se,...imala sam prilike da radim sa glavnom urednicom cuvenih oxfordskih recnika i glavno odelenje kojim ona rukovodi se bavi pracenjem novih reci koje su po nekim lingvistickim parametrima dovoljno zazivele u upotrebi da bi bile uvrstene u novo izdanje recnika i kao takve bile zvanicno prihvacene u jeziku- pri tome, iako se radi o engleskom jeziku, razlikuju se publikacije za americki engleski, kanadski, britanski, australijski,....jer ljudi u tim zemljama za neke pojmove koriste drugacije reci, a neke iste se drugacije izgovaraju.

Какав булшит од уводног текста --- фразеологија да брат појебе сестру, ужас !
Успут --- пре поприлично времена радио сам са Французима који су (упорно) софтвер звали ложисиел, а бајт октет (или тако некако). Најобичнији лудаци који су се одупирали технолошким иновацијама. Ти француски задрти глупандери, уништише Француску својим залагањем за француски језик.
Успут --- како било који глупандер који пљује по свом српском језику нађе одмах присталице који му аплаудирају.
Успут 2 --- мени Њиндоњс никада неће бити локализован.
st.jepan st.jepan 20:43 06.06.2016

Re: konacno malo razuma!

фразеологија да брат појебе сестру, ужас !

Tu si u pravu, i meni je zasmetalo.
Ostatak mi je skroz OK.
nurudin nurudin 21:46 06.06.2016

Re: konacno malo razuma!

Успут --- како било који глупандер који пљује по свом српском језику нађе одмах присталице који му аплаудирају.


Не упристојите ли дискусију преме аутору текста и осталим учесницима дискусије, бићу приморан да Вас банујем.
st.jepan st.jepan 15:30 05.06.2016

Odličan tekst!

Da, to je to: smisli nešto što nema niđe, pa to što si iznedrio nazovi kako ti volja - ceo svet će to doveka, sa zahvalnošću (ili zgražanjem), baš tako zvati.

To je jedini način da i srpska reč obogati (il zagadi) druge jezike.
nurudin nurudin 15:44 05.06.2016

Питање

Може ли ми се јавити неки администратор или модератор; већ дуже време имам проблем када делим тектове са Блога? Или неко ко има идеју зашто се место текста и фотографије дешава да излазе само неке адресе?

Појављујеми се ово уместо слике:

[img_assist|title=|url=771/omo-33.18771.jpg|id=771/18771.jpg|align=left|width=153|height=200]
st.jepan st.jepan 16:37 05.06.2016

A

ovo me nasmejalo:
zašto onda srpski nacionalisti ne likuju nad time da su druge etničke zajednice prigrlile isti jezik i nazvale ga svojim imenima?


Te druge etničke zajednice su, naravno, na ove prostore došle direktno iz P.M. pa su, postiđene jezičkom ostvarenošću Srballja, odbacili svoje primitivno i nedostojno glasanje, i jezički se posrbili.


narcis narcis 17:56 05.06.2016

Re: A

Te druge etničke zajednice su, naravno, na ove prostore došle direktno iz P.M. pa su, postiđene jezičkom ostvarenošću Srballja, odbacili svoje primitivno i nedostojno glasanje, i jezički se posrbili.

ja mislim da su oni jadni bili mutavi pa kad su čuli lepotu serbskih rečova i tolkovanja od muku su progovorili , al na srpski
narcis narcis 17:54 05.06.2016

e

kad ja to pričam nit mi ko veruje a svi mi se smeju i kontriraju. sag ja baš numem tako lepo da ga sročim al isto mu na kraj dođe.
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:46 05.06.2016

Jezik je

živo biće koje pamti i usvaja.
Ali ako mi nešto živce krati, to je sakaćenje novoakcentizmom koji sprovodi RTS.
nurudin nurudin 20:52 05.06.2016

Re: Jezik je

Jelica Greganović
živo biće koje pamti i usvaja.
Ali ako mi nešto živce krati, to je sakaćenje novoakcentizmom koji sprovodi RTS.



Кажу ученици, замислите на Дневнику РТС-а погрешили, рекли доМАћинстава!

Нажалост, прећутах, како деци да објасним да нису погрешили.
narcis narcis 21:16 05.06.2016

Re: Jezik je

Кажу ученици, замислите на Дневнику РТС-а погрешили, рекли доМАћинстава!

el te to pitaše na čisto leskovački
nurudin nurudin 21:19 05.06.2016

Re: Jezik je

narcis
Кажу ученици, замислите на Дневнику РТС-а погрешили, рекли доМАћинстава!

el te to pitaše na čisto leskovački


Ма то су они штребери што уче и акценат. :)
narcis narcis 21:26 05.06.2016

Re: Jezik je

Ма то су они штребери што уче и акценат. :)

izdajice kraja svog
angie01 angie01 21:31 05.06.2016

Re: Jezik je

уче и акценат. :)


izvini, a 'el to neko novoakcentovanje, tipa aLEKsandar, auSTRalija, teLEvizija...
nurudin nurudin 21:39 05.06.2016

Re: Jezik je

angie01
уче и акценат. :)


izvini, a 'el to neko novoakcentovanje, tipa aLEKsandar, auSTRalija, teLEvizija...



Па, у ствари, није. Искрено, сви акцентолози ће рећи да спикери на РТС-у, тј. Дневнику, имају најправилнији говор, поштујући стандард, е сад -- што тај стандард не користи 80% грађана, то је башка проблем.
angie01 angie01 21:50 05.06.2016

Re: Jezik je

е сад -- што тај стандард не користи 80% грађана, то је башка проблем.


ja NIKOG ne znam da tako govori, ali nikog- sa takvim akcentovanjem- pri tome mislim na ne samo pismene ljude, nego i poprilicno obrazovane, neki i poznati lingvisti....znaci da nismo tako ucili, nikada pre niko nije tako akcentovao ni na tv-u, kada su spikeri morali da budu utrenirani i pod konac,...znaci da je sve ovo neki novi moMenat.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:04 05.06.2016

Re: Jezik je

Moj favorit je parLAMENT.
st.jepan st.jepan 22:17 05.06.2016

Re: Jezik je

nurudin
angie01
уче и акценат. :)

izvini, a 'el to neko novoakcentovanje, tipa aLEKsandar, auSTRalija, teLEvizija...

Па, у ствари, није. Искрено, сви акцентолози ће рећи да спикери на РТС-у, тј. Дневнику, имају најправилнији говор, поштујући стандард, е сад -- што тај стандард не користи 80% грађана, то је башка проблем.

Neće biti da je ostatak, dakle čak petina podanika, već pristala na taj, s neviđenom istrajnošću uvaljivani idiotluk.

Znam da je takvo pravilo negde zapisano, ali na čemu se ono temelji?
I s kakvim ciljem se na njemu insistuje?
U kojem kraju Srbije, u kojem istorijskom trenutku se tako govorilo/govori?

Ako mi dokažu jedan jedini slučaj, ako mi na primer privedu bar dva svedoka koji će potvrditi da je tog i tog dana, u tom i tom voždovačkom ili čaisrkom bifeu, taj i taj rekao "telEvizija", prestaću da se gicam, i doveka ću, bez obzira na samoprezir, televIziju zvati telEvizijom.
angie01 angie01 22:20 05.06.2016

Re: Jezik je

Moj favorit je parLAMENT.


:)))), ovaj bar ima neki boziji smisao.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:44 05.06.2016

Re: Jezik je

ovaj bar ima neki boziji smisao.

To i ja pomislim svaki put kad punih usta tako izgovore tu reč.
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:53 06.06.2016

Re: Jezik je


Neće biti da je ostatak, dakle čak petina podanika, već pristala na taj, s neviđenom istrajnošću uvaljivani idiotluk.

Tačno tako.
nurudin nurudin 21:44 06.06.2016

Re: Jezik je

Jelica Greganović
živo biće koje pamti i usvaja.
Ali ako mi nešto živce krati, to je sakaćenje novoakcentizmom koji sprovodi RTS.


Ево још једног Арсенијевићевог текста баш на тему акцента: Nebrušeni dijAmant
nurudin nurudin 00:02 07.06.2016

Re: Jezik je

st.jepan
nurudin
angie01
уче и акценат. :)

izvini, a 'el to neko novoakcentovanje, tipa aLEKsandar, auSTRalija, teLEvizija...

Па, у ствари, није. Искрено, сви акцентолози ће рећи да спикери на РТС-у, тј. Дневнику, имају најправилнији говор, поштујући стандард, е сад -- што тај стандард не користи 80% грађана, то је башка проблем.

Neće biti da je ostatak, dakle čak petina podanika, već pristala na taj, s neviđenom istrajnošću uvaljivani idiotluk.

Znam da je takvo pravilo negde zapisano, ali na čemu se ono temelji?
I s kakvim ciljem se na njemu insistuje?
U kojem kraju Srbije, u kojem istorijskom trenutku se tako govorilo/govori?

Ako mi dokažu jedan jedini slučaj, ako mi na primer privedu bar dva svedoka koji će potvrditi da je tog i tog dana, u tom i tom voždovačkom ili čaisrkom bifeu, taj i taj rekao "telEvizija", prestaću da se gicam, i doveka ću, bez obzira na samoprezir, televIziju zvati telEvizijom.


Управо је проблем у томе, ниједно истраживање није урађено на тему колико говорника користи све те дужине, и баш на поменутим местима меће акценат, у томе је квака. Стандард почиње да постоји стандарда ради, односно говорници стандарда ради.
st.jepan st.jepan 00:34 07.06.2016

Re: Jezik je

право је проблем у томе, ниједно истраживање није урађено на тему колико говорника користи све те дужине, и баш на поменутим местима меће акценат, у томе је квака.


Na ta mesta ne meće ih (van televizora) apsolutno niko.

Čemu to montipajtonovsko afektiranje služi?
Bildovanju osebujnosti srpskog jezika?
tasadebeli tasadebeli 20:37 05.06.2016

Мотика је из раја изашла!

Ала сте навалили са лингвистичким темама!

Ако, ако, благо мени, и треба!

Што ја, кад проговорим о томе на овом Блогу Б92, да се осећам к'о прасе у Техерану?

Ето, баш недавно је био један текст на исту ову тему позајмљеница и били занимљиви и коментари.


ЛИНКЛИНКЛИНК



Jezičke pozajmljenice po pravilu su kulturne pozajmljenice. Neki predmet, koncept, tehnologija, usvaja se od druge zajednice zajedno sa svojim imenom, ponekad i sa čitavim skupom reči koje se za nju vezuju.

Kada usvoji tehnologiju kompjutera, onda usvoji i po jedan ili više termina za hard disk (hard drajv), za softver (programe), monitor (ekran), resetovanje (butovanje)...


Ма да, ја заиста не разумем зашто је то потребно изнова и изнова објашњавати људима?

Нити је икада неки државни, институционални, пропис, закон, штагод већ, спречавао и спречио да језици буду у контакту, нити има језика на овом свету (осим поменутих малих изолованих људских заједница којима је већи проблем географија него лингвистика) који није у контакту са другим језицима.

И зашто је тешко прихватити просту чињеницу да је сваки језик на овоме свету апсолутно довољан заједници која га користи у том датом тренутку посматрања тог језика?

Теорија језика у контакту је релативно млада, али језици су одувек, хиљадама, десецима хиљада година били у контакту и то није никаква нова појава над којом се треба ишчуђавати или запенити у расправама о "очувању" језика.

И данас стално причамо о терминологији везаној за компјутере/рачунаре која се из енглеског језика "шири" по кугли земаљској.

А то се вазда догађало.

Ето, на пример албански језик је читаву групу речи, назива за алатке у ратарству, позајмио од словенског језика када су дошли у контакт.

Зашто?

Па Албанцима пре тог контакта те речи нису ни биле потребне јер су спадали у тзв. сточарске, номадске, културе, а ратарским пословима и везивањем за одређени комад земље почели су да се баве тек после сусрета са Словенима. Па су са новом културом преузимали и нове речи за нове појмове.

Или чувени пример енглески:ескимски који се развлачи по лингвистичкој литератури.

Ескими немају реч (језичку ознаку?) за атомску бомбу. А и шта ће им. Немају ни бомбу нити имају намеру да је праве. Али зато Ескими имају 24 (ако се добро сећам) различита језичка означивача за различите врсте снега јер им од тога живот зависи.

Исто тако Енглези имају реч за атомску бомбу. Али зато само један језички означивач за снег. И шта ће им и више кад им снег ионако ретко пада у зеленој Енглеској.

Једнога дана, ко зна, можда ће Ескимима бити потребан језички означивач за атомску бомбу, а Енглезима ће можда бити потребно и више од једне речи за снег.

Али за сада ни једнима ни другима то не треба.

Ствар је врло једноставна за поимање.

Свака људска заједница има језик који апсолутно задовољава све језичке потребе те заједнице у сваком тренутку (историјском и неисторијском) њеног постојања.


Да не заборавим, дадох препоруку овом тексту.

Пар питања!

Прво, линк са ауторовим именом ме не води никуда. Пејџ нот фаунд, каже...

Друго:

Ово је питање и за аутора текста, али и за Нурудина, мог сапатника у српском образовном систему данас, на почетку 21. века:

Узимајући у обзир ово о чему причамо овде (позајмљенице), како бисте вас двојица оцењивали ученичке писмене задатке у којима се налазе реченице следећег типа:


"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."

Да ли можда и вас двојица, као и ја, имате утисак да би у тој отворености језика за контакте са другим језицима требало ипак имати неке мере јер је ово ипак некакав накарадни српски језик примеренији улици, него писменим задацима?


П.С. - Причао сам већ ову истиниту анегдоту овде на Блогу, али поновићу је јер је згодна за ову тему...

Наиме, шеф возног парка једног великог београдског предузећа свакога дана иде кроз фирму и хистерично урла (тако он види свој посао):

"Хоћу да су ми сви возачи на бајпасу!!!"

(Хоће, мученик, да каже на стенд бају...)

И то је такође још један проблемчић када су позајмљенице у питању.

А што се тиче осталога везаног за позајменице, нека смо ми живи, здрави, вазда насмејани и језички креативни.

То је најважније у свему томе.

narcis narcis 20:42 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

"Хоћу да су ми сви возачи на бајпасу!!!"

(Хоће, мученик, да каже на стенд бају...)

koda kod-ja učio srpski
nurudin nurudin 20:49 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Прво, линк са ауторовим именом ме не води никуда. Пејџ нот фаунд, каже...


Хвала, Тасо, кориговао сам горе линк, који упућује на Бобанов блог, а ево и још неке информације о Бобану Арсенијевићу.


"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."


Јесу ли ово биле последње речи које је Раскољников упутио Аљони или...?
tasadebeli tasadebeli 20:57 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

nurudin

Јесу ли ово биле последње речи које је Раскољников упутио Аљони или...?






Зезај ти, зезај, а ја сам у озбиљној моралној дилеми, горој него Раскољников...

Да ли малом залепити кеца зато што му се речник свео на 22 речи од којих су 18 позајмљенице из енглеског (само су предлози српски! ) и тако бити проглашен за језичког пуританца или, пак, да се придружим оном шефу возног парка на бајпасу зато што ћу гајити језичког инвалида дајући му прелазну оцену?

Тешко је то питање, мој Нурудине...

nurudin nurudin 20:58 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

вазда насмејани


[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=kFNnVVCF3w0[/youtube]
nurudin nurudin 21:02 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Да ли малом залепити кеца


Ризикујеш да те (х)акне, па ти сад види, мој Тасо. :)
tasadebeli tasadebeli 21:09 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

nurudin
Да ли малом залепити кеца


Ризикујеш да те (х)акне, па ти сад види, мој Тасо. :)



И (х)акне и (х)акује!

А тек ти компјутеристи што ми газе по живцима!

Све то, бре, мутаво и аутистично.

Разумем ја, по цео дан се друже са глупавом направом, али баш га претераше у тој мутавости и аутистичности...
nurudin nurudin 21:12 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

А тек ти компјутеристи што ми газе по живцима!


Е, ааа, мислим стварно...да, бреее, ее, е си видО, ма неее, братее; еее, сад...аууу!

П. С. Недавно сам им рекао -- сваки час по десет минута разговора на слободну тему -- циљ: склопити једну реченицу, а да није специјална. :)

narcis narcis 21:15 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Разумем ја, по цео дан се друже са глупавом направом, али баш га претераше у тој мутавости и аутистичности...

sad kad ti uleti zdesna maxa i par trojanaca ćeti bude glupa mašina
angie01 angie01 21:21 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

"Хоћу да су ми сви возачи на бајпасу!!!"

(Хоће, мученик, да каже на стенд бају...)

И то је такође још један проблемчић када су позајмљенице у питању.


ma nema veze sa pozajmljenicama, nego sa generalnom nepismenoscu i tupavoscu,...komsinica moje tetke, npr, uredno se hvali kako je eto juce imala genijalno spremanje- generalno,...ili, evo bili su u vikendici da ociste sinteticku jamu- septicku,...to ti je taj rad.
angie01 angie01 21:24 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!



Nurudine- ne pazis na casu:)), jer smo vec vise puta ponavljali- moras da obrises s iz http, da bi ti radio klip kad ubacis adrsu u prozor za jutube.
nurudin nurudin 21:43 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Nurudine- ne pazis na casu:)), jer smo vec vise puta ponavljali- moras da obrises s iz http, da bi ti radio klip kad ubacis adrsu u prozor za jutube.


Ма, јесам, мајке ми, све то урадио, и опет није хтело. Понекад ме овај блог технички измрцвари. Хвала ти.
angie01 angie01 21:45 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

све то урадио


pa nisi, ja sam adresu kopirala iz tvog komentara i tu stoji i dalje to s.
nurudin nurudin 21:47 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

angie01
све то урадио


pa nisi, ja sam adresu kopirala iz tvog komentara i tu stoji i dalje to s.


Признајем, то с ми је промакло. :)
westvleteren westvleteren 21:54 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Узимајући у обзир ово о чему причамо овде (позајмљенице), како бисте вас двојица оцењивали ученичке писмене задатке у којима се налазе реченице следећег типа:


"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."



Nepozvan ću da odgovorim.

Zavisi od konteksta. Ako je u pitanju citat (Mile mi je rekao: "Hejtovaću te..."
onda je sasvim u redu. Citat i mora da bude prenesen doslovce.

Sad, ja sam u školi, ko pravi štreber, uvek pazio da ne upotrebim slično jezičko đubre, pa bih obično pisao:

"Mile mi je predočio da neće više biti moj prijatelj ukoliko javno ne obznanim da mi se dopada njegova prezentacija na društvenoj mreži bla bla truć..."

Vrlo besmislen i frustrirajući posao, i gubi se mnogo na autentičnosti.


tasadebeli tasadebeli 22:17 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

westvleteren

gubi se mnogo na autentičnosti.


Та реченица је само пример за мноштво таквих сличних.

Ма да је аутентичност у питању (цитирање дијалога), ни по јада, него што такве реченице турају и у пејзаже, портрете, нарацију,...
nask nask 22:22 05.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Понекад ме овај блог технички измрцвари.


Da je neko na vreme preveo sve te nove izraze na srpski ne bi te blog tehnički mrcvario.
Jukie Jukie 08:54 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

tasadebeli

Ово је питање и за аутора текста, али и за Нурудина, мог сапатника у српском образовном систему данас, на почетку 21. века:

Узимајући у обзир ово о чему причамо овде (позајмљенице), како бисте вас двојица оцењивали ученичке писмене задатке у којима се налазе реченице следећег типа:

"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."



Čini mi se da je to upravni govor koji verno prenosi registar određenog sagovornika, kao kad neko dočarava registar svog dede koji govori vranjanski.

Ili se učenik na pismenom obraća nastavniku koji čita sastav i preti mu hejtovanjem? Hmm... manje verovatno.

Jedina reč koja je ovde nepotrebna je hejtovati, iako izgleda da je korišćena u značenju "tokom dužeg vremenskog perioda ću negativno pričati o tebi", slično kao što smarati i blejati imaju jako precizna i svima jasna značenja (u Blicu sam u komentarima jednom čitao jako lepu analizu rečenice "Izblejao sam pola sata dok sam čekao da mi se javi" ).

Lajkovati znači kliknuti na reč "Like", što onda bude objavljeno i svi vide i izvlače zaključke.
Profil je stranica sa podacima o korisniku portala.
Fejs je fejsbuk.

I ne znam šta tu nije jasno. Da ne treba da uhvati vazduh pa krene "Ako na društvenoj mreži Fejsbuk (a to se radi preko interneta) ne otvoriš stranicu koja se zove moj profil i ne pritisneš reč Like tako da postane plava i pored piše tvoje ime kao dokaz da si to uradio, onda ću jedno vreme negativno pričati o tebi i neću ni ja pritiskati reč Like pored onoga što si ti napisao ili okačio"?
Jaril Jaril 13:16 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

tasadebeli
nurudin

Јесу ли ово биле последње речи које је Раскољников упутио Аљони или...?






Зезај ти, зезај, а ја сам у озбиљној моралној дилеми, горој него Раскољников...

Да ли малом залепити кеца зато што му се речник свео на 22 речи од којих су 18 позајмљенице из енглеског (само су предлози српски! ) и тако бити проглашен за језичког пуританца или, пак, да се придружим оном шефу возног парка на бајпасу зато што ћу гајити језичког инвалида дајући му прелазну оцену?

Тешко је то питање, мој Нурудине...



El' mogu ja da probam da odgovorim? Mogu.

Mislim da problem u ovoj lažnoj dilemi pravi kvalifikacija 'jezički invalid' za ono što je regularan načini izražavanja. Ako je učenik izrazio svoju misao sa što manjim ostatkom u značenju, on je jezik upotrebio na najbolji mogući način. To što mi imamo problem sa njegovim izražavanjem jeste naša loša upotreba jezika, jer smo ga iskoristili da pogrešno izrazimo problem. Mi imamo problem sa njegovom kulturom i njegovim svakodnevnim funkcionisanjem. Tako da Taso, ako nastavnik učeniku da lošu ocenu, onda je on zaslužio još lošiju. Jer ne ume da koristi jezik da saopšti svoju misao. Što je jedan od jedina dva smisla postojanja jezika.
tasadebeli tasadebeli 14:27 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Jaril
tasadebeli
nurudin

Јесу ли ово биле последње речи које је Раскољников упутио Аљони или...?






Зезај ти, зезај, а ја сам у озбиљној моралној дилеми, горој него Раскољников...

Да ли малом залепити кеца зато што му се речник свео на 22 речи од којих су 18 позајмљенице из енглеског (само су предлози српски! ) и тако бити проглашен за језичког пуританца или, пак, да се придружим оном шефу возног парка на бајпасу зато што ћу гајити језичког инвалида дајући му прелазну оцену?

Тешко је то питање, мој Нурудине...



El' mogu ja da probam da odgovorim? Mogu.

Mislim da problem u ovoj lažnoj dilemi pravi kvalifikacija 'jezički invalid' za ono što je regularan načini izražavanja. Ako je učenik izrazio svoju misao sa što manjim ostatkom u značenju, on je jezik upotrebio na najbolji mogući način. To što mi imamo problem sa njegovim izražavanjem jeste naša loša upotreba jezika, jer smo ga iskoristili da pogrešno izrazimo problem. Mi imamo problem sa njegovom kulturom i njegovim svakodnevnim funkcionisanjem. Tako da Taso, ako nastavnik učeniku da lošu ocenu, onda je on zaslužio još lošiju. Jer ne ume da koristi jezik da saopšti svoju misao. Što je jedan od jedina dva smisla postojanja jezika.




А ово извртање теза је трећи смисао постојања језика?

Јариле, образовање и васпитање је процес уклапања појединца у друштво (тзв. социјализација), а не саображавање читавог друштва навикама и карактеру појединца...

Када бисмо радили овако како ти предлажеш, врло брзо тог друштва, а и његовог језика, не би ни било. Односно, свео би се на неко немушто домунђавање речником који би бројао 22 речи.

Нико том клинцу не брани да користи тај језички регистар тамо где је том регистру место.

И ја то исто радим. Али ја том клинцу у школи не објашњавам да је Марко Краљевић дошао код Мусе кесеџије и рекао Муси:"Ш'а је, бре, Муса, ти си као неки мангуп овде, а?"

Мада бих могао тако јер је то један од регистара мог матерњег језика које јако добро познајем од детињства.

На крају крајева, тај исти клинац који се тако изражава, одмах би отрчао кући и тужио ме својој мами и тати како им наставник на часу о књижевности прича језиком улице, зар не?

Али ако на школском писменом задатку тај клинац треба да покаже своје познавање речника, граматике и правописа тог језичког стандарда који та језичка заједница којој клинац припада користи, онда овакве реченице заиста немају места у том писменом задатку.

Барем тако ја то видим.

П.С. - Рекох ја да ћу на крају испасти пуританац, иако то у ствари нисам, само због тога што "језичким инвалидима" (јер такви клинци то и јесу) не желим да дам прелазну оцену зато што познају само један једини регистар свога матерњега језика и користе га и тамо где треба и тамо где не треба.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:03 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

tasadebeli
Jaril
tasadebeli
nurudin

Јесу ли ово биле последње речи које је Раскољников упутио Аљони или...?






Зезај ти, зезај, а ја сам у озбиљној моралној дилеми, горој него Раскољников...

Да ли малом залепити кеца зато што му се речник свео на 22 речи од којих су 18 позајмљенице из енглеског (само су предлози српски! ) и тако бити проглашен за језичког пуританца или, пак, да се придружим оном шефу возног парка на бајпасу зато што ћу гајити језичког инвалида дајући му прелазну оцену?

Тешко је то питање, мој Нурудине...



El' mogu ja da probam da odgovorim? Mogu.

Mislim da problem u ovoj lažnoj dilemi pravi kvalifikacija 'jezički invalid' za ono što je regularan načini izražavanja. Ako je učenik izrazio svoju misao sa što manjim ostatkom u značenju, on je jezik upotrebio na najbolji mogući način. To što mi imamo problem sa njegovim izražavanjem jeste naša loša upotreba jezika, jer smo ga iskoristili da pogrešno izrazimo problem. Mi imamo problem sa njegovom kulturom i njegovim svakodnevnim funkcionisanjem. Tako da Taso, ako nastavnik učeniku da lošu ocenu, onda je on zaslužio još lošiju. Jer ne ume da koristi jezik da saopšti svoju misao. Što je jedan od jedina dva smisla postojanja jezika.




А ово извртање теза је трећи смисао постојања језика?

Јариле, образовање и васпитање је процес уклапања појединца у друштво (тзв. социјализација), а не саображавање читавог друштва навикама и карактеру појединца...

Када бисмо радили овако како ти предлажеш, врло брзо тог друштва, а и његовог језика, не би ни било. Односно, свео би се на неко немушто домунђавање речником који би бројао 22 речи.

Нико том клинцу не брани да користи тај језички регистар тамо где је том регистру место.

И ја то исто радим. Али ја том клинцу у школи не објашњавам да је Марко Краљевић дошао код Мусе кесеџије и рекао Муси:"Ш'а је, бре, Муса, ти си као неки мангуп овде, а?"

Мада бих могао тако јер је то један од регистара мог матерњег језика које јако добро познајем од детињства.

На крају крајева, тај исти клинац који се тако изражава, одмах би отрчао кући и тужио ме својој мами и тати како им наставник на часу о књижевности прича језиком улице, зар не?

Али ако на школском писменом задатку тај клинац треба да покаже своје познавање речника, граматике и правописа тог језичког стандарда који та језичка заједница којој клинац припада користи, онда овакве реченице заиста немају места у том писменом задатку.

Барем тако ја то видим.

П.С. - Рекох ја да ћу на крају испасти пуританац, иако то у ствари нисам, само због тога што "језичким инвалидима" (јер такви клинци то и јесу) не желим да дам прелазну оцену зато што познају само један једини регистар свога матерњега језика и користе га и тамо где треба и тамо где не треба.


Uopste ti nije lako Taso, i potpuno te kapiram.

Nisi nikakav jezicki puritanac ni u najavi, nwgo najnormalniji nastavnik srpskog jezika, ne srpskog slenga, ako tu mogu da uvrstim reci kao " hejtovati"

Kao citat je u redu, pretpostavljam. Kao nacin izrazavsnja u pismenom, zasigurno ne.

Kao opis, predlog npr.: Zamrzecu te nacisto( necu te podnositi, necemo biti prijatelji....) ako mi ne budes postavio "lajk"na Fejsbuku.

"Lajk" je odredjena akcija koja postoji sa takvim nazivom, Fejsbuk je pak naziv drustvene mreze.

Kao npr. Pritisnula sam dugme "subtitle" na daljinskom upravljacu. Mislim da je dozvoljeno i kako se cita po Vuku, ali i u originalu, prepisano sa daljinskog. Jedniom davno napisah da su Hrvati uvek pisali sva strana imena u originalu.

Sve sto sam napisala je lican stav, osecaj, ne pratim dugo vec tokove po pitanju pravila pravopisa, koja se tu i tamo menjaju, ukoliko se ne varam.
Jukie Jukie 18:34 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

tasadebeli

Али ако на школском писменом задатку тај клинац треба да покаже своје познавање речника, граматике и правописа тог језичког стандарда који та језичка заједница којој клинац припада користи, онда овакве реченице заиста немају места у том писменом задатку.

Барем тако ја то видим.

П.С. - Рекох ја да ћу на крају испасти пуританац, иако то у ствари нисам, само због тога што "језичким инвалидима" (јер такви клинци то и јесу) не желим да дам прелазну оцену зато што познају само један једини регистар свога матерњега језика и користе га и тамо где треба и тамо где не треба.


Problem je u tome što je na školskom pismenom zadatku on našao prostor da ubaci ovu rečenicu. Da je zadatak bio na temu "Tom Sojer"/"Orlovi rano lete" ne bi bilo problematičnih reči tipa lajkovati, fejs, profil, status... Ako se želi starinski srpski jezik iz prošlog veka, pre pojave Fejsbuka, to treba izričito navesti kao pravila da ih deca nauče pre nego što krenu da pišu zadatak (da iz glave citiram knjigu "Škola bez dlake na jeziku", "nikad ali nikad na pismenom zadatku nemoj da napišeš ono što stvarno misliš i osećaš" tj. piši bezbedne sastave ako misliš da dobiješ dobru ocenu i da nemaš probleme sa tim nastavnikom). Ako je zadatak na temu "Video sam...", "Desilo mi se da...", "Poznajem nekoga ko..." i slično što se odnosi na lične doživljaje deteta (naravno lažne jer se nastavniku ne sme verovati) onda da, deca će koristiti moderne izraze jer je to svet u kome žive.
angie01 angie01 18:53 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Problem je u tome što je na školskom pismenom zadatku on našao prostor da ubaci ovu rečenicu. Da je zadatak bio na temu "Tom Sojer"/"Orlovi rano lete" ne bi bilo problematičnih reči tipa lajkovati, fejs, profil, status... Ako se želi starinski srpski jezik iz prošlog veka, pre pojave Fejsbuka, to treba izričito navesti kao pravila da ih deca nauče pre nego što krenu da pišu zadatak (da iz glave citiram knjigu "Škola bez dlake na jeziku", "nikad ali nikad na pismenom zadatku nemoj da napišeš ono što stvarno misliš i osećaš" tj. piši bezbedne sastave ako misliš da dobiješ dobru ocenu i da nemaš probleme sa tim nastavnikom). Ako je zadatak na temu "Video sam...", "Desilo mi se da...", "Poznajem nekoga ko..." i slično što se odnosi na lične doživljaje deteta (naravno lažne jer se nastavniku ne sme verovati) onda da, deca će koristiti moderne izraze jer je to svet u kome žive.



tasadebeli tasadebeli 21:19 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Jukie

Problem je u tome što je na školskom pismenom zadatku on našao prostor da ubaci ovu rečenicu.



Мислим да ме ни ти ни Јарил, а богами ни Енџи, нисте разумели о чему причам.

Није клинац "нашао простор", него му је читав задатак такав.

И није уопште проблем што клинац користи и тај регистар свога матерњега језика.

И треба да га користи.

Ево, и ја ћу:

"Јуки, брате, искулирај мало монитор, заблеји се у једну тачку на зиду и прво провари мало оно што си прочитао пре него што свој комент трафикујеш у паблик."

Није то спорно, Јуки, и то је само један регистар тог мог и твог језика.

Проблем је што покондирени таблоидиотизирани медији имају толики утицај на ове клинце да се њима, на жалост, језичко изражавање на крају и сведе само на тај један регистар са врло, врло малим фондом речи од чега су 50% посрбљени англицизми.

Разумеш?

И ако су већ клинци несвесни тога, немој ми рећи да одрасли образовани људи не треба да буду свесни тога?


Зашто, Јуки, моја колегиница, професорка српског, изговара овакве реченице:"Аплицирала сам за едукативни воркшоп да бих добила сертификат."

Немој ми рећи да професорка српског није свесна шта је тим својим говорним чином урадила?

И колико је при томе понизила, дозволи ми да употребим ту јаку реч, свој сопствени матерњи језик и језик којем треба да подучава децу у школи.

И све то само због сопствене покондирености и жеље да мистификује оно чиме се бави (та појава се из политике проширила на све области и ушла у све сегменте друштва, па чак и у породичне односе, колико видим по деци која ми стижу у школу).

О томе је овде реч, мој Јуки. О Фемама нашег доба.

"Јокан, Јокан, кумте писли хер, вирфте грубијанен хинауз!"

И зато, мој Јуки, када ми у школу дођу клинци који мисле да је врло "кул" да ми на часу Горски вијенац одговарају за оцену овако:



јер мисле да је то сасвим у реду пошто је то кул и тако урбано ("јер је тако урбано бити урбан, а у празно клизи сутра" ),

ја онда морам да му залепим кеца да бих га дозвао памети и да би клинац схватио шта таквим сужавањем свога језичког изражавања ради самом себи.

А и да не бисмо једнога дана од друштва покондирених тикви постали друштво празних тикви.

Надам се да вам је сада јасније шта хоћу да кажем?

П.С. - Запитајте се мало зашто се толики број универзитетских професора жали на то како им огромна већина студената предаје своје радове који су сви рађени методом копи/пејст, са интернета.

Ниједне оригиналне реченице, нигде нимало уложеног сопственог интелектуалног напора да се тај рад уради.

А тај студент ће се једнога дана бавити тиме што студира...

И није то само због тога што им је све доступно на један клик на интернету.

Него не умеју да пишу, мој Јуки, не умеју да саставе ниједну простопроширену реченицу која би била оригинално њихова.

НЕ УМЕЈУ! Тврдим ти то.
nask nask 21:51 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

П.С. - Рекох ја да ћу на крају испасти пуританац, иако то у ствари нисам, само због тога што "језичким инвалидима" (јер такви клинци то и јесу) не желим да дам прелазну оцену зато што познају само један једини регистар свога матерњега језика и користе га и тамо где треба и тамо где не треба.


Taso naš nastavnički poziv je da pravimo i popravljamo. Ako je dete “jezički invalid”* onda je to i (donekle) naša greška, a ako smo ga kao takvog već zatekli u učionici, e onda je na nama da popravljamo. Ima načina da se deci pokaže i objasni da se u različitim okolnostima koristi različit jezik. Moju koleginicu nije mrzelo da prevede Kralja Lira na moderni ulični jezik koji ti klinci koriste u svakodenvno ophođenju. Pa su još i školsku pozorišnu predstavu napravili i izveli. Cirkus, ali pozitivan cirkus. Naravno da su prilikom pripreme raspravljali o jeziku i upotrebi istog u različitim vremenima, mestima i prilikama. E od tih “jezičkih invalida” je ta predstava stvorila odjednom decu koja su gladna čitanja, učenja i upotrebe jezika.

*Mnogo ti je nezgodan ovaj izraz. Ja moje Ajnštajne ponekad nazovem debilčićima, politički korektnije i nikad to ne shvate pogrešno.
angie01 angie01 22:11 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Taso naš nastavnički poziv je da pravimo i popravljamo. Ako je dete “jezički invalid”* onda je to i (donekle) naša greška, a ako smo ga kao takvog već zatekli u učionici, e onda je na nama da popravljamo. Ima načina da se deci pokaže i objasni da se u različitim okolnostima koristi različit jezik. Moju koleginicu nije mrzelo da prevede Kralja Lira na moderni ulični jezik koji ti klinci koriste u svakodenvno ophođenju. Pa su još i školsku pozorišnu predstavu napravili i izveli. Cirkus, ali pozitivan cirkus. Naravno da su prilikom pripreme raspravljali o jeziku i upotrebi istog u različitim vremenima, mestima i prilikama. E od tih “jezičkih invalida” je ta predstava stvorila odjednom decu koja su gladna čitanja, učenja i upotrebe jezika.





( za 10 godina, nikada nisam upotrebila ovaj smajli)
nurudin nurudin 22:21 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

Mislim da problem u ovoj lažnoj dilemi pravi kvalifikacija 'jezički invalid' za ono što je regularan načini izražavanja. Ako je učenik izrazio svoju misao sa što manjim ostatkom u značenju, on je jezik upotrebio na najbolji mogući način. To što mi imamo problem sa njegovim izražavanjem jeste naša loša upotreba jezika, jer smo ga iskoristili da pogrešno izrazimo problem. Mi imamo problem sa njegovom kulturom i njegovim svakodnevnim funkcionisanjem. Tako da Taso, ako nastavnik učeniku da lošu ocenu, onda je on zaslužio još lošiju. Jer ne ume da koristi jezik da saopšti svoju misao. Što je jedan od jedina dva smisla postojanja jezika.


Видиш, Јарило, овде је један од кључних проблема што ученици најчешће у језгровитом изражавању не изразе мисао, већ се мисао само наслућује и претпоставља. Са друге стране, пре те Фејсбук културе ваљда постоји и нека друга култура -- Матавуљ, Андрић, Исидора, Киш... Биће да он има проблем са поменутом културом коју одбија да усвоји и упозна.
Ако наставник да ученику лошу оцену, то може значити да је ученик охрабрен или незаинтересован да на ма који начин чује наставников језик, неће бити да су само наше речи глинене.
Јарило, искрно, мало сам збуњен твојим коментаром.
angie01 angie01 22:33 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

неће бити да су само наше речи глинене.


moje je misljenje, da je jedan od glavnih problema naseg skolstva, sto nikoga nije briga- da li je i kako je gradivo usvojeno, jer bi to povuklo za sobom i potrebu da se menja i ono i nacin rada,....nego je bitnije da se ono odradi, kao i ocenjivanje, khm, jos uvek po nekim boljsevickim metodama, i vec dugo se skola ponasa kao da su roditelji ti koji u stvari treba da sa decom nauce i utvrde gradivo, njihovo je samo da ga odrade- cesto vrlo traljavo, recimo, diktiranjem ....koliko sam pratila i ministar prosvete se stalno vrti oko tog ocenjivanja, pa cekaj bre, pa njega da bilo ko ocenjuje na toj poziciji, dobio bi jedan, ko vrata.
nurudin nurudin 22:41 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

angie01
неће бити да су само наше речи глинене.


moje je misljenje, da je jedan od glavnih problema naseg skolstva, sto nikoga nije briga- da li je i kako je gradivo usvojeno, jer bi to povuklo za sobom i potrebu da se menja i ono i nacin rada,....nego je bitnije da se ono odradi, kao i ocenjivanje, khm, jos uvek po nekim boljsevickim metodama, i vec dugo se skola ponasa kao da su roditelji ti koji u stvari treba da sa dcom nauce i utvrde gradivo, njihovo je samo da ga odrade- cesto vrlo traljavo, recimo, diktiranjem ....koliko sam pratila i ministar prosvete se stalno vrti oko tog ocenjivanja, pa cekaj bre, pa njega da bilo ko ocenjuje na toj poziciji, dobio bi jedan, ko vrata.



На пример, Енџи, мене је јако брига, најискреније. У стању сам и да осванем у школи ако постоји ма каква жеља или потреба. Верујем да нисам усамљен, али, наравно, има и потпуно незаинтересованих, и то не оспоравам.
nask nask 22:48 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

za Angie
tasadebeli tasadebeli 23:03 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

jednarecfonmoi

Nisi nikakav jezicki puritanac ni u najavi, nwgo najnormalniji nastavnik srpskog jezika, ne srpskog slenga, ako tu mogu da uvrstim reci kao " hejtovati"



Хвала ти, Једна реч, управо то покушавам да овде објасним.

(Да ли ја мрзим тај слој језика или не, најбоље ће рећи чињеница да тренутно скупљам и ишчитавам, колико ми школа дозволи, литературу о жаргону. Нема тога баш много, а нешто је објављивано и у Загребу, па је и теже доћи до тога. Шта ћу и да ли ћу нешто "породити" из тога на папиру, још увек не знам...)

Нисам ја никакав језички чистунац, него само покушавам да укажем да то што сам навео као пример треба да третирамо само као један слој језика и да своје индивидуално језичко стваралаштво (а сваки говорни и писани језички чин је чин стваралаштва, не мислим ту само на лепу књижевност ) никако не смемо да сводимо само на тај један једини језички слој јер ће то бити катастрофа за језик, а самим тим и за читаву културу (и последично и читаво друштво) јер је у њеној основи тај језик.

Пример!

Замисли када бисмо сви ми наше свакодневно језичко општење са људима око себе свели искључиво на, рецимо, професионалне жаргоне. (Клеме код аутомеханичара и клеме код хирурга никако нису исто, зар не?)

Па врло брзо бисмо престали да се међусобно разумемо у тој комуникацији и тако би један од она два смисла језика о којима говори Јарил (комуникација) био у потпуности искључен.

А тиме бисмо, да буде јасно, последично укинули и она преостала два смисла постојања људског језика (складиштење и преношење знања кроз време и уметничко језичко стваралаштво.)


П.С. - Е, а види до чега сам дошао скупљајући поменуту литературу:








И сад замисли, уз ово наведено, да у енглеским и америчким школама буде дозвољено да на часовима пишу и говоре о Шекспиру искључиво овим језичким регистром





Па оде им Шекспир очас посла у три лепе материне!
angie01 angie01 23:10 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

мене је јако брига, најискреније.



ma, znam Nurudine,...al generalo je sve odradjivanje sa nekom novom idejom da roditelji treba kod kuce da se bave ucenjem,...pa ne secam se je su moji znali sta treba da ucim i koje casove imam sutra, ne secam se nikog ko je u osnovnoj skoli imao privatne casove iz bilo cega- sad sve isde kao paralelno skolovanje,...pa koj ce mi onda taj nastavnik, da ocenjuje, sta?...sta rade deca ciji roditelji ne umeju da pomognu, ili da pomoc plate?

e, to smo vec vise puta- necu da se nerviram, a ni vas.
tasadebeli tasadebeli 23:10 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

nask

Taso naš nastavnički poziv je da pravimo i popravljamo.



То и радим. Него ми се замера на методама.


Mnogo ti je nezgodan ovaj izraz. Ja moje Ajnštajne ponekad nazovem debilčićima, politički korektnije i nikad to ne shvate pogrešno.



Па ти си гори од мене!

Ја сам ове моје дуги низ година називао телетабисима, а сада им обично кажем:

"Пилићи моји, што кљуцате по овом великом животном дворишту све и свашта, па и оно што не треба..."

angie01 angie01 23:13 06.06.2016

Re: Мотика је из раја изашла!

nask
za Angie


ma hvala tebi, nask, skoro me nesto nije tako odusevilo-prica iz tvog komentara, stavrno daje nadu, hvala ti najlepse na tome.
tasadebeli tasadebeli 22:35 05.06.2016

Чекни, дедер, малко да таласамо!

Dakle, dok sa jedne strane život zajednice neprestano od jezika traži nove reči, on sam, usled svog unutrašnjeg ustrojstva i društvenih i kulturnih procesa, konstantno istanjuje svoj leksički fond. Jedno se rešenje očigledno nameće: kombinujmo morfeme koje prežive, gradimo nove reči slaganjem postojećih morfema svog jezika.

Ovo je rešenje za kojim poseže većina purističkih lingvističkih etablišmenta. Tako su nastali zrakomlati, tjelospojke, kostolomi, pa i novogovori i novozbori. Ali, ovo rešenje nije dovoljno dobro, jer ono stvara isključivo nove reči koje se sastoje iz dva ili više elemenata, ali ne stvara nove elemente. Ono ne rešava problem osipanja vokabulara na planu prostih elemenata. Ujedno, ono značajno povećava prosečnu dužinu reči u jeziku, još drastičnije prosečne rečenice. Jezik se dovodi u situaciju da probije prag ekonomičnosti upotrebe, što može voditi i nestanku.



А зар нису баш за тим поступком посегнули наши врли језикословци стварајући тако насилно неке блентаве нове речи у покушају стандардизације родно осетљивог језика, а све због напрасног помодног интересовања за родну равноправност?

(Кад чујем психолошкиња, уши ми отпадну колико боле!)

ЛИНКЛИНКЛИНК


И да ли бих ја онда, поштуjући та нова правила стандардизације родно осетљивог језика медицинског техничара требало да зовем медицински брат?

За медицинску сестру ми није спорно, то имамо одавно...


mirelarado mirelarado 22:51 05.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!


tasadebeli
(Кад чујем психолошкиња, уши ми отпадну колико боле!)


За исхитрене варијанте родноравнопрaвних назива изведених од речи преводилац, просто не знам која је гора: преводитељка, преводитељица, преводилица, ја додајем и преводиља, да циркус буде потпун.
tasadebeli tasadebeli 23:06 05.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

mirelarado

преводитељка, преводитељица, преводилица,

преводиља,


Мени ово твоје још изгледа и понајбоље од свега наведенога.

Звучи ми некако као плетиља или везиља. И при томе не мислим ништа лоше.

Госпатасиници су увек најбоља преводилачка решења падала на памет док је везла гоблен. Срећом, те увек има блокче и оловку поред себе...

А ја, Мирела, све нас језичаре баш некако видим као неке коваче и алхемичаре.

Свеједно ког смо пола.





исхитрене варијанте родноравнопрaвних назива



Ово си одлично рекла. Баш тако, исхитрене.

Не видим ниједан разлог да се не допусти језику да сам "искује" оно што му је потребно.

Ако му је потребно...
mirelarado mirelarado 23:15 05.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Не видим ниједан разлог да се не допусти језику да сам "искује" оно што му је потребно.

Ако му је потребно...




Тако и ја мислим.

Поздрав Госпатасиници, колегиници и сапатници.

(За ово преводиља: било је текстова за које сам имала утисак да их преводим у мукама горим од порођајних... те ме је реч највише подсећала на породиљу. :)
nask nask 23:37 05.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Не видим ниједан разлог да се не допусти језику да сам "искује" оно што му је потребно.

Ако му је потребно...


Taso, jezik ništa ne kuje sam po sebi nego oni koji ga koriste. To "samokovanje" je prečesto samo izgovor za intelektualnu lenjost ili kukavičluk. Jezik treba da se gaji, pa nešto sazri, a nešto propadne.
narcis narcis 23:49 05.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Jezik treba da se gaji, pa nešto sazri, a nešto propadne.

kako dekretom ćeš da nateraš narod, malo sutra
Не видим ниједан разлог да се не допусти језику да сам "искује" оно што му је потребно.

narod će sam da to iskuje i upotrbi ako mu je potrebno i nikakvi propisi ga ne mož nateraju da nešto koristi do on sam svojom voljom.
tasadebeli tasadebeli 06:07 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

nask

Taso, jezik ništa ne kuje sam po sebi nego oni koji ga koriste.

To "samokovanje"



Наравно.

Али у томе и јесте то "самоковање".

Ма боље да не улазимо у то.

Те расправе о произвољности и мотивисаности језичког знака воде се још од Платона и Аристотела и ако будемо кренули да цитирамо све што је речено по том питању у последњих 2500 година, угушићемо овај пост начисто.


Уместо те расправе, ево поклањам ти једну моју мајицу за успомену:


zilikaka zilikaka 12:29 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Мени ово твоје још изгледа и понајбоље од свега наведенога.

Звучи ми некако као плетиља или везиља


Nije nego je isto kao porodilja.

Nego, kad smo kod rodne ravnopravnosti, kako bi glasio muški oblik te imenice?

zilikaka zilikaka 12:30 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

За ово преводиља: било је текстова за које сам имала утисак да их преводим у мукама горим од порођајних... те ме је реч највише подсећала на породиљу.

E, kad prvo komentarišem pa čita ostalo.
Evo, i ja upravo to dole rekla.
mirelarado mirelarado 14:29 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

E, kad prvo komentarišem pa čita ostalo.


Не смета да се то с породиљом подвуче. :)

А ти читаш и остало?

Грдиће те онај адвокат...
nask nask 20:26 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Jezik treba da se gaji, pa nešto sazri, a nešto propadne.


kako dekretom ćeš da nateraš narod, malo sutra


Kako si ti uspeo da stigneš od gajenja do dekreta?
nask nask 20:30 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

mirelarado

преводитељка, преводитељица, преводилица,

преводиља,


Pa valjda treba da bude translatorka, translatorica ili translateljka.
nask nask 21:14 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Уместо те расправе, ево поклањам ти једну моју мајицу за успомену:



Hvala, hvala. Da ne ostanem dužan:



Od one dvojice koji se nalaze pre njega na poklonu ne nađoh nijednu muzičku numeru.
tasadebeli tasadebeli 22:03 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

nask
Уместо те расправе, ево поклањам ти једну моју мајицу за успомену:



Hvala, hvala. Da ne ostanem dužan:



Od one dvojice koji se nalaze pre njega na poklonu ne nađoh nijednu muzičku numeru.







nask nask 22:46 06.06.2016

Re: Чекни, дедер, малко да таласамо!

Pobediše naši.
vlad_aleksh vlad_aleksh 09:01 06.06.2016

Дух језика или језик духа

У почетку беше реч, а на крају - синтакса. Не знам да ли је ова парафраза сасвим у духу језика сербског, али ево шта сам хтео да кажем. То јест, напишем. Дух једног језика не огледа се само у речима које се користе. Гугл преводилац, на пример, има велики фонд речи, али он не говори језиком сербским. Оно што језику снагу даје то је синтакса. А синтакса је производ духа. Синтаксу су стварали умни људи, али и обичан народ. Екипа која је стварала последњи модерни језик сербски (београдски стил) изучавала је школе у Француској. Или је читала француске писце и песнике. Наш данашњи језик ствара наш дух данашњи.

П.С. Прочитао сам шта сам написао. Ништа нисам разумео.
zilikaka zilikaka 12:33 06.06.2016

Re: Дух језика или језик духа

П.С. Прочитао сам шта сам написао. Ништа нисам разумео.


To je najbolje.
Tek ostalima ništa neće biti jasno, ali će(mo) biti ubeđeni da to zato što je komentar neverovatno pametan.
tasadebeli tasadebeli 14:49 06.06.2016

Re: Дух језика или језик духа

vlad_aleksh

Не знам да ли је ова парафраза сасвим у духу језика



Шта је то "дух једног језика"?


Наш данашњи језик ствара наш дух данашњи.



Под духом мислиш на процес мишљења?

Неоспорна је уска повезаност процеса мишљења и процеса језичког изражавања.

То је одавно утврђено.

(Једино не знамо у коликој мери прво утиче на друго и обратно, али међузависност свакако постоји.)

А ако се ми данас углавном језички изражавамо попут звезда гранда, фарме или парова, онда је и јасно у каквом нам је стању "дух", тј. процес мишљења.

Начин на који неко говори и пише много тога говори о том човеку.

Или, да парафразирам Николаја Велимировића (Какве су ти мисли, такав ти је живот." ):

Какве су ти мисли, такав ти је и језик којим говориш и пишеш.
Jaril Jaril 13:10 06.06.2016

Postoji taj fetiš prema

čistoti i lepoti jezika. Kao da je smisao jezika u njegovoj čistoti i lepoti umesto u tome da jezik treba da postavi kognitivnu infrastrukturu za što efikasnije rešavanje svakodnevnih životnih zahteva.
tasadebeli tasadebeli 15:07 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

Jaril
čistoti i lepoti jezika. Kao da je smisao jezika u njegovoj čistoti i lepoti umesto u tome da jezik treba da postavi kognitivnu infrastrukturu za što efikasnije rešavanje svakodnevnih životnih zahteva.



Тај фетиш постоји само у национално-романтичарским аматерским лингвистичким круговима.

А на њих не треба обраћати пажњу, њихови аргументи о "чистоти и лепоти језика" су више политичке него лингвистичке природе.

Него, реци ти мени, друже мој, како ћемо ми изградити ту "когнитивну инфраструктуру" коју помињеш ако будемо гајили оне "језичке инвалиде" на које се пожалих, а које си ти узео у заштиту?

Обрати мало пажњу, колико клинаца данас уме да ти преприча шта је радило у току дана.

Не умеју. Не могу. Зато што се њихов ток мисли не одвија кроз реченице (синтаксу, што рече Влад), него искључиво кроз низ "сличица" у глави.

Тако да подржавам твој захтев да треба изградити тај "когнитивни апарат" који ће им помоћи да што ефикасније решавају свакодневне животне захтеве, али тешко да се тај когнитивни апарат може развити "размишљањем" у "сличицама" (као Хомер Симпсон или Бивис и Батхед).

А мали језички инвалид једнога дана постаје велики језички инвалид.

То треба имати на уму.





П.С. - Шта мислиш, зашто се у последње време тестови из српског језика за основце и средњошколце све чешће заснивају на разумевању текста и објашњавању прочитаног, а све мање на некаквим сувим информацијама које смо некада називали "знањем"?

Ено ти код Кркара како изгледа шкотски уџбеник из историје који је Вучко окачио.

Наши тестови из српског, али и из других предмета, све више и више личе на то.
angie01 angie01 17:10 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

Обрати мало пажњу, колико клинаца данас уме да ти преприча шта је радило у току дана.


ako je tu kriv?

stalno idemo sa istom pricom u krug,

u moje vreme- kada mnogi roditelji mojih skolskih drugova nisu bas bili sposobni da ih lepom govoru uce, niti da im pomazu u savladavanju skolskog gradiva-je za to bila odgovorna skola, programi, nastavnici- i kako su gradivo predavali, a narocito njihova zainteresovanost da sva deca materiju usvoje,...pa se predmetu, srpskohrvatski, kako se tada zvao, pridavala velika paznja, nacin na koji smo tekstove iz citanke ili lektiru analizirali i obradjivali, a posle pisali tekstove, nije uporedivo sa ovm sto se danas desava u skolama,....nas je nasa nastvanica UCILA kako se pisu radovi na zadatu temu, kako se pocinje, konstruise i razvija prica i kako se zavrsava i uoblicava zkljucak,...kako se moze opisati neki predmet, lik, osecanje, kako se koriste razne vrste govora, intonacija i sl,...pa su tako danas, nekadasnji losiji djaci mnogo sposobniji da se lepo i tacni izrazavaju, od danasnjih najboljih....i to je cinjenica- ne govorimo sada o izuzecima, jer na njih se problem ni ne odnosi, a on evidentno postoji.

nove raci tako necemu ne stoje na putu, naprotiv, one su samo uobicajene promene koje donosi vreme svojim novotarijama.

bojim se da oni koji su odgovorni ne uzimaju dovoljno u obzir mnoge signale koji vec decenijama blinkuju da se ovoj problematici mora pristupiti sa posebnom paznjom i da bi nesto hitno trebalo uciniti.

u krajnjoj liniji, kakve veze ima to sto neko dete na kontrolnom- jer mahom samo tako i odgovaraju, zna da prepozna sta je pluskvamperfekt ili vokativ, ako ne ume da sklopi jednu pristojnu, lepu slozenu recenicu, da ima bogat fond reci koje pravilno upotrebljava u svom svakodnevnom govoru, da zna da sastavi smislen i efekten tekst,...

udzbenik iz istorije se ne bi bas mogao porediti sa jezikom- nisam videla taj kod krkija, al sam videla kanadske, americke,...iz istorije uce najosnovnije, ali zato iz jezika uce kako se pise esej, imaju i udzbenike sa idiomima i frazama i uce kako i gde se oni koriste-napisati dobar esej, znaci znati pravilno koristiti svoje znanje lepote jezika, je za njih pokazatelj stepena pismenosti.
narcis narcis 17:16 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

Наши тестови из српског, али и из других предмета, све више и више личе на то.

ja samo ne vidim koja je svrha obaveznog školovanja danas.
tasadebeli tasadebeli 20:52 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

angie01

ako je tu kriv?



Ако мислиш да школски наставници сами могу да се изборе са таблоидиотизараном стварношћу, а да читаво друштво не учествује у томе него само виче како је школа крива за све, онда много грешиш.
angie01 angie01 21:30 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

Ако мислиш да школски наставници сами могу да се изборе са таблоидиотизараном стварношћу, а да читаво друштво не учествује у томе него само виче како је школа крива за све, онда много грешиш.


eal mi verujes da sam i taj detalj
htela da stavim, al mi i ovako bilo sve predugacko,...a ako cemo pravo- toliko smo se vec ispricali i sve to lepo rekli,

...ne znam da l sad da tu ponovim, kako su tada- dok se pazilo, i ljudi sa tevea i u ostalim medijima, govorili, pisali smisleno, pismeno, lepo za razliku od sada,...naravno da je drustvo glavni okrivljeni- da je zainteresovano da bilo sta popravi, ne bi se ovako ponasalo i onda jos u nekim sasvim drugim temama, potezalo kao kviska, cuvanje jezika, ovo/ono,....
nurudin nurudin 22:10 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

angie01
Ако мислиш да школски наставници сами могу да се изборе са таблоидиотизараном стварношћу, а да читаво друштво не учествује у томе него само виче како је школа крива за све, онда много грешиш.


eal mi verujes da sam i taj detalj
htela da stavim, al mi i ovako bilo sve predugacko,...a ako cemo pravo- toliko smo se vec ispricali i sve to lepo rekli,

...ne znam da l sad da tu ponovim, kako su tada- dok se pazilo, i ljudi sa tevea i u ostalim medijima, govorili, pisali smisleno, pismeno, lepo za razliku od sada,...naravno da je drustvo glavni okrivljeni- da je zainteresovano da bilo sta popravi, ne bi se ovako ponasalo i onda jos u nekim sasvim drugim temama, potezalo kao kviska, cuvanje jezika, ovo/ono,....


Добро, Енџи, је л' знаш ти који је најчешћи приговор родитеља на мој рад?

Ево, сад ћу да ти откријем -- терам децу да читају. Мора ли баш све књиге да прочитају?!
И шта ћемо даље. (Наравно, част изузецима.)
angie01 angie01 23:02 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

Добро, Енџи, је л' знаш ти који је најчешћи приговор родитеља на мој рад?


Nurudine, ne mislim ja da su svi nastavnici losi, isto tako mislim, da ti pojedinci ne mogu sami da porpave sve sto ne valja.

a to za citanje-tu je najbolji metod upravo ispricala vasa koleginica:)- mora da se nadje nacin da se zainteresuju.
tasadebeli tasadebeli 23:25 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

nurudin

Ево, сад ћу да ти откријем -- терам децу да читају.



Нурудине, а ови моји читају, све у шеснаест!






Просто не могу књигу да им отмем из руку!













А може и домаћа верзија:



nurudin nurudin 23:56 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

Нурудине, а ови моји читају, све у шеснаест!


Морам да искористим прилику, па да поделим моју белешку од пре годину и по:

Прелиставам данас у књижари нека нова Вулканова издања, кад улази групица основаца и пита:
-- Имате ли књигу ,,Љубав у доба кокаина"?
Збуних се, и таман да ланем -- не каже се кокаина, већ колере -- продавачица им одговори да имају књигу. Замоли ме љубазно да се одмакнем, јер се испод романа ,,Име руже" налази тражена књига. Погледах њих, па погледах Умбертову књигу у тврдом повезу, па се размислих да ли вреди да их одаламим оном дебелом књигом, и би ми жао да књигу оштетим.
nurudin nurudin 23:57 06.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

a to za citanje-tu je najbolji metod upravo ispricala vasa koleginica:)- mora da se nadje nacin da se zainteresuju.


Богами, неке мораш и да натераш, па макар и грех на моју душу.
tasadebeli tasadebeli 00:11 07.06.2016

Re: Postoji taj fetiš prema

nurudin



И да подвучем!


групица основаца



После такви од мене дођу код тебе у средњу школу, па се ствар наставља.

И онда ти кажу: Ти си крив, не бориш се против тога. (При томе све време држе страну клинцима измишљајући нејневероватније разлоге за то.)



tasadebeli tasadebeli 21:44 06.06.2016

Испраћај брата Кашикаре

За Анџу, Јaрила и Јукија

И нисте ми, бре, јасни уопште!

Сви се као згражавате над оваквим стварима у Србији данас





а онда ми овде браните клинце када покушавам да их научим да Србија није једино то и да српски језик није САМО то што чујеш на овом клипу.

Све што ја покушавам да их подучим на часовима јесте да је српски језик (и култура и друштво) нешто много шире од испраћаја брата Кашикаре или реченица типа:"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."

Јер ако то не радимо, онда ће једнога дана српски језик и култура и друштво да се у потпуности претворе у ово:


nurudin nurudin 21:58 06.06.2016

Re: Испраћај брата Кашикаре

Јер ако то не радимо, онда ће једнога дана српски језик и култура и друштво да се у потпуности претворе у ово:


Не, ово је преболно, да би било стварно.
angie01 angie01 22:12 06.06.2016

Re: Испраћај брата Кашикаре

а онда ми овде браните клинце када покушавам да их научим да Србија није једино то и да српски језик није САМО то што чујеш на овом клипу.

Све што ја покушавам да их подучим на часовима јесте да је српски језик (и култура и друштво) нешто много шире од испраћаја брата Кашикаре или реченица типа:"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."


a gde sam ja to rekla suprotno?
nask nask 22:31 06.06.2016

Re: Испраћај брата Кашикаре

I ja imam slične noćne more kao Tasa.
angie01 angie01 22:58 06.06.2016

imam pitanje za nastavnike,

imamo nastavnicu informatike i prvom srednje- mladju zenu koja je inace super zanimljiv lik, svasta je zanima, skroz je kul i simpa,

ali svoj predmet predaje tako sto deci diktira neke definicije iz svoje sveske sa faksa-to smo imali jos u osnovnoj sa nastavnicmo srpskog:)- i onda im da kontrolni sa 4 pitanja- ako deca odgovor tacno na sva pitanja- to je 2, s tim, sto ti odgovori moraju da su upravo to sto je ona izdiktirala od reci do reci- ovde moram da napomenem da su to mahom komplikovane i strucne reci koje deca bas i ne znaju, pa se podkrade neka greska u nekom odgovoru u smislu da su promasili tu njenu rac i onda je to 1.

pri tome- deca su imala informatiku i u osnovnoj i to je isto to gradivo, samo malo apgrejdovano- da ne podvlacim sada kako ona to sve znaju, koriste svakodnevno na mnogo visem nivou od nas npr- to im je maltene nacin zivota, jer sve rade racunarom,....

i tako, malo po malo, deca skroz isfrustrirana, pocela da mrze predmet, koji su u osnovnoj obozavala,...i svi imaju dvojke, jedinice i tek tu i tamo neka bolja ocena,...

pri tome, postoji pravilnik o ocenjivanju gde lepo pise sta ucenik za koju ocenu treba da zna.

godinama se zbog toga pisu neke peticije, ovo/ono i nista.
Roditelji i deca u haosu, a nastavnica istrajava u svojoj metodi, kojom, ne samo sto ponistava deci samopouzdanje i fakat znanje, nego ih potpuno odbija od informatike kao nekog eventualno ozbiljnijeg predmeta interesovanja za ubuduce....ono ni p od pedagoskog pristupa.


sta to sve znaci i sta treba ciniti?
tasadebeli tasadebeli 23:14 06.06.2016

Re: Испраћај брата Кашикаре

angie01
а онда ми овде браните клинце када покушавам да их научим да Србија није једино то и да српски језик није САМО то што чујеш на овом клипу.

Све што ја покушавам да их подучим на часовима јесте да је српски језик (и култура и друштво) нешто много шире од испраћаја брата Кашикаре или реченица типа:"Хејтоваћу те ако ми не лајкујеш профил на фејсу."


a gde sam ja to rekla suprotno?




Ма ниси. Нисам то ни мислио, само се шалим са вама.

Него си ти "мама", а ја сам "тата".

А ти знаш и сама која је разлика бити "мама" и бити "тата" када некога васпитаваш...


emsiemsi emsiemsi 05:06 07.06.2016

Re: imam pitanje za nastavnike,

angie01
imamo nastavnicu informatike i prvom srednje- mladju zenu koja je inace super zanimljiv lik, svasta je zanima, skroz je kul i simpa,

ali svoj predmet predaje tako sto deci diktira neke definicije iz svoje sveske sa faksa-to smo imali jos u osnovnoj sa nastavnicmo srpskog:)- i onda im da kontrolni sa 4 pitanja- ako deca odgovor tacno na sva pitanja- to je 2, s tim, sto ti odgovori moraju da su upravo to sto je ona izdiktirala od reci do reci- ovde moram da napomenem da su to mahom komplikovane i strucne reci koje deca bas i ne znaju, pa se podkrade neka greska u nekom odgovoru u smislu da su promasili tu njenu rac i onda je to 1.

pri tome- deca su imala informatiku i u osnovnoj i to je isto to gradivo, samo malo apgrejdovano- da ne podvlacim sada kako ona to sve znaju, koriste svakodnevno na mnogo visem nivou od nas npr- to im je maltene nacin zivota, jer sve rade racunarom,....

i tako, malo po malo, deca skroz isfrustrirana, pocela da mrze predmet, koji su u osnovnoj obozavala,...i svi imaju dvojke, jedinice i tek tu i tamo neka bolja ocena,...

pri tome, postoji pravilnik o ocenjivanju gde lepo pise sta ucenik za koju ocenu treba da zna.

godinama se zbog toga pisu neke peticije, ovo/ono i nista.
Roditelji i deca u haosu, a nastavnica istrajava u svojoj metodi, kojom, ne samo sto ponistava deci samopouzdanje i fakat znanje, nego ih potpuno odbija od informatike kao nekog eventualno ozbiljnijeg predmeta interesovanja za ubuduce....ono ni p od pedagoskog pristupa.


sta to sve znaci i sta treba ciniti?

Добро је да ниси рекла да је наставница информатике до јаја !
Успут --- наставници су само један подскуп у нашем несрећном друштву - ја верујем да су бољи подскуп.
Све што сам у животу научио, научио сам од Учитеља.
Успут 2 --- моја деца се никада нису наљутила нити на једног наставника, био он кул или не. То им није сметало да у свом школовању имају све петице и све десетке (МГ и ЕТФ).
Успут 3 --- процес образовања је комплексан и слојевит - свако носи свој део одговорности, како школа, тако и родитељи.
Успут 4 --- без обзира на све, наша деца су паметнија од нас, већ у раној младости им је тешко продавати муда за бубреге, како је то чињено нама - а што је уочљиво и на овом блогу. То је заслуга и њихових Учитеља.
Успут 5 --- и да додам оно што многи никако не укапирају --- Друштво у којему Улитељ, дакле онај који ради најзначајнији друштвени посао, посао производње нових људи, није одговарајуће награђен за свој посао, има садашњост и перспективу попут нашега. Учитељ не сме да брине о својој егзистенцији, јер, не постоји значајнији посао у неком друштву. Мој посао инжењера је далеко простији од посла Учитеља (а да не причам о пословима маркетинга у менаџменту или менаџмента у маркетингу).
zilikaka zilikaka 11:09 07.06.2016

Re: Испраћај брата Кашикаре

А ти знаш и сама која је разлика бити "мама" и бити "тата" када некога васпитаваш...


Dozvolite mi da se na ovo nadovežem malim iskakanjem iz teme.
Negde našla i dopalo mi se:

U novoj vladi, Vulin obavezno da bude ministar policije.
Samo on može u isto vreme da bude i dobar i loš i ležeći policajac.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana