Društvo| Ekonomija| Nauka| Politika| Život

Ko kvari srpsku omladinu?

WBinSerbia RSS / 30.05.2016. u 08:57

 

Наука и истраживања у данашњем свету битно утичу на то која земља ће бити добитник и део су глобалне трке конкурентности. Дуга је историја Србије у производњи еминентних истраживача и научника. Чак и данас неки од најмодернијих производа и најбољих решења долазе из Србије. Рецимо оно што раде Strawberry и Норедус. Ја бих рекао да су ови млади научници успели упркос бројним ограничењима наметнутим системом финансирања које је време прегазило.

Зато смо са узбуђењем прихватили позив министра образовања да помогнемо у изради стратегије финансирања науке и истраживања окренуте будућности, која ће бити основица за привлачење више инвестиција у овај сектор и припремити науку и истраживаче да постану центар изузетности у европском друштву.

Авај! Као и у другим случајевима да се нешто промени, отпори су били жестоки. Они чији је интерес да се ништа не промени - што је иначе супротно интересу младих научника - успели су да блокирају ту иницијативу већ у старту. Дигли су дреку и први конкурс на коме су научници требали да такмиче идејама да би добили паре од државе отказан је пре неколико недеља.  

Иронично је да су при томе користили аргумент да ће таква реформа убити српску науку и покварити српску омладину.  

Слични аргументи се користе и кад се говори о реформи високог образовања, а посебно кад је реч о промени начина његовог финансирања. И овде је, иначе, идеја да ствари промене на начин да припреме високо образовање за будућност, да оно буде конкурентније и да буде интердисциплинарно. То би заменило садашњи систем расцепканих факултета и производње диплома за којима нема тражње на тржишту рада. Недавно сам чуо да су неки од значајних инвеститора у Србији морали да пошаљу академске грађане из Србије у Будимпешту на тренинг. Зар није то јасан знак у каквом је стању садашњи систем?

Питање које постављамо је: откад то такмичарски дух и мерење циљева и резултата „квари" младе људе? Ја мислим да је баш такмичарски дух и мерење према резултатима омогућило младима из Србије да постигну успех у иностранству и доведу их ту где су!

Шта смо хтели да постигнемо? Хајде да објасним на примеру науке и истраживања.

Србија троши тек 1,3 одсто свог БДП-а на науку и истраживање. Готово сав тај новац долази из државног буџета. То је значајно испод европске норме оп три одсто. Међутим, добар део пара за науку и истраживање у другим земљама долази од приватног сектора, који кофинансира пројекте. У Србији то скоро да и не постоји. Ако научници и истраживачи из Србије желе да конкуришу за средства онда њихова истраживања треба да буду применљива, нарочито у природним наукама, али у друштвеним.

Расподела бар дела средстава за истраживање преко конкурса, по критеријуму изузетности и применљивости, јесте ризик. Тачно је да то може довести до тога да неки научници буду губитници ако не могу то да постигну. Али, ако Србија не направи тај корак, наставиће се тај зачарани круг где се све мање пара расподељује на велики број истраживача, при чему нико од њих неће имати довољно средстава да нешто заиста и постигне.  

Супротно томе, финансирање преко конкурса ће подстаћи истраживања у применљивим областима и привући ће приватна средства и средства многих глобалних научних фондација. Тако се отвара могућност прикупљања више пара и запошљавања више људи. Што се нас тиче избор је јасан и зато би враћање поништеног конкурса који је заговарао конкуренцију - и то што пре-  био сигнал да је Србија спремна да бриљира а не да стагнира.



Komentari (57)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 09:10 30.05.2016

?

користили аргумент да ће таква реформа убити српску науку и покварити српску омладину.


Може ли конкретније о овој аргументацији (ко, када и где) јер би свакако доста користило информисаности?

Хвала унапред.
WBinSerbia WBinSerbia 09:40 30.05.2016

Re: ?

To se čulo na nivou vlade tokom rasprave o otkazivanju konkursa.
tasadebeli tasadebeli 09:42 30.05.2016

Re: ?

antioksidant
користили аргумент да ће таква реформа убити српску науку и покварити српску омладину.


Може ли конкретније о овој аргументацији (ко, када и где) јер би свакако доста користило информисаности?

Хвала унапред.



Да помогнем?


ЛИНК


ЛИНК


ЛИНК


ЛИНК


ЛИНК


Итд, итд, итд,... Има подоста тога...
antioksidant antioksidant 09:42 30.05.2016

Re: ?

WBinSerbia
To se čulo na nivou vlade tokom rasprave o otkazivanju konkursa.

Захваљујем, нећу инсистирати на даљим детаљима, бојим се одговора.
antioksidant antioksidant 09:47 30.05.2016

Re: ?

Да помогнем?

Па могао би али ниси. Питање је било ко је, када и где помињао да ће реформа покварити српску омладину?
tasadebeli tasadebeli 09:58 30.05.2016

Re: ?

antioksidant
Да помогнем?

Па могао би али ниси. Питање је било ко је, када и где помињао да ће реформа покварити српску омладину?



Да, видим и ја да сам пожурио не прочитавши баш пажљиво шта си то конкретно питао већ сам ударио по суштини, не обративши пажњу на реторику.

Жао ми је, записнике са те седнице Владе Србије немам.
antioksidant antioksidant 10:07 30.05.2016

Re: ?

записнике са те седнице Владе Србије немам

tasadebeli tasadebeli 09:22 30.05.2016

Дрекавци

Дигли су дреку и први конкурс на коме су научници требали да такмиче идејама да би добили паре од државе отказан је пре неколико недеља.



Да, то је права реч. Дигли су дреку.






Иронично је да су при томе користили аргумент да ће таква реформа убити српску науку и покварити српску омладину.



Вероватно рачунају да се у свеопштем вишедеценијском лицемерју у овом друштву још једна лицемерна изјава, мање-више, неће ни перцепирати као лицемерна.

Слични аргументи се користе и кад се говори о реформи високог образовања, а посебно кад је реч о промени начина његовог финансирања.


Ух, то је тек велико питање!

Сећам се да сам присуствовао неким састанцима још 2002/2003. на којима су се разматрале могућности промене начина финансирања целокупног система образовања у Србији (не само високог образовања).

Дакле, пре 13 година.

И ето, од тада до данас се није дошло ни до каквих паметних идеја како то спровести.

Можда зато што се ни друштво није у правом смислу те речи трансформисало? Џабе су нам све ове транзиционе муке. Друштво се врло споро и мало мења.

А рачунам, као што је и речено у овом тексту изнад, тешко је спровести било какву озбиљнију и делотворнију реформу образовања у друштву које се споро мења и има тенденцију да се и не промени.

Све оно што смо и до сада називали реформом образовања од основне школе до високог образовања (и начини финансирања, али и све остало), само је медијска шминка за јавност.
angie01 angie01 10:01 30.05.2016

ovo je prilicno

nejasan tekst u kome ste mnogo toga pausalno pomesali i povrsno prikazli, bez da ste uzeli u obzir mnoge specificnosti okolnosti koje su prisutne i najvise uticu na stanje stvari.
babmilos babmilos 10:50 30.05.2016

Re: ovo je prilicno

nejasan tekst u kome ste mnogo toga pausalno pomesali i povrsno prikazli

Da je paušalan, jeste. Da je površan, jeste. Da su konačni zaključci tačni, jesu. I zato
mnoge specificnosti okolnosti

može i drugačije da se kaže: mnoga opravdanja.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 11:46 30.05.2016

Re: ovo je prilicno

angie01
nejasan tekst u kome ste mnogo toga pausalno pomesali i povrsno prikazli, bez da ste uzeli u obzir mnoge specificnosti okolnosti koje su prisutne i najvise uticu na stanje stvari.


Eh ovi duhovi prošlosti kada zaposednu novo telo uvek su u stanju poluamenzije prvih par godina. Zaboravila si obavezni deo

"objektivne okolnosti i subjektivne slabosti".

                
angie01 angie01 12:09 30.05.2016

Re: ovo je prilicno

Da su konačni zaključci tačni, jesu.


meni se cini da su i oni povrsno nabaceni.

da bi dosao do nekog zaokruzenja teme, prvo moras da je postavis na odgovarajuce temelje, da gradis pricu po nekoj logicnoj konstrukciji koju tema zahteva, pa tako stignes i do uzroka i posledica svih relevantnih cinilaca i das d pojnt, ovako prikazano, sve nekako visi.

pocetak je svakako to sto o obrazovanju i njegovoj reformi niko u zemlji niti brine, niti je zainteresovan- ono se nalazi i posle poslednjeg mesta na svirali.

al isto tako, recimo, navodi autora o nepostojanju interdisciplinarnosti i konkurentnosti tako uopsteno kako je receno u nasem visokom obrazovanju- nisu tacni.

pa onda- opste stanje u nasoj zemlji u odnosu na neke druge ( zapadne) sa kojima pokusava da uopredjuje nacine finansiranja projekata u nauci je isto diskutabilno,....nas privatni sektor nije bas zainteresovan za takve stvari, s obzirom na specificne okolnosi, je l te:), a strani fondovi mogu da se animiraju i konkrtnim licnim prijavljivanjem odredjenih projekata u smislu finansiranja istih,....svakao da se prvo uvede neki red, koji bi zapoceo stvarno zainteresovanoscu, a ne samo fingiranjem nekog navodnog rada od strane odgovornih lica.

sto se tice drugacijeg finansianja studija- i tu smo mi u veoma specificnom problemu- zbog velikog siromastva,....znaci, svi oni koji ne zive u nekom mestu gde nema fakulteta ili tog nekog zeljenog, moraju da od nikakvih primanja, koja jedva da zadovaoljavaju i osnovne potrebe, odvoje neki novac za novo domacinstvo=stan, hrana, troskovi-struja, infostan,...prevoz + skolarina koja je neverovatno velika za ove uslove,...i to je skoro nemoguci poduhvat.

pri tome, nasa zamlja je u deficitu visokoobrazovnim kadrovima, i svaka solucija koja bi smanjila mogucnost studiranja, ne bi bila dobra.
babmilos babmilos 13:09 30.05.2016

Re: ovo je prilicno

Расподела бар дела средстава за истраживање преко конкурса, по критеријуму изузетности и применљивости, јесте ризик. Тачно је да то може довести до тога да неки научници буду губитници ако не могу то да постигну. Али, ако Србија не направи тај корак, наставиће се тај зачарани круг где се све мање пара расподељује на велики број истраживача, при чему нико од њих неће имати довољно средстава да нешто заиста и постигне.

Kakve god "specifične okolnosti" mi izumeli, ovo je tačno, jer nema nikoga ko ponavlja slavne reči
nasa zamlja je u deficitu visokoobrazovnim kadrovima

a makar da pokuša da objasni kako smo to mi u roku od 6 godina došli do 50% više istraživača (sa 12 na 18 hiljada) koji se penju na sisu državnog budžeta za nauku.
emsiemsi emsiemsi 10:02 30.05.2016

Образовање ...

Шта год да јесте мотив странаца који (желе да) инвестирају у нашу памет (а није сигурно оно да желе да нам помогну, демократија и бла, бла, бла, ...), у памет се инвестирати мора.
Што пре то схватимо, то боље за нас.
На несрећу, наш народ је (делимично) изгубио здрав разум, јер је још одавно знао да ум царује, а снага кладе ваља.
Како време иде, овако како идемо, моћи ћемо само да чистимо клоње, чак, нити да ваљамо кладе.
gedza.73 gedza.73 10:10 30.05.2016

Re: Образовање ...

emsiemsi
На несрећу, наш народ је (делимично) изгубио здрав разум, јер је још одавно знао да ум царује, а снага кладе ваља.
Како време иде, овако како идемо, моћи ћемо само да чистимо клоње, чак, нити да ваљамо кладе.

Kažu da u čistilištu duše pakuju u kace po nacionalnostima. Ispred svakog bureta stoji čuvar, jer, duša k'o duša, 'oće da pobegne na slobodu.

Jedino ispred srpske nema nikoga. Čim neko krene da pobegne iz kace i dovuče se do ivice ostali ga skomataju, povuku za noge i vrate nazad.
highshalfbooze highshalfbooze 12:10 30.05.2016

Opet glumite margarin

WBinSerbia
Србија троши тек 1,3 одсто свог БДП-а на науку и истраживање. Готово сав тај новац долази из државног буџета. То је значајно испод европске норме оп три одсто. Међутим, добар део пара за науку и истраживање у другим земљама долази од приватног сектора, који кофинансира пројекте. У Србији то скоро да и не постоји.

Kako vam nije palo na pamet da pored ustaljene prakse od 1,3%, doglavi do 3% za "primenljiva" istraživanja?

WBinSerbia
Ако научници и истраживачи из Србије желе да конкуришу за средства онда њихова истраживања треба да буду применљива, нарочито у природним наукама, али у друштвеним.

Uz pomoć koje kristalne kugle će neko da zna koja su istraživanja primenljiva za privatni sektor u Srbiji?
Zar nije logično da privatni sektor kome treba istraživanje u nekom pravcu raspiše i konkurs za takvo istraživanje, pa će se onda i naučnici opredeljivati za takvu vrstu istraživanja i konkurisati na takve projekte?
Zar nije logično da vi lepo organizujete tribine i javne rasprave sa relevantnim učesnicima pre nego što iznesete predloge za promene?
I šta vam znače ova piskaranja po blogu? Mislite da će neko da se upeca da vam je stalo do napretka ovog društva?
Aman.
princi princi 14:01 30.05.2016

Re: Opet glumite margarin

Meni pada jedna druga ideja na pamet: ako privatnici, bilo gde na svetu, imaju potrebu za nekakvim istraživanjem zar ne bi bilo fino da postoji neka međunarodna posrednička agencija koja bi povezivala privatnika, na primer, u Indoneziji ili, što da ne, i UK, sa nekakvim istraživačkim institutom u Srbiji, na primer. Zar to ne bi bio dobar put i način u vezi istraživačkih i inovativnih projekata? Umesto što sede kao kvočke po tim sastancima raznoraznih vlada i izigravaju kolonijalne inspektore, zar službenicima Svetske banke ne bi bilo čak i zanimljivije i interesantnije da učestvuju u tako nekim projektima koji povezuju svet i direktno, bez balamuđenja, pomažu nauku i istraživanje u zemljama u razvoju?
WBinSerbia WBinSerbia 14:05 30.05.2016

Re: Opet glumite margarin

U saradnji sa Fondom za inovacije to smo radili i radićemo i ubuduće.
highshalfbooze highshalfbooze 17:28 30.05.2016

Re: Opet glumite margarin

princi
Meni pada jedna druga ideja na pamet: ako privatnici, bilo gde na svetu, imaju potrebu za nekakvim istraživanjem zar ne bi bilo fino da postoji neka međunarodna posrednička agencija koja bi povezivala privatnika, na primer, u Indoneziji ili, što da ne, i UK, sa nekakvim istraživačkim institutom u Srbiji, na primer.

U Srbiji dosta ljudi živi od prodaje autorskih i intelektualnih prava, kojima razne agencije uzimaju proviziju, tako da bi bilo dobro bez posrednika
Zašto i naučnici ne bi mogli da budu frilenseri. Možda je malo nezgodno u slučaju kada se istraživanja plaćaju unapred, a korisnik treba da se obaveže da će da ispoštuje ugovorene obaveze. U tom slučaju bi trebalo da postoji neki garant koji posreduje.
Država i treba da finansira nekomercijalne projekte. Treba da se odrede strateški ciljevi i to da se gura. A komercijalu neka plaćaju klijenti.
apostata apostata 14:28 30.05.2016

+

A mene u svemu tome interesuje jedna stvar - šta se tu podrazumjeva i pod naukom i pod istraživačkim radom?

Da li će privatni sektor investirati npr. u istraživanja na području sociologije religije ili na studiju o filozofskim uticajima na srpski književni realizam ... ili možda eto na rad o razvoju sindikalnog pokreta u Srbiji?

Sudeći po uvodnom tekstu teško da će do toga doći!

Stvar je u tome da je cijela ta ideja postavljena na jednoj vulgarnoj redukciji pojma nauke, po kojoj je ona samo ono što je tržišno isplativo i time i konkurentno.

babmilos babmilos 14:45 30.05.2016

Re: +

Stvar je u tome da je cijela ta ideja postavljena na jednoj vulgarnoj redukciji pojma nauke, po kojoj je ona samo ono što je tržišno isplativo i time i konkurentno.

Ovo je problem liberalnog kapitalizma, nije za to kriva Svetska ban... Ovaj, da.
emsiemsi emsiemsi 14:48 30.05.2016

Re: +

babmilos
Stvar je u tome da je cijela ta ideja postavljena na jednoj vulgarnoj redukciji pojma nauke, po kojoj je ona samo ono što je tržišno isplativo i time i konkurentno.

Ovo je problem liberalnog kapitalizma, nije za to kriva Svetska ban... Ovaj, da.

Онда мора да су криви масони и малтешки витезов, а свакако Ротшилдови и Рокфелерови.
У сваком случају, ми нисмо ништа криви.
svarog svarog 14:53 30.05.2016

Re: +

Stvar je u tome da je cijela ta ideja postavljena na jednoj vulgarnoj redukciji pojma nauke, po kojoj je ona samo ono što je tržišno isplativo i time i konkurentno.


Privatni sektor ulaže u isplativo, a država u neisplativo. Samo što privatni sektor nema baš puno para, a ni nauka isplativih istraživanja, pa se sve svodi da država plaća naisplativa istraživanja. Zato smo i u qrcu
narcis narcis 15:01 30.05.2016

Re: +

a ni nauka isplativih istraživanja,

ne bi reko, eno svako malo nas obavešćavaju po tabloidima... srbin ovo...srbin ono... za sve
jkt2010 jkt2010 03:21 31.05.2016

Re: +

Apostata
Da li će privatni sektor investirati npr. u istraživanja na području sociologije religije ili na studiju o filozofskim uticajima na srpski književni realizam ... ili možda eto na rad o razvoju sindikalnog pokreta u Srbiji?

Hoće, što da neće, ali pare treba umeti uzeti...

Eno ti juče vest da će Delta fondacija da uloži 350 hiljada evra u neku skulpturu; Pa možda bi uložili i 35 hiljada u tvoje istraživanje sindikalnog pokreta kad bi ih pitao? (mada to za sindikalce treba da plate sindikalci, za koji moj sede na svim tim nekretninama)

"Jer ko god moli, dobija, i ko traži nalazi, i otvoriće se onome ko kuca”
jkt2010 jkt2010 03:24 31.05.2016

Re: +

svarog
Privatni sektor ulaže u isplativo, a država u neisplativo.

Pa... ako bi moglo da se bira ja bih radije da srpska država ulaže samo i isključivo u isplativo, a ovo neisplativo neka za sada finansiraju neki bogatiji od nas... mi ćemo da im pomognemo kad se i mi obogatimo.

little_radojica little_radojica 07:02 31.05.2016

Re: +

Da li će privatni sektor investirati npr. u istraživanja na području sociologije religije ili na studiju o filozofskim uticajima na srpski književni realizam ... ili možda eto na rad o razvoju sindikalnog pokreta u Srbiji?

Sudeći po uvodnom tekstu teško da će do toga doći!


Ја не видим да то проистиче из уводног текста. Поента је да недостаје тај, назовимо га тако, други стуб финансирања науке у Србији који би био у непосредној вези са привредом, или још шире самим друштвом. Један истраживач има сву слободу да се бави чиме год хоће, а проблем финасирања се решава делимично кроз грантове државе, делимично кроз сарадњу са привредом. Најнормалнији део посла истраживача је да тражи спонзоре за своја истраживања или да гура негде практичну примену. Па некад брег дође Мухамеду, а некад мора и Мухамед да крене ка брегу. А друштво одређује приоритете у развоју кроз овакве конкурсе и кроз избор пројеката, па ако је баш један од развојних приоритета друштва студија о филозофским утицајима на српски књижевни реализам, ако је предлагач програма то убедљиво аргументовао - што да не.
Један од главних инструмената којима држава може да утиче на науку је да што конкретније одреди приоритете и у том смислу посредно однос према природним и друштвеним наукама.

Још једна ствар, за истраживања у друштвеним наукама и донекле у природним наукама, ако ћемо да будемо искрени, нису потребни неки велики новци већ срце у јунака и добра библиотека (која опет кошта више напора него пара), а за истраживања и развој у техничким наукама и технологији не само што су поред срца у јунака потребни огромни новци и опрема, већ добро дође и свака иницијатива и повратна информација из привреде. Није да тога нема уопште, али је недовољно и цео овај предлог је у ствари предлог да се тас на ваги помера мало у ту страну тако што се додатно вреднују пројекти који се остварују у сарадњи са неком организацијом као корисником резултата, а то мож да буде и етнолошки музеј и СПЦ или Синдикат "Полутка", ако се учипе или, пази сад, ако сарађују на неки други начин (рецимо дају приступ материјалу, помогну у спровођењу анкете, итд...)
svarog svarog 09:45 31.05.2016

Re: +

jkt2010
svarog
Privatni sektor ulaže u isplativo, a država u neisplativo.

Pa... ako bi moglo da se bira ja bih radije da srpska država ulaže samo i isključivo u isplativo, a ovo neisplativo neka za sada finansiraju neki bogatiji od nas... mi ćemo da im pomognemo kad se i mi obogatimo.



Država nije profitni centar. Zna se ko treba da radi i rizikuje za profit, država treba da finansira ono za šta nije izgledno da će doneti zaradu, a potrebno je društvu, kao na primer fundamentalna nauka. Naravno to ne znači da treba da plaća za svašta
milisav68 milisav68 09:56 31.05.2016

Re: +

svarog
Država nije profitni centar. Zna se ko treba da radi i rizikuje za profit, država treba da finansira ono za šta nije izgledno da će doneti zaradu, a potrebno je društvu, kao na primer fundamentalna nauka. Naravno to ne znači da treba da plaća za svašta

Ma da, nije pitanje da li to treba (nauka, kultura), već samo kako, koliko i zbog čega se troši novac.

Kao i lična odgovornost za nenamensko trošenje, a toga nema, jer je većina na odgovornim funkcijama uvučena u finansijske malverzacije.
svarog svarog 10:00 31.05.2016

Re: +

Ključna stvar za to je pravosuđe, jedina prava reforma koja izvlači državu iz gliba je postavljanje nepristrasnog i doslednog pravosuđa. Možda je do moje kratkovidosti, ali ja uopšte ne vidim kako mi možemo da napravimo taj skok. Onda bi se mnogi problemi rešili sami od sebe
milisav68 milisav68 10:09 31.05.2016

Re: +

svarog
Ključna stvar za to je pravosuđe, jedina prava reforma koja izvlači državu iz gliba je postavljanje nepristrasnog i doslednog pravosuđa. Možda je do moje kratkovidosti, ali ja uopšte ne vidim kako mi možemo da napravimo taj skok. Onda bi se mnogi problemi rešili sami od sebe

Da, nije problem u krađi, toga ima svuda, već u tome što ovde niko ne odgovara - kada se uhvati u krađi.
svarog svarog 10:33 31.05.2016

Re: +

milisav68
svarog
Ključna stvar za to je pravosuđe, jedina prava reforma koja izvlači državu iz gliba je postavljanje nepristrasnog i doslednog pravosuđa. Možda je do moje kratkovidosti, ali ja uopšte ne vidim kako mi možemo da napravimo taj skok. Onda bi se mnogi problemi rešili sami od sebe

Da, nije problem u krađi, toga ima svuda, već u tome što ovde niko ne odgovara - kada se uhvati u krađi.


Sve si u pravu k'o da sam ti ja govorio u pero
WBinSerbia WBinSerbia 13:13 31.05.2016

Re: +

Sledeci blog ce biti o pravosudju!
svarog svarog 13:16 31.05.2016

Re: +

Hoće biti sa konkretnim primerima?
jkt2010 jkt2010 00:50 01.06.2016

Re: +

svarog
jkt2010
svarog
Privatni sektor ulaže u isplativo, a država u neisplativo.

Pa... ako bi moglo da se bira ja bih radije da srpska država ulaže samo i isključivo u isplativo, a ovo neisplativo neka za sada finansiraju neki bogatiji od nas... mi ćemo da im pomognemo kad se i mi obogatimo.



Država nije profitni centar. Zna se ko treba da radi i rizikuje za profit, država treba da finansira ono za šta nije izgledno da će doneti zaradu, a potrebno je društvu, kao na primer fundamentalna nauka. Naravno to ne znači da treba da plaća za svašta

Ni istorija srpskog sindikalizma nije profitabilna, još da je neko proglasi za fundamentalnu nauku pa da isfinansiramo to.

Ili ajde da finansiramo nešto fundamentalno a kod nas neupotrebljivo pa da naučnik ima šta da turi u reference kad aplicira za posao u inostranstvu.

Tj ajd mi da finansiramo R&D za Apple ili GE ili Google, glupo je da im sve to finansira samo USA DoD; a nešto praktično, primenljivo u našoj privredi, to nećemo; to ćemo da uvezemo kao gotov proizvod i šta nas briga. Pa kad Autoservis "Kod Žike" i Frizerka "Lepa Loknica" ojačaju, moći će i sami da finansiraju tu isplativu nauku. Jer to nije državin posao.

narcis narcis 10:40 01.06.2016

Re: +

Ključna stvar za to je pravosuđe, jedina prava reforma koja izvlači državu iz gliba je postavljanje nepristrasnog i doslednog pravosuđa.

ne možeš da stvoriš nepristrasno pravosuđe sa pristrasnim sudijama.
ovo je vrzino kolo, odstraniš svaki upliv vlasti na pravosuđe a tamosede ljudi koji nisu sposobni da budu nepristrasni i pošteni.
kad imaš sudije koji se postavljaju iznad zakonodavca pa sude po svojim merilima uopšte ne osećajući obavezu da poštuju stav zakonodavca.
a jo kad tu ubaciš i policiju koja nije nepristrasna ni odvažna pa onda advokate ... dobiješ ovo što imamo i što nema sposobnost da se promeni.
svarog svarog 12:01 01.06.2016

Re: +


Tj ajd mi da finansiramo R&D za Apple ili GE ili Google, glupo je da im sve to finansira samo USA DoD; a nešto praktično, primenljivo u našoj privredi,

E ajde baš bi mogli
milisav68 milisav68 15:24 01.06.2016

Re: +

narcis
a jo kad tu ubaciš i policiju koja nije nepristrasna ni odvažna ...

Policija je demoralisana pravosuđem.

Ovim ne tvrdim da je idealna, ali koliko sam ja ispratio, nisu oni najtanja karika.
petar_p petar_p 19:41 30.05.2016

istrazivanja primenjiva -- u cemu?

U Srpskoj privredi koja ne postoji?
Kod nas ne postoji ni low-tech proizvodnja, a kamoli neka proizvodnja tj. privreda koja bi imala potrebe i para da finansira istrazivanja. O cemu vi pricate?
tasadebeli tasadebeli 19:50 30.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

petar_p
U Srpskoj privredi koja ne postoji?
Kod nas ne postoji ni low-tech proizvodnja, a kamoli neka proizvodnja tj. privreda koja bi imala potrebe i para da finansira istrazivanja. O cemu vi pricate?



На то сам и ја мислио.

Уосталом, зато, због истог разлога, и ова замисао дуалног образовања у Србији наилази на велике потешкоће у реализацији.
antioksidant antioksidant 20:51 30.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

dualno obrazovanje je srafciger skolovanje za niskokvalifikovane radnike. pokazuje zelje.
a_jovicic a_jovicic 21:29 30.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

petar_p
U Srpskoj privredi koja ne postoji?
Kod nas ne postoji ni low-tech proizvodnja, a kamoli neka proizvodnja tj. privreda koja bi imala potrebe i para da finansira istrazivanja. O cemu vi pricate?

... a pošto nam je i privreda a i nauka/obrazovanje u katastrofalnoj situaciji, dolazimo do kokoška-jaje pitalice ... da li će poboljšanje obrazovanja da povuče i rast privrede ili obratno?

Moje mišljenje je da unapredjeno obrazovanje/nauka, u situaciji gde je privreda paralisana administrativnim budalaštinama i ogromnim nametima, može samo da poveća "odliv mozgova".

Nije kod nas problem što privreda ne može da dodje do kvalitetnih kadrova ili nema dovoljno upotrebljivih rezultata primenjenih istraživanja, već to što je na svakom koraku sabotira i guši politika i političari.

A da ne spominjem odsustvo pravne sigurnosti gde sudovi ne funkcionišu a svako može usred noći da vam poruši (kakve-takve) privredne objekte i da se posle pravi lud mesec dana.
tasadebeli tasadebeli 06:44 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

antioksidant
dualno obrazovanje je srafciger skolovanje za niskokvalifikovane radnike. pokazuje zelje.



Да, под условом да имају статус запосленог, јер немаш ни фирме у којима би уопште и вртели те "шрафцигере" током школовања. Нема довољно фирми. То нам је проблем.

Да видиш какву муку муче средње стручне школе и са оном обавзном праксом за своје ученике. Како ли ће тек изгледати то са дуалним образовањем.
Jukie Jukie 06:51 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

tasadebeli
antioksidant
dualno obrazovanje je srafciger skolovanje za niskokvalifikovane radnike. pokazuje zelje.



Да, под условом да имају статус запосленог, јер немаш ни фирме у којима би уопште и вртели те "шрафцигере" током школовања. Нема довољно фирми. То нам је проблем.

Да видиш какву муку муче средње стручне школе и са оном обавзном праксом за своје ученике. Како ли ће тек изгледати то са дуалним образовањем.


I naravno, škole koje ne mogu da održe praksu jer ta radna mesta nikom nisu potrebna, i ne treba da postoje. Treba ih zatvoriti. Staviti katanac na vrata. Nastavnike poslati na ulicu (biro). Đake prebaciti u druge škole ili ih takođe izbaciti na ulicu.
tasadebeli tasadebeli 06:55 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

Jukie
tasadebeli
antioksidant
dualno obrazovanje je srafciger skolovanje za niskokvalifikovane radnike. pokazuje zelje.



Да, под условом да имају статус запосленог, јер немаш ни фирме у којима би уопште и вртели те "шрафцигере" током школовања. Нема довољно фирми. То нам је проблем.

Да видиш какву муку муче средње стручне школе и са оном обавзном праксом за своје ученике. Како ли ће тек изгледати то са дуалним образовањем.


I naravno, škole koje ne mogu da održe praksu jer ta radna mesta nikom nisu potrebna, i ne treba da postoje. Treba ih zatvoriti. Staviti katanac na vrata. Nastavnike poslati na ulicu (biro). Đake prebaciti u druge škole ili ih takođe izbaciti na ulicu.



Е, видиш, ту се онда наилази на ону исту врсту препрека о којима прича и уводни текст о високом образовању када помиње реформу.
emsiemsi emsiemsi 07:23 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

a_jovicic
petar_p
U Srpskoj privredi koja ne postoji?
Kod nas ne postoji ni low-tech proizvodnja, a kamoli neka proizvodnja tj. privreda koja bi imala potrebe i para da finansira istrazivanja. O cemu vi pricate?

... a pošto nam je i privreda a i nauka/obrazovanje u katastrofalnoj situaciji, dolazimo do kokoška-jaje pitalice ... da li će poboljšanje obrazovanja da povuče i rast privrede ili obratno?

Moje mišljenje je da unapredjeno obrazovanje/nauka, u situaciji gde je privreda paralisana administrativnim budalaštinama i ogromnim nametima, može samo da poveća "odliv mozgova".

Nije kod nas problem što privreda ne može da dodje do kvalitetnih kadrova ili nema dovoljno upotrebljivih rezultata primenjenih istraživanja, već to što je na svakom koraku sabotira i guši politika i političari.

A da ne spominjem odsustvo pravne sigurnosti gde sudovi ne funkcionišu a svako može usred noći da vam poruši (kakve-takve) privredne objekte i da se posle pravi lud mesec dana.

Ниси у праву !
Унапређивање образовања је ултимативни задатак свакога друштва, без обзира на актуелну ситуацију.
Само улагање у знање може да направи увећану вредност - ништа друго.
a_jovicic a_jovicic 07:31 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

emsiemsi
a_jovicic
petar_p
U Srpskoj privredi koja ne postoji?
Kod nas ne postoji ni low-tech proizvodnja, a kamoli neka proizvodnja tj. privreda koja bi imala potrebe i para da finansira istrazivanja. O cemu vi pricate?

... a pošto nam je i privreda a i nauka/obrazovanje u katastrofalnoj situaciji, dolazimo do kokoška-jaje pitalice ... da li će poboljšanje obrazovanja da povuče i rast privrede ili obratno?

Moje mišljenje je da unapredjeno obrazovanje/nauka, u situaciji gde je privreda paralisana administrativnim budalaštinama i ogromnim nametima, može samo da poveća "odliv mozgova".

Nije kod nas problem što privreda ne može da dodje do kvalitetnih kadrova ili nema dovoljno upotrebljivih rezultata primenjenih istraživanja, već to što je na svakom koraku sabotira i guši politika i političari.

A da ne spominjem odsustvo pravne sigurnosti gde sudovi ne funkcionišu a svako može usred noći da vam poruši (kakve-takve) privredne objekte i da se posle pravi lud mesec dana.

Ниси у праву !
Унапређивање образовања је ултимативни задатак свакога друштва, без обзира на актуелну ситуацију.
Само улагање у знање може да направи увећану вредност - ништа друго.

Ma naravno da mora ... ali paralelno sa jačanjem privrede (tj. u ovom slučaju rasterećenjem iste). Ako upumpaš pare u obrazovanje/nauku a privreda ti ostane pridavljena, samo školuješ "materijal" za inostranstvo.
antioksidant antioksidant 07:55 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

Да видиш какву муку муче средње стручне школе и са оном обавзном праксом за своје ученике. Како ли ће тек изгледати то са дуалним образовањем.

pa to je issto samo sa manjim fondom casova a vecim fondom zasrafljivanja
tasadebeli tasadebeli 08:11 31.05.2016

Re: istrazivanja primenjiva -- u cemu?

antioksidant
Да видиш какву муку муче средње стручне школе и са оном обавзном праксом за своје ученике. Како ли ће тек изгледати то са дуалним образовањем.

pa to je issto samo sa manjim fondom casova a vecim fondom zasrafljivanja



Наравно.

Али лепше звучи када се за медије каже "дуално образовање", па тако испаднемо културни и образовани и додатно још мистификујемо о чему то причамо.
jinks jinks 20:52 30.05.2016

...

Ја мислим да је баш такмичарски дух и мерење према резултатима омогућило младима из Србије да постигну успех у иностранству и доведу их ту где су!

Mislim da ovde fali jedan bitan detalj. Jedan od osnovnih faktora u razvoju mladih izraživača jeste postojanje srednjeg i višeg sloja istraživača koji imaju mogućnosti (volja se valjda podrazumeva) da uključe mlađe saradnike u svoja istraživanja, kao i konkretne projekte na kojima istraživanja mogu da se sprovedu.

Mislim, mladi istraživači u inostranstvu imaju uspeha u dobroj meri i zbog postojanja starijih istraživača koji su u mogućnosti da obezbede okruženje u kome može da se napreduje, kao i da uspešno vode mlađe kroz istraživanja. Stavite gomilu mladih istraživača same za sebe, recite im da se slobodno takmiče među sobom ... ne verujem da bi preterano daleko stigli, čast izuzecima.
vlad_aleksh vlad_aleksh 07:45 31.05.2016

Црвени петао лети према небу

Ко квари наше кокошке, а није петао?
apostata apostata 14:09 31.05.2016

@jkt2010; little_radojica

Fino je vidjeti optimiste, ali praksa na žalost to ne potvrđuje. Izuzeci su, kao što je to već odavno poznato, samo neka vrsta anomalija.

Nađite na netu knjge ili članke Majkla Ejpla (ima nešto prevedeno i na srpski) pa da vidite kako to funkcioniše u SAD i kako se odmah po ulasku u univerzitetske kampuse mogu po oronulosti prepoznati zdanja gdje se predaju humanističke nauke, a gdje tehničke.

I da, sindikalni pokret nije moj nego srpski.
Jel' to znači i da ako bi htio proučavati fašizam u Srba da bih trebao tražiti finansijsku pomoć od srpskog ogranka Stormfronta?
little_radojica little_radojica 15:31 31.05.2016

Re: @jkt2010; little_radojica

Nađite na netu knjge ili članke Majkla Ejpla (ima nešto prevedeno i na srpski) pa da vidite kako to funkcioniše u SAD i kako se odmah po ulasku u univerzitetske kampuse mogu po oronulosti prepoznati zdanja gdje se predaju humanističke nauke, a gdje tehničke.


Америка је, као и у свему, екстрем. Не бих је узимао за узор у овоме.

Jel' to znači i da ako bi htio proučavati fašizam u Srba da bih trebao tražiti finansijsku pomoć od srpskog ogranka Stormfronta?


Не, то значи да не мора држава да ти омогући да истражујеш баш шта год ти мислиш да је занимљиво, а да држава и порески обвезници немају никакве користи од тога (не мора бити материјална корист).
apostata apostata 17:32 31.05.2016

Re: @jkt2010; little_radojica

little_radojica

(...)
Не, то значи да не мора држава да ти омогући да истражујеш баш шта год ти мислиш да је занимљиво, а да држава и порески обвезници немају никакве користи од тога (не мора бити материјална корист).

Ebiga radojice nakon ovoga i ti i ja bi u daljnoj raspravi samo gubili vrijeme.
little_radojica little_radojica 18:15 31.05.2016

Re: @jkt2010; little_radojica

apostata
little_radojica

(...)
Не, то значи да не мора држава да ти омогући да истражујеш баш шта год ти мислиш да је занимљиво, а да држава и порески обвезници немају никакве користи од тога (не мора бити материјална корист).

Ebiga radojice nakon ovoga i ti i ja bi u daljnoj raspravi samo gubili vrijeme.

Жао ми је што тако мислиш.
jkt2010 jkt2010 23:25 31.05.2016

Re: @jkt2010; little_radojica

apostata
I da, sindikalni pokret nije moj nego srpski.
Jel' to znači i da ako bi htio proučavati fašizam u Srba da bih trebao tražiti finansijsku pomoć od srpskog ogranka Stormfronta?

Možeš ako si David Irving; ako nisi onda bolje da se obratiš Pokretu Socijalista.

mogu po oronulosti prepoznati zdanja gdje se predaju humanističke nauke, a gdje tehničke.

Nije obavezno baviti se humanističkim naukama;
Ni monaštvo nije za svakog - teški uslovi a finansije nikakve - pa opet ljudi idu u monahe.
Jedriličarstvo isto - skupa stvar koju država slabo do nikako finansira, pa opet ljudi lete jedrilicama.

Mislim da nije pošteno da "država" nečije hobije finansira a nečije ne, a ne bih da ulazim u priču da li su nam potrebniji piloti ili istoričari sindikalnog pokreta.
akiba898 akiba898 23:30 31.05.2016

WB

Do as I say, not as I do? Jel istina da je ovo moto vase firme? Hocete li nama da pomognete kao sto ste pomogli Gani (skolarine u zamenu za zajam)? Tanzaniji (privatizacija vodovoda)?
Kao Iraku kada ste nametnuli ukidanje subvencionisanje hrane? Koliko ste ono bese ulozili u rudnik Ahafo? 125 miliona. A Gana da prihoduje 300 miliona. Ali za 20 godina. I pritom da raseli dvadesetak hiljada farmera. Hiljadarka gore, hiljadarka dole. Ili mozda da Srbija postane Shaha Riza, pa eto nama lepe platice...Koliko je seljaka u Hondurasu pobijeno kada ste ulozili u Dinant? A prvi zajam koji ste ikada dali. Cime je on bio uslovljen?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana