Budućnost| Društvo| Filozofija| Politika| Život

Izbuljene slike, da bi nam …

Milan Novković RSS / 07.05.2016. u 12:16

BabyHoldingKittenTail_610.jpg... oči bile veće - Dva ženska boksera neuparene kategorije na temu nameštanja da bi nam selfiji što bolje uspeli.

Evolucija pamti!

Dobro, ne pamti baš evolucija, naravno, ona je proces, ali pomaže, i uglavnom neumorno, iako ume i da se umori, da što bolji primerci idu dalje u svetlu budućnost. Možemo da posmatramo evoluciju i kao kompozitora, dirigenta, ... ali to ovom prilikom nije bitno, objekat evolucije je i moj objekat, i to je primerak u grupi, tj grupa sa primercima, izvođači u orkestru, orkestar. Iako dotičnom i sam pripadam, tj objektu.

Pomalo nefer, i ne baš socijalistički, zar ne, favorizovati one i ono koji već imaju. U ab ovo maniru zamalo da se negde na blogu pre neki dan uključim na temu slojevitosti političko-ekonomskih opredeljenja počevši, tako, od pametne (tuđe, naravno), osnovne ravni, pre nego što na nju nešto posadimo, da su konzervativci oni što nisu progressives, ali bolje da se nisam uključivao pošto bih evo već ovde insistirao da je evolucija i konzervativna i progresivna, a pre svega preterano kontekstualna u toj mešavini, tj često se poziva na mudrost „može biti ali ne mora da znači", iako kažemo kako je prava reč co-evolution, a ne evolution. Jedna opšta zbrka...

A mi svi evoluiramo.

Od raznih evolutanta ovom prilikom ne mislim ni na jednu obalu civilizacijske reke, na mešane space oddities, sa jedne strane, koji Odisejišu tipa Karajana sa Berlinskom Filharmonijom, gde je na kraju svaki izvođač mogao da ima uspešnu solo karijeru, pa nit je potreban Karajan, nit orkestar, dok, sa druge strane, ne mislim ni na Zaratustre razne što uz drugu obalu, od izvora do ušća, mlate svetlim oružjem u neprekidnom pičvajzu sa nedokučivom poentom.

Ima nešto odd, čini mi se, i u perfekciji kako je vidimo mi što smo daleko od toga da je dokučimo, pa smo iza fronta, jednog od više, na kom samo mehanika ratuje, više slepci nego generali, kao što ima i nešto odd u Forrest Gumpovom trčanju kako prođe neko vreme.

Što bi reko pravnik iza uključuje i ispred, a ovom prilikom mislim na onu stranu fronta gde nismo mi.

Ono što je meni interesantno ovih dana, i mali je fenomen ta „ravan" ne nejasnih nego nikakvih granica što nam deli objektivno od subjektivnog pošto, kako nas nešto iznenada zainteresuje smemo da se kladimo da, ma kako objektivno i hladnokrvo „brojali", to što nas zainteresuje počine naglo i ubrzano i da nam se dešava, svuda oko nas, ... ovih dana, dakle, je interesantno sledeće: organizacija pamti!

U to ime je u UK poslednjih nekoliko godina bilo dosta smešnih situacija analitičkih i marketinških „gurua" gde je širim masama skoro pa sve jasno, dok crème de la crème nešto batrga po zatalasanoj i zapenušanoj površini odavno zaboravljajući da i ispod površine ima nešto:

     - Ovog puta zlato odnosi, hronološki malo promešano, dolazak Obame u UK, koji su organizovali konzervativci, da bi promovisao pro-EU kampanju, "jakim" ekonomskim argumentima, pa ponekom pretnjom, da bi prvo ispitivanje javnog mnjenja po njegovom odlasku pokazalo da je anti-EU sentiment munjevito maznuo 3% igrača kao skoro-pa-nesumnjivo rezultat Obaminog uradka.

     - Počasno srebro dajem samom sebi pošto sam ja pro-EU ali, šum u aparatu, još sam više pro-šamar-manipulatorima-i-siledžijama.

     - Pravo srebro ide, danas u borbi za londonskog gradonačelnika, opet konzervativcima, tačnije ovom istom njihovom analitičko-marketinškom plemenu, koji su pogurali svog pulena tako što su blatili protivničkog, laburističkog Muslimana stavljajući ga u ničim opravdanu vezu sa muslimanskim ekstremizmom, tako da se laburističko vođstvo u javnom mnjenju samo proširilo u poenima i njihov kandidat je očekivano pobedio i tako, valjda, po prvi put u nekom velikom zapadnom gradu imamo gradonačelnika Muslimana. Lik (ne mogu da se setim imena ni jednom ni drugom), na prvi pogled, i zvuči mnogo angažovanije i ozbiljnije pa mi je pomalo i žao što im nisam pratio kampanje i ideje, pa otišao na glasanje.

     - UK bronzu mi dele Laburisti, Konzervativci i Škoti - prvi nisu videli da će Corbyn pobediti iako su to svi znali, drugi nisu videli da će odneti većinu na poslednjim izborima iako su i to svi znali, a treći su mislili da će izglasati nezavisnost iako su svi znali da neće.

U sva ova tri slučaja su se uključili kolektivni stani-malo svest, pamet i sećaja.

Pa tako, bežanjem u neki drugi kvadrant i neku drugu temu, neiskusnom oku nevezanu, a i iskusnom, gde kažu kako je evolucija pametnija nego što smo mi dugo mislili, dolazimo, valjda, i do „poente".

Kao i mnogi kompleksni sistemi koji su zašli u prostor fenomenologije - gde neke nove osobine sistema nisu očigledne, pa ni dokučive razmišljanjem, nego su posledica učesnika u sistemu i veza među njima, i onda kažemo da su te osobine fenomeni koji su „izronili" iz kompleksnosti - i evolucija u svoje „sisteme", živuljke, ugrađuje nemušnu „pamet", i u odabiranju jedinki u najboljoj kondiciji bira one koje umeju da zapamte prošlost, pa je po potrebi reprodukuju u najkraćem vremenu i s najmanje posla (recimo mutacija, „šamara", čega god).

Primer: ako se na planeti Zemlji situacija jednog dana tako promeni da bi nam opet bile korisnije kraće noge i duže ruke, pa nešto više dlaka po telu, šanse su da bi nas evolucija tamo odvela brže nego slučajne promene pa prirodna selekcija kako smo ih mi do sada zamišljali u poslu.

Kako?!

Prosto, geni u nama nisu prosti igrači gde svaki peva neku svoju autohtonu pesmu, nego promena u jednom genu ume da pomeri i rad drugih, rad neke okoline, ili, još tačnije, rezultate rada pa se polako pomere razne osobine jedinke kako se desi, na primer, samo jedna mutacija.

Jedan gen ume, i češće jeste nego nije, da bude poluga mutaciji u samom sebi u pomeranju rada drugih gena. Let's mutate and dance, pomislio bi neko i s pravom zahtevao da mu se sve oprosti.

Što donekle objašnjava doba ekplozije živih vrsta u nekoliko perioda u dalekoj prošlosti, koje je teško bilo objasniti samo slučajnim promenama pa selekcijom u tako kratkom vremenu, a objašnjava i činjenicu da smo mi ljudi previše kompleksni za suviše mali broj gena koje imamo.

Tako, opet primer, kako je Homo erectus živeo te prve i nesigurne dane (hiljade godina), pa jednog dana hoće da se saginje, a drugog neće, na kraju su dalje u svetlu budućnost otišli oni članovi kolektiva koji su se brže saginjali i uspravljali, kako zatreba i sa što manje mutagenskog „ubeđivanja".

A kad je već toliko prepametna, ta evolucija, iako nam se često čini da baš i nije, kao što nije ni onaj pas što ga gazda tuče 7:2 u šahu, što nam nije negde zapisala kako da levom rukom pritisnemo pet akupresurnih tačaka na levoj strani lica, a desnom rukom četiri na desnoj slabini, ili tu negde (neiskorišćeni prst neka bude neki backup), pa da nam preko noći porastu ruke, skrate se noge, i ostalo kako već klasična mehanika nalaže?!

Jes paradoks, kako proplaka Salijeri onomad o Bogu koji nam usadi strast, da prostite, a ne usadi i talenat ili priliku da malo tarzanišemo po najbližoj šumi, projektujući tu strast, ali kad malo bolje razmislimo anarhija i nije najbolji način da se jurca u svetliju budućnost pošto razni šaljivi ljudi među nama okreću putokaze na putu u sve strane.

No, nije važno, važno je, ova sad nova istraživanja sugerišu, da razne tačke, nekako uvezane, možda postoje, izvan akcije, recimo spavaju, pa sad kako kome zatrebaju on će ih i pronaći već nekako, ili će mu neki pajtos do partner pokazati gde i kako pritiskati.

Kako mi svi imamo te bataljone raznoraznih igrača između ušiju koji su, kao kolektiv, svašta naučili i zapamtili i od onoga čega nisu svesni, podsećaju i antropolozi preko par primera, podsećaju nas instant učenike i skupljače znanja modernog doba (možda pomalo cinično i s nipodaštavanjem nas amatera rečeno, pošto ovde jedan urednik pokazuje kako to može i lepše da se kaže i kako je njegov časopis za naše „obrazovanje i zabavu":

     - onomad, WWII valjda, je trebalo ubediti naciju da više jede iznutrice od životinja kako bi meso, kao kvalitet, išlo vojnicima na frontu. Nije se nacija tek tako dala zbuniti dok antropolog Margaret Mead nije smislila kako da joj doaka, naciji tj, pa u Eureka! momentu rešila da samo treba smisliti dobre recepte sa iznutricama. I stvarno se pokazalo da je to bila jedina potrebna akupresurna tačka, ko bi rekao da je budućnost nacije donekle i u receptima.

     - Drugi primer su studenti brucoši (iz članka koji sam nedavno pročitao, iako već zabravio gde), gde je jedna eksperimentalna grupa imala značajno bolje rezultate od neeksperimentalne (što samo pokazuje da je ok biti pokusni kunić ponekad, zavisi samo ko nad nama eksperimentiše) samo zato što su im se na samom početku studija ispovedali iskusni studenti, ono, iskusni po skoro završenom faksu, ne obavezno i najbolji, čak prostim slušaj-batice-ovo-ono-... rečima, tj "dokazali" im da uspeh nije nikakvo plutanje u nedostižnoj, višoj ravni.

Opet zvuči pomalo čudno da od svih onih "rudnih bogatstava" što imamo u našim glavama ovako neki egzistencijlani uspeh zavisi od svakako-samopouzdanih, iako kratkih izjava notornih što igrača preferansa što KST instant-filozofa.

U stvari samo još jedan dokaz da je "ono" što nas je poguralo do m-te godine naših života, i n-te godine cvilizacijskog, isto tako ostavilo tragove dubljih znanja i obrazaca u nama za "nedaj-bože". A opet, konteksualna nota mnogih tih znanja je toliko jaka da mnoga znanja ne mogu da se koriste u većinsko, svakodnevnom, zajedničkom kontekstu, tako postaju kontradiktorna, pa je besmisleno da nam prave svakodnevni nered u egzistenciji i mi ih, moćno naravno, kao Spok iz Zvezdanih staza samo uštinemo za ramence rečima ajmo, pajkanje.

Uvek je, i nanovo, fascinantno je kako su neki obrasci univerzalni. Šta je to univerzalno ovom prilikom - kolektivno znanje koje spava kada je nepotrebno, a ume da se probudi i na najbanalniji stimulant, gospodina Napoleona u nama probudi i baci u akciju obućar iz tamo nekog baš perifernog rova.

Kažu da je život ono što ume da radi nešto koristeći energiju iz okoline, pa ume da se razmnožava.

Ja definitivno spadam u „ono" pošto umem da odem do frižidera po hranu, dakle radim, koristeći energiju koju sam iz okoline uzeo prethodnim odlaskom do frižidera, a umem i da se razmnožavam.

Samo nismo bitni mi jedinke, osim sebi i ovima oko nas koje smo zarobili u prethodnim partijama, nego šira organizacija, umrežavanje, i u to ime nije bitan ni nedavno napravljen 3D štampač što štampa objekte koji imaju više delova, od raznih materijala, a ume da radi i sa tečnim sastojcima, recimo podmazuje, i slično.

Pitanje je trenutka kada će početi da štampa samog sebe, da se klonira na prvi pogled, u tom početnom trenutku, pa će postati i pametan, pa početi da ide svojim putem i da se „uvezuje" i, iako je klon u početku, da se registruje na blogu B92 pod različitim nickovima i ide da polemiše na raznim blogovima, da se raziđe sa samim sobom, takoreći. Ipak, iako je krenuo kao klon u početku, šanse su da najbližu rodbinu neće ni prepoznati, posle nekog vremena, niti oni njega, kako se vrati na druženje oko neke godišnjice posle intenzivnog probiranja po istini i znanju po tim raznim blogovima.

Jednom davno sam ja „potegao" misaoni eksperimet gde me neko klonira dok sam dremnuo, za stolom, i probudim se, tu su i drugi ljudi ... Ja tom liku ne bih ništa verovao i pobegao bih glavom bez obzira. I nikad neću zaboraviti moje potpuno neočekivano iznenađenje blogerima koji su rekli da bi to njima bilo sasvim ok.

Nah, reći će neko, dok štampač počne da autonomiše po kućama supermen u svakom od nas će da natakne 3D naočare i otisne se u virtuelni svet pa konačno od te Kantove slomljenje građe čovečanstva napravi pravu liniju.

Svako po jednu, naravno, za to naočare i služe.

Elem, meni se izgleda posrećilo, pa je ovde vreme da se posreći i strpljivom čitaocu koji mi iskazuje poštovanje čitanjem celog bloga, pa bilo to zbog minulog rada ili naočara, to moje prosrećenje, evo je linija ispred mene, a sasvim prosta, izleda, dobre ljude, muziku i film je oko mene već posadilo, još samo mi fale Mišelin 3* kuvarske sposobnosti, pa malo više baštovanske sreće, iako mi svašta buja i u zadnjoj i u prednjoj bašti, al samo utoliko (koj će mi moj previše sreće) da spasim ovaj sad već ogroman, i baš lep srebrni eukaliptus što imam, al što su ga napale neke gljivice, kažu preko korenja, pa mu se suši jedna po jedna grančica do grana.



Komentari (117)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 13:19 07.05.2016

,



sve sam procitala...

trnutno sam sposobna samo za konkretno- nisi u pravu za trcanje Foresta Gampa, jer je ono trajalo onoliko koliko je u njemu bilo strasti, volje i smisla sa sve recikliranjem onoga sto ga je tistilo,...kada je sve to iscurelo,( a napunilo se nesto drugo), on je tek tada rekao dosta.

za eukaliptus- odes u neku prodavnicu koje prodaju preparate za biljke, kazes sta je u pitanju i oni ti daju nekog ubicu za gamad, koji ti sipas u vodu kojom ga zalivas,...vec ce ti oni objasniti,....da je manji, mogao bi da ga izvadis iz zemlje sa zilama i da ih ocistis, operes, naprskas i da ga onda presadis na neko drugo mesto.
Milan Novković Milan Novković 13:38 07.05.2016

Re: ,

angie01


sve sam procitala...

trnutno sam sposobna samo za konkretno- nisi u pravu za trcanje Foresta Gampa, jer je ono trajalo onoliko koliko je u njemu bilo strasti, volje i smisla sa sve recikliranjem onoga sto ga je tistilo,...kada je sve to iscurelo,( a napunilo se nesto drugo), on je tek tada rekao dosta.

za eukaliptus- odes u neku prodavnicu koje prodaju preparate za biljke, kazes sta je u pitanju i oni ti daju nekog ubicu za gamad, koji ti sipas u vodu kojom ga zalivas,...vec ce ti oni objasniti,....da je manji, mogao bi da ga izvadis iz zemlje sa zilama i da ih ocistis, operes, naprskas i da ga onda presadis na neko drugo mesto.

Svaka čast na čitanju

Da, za Forresta, samo sam rekao da je odd posle nekog vremena. Ok, ta reč ima hm konotaciju, ali on je i meni idol, ne brini .

Spasi mi eukaliptus, pa ako ti nije neka nagrada da ti ja lično pevam i igram onda ništa, vodim u najglasniju kafanu

Al strepnja mi se uvukla, bili neki profesionalci i kažu nema leka. Na sreću ja često preispitavam mišljenja profesionalaca.
angie01 angie01 14:37 07.05.2016

Re: ,

Al strepnja mi se uvukla, bili neki profesionalci i kažu nema leka. Na sreću ja često preispitavam mišljenja profesionalaca.


sto ne bi probao?...nekada se nakace neke gljivice na stablo, list, koren,...kada su dostupni delovi, ladno neke mozes prvo da skines rukom, operes ta mesta, pa zaprasis nekim sredstvom-koje vec odredi zastitar bilja u odnosu na stetocinu,...a koren mozes isto tako, samo je teze kada je biljka velika, pa ne mozes da je iskopas i imas dobar pristup svim delovima,....ja bih u tom slucaju iskopala zemlju koliko god mogu, stavila neke sipke okolo i pricvrstila stablo da se ne slomije od tezine ako uspem da dovoljno iskopam zemlje, pa da ono ne izgubi uporiste- sad ne znam kakvo je korenje kod eukaliptusa, da l ide vise u dubinu ili sirinu, da li je zilavo i dugacko po isprepletano,...kako god, tako bih videla sta se tacno na njemu desava, da li postoje neki crvici ili sl sto ga jede ili su samo plesni i lepo bih ga zalivala nekim odgovarajucim sredstvom, i nekom dohranom za njega- ko za svako zivo bice, antibiotik za bolest, plus bolja ishrana za jacanje imuniteta.

..pa ako prezivi, videcemo za kafanu:).
Milan Novković Milan Novković 14:44 07.05.2016

Re: ,

sto ne bi probao?...nekada se nakace neke gljivice na stablo, list, koren,...kada su dostupni delovi, ladno neke mozes prvo da skines rukom, operes ta mesta, pa zaprasis nekim sredstvom-koje vec odredi zastitar bilja u odnosu na stetocinu

Ovo se ne vidi spolja, tu napast tečno rešavam, kao što kažeš postoje sprejovi, nego kažu ovi što su bili da "ide" ispod kore, a od drveta do drveta ispod zemlje.

Iako mi zalivanje sa nečim ima smisla, pa ću sve da prelistam i proučim.

E sad dohranjivanje, imao sam utisak da se ovaj eukaliptus odlično snalazi pošto je izrastao 735 metara u svakoj dimenziji za 7 godina, al ta najveća bića stvarno ponekad umeju da budu i najosetljivija.
angie01 angie01 15:01 07.05.2016

Re: ,

su bili da "ide" ispod kore,


pa je l su zarezali stablo da vide?..mislim, po cemu su zakljucili o cemu se radi i da je neizlecivo?

eukaliptus jako brzo upija vodu, tako da ce i onu sa lekom:))),...po nekoj mojoj logici, ako je bolest u korenu i ispod kore, ti ces zalivanjem sprovesti lek po celoj biljci njenim sistemom napajanja:).
Milan Novković Milan Novković 15:22 07.05.2016

Re: ,

mislim, po cemu su zakljucili o cemu se radi i da je neizlecivo

Oni su dosta iskusni, ovo moje je, izgleda, tj skoro sigurno Honey fungus i nema leka, proverio sad na nekoliko sajtova, ovde ih ima na hiljade.
angie01 angie01 16:03 07.05.2016

Re: ,

j skoro sigurno Honey fungus


pa je l ste ih videli?,...ima hiljadu neki stavri koje unistavaju biljke na slican nacin....necu vise da gnjavim s ovim,...samo bih ti predlozila da se uveris sta je stvarno i da ipak probas nesto od ponudjenog-okrenes se alternativi, pitas neke bastovane, agronome,...
Milan Novković Milan Novković 16:21 07.05.2016

Re: ,

angie01
j skoro sigurno Honey fungus


pa je l ste ih videli?,...ima hiljadu neki stavri koje unistavaju biljke na slican nacin....necu vise da gnjavim s ovim,...samo bih ti predlozila da se uveris sta je stvarno i da ipak probas nesto od ponudjenog-okrenes se alternativi, pitas neke bastovane, agronome,...

Otišao mi onomad, pre 3 godine, jedan ceo japanese acer, par metara visok, onako, crveniji od najcrvenije red hair woman, tada su proverili, presekli granu, i saopštili mi. Posle smo tu posadili bure, stavili novu zemlju i ja presadio jednog drugog acera, isto tolikog kojeg smo davno stavili u neku tešku gužvu - evo ga, preživeo zimu i piči pa rastura, jedino što će bure da ga ograniči u rastu ko što su ljubitelji drveća ograničili platane tamo kod vas.

E sad, ovaj eukaliptus je dvadesetak metara dalje i ja sam "ekstrapolirao" rezultate pošto su simptomi isti, priznajem i idem da molim Boga da grešim.

E sada, Bog mi nikad ništa nije dao kad molim, a daje obilato onako niotkuda, pa možda i neću da ga molim nego samo još jednom proverim
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:34 07.05.2016

Re: ,

Ja sam tako pre nekoliko godina posadio baobab (zaljubio sam se u to drvo tamo negde ispod Kilimandžara).

Kupio neke navodno oplođene semenke na internetu, pokušavao nekoliko puta, ono, zarežem ljusku pa u zemlju, i zalivaj. Sad, ili su mi prodali neki irradiated pasulj umesto baobaba ili nešto treće, nije htelo da proklija, nikako. Mučio sam se nekoliko meseci, potrošio skoro celu zalihu, da bi u jednom trenutku, jedna semenka ipak stidljivo isterala mali list, komada jedan. To je tako raslo neko vreme na prozoru, dok mačke nisu počele da pokazuju insteresovanje za zeleni deo biljke, dakle sve što je iznad zemlje. I onda sam rešio da preventivno intervenišem i Bakija preselim u kancelariju na poslu, gde mi je inače refuge za sve biljke i tratinčice koje bi inače postale plen pomahnitalih kućnih mačaka.

I bi februar, i bi led na parkingu. Polomih se sa saksijom baobaba u ruci, puče i saksija, pokida se mali baobab tačno na pola te jedne jedine stabljike koja je izrasla.

Poste toga sam još nekoliko puta pokušavao sa uzgojem, ali bezuspešno.

Evo ga moj prijatelj iz Ngorongoroa:



Milan Novković Milan Novković 16:47 07.05.2016

Re: ,

pokida se mali baobab tačno na pola te jedne jedine stabljike koja je izrasla

A bre Srki, a grafting ništa, to kalemljenje je double-cool - ja sam se kao klinac oduševljavao kad se neki kalem primi (mi deca sa sela nismo imali goodies za kalemljenje nego smo bili nako, field hirurzi
Milan Novković Milan Novković 16:49 07.05.2016

Re: ,

grafting

Jedan "obrazac" za kalemljenje ide baš tako, odsečeš skoro celo stablo pa nakalemiš novo, pomešaš dva dobra (kod tebe intervencija, ok).
angie01 angie01 17:00 07.05.2016

Re: ,

nego samo još jednom proverim


i te gljive neko/nesto unistava- ako su one,...bitno je da se pazi da dok se unistavaju ne otpada semenje.
angie01 angie01 17:03 07.05.2016

Re: ,

Evo ga moj prijatelj iz Ngorongoroa



kakav mocan Rubijes Gagrid!


Milan Novković Milan Novković 17:16 07.05.2016

Re: ,

angie01
nego samo još jednom proverim


i te gljive neko/nesto unistava- ako su one,...bitno je da se pazi da dok se unistavaju ne otpada semenje.

Ova gljivica je baš napast, evo prelistao sam, čak dobacio i do naučnih radova - jedino možeš da joj doakaš nekom drugom gljivicom, pa se onda otimaju za prostor.

Al ja radim "na malo", ovo su teroije za velike hrastove šume, ona ume da bude napast raznom drveću, gde svašta rade, u početku vade i pale zaraženo drveće, zabaradju ograde u zemlji 1m+ duboke, itd.

Ja, kao amater, ću izgleda da joj doakam sađenjem biljki koje su otporne na nju
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:56 07.05.2016

Re: ,

Kupio neke navodno oplođene semenke


Kakva li je ta semenka :)
Stvarno tako piše, oplođena semenka?

Mislim svašta je moguće, ali faza oplodnje je preduslov da semenka uopšte nastane.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:25 07.05.2016

Re: ,

hoochie coochie man
Kupio neke navodno oplođene semenke


Kakva li je ta semenka :)
Stvarno tako piše, oplođena semenka?

Mislim svašta je moguće, ali faza oplodnje je preduslov da semenka uopšte nastane.






Pogrešan izraz, naravno, mislio sam na semenke koje su plodne, znači, nisu skuvane, ili ozračene. Mada od možda desetak koje sam posadio, samo jedna se primila, i jednom sam imao lažnu uzbunu (krenuo da raste neki korov koji je bio u toj saksiji). Mada sam se kod prvih par malo zeznuo, jer nisam razumeo šta tačno znači izraz "scored", a to je ono da moraš malo da je zasečeš nožem pre sađenja.

Ne znam bre ja ništa o kalemljenju, pogotovu tih egzotičnih biljaka kao eto taj baobab (znaš da baobab, recimo, nema godove?). Znam samo da sam baš želeo da imam jedan da mi raste u saksiji. Ovaj što sam ga ubio nesrećnim slučajem, mislio sam da je gotov kad je bio u dva dela, nije mi prošlo kroz glavu ovo što kaže Milanče, da probam da ga zakrpim, na samog sebe, uz pomoć selotejpa, ili epoxy-ja. Jel bi to moglo da se zaceli tako?

A kad si već u radnji da te pitam i ovo. Pao neki težak i mokar sneg pre neki dan, i ne jednom od drveta u dvorištu, nisam suguran šta je, neko dekorativno drvce, od težine snega je pukla grana, unako uz samo stablo, na čvoru. Onako, malte ne kao je sečena, samo se drži na komadu kore. Pitanje, ako ja tu granu koja tako poluvisi vratim nazad na mesto, na taj čvor, pa je nekako privežem da stoji u kontaktu, jel to može da zaraste? Ili je bolje da je celu otfikarim, jer to nema šanse da uspe i samo gubim vreme? Ta grana je, ono, jedno četvrtina ili trećina krošnje, pa mi žao da je eliminišem, pogotovu sad kad imam u glavi sliku one moje jadne precvikane bebe baobaba koga sam možda mogao i da spasem...


emsiemsi emsiemsi 21:48 07.05.2016

Re: ,

angie01


sve sam procitala...
...

Ја сам све прочитао још док није било нити једнога коментара, међутим, у том моменту ми дођоше гости па нисам успео да оставим коментар.
Успут --- то је било пре осам, девет сати, па сам, на жалост, успео све да заборавим. Но, сада идем на спавање, па се надам да су остали довољно дубоки трагови и те да ће генерисане синаптичке везе преко ноћи произвести неки резултат. У сваком случају, Милана је занимљиво читати, па макар било и мрсомуђење, из простог разлога што је Милан добар човек.
Успут 2 --- писање гамади прескачем чак иако је једна једина реч.

emsiemsi emsiemsi 21:50 07.05.2016

Re: ,

Milan Novković
mislim, po cemu su zakljucili o cemu se radi i da je neizlecivo

Oni su dosta iskusni, ovo moje je, izgleda, tj skoro sigurno Honey fungus i nema leka, proverio sad na nekoliko sajtova, ovde ih ima na hiljade.

Па што не засадиш неки храст ?!
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:01 07.05.2016

Re: ,

jer nisam razumeo šta tačno znači izraz "scored"


Ja još manje :)

Ono što mi pada na pamet je stratifikovanje. To je proces kroz koji se provodi seme nekih voćnih vrsta da bi se iniciralo klijanje i nicanje.

da probam da ga zakrpim, na samog sebe, uz pomoć selotejpa, ili epoxy-ja. Jel bi to moglo da se zaceli tako?


Ništa se u prirodi ne može decidno tvrditi, ali šanse da se tako nešto desi su veoma male.
Naravno, kod nekih vrtsa su šanse nešto veće nego kod drugih, recimo vinova loza bi tu imala poprilične šanse, šljiva nikakve, a baobab, pojma o njemu nemam, ali sigurno ne neke prevelike.

jel to može da zaraste?


Da zaraste do nivoa da samostalno čvrsto stoji ne.
Da zaraste do te mere da oba dela prežive, ali da ceo životni vek neka veštačka potpora tu granu pridržava, možda.

Savet, odseci je, ranu dobro zagladi nekim oštrim nožem, premaži nečim, najbolje kalem voskom, može i parafinom, ako ni to nemaš premaži nekom farbom, i biće ok.
zilikaka zilikaka 22:13 07.05.2016

Re: ,

Mada od možda desetak koje sam posadio, samo jedna se primila, i jednom sam imao lažnu uzbunu (krenuo da raste neki korov koji je bio u toj saksiji).

Ima tome prilično godina, donese meni kuma iz Mađarske na poklon seme raznog cveća.
Vidim ja sliku, posejem ko što spada red i čekam. Ne niče ništa, kad, pojavi se par komada biljčica neobičnog lišća. Kako kesice nisam sačuvala, ne znam baš šta očekujem, al ovo svakako nije travuljina koju poznajem i koja inače niče.
Krenem ja to da negujem, zalivam. Bilo jedno 2-3 komada. To nešto lepo raste al nikako ne daje znake cvetanja.
Došlo već leto, krajnje vreme da se nešto desi po tom pitanju, al ono ništa. U neko doba, pojavi se nešto zeleno, dugačko, mi sve čekamo da se razvije konačno u neki cvet, već nam postaje sumnjivo.
Opet, šta znaš, možda nešto i bude.

Odemo krajem avgusta kod prijatelja, Mađara, u Bečej, i kijamo oboje jer nas davi ambrozija danima.
Reč po reč, mi im objasnimo da znamo da jesmo alergični ali ne znamo kako to čudo izgleda. Oni nam kažu kako na mađarskoj televiziji prikazuju snimke "biljke koju treba uništavati" i pronađu negde i sliku.

...već pogađate, ono čudo koje smo mi brižno gajili u dvorištu je bila upravo ambrozija.
Milan Novković Milan Novković 23:30 07.05.2016

Re: ,

jel to može da zaraste

Može, naravno. Zavisi od grane i preloma, ali koliko je drvo "plastic" govori i to da ako jednu granu držiš pritisnutu na drugu one posle nekog vremena srastu, zaveži motorcikl za mladi hrast i ostavi par stotina godina i njegov veliki deo će da nestane u hrastu.

Svašta sam ja probao, iako me uhvate neke godine kad ne nalazim vremena ili zaboravim, kanapima pomerao ili pridržavao grane, posle zaboravim i omča kanapa nestane u grani, kora se "prelije" preko nje, spoji, i kanap ostane unutra.

Imate, bre, vi toga koliko i ovi ludi Englezi što seckaju travke makazama, sajtova, prodavnica, materijala, svega.
Milan Novković Milan Novković 23:35 07.05.2016

Re: ,

ako jednu granu držiš pritisnutu na drugu one posle nekog vremena srastu

Lenj sam da ti tražim bolji primer, iako je i ovde dole jedno ukrštanje već skoro sraslo.

Ostaviš ovo još 10 godina i "matrica" je, u stvari, jedno biće

Milan Novković Milan Novković 23:43 07.05.2016

Re: ,

Па што не засадиш неки храст ?!

Mala mi bašta, a i on je osetljiv na Honey fungus.

Ne treba mi ništa, u stvari, u tom kutku ima svašta, i komšijskog i mog, nego sam zavoleo ovaj eukaliptus
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:15 08.05.2016

Re: ,

Svašta sam ja probao, i


A kad sam utripovao da mi raste semenka broj dva, toliko sam bio oduševljen, da sam u izlogu moje firmice (ustvari stakleni zid na prednjoj strani zgrade), koji inače služi samo za držanje cveća, namestio saksiju, i mog Nikona na stalak, sa sve blicem, i isprogramirao ga da svakih sat ili dva vremena fotografiše ovaj pretpostavljeni baobab u povoju. Da imam kasnije za uspomenu, i dokumentaciju kako mi je baobab rastao. I to je tako radilo jedno nedelju dve, dok na kraju nisam zaključio da to što mi raste definitivno nije baobab, nego neka čuma...možda isto ambrozija ko ova zilikakina. Istina, nije ličilo sasvim na ovo baobabče što sam okačio sliku, ali je imalo tako neki sličan list, ali tanku stabljiku, jebi ga, ja reko, ni sve bebe nisu iste, verovatno nisu ni baobabi (naročito ako nisu od istog oca i majke...).

srdjan.pajic srdjan.pajic 00:47 08.05.2016

Re: ,

Ono što mi pada na pamet je stratifikovanje.


Da, to je to, posle sam našao na vikipediji, ovo scoring znači, oprilike, zaseći.

Hvala na odgovoru, što je zanimljivo, ta cela grana je sad sasvim normalno procvetala, valjda tu ima neku rezervu sastojaka u sebi, jer je definitivno odvojena od ostatka drveta. Sad mi je još više žao da je secnem, jer izgleda kao da buja od života.

milisav68 milisav68 06:27 08.05.2016

Re: ,

srdjan.pajic
Hvala na odgovoru, što je zanimljivo, ta cela grana je sad sasvim normalno procvetala, valjda tu ima neku rezervu sastojaka u sebi, jer je definitivno odvojena od ostatka drveta. Sad mi je još više žao da je secnem, jer izgleda kao da buja od života.

Pa nije valjda skroz odvojena, jer onda ne bi morao da je secneš.

Verovatno je ostala spojena parčetom kore, kroz koju se i dalje delimično snabdeva vodom i hranom, i zato je procvetala.

Kada skroz odsečeš neku granu, lišće na njoj odmah počne da se suši, i to postane vidljivo u roku od 24 časa.

A deo (bez kore) gde je pukla, je raj za bubice i gljivice, pa postoji solidna verovatnoća da ti celo drvo oboli, pa uradi nešto od onoga što ti je huči savetovao.
emsiemsi emsiemsi 07:21 08.05.2016

Re: ,

srdjan.pajic
Svašta sam ja probao, i


A kad sam utripovao da mi raste semenka broj dva, toliko sam bio oduševljen, da sam u izlogu moje firmice (ustvari stakleni zid na prednjoj strani zgrade), koji inače služi samo za držanje cveća, namestio saksiju, i mog Nikona na stalak, sa sve blicem, i isprogramirao ga da svakih sat ili dva vremena fotografiše ovaj pretpostavljeni baobab u povoju. Da imam kasnije za uspomenu, i dokumentaciju kako mi je baobab rastao. I to je tako radilo jedno nedelju dve, dok na kraju nisam zaključio da to što mi raste definitivno nije baobab, nego neka čuma...možda isto ambrozija ko ova zilikakina. Istina, nije ličilo sasvim na ovo baobabče što sam okačio sliku, ali je imalo tako neki sličan list, ali tanku stabljiku, jebi ga, ja reko, ni sve bebe nisu iste, verovatno nisu ni baobabi (naročito ako nisu od istog oca i majke...).


Докон поп и јариће крсти !
gedza.73 gedza.73 08:54 08.05.2016

Re: ,

hoochie coochie man
Savet, odseci je, ranu dobro zagladi nekim oštrim nožem, premaži nečim, najbolje kalem voskom, može i parafinom, ako ni to nemaš premaži nekom farbom, i biće ok.

Može da premaže i tutkalom.

milisav68

Verovatno je ostala spojena parčetom kore, kroz koju se i dalje delimično snabdeva vodom i hranom, i zato je procvetala.


A pazi, nas zajebavaju što ne znamo sitna crevca linuksa.

srdjan.pajic
Pao neki težak i mokar sneg pre neki dan, i ne jednom od drveta u dvorištu, nisam suguran šta je, neko dekorativno drvce, od težine snega je pukla grana, unako uz samo stablo...Ta grana je, ono, jedno četvrtina ili trećina krošnje, pa mi žao da je eliminišem


Poslušaj ovu dvojicu i sačekaj da priroda odradi svoje kroz neku godinu. Pa šta se dešava sa drvećem po prašumama u tvom komšiluku posle velikih snegova?

Ubedljivo najbolji stil uređenje parkova imaju Japanci. kamen, voda, drvo. Teško je postignuti da u dvorište staviš sve to i da to bude priroda u malom.

angie01 angie01 09:33 08.05.2016

Re: ,


Ubedljivo najbolji stil uređenje parkova imaju Japanci. kamen, voda, drvo


da, da,...ja sam na Dalekom istoku u raznim zemljavama videla predivne parkove, baste, zelene povrsine,... a ceo trik je u nekom skladu i "ociscenosti" -od svega, pretrpanosti, guranja prirode u pravougaone leje, umetanje u prirodu neceg sto je remeti,..),...pa iako se o tim prostorima svakodnevno brine, oni izgledaju kao delo prirode same- svaki kamen koji je donesen da bi se napravilo brdasce iz koga izviru neki cvetovi i izvire (lazni) potocic, sa kompletnim aranzmanom deluje kao da je oduvek bio tu.

btw-obozavam ovu epizodu Asteriksa-narocito zbog tipicne konverzacije Britanaca i tih nezgoda oko travnjaka:).
nikvet pn nikvet pn 10:08 08.05.2016

Re: ,

Milan Novković
eukaliptus

srdjan.pajic
baobab


Е сад ми лакше. Нисам усамљен. Мене помрзло каури дрво.



Из овереног расадника тамошњег стигне ми тачно 125 семенки. Као доказани дунстер у томе увалим по 12 комада расадничару, цвећару и паприкару. Они пробали и ништа. Онда дам другом расадничару, затим воћару и опет баштовану (шаргарепа, парадајз). И они нису успели али су послали неком профану у Нови Сад, тражили ми додатне семенке. И он се човек мучио и није успео, излудела га araucaria.

Што значи да каури дрво овде неће па неће.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:41 08.05.2016

Re: ,

jel to može da zaraste

Može, naravno

:)

Može, ali šanse su negde oko desete decimale.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:32 08.05.2016

Re: ,

Pa nije valjda skroz odvojena, jer onda ne bi morao da je secneš.


Nije skroz odvojena, drži se na parčencetu kore. Sad sam pogledao malo izbliza, zapravo je malo više nego kora, recimo da je oko 1/5 grane još uvek su u spoju. Zanimljivo kako izgleda kao da je neko iščupao iz zgloba...Sad ne znam da li da je uopšte diram ili da je ostavim takvu? Mada će verovatno prvi veći vetar da je skroz odvali, mislim da ću da je privežem nazad prusikovom zamkom (to je speleološki čvor), pa kako joj bude.

Inače, ovo za premazivanjem hemikalijama nakon amputiranja grane, gledao sam kad su ovde bili arboristi i trimovali mi drveće: posekoše silne grane*, ali nigde nisam video da su bilo šta premazivali. Jebaću im kevu ako mi neko drvo zbog toga ode u večna lovišta!

*što imaju lepe malecne Stihlo-vke, i to sa motorm, nisu električme, nose ih oko pojasa ko pištolj, pa sa njima trimuju grane.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:33 08.05.2016

Re: ,

hoochie coochie man
jel to može da zaraste

Može, naravno

:)

Može, ali šanse su negde oko desete decimale.


Ajde, momci, dogovorite se, nemoj da zbunjujete nas amatere i neznalice!
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:40 08.05.2016

Re: ,

Sad sam pogledao malo izbliza, zapravo je malo više nego kora, recimo da je oko 1/5 grane još uvek su u spoju. Zanimljivo kako izgleda kao da je neko iščupao iz zgloba...Sad ne znam da li da je uopšte diram ili da je ostavim takvu?


A što ti to ne slikaš iz par uglova pa postaviš ovde?

Ne može samo na kori da se drži, osušilo bi se, hrana cirkuliše kroz biljku u oba smera (gore mineralna dole organska materija) uglavnom kroz tzv centralni cilidar, drvo, ne koru.
Mora da postoji taj "most" neotkinut.

gledao sam kad su ovde bili arboristi i trimovali mi drveće: posekoše silne grane*, ali nigde nisam video da su bilo šta premazivali. Jebaću im kevu ako mi neko drvo zbog toga ode u večna lovišta!


Ma neće bre :)
To se radi samo kod ekstremno velikih rana.
Kod nekih načina kalemljenja npr. jer se tu prave stvarno velike rane, preseca se celo stablo.
Ili kod takvih povreda kao što je kod tebe, kad se velika grana odlomi.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:47 08.05.2016

Re: ,

Ajde, momci, dogovorite se, nemoj da zbunjujete nas amatere i neznalice!


Ma...
Da ne protivrečim previše, ali nema šanse, nikave, ni najmanje, da ta grana toliko čvrsto ponovo sraste da samostalno stoji.

Primeri sa onom ogradom ili motor i hrast, kanap urastao i tkivo i drugi slični, jesu mogući, ali se tu ne radi o reakciji biljke na povredu, a ovde se upravo o tome radi, o povredi.

Ta pojava da se dve nezavisne biljke dodirnu pa se spoje je, smatra se, inicirala čoveka da razmišlja o kalemljenju.
Video to u prirodi pa došao na ideju da i on to radi.

Ali takvih primera u prorodi je stvarno malo.
Da je to tako lako i često imalo bi toga na svakom koraku, ali nema.
Milan Novković Milan Novković 20:54 08.05.2016

Re: ,

srdjan.pajic
hoochie coochie man
jel to može da zaraste

Može, naravno

:)

Može, ali šanse su negde oko desete decimale.


Ajde, momci, dogovorite se, nemoj da zbunjujete nas amatere i neznalice!

U deset decimala su ti šanse da te sutra pogodi meteorit, tako da su ti šanse da ti nešto ostane živo ili nikne ogromne (ako posadiš nešto mrtvo ono ne niče, naravno

Ako ti je sve to lepo procvetalo šanse su ti preko 50% (takve grane bez ikakve pomoći umeju da odrade i par sezona, imaš ih, bre, baš tu kod vas kolko hoćeš po šumama.

Koristi force.

Ovo je sve uslovno, naravno, zavisi i od "mehanike", ja sam se zezao i sa kanapima pre, pa žicom (ko oni Japanci sa Bonsaiima), podbačalima (da vidiš kako ih podbačaju u Kew Gardens ovde kod nas) biljkice su responsive ako im baš ne ideš protiv prirode, tj ako im ne radiš ono na šta su baš osetljive (previše vode, premalo vode, korenje u lokvi, voda po lišću, kiselost zemljišta, osunčanost, vetrometinost, hranjenje ...)

I moš dosta i da se frljaš, al ne previše, ima i prostih finti za presađivanje velikog drveća gde nema mnogo zemlje na korenju, ....

Ja sam jedino jednom naišao na baš netolerantno drvo, jedno prelepo japansko i kažu nikako ga ne ostaviti da mu se zemlja osuši pre nego što se posadi u zemlju - mislim da sam jedan dan samo falširao na tu temu i osušilo se.

To je sada jedino drvo koje mi se osušilo a da se sećam, od nekoliko desetina (jedno 10-15 u Pinosavi, pod Avalom, i ne sećam se da li se jedna od 2-3 žalosnh vrba osušila meni ili naslednicima, al nju sam zeznuo pogrešnim biranjem lokacije.

Tj probaj, to je lepo, malo poštovanja prema drvetu i ono hoće da se druži sa tobom

Al opet, sa tim lomljavinama svkai je slučaj specifičan, l tvoj obećava, ja mislim

Evo da te ohrabrim, ja sam jesenas presadio jednog velikog Japanese Accera, po sred sunca, bez zemlje na korenju da ne bih rovao previše po bašti, ali samo uz pažnju kod sađenaj na novo mesto, pa nekoliko nedelja posle toga, evo ga bolji nego ikad ovog proleća.
Milan Novković Milan Novković 21:09 08.05.2016

Re: ,

ali nema šanse, nikave, ni najmanje

Srki, pokaži HCMu za inat

Sad il nikad, ovo je trnutak velikih odluka.

Poslaću vam fotke iz Kewa, nećete verovati.

Spasi granu za sada, stavi oko nje neku gumu, 10 cm, pa oko neke druge malo jače grane, pa poveži kanapom da je ta jača drži, ili nekoliko njih.

Dok ne izugluješ sve ostalo, šta kako, staviš u neki software itd

I ovo je jače od mene, baš za inat HCMu, vežba iz tog "sekvenciranja" jednog posla, razbijanje na deliće gde kupuješ vreme i pripremaš se za sledeći korak:

- Jednom čoveku se rodio sin sa suženom aortom na uskom mestu

- Ortaci mu skupili lovu, poslali ovde u London, i jedan najhirurg neki sitan Belgijanac, to sve lepo poravi i to je prosta operacija.

- Al vidim ja u bolnici razne moguće urođene mane, neverovatno i strašno stratanja razna krvnih sudova kao ovo sa granama, rupe, otd.

I doveo jedan čovek iz Študgarda ćerku od 5 godina na treću operaciju. Pitam ga ja zašto kad Nemačka ima bolji zdravstveni sistem od UK i n kaže aaaa, ovo je jedino mesto na svetu i jedini čovek na svetu, u Nemačkoj mu rekli da nema spasa još onomad.

I ovaj Belgijanac čudotvorac, radi ovako - razbije problem na više operacija, ali ima plan. U početku spašava život na kratko, i rezvozima i šavovima modifikuje i priprema srce za sledeću operaciju. Posle ove treće kaže može da vodi potpuno normalan život.

Bio i jedan dečak iz Kragujevca kojeg su operisali jednom u Kragujevcu i dvaput u Beogradu, nekoliko godina imao samo, u srcu svakojakih plastika, metala ...

Njega je "fiksirao" iz jedne operacije, izbacio sve veštačko i rekao da će klinac imati normalan život, može amaterski da se bavi i sportom kao i njegovi vršnjaci.

Tako, daj sad sebi zadatak i tvrdoglavo uspej u "životu", spasi biljku.

Da vidiš kako neki ljudi vole biljke, jedna žena ovde otišla od prijateljice i kad joj je videla neke poveće biljke u kući prosto vrisnula, "što ti ove biljke pate", ufatila iz uz pomoć i odnela u kupatilo na tuširanje prvo

I tako treba
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:12 08.05.2016

Re: ,

takve grane bez ikakve pomoći umeju da odrade i par sezona


Da li pričamo o istoj stvari?
Mogu da prežive i duže, mogu da žive i onoliko dugo kao i samo stablo.
Ako je ostalo dovoljno nepovređenog tkiva da kroz njega cirkuliše dovoljno hrane, onda može da preživi i u tom "novom" položaju, da se ništa ne dira.

Ali ja sam pitanje razumeo da li ima šanse da se grana vrati u prvobitni položaj, da ponovo staste i da "sve bude kao pre".
To ne može.

Moguće je npr sledeća situacija, grana se vrati, nekako se pričvrsti da bude u tom položaju, nekim užetom ili nekom potporom, i da tako ostane i živi.
Ali ta potpora ili uže mora tu ostati celog života.
Imam par takvih situacija u voćnjaku.
Odvalio se stub od tereta roda potpomognuto vetrom, ali ostalo dovoljno tkiva da može da živi.
Vratim to, vežem ga za dugi i to tako živi i rađa.
Rana zaraste, ali stub uvek mora biti "veštački" držan u tom položaju.
Nema šanse da sraste.



Milan Novković Milan Novković 21:13 08.05.2016

Re: ,

I tako treba

A i ti si 3D simulation man, bre, ako EMWs oće da te sušaju u 3D mora ima da te sluša i biljka.

Never give up, sve se može kad se hoće, ... uzmi neki dobar izvor izreka i mudrosti, ako treba, Koelja i slične
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:15 08.05.2016

Re: ,

Spasi granu za sada, stavi oko nje neku gumu, 10 cm, pa oko neke druge malo jače grane, pa poveži kanapom da je ta jača drži, ili nekoliko njih.


I tako može da ostane do kraja života.
baš za inat HCMu


Ali pazi kad ga izazivam i unapred kažem, uzalud vam trud svirači :)
emsiemsi emsiemsi 21:20 08.05.2016

Re: ,

Milan Novković

...

U deset decimala su ti šanse da te sutra pogodi meteorit, tako da su ti šanse da ti nešto ostane živo ili nikne ogromne (ako posadiš nešto mrtvo ono ne niče, naravno
...

Милане, ти си начитан човек па сигурно знаш како је живо, уопште, настало. Примитивци мисле да је томе кумовао Бог, а урбани се на то згражавају.
Milan Novković Milan Novković 21:21 08.05.2016

Re: ,

Ali ta potpora ili uže mora tu ostati celog života.

Ne mora uvek, tj zavisi od drveta i grane, koliko bi sve to još trebalo da raste.

Ja sam jednom nešto petljao sa relativno malom magnolijom i zaboravio na kanape i gluposti, znači aljkav u stvari. Grana imala 3-4 cm onomad, preko kanapa koji je urastao pri toj debljini, posle narasla grana debela jedno 12-13 cm, i izgleda baš zdravo, u stvari normalna grana sa čak jedva vidljivim ožiljkom.

Sve je to u prirodi dosta "plastično", pa pogotovo kako mu malo pomogneš.
Milan Novković Milan Novković 21:23 08.05.2016

Re: ,

Ali pazi kad ga izazivam i unapred kažem, uzalud vam trud svirači :)



Srki, e sad moraš da probaš ili ti ja bušim gume na motoru, ako smo već rešili da skinemo rukavice
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:52 08.05.2016

Re: ,

Ne mora uvek, tj zavisi od drveta i grane, koliko bi sve to još trebalo da raste.


U Srkijevom slučaju je skoro izvesno da mora.
Pazi, on je u prvi mah mislio da se to samo na kori drži, znači da je deo drveta koji je ostao skoro neprimetan, znači rana ogromna.
Nema šanse.

Šteta što je za potrvdu jednog ili drugog mišljenja potrebno mnogo vremena, inače bi bila baš zgodna stvar za opkladu :)
Ja sam jednom nešto petljao sa relativno malom magnolijom i zaboravio na kanape i gluposti, znači aljkav u stvari. Grana imala 3-4 cm onomad, preko kanapa koji je urastao pri toj debljini, posle narasla grana debela jedno 12-13 cm, i izgleda baš zdravo, u stvari normalna grana sa čak jedva vidljivim ožiljkom.


Postoje takvi ili slični zahvati da se upravlja rodnošću biljaka, tzv prstenovanje, ili slično tome, rovašenje.
Prekida se, tj usporava, vraćanje organske materije, tj gotove hrane za biljku iz dela iznad prstena, pa onda taj deo bude bolje hranjen, ali ima to i opasnosti....ma da ne davim sad
milisav68 milisav68 22:32 08.05.2016

Re: ,

srdjan.pajic

Inače, ovo za premazivanjem hemikalijama nakon amputiranja grane, gledao sam kad su ovde bili arboristi i trimovali mi drveće: posekoše silne grane*, ali nigde nisam video da su bilo šta premazivali. Jebaću im kevu ako mi neko drvo zbog toga ode u večna lovišta!

A to su sve radili u kasnu jesen ili rano proleće.

To je bre redovno rezanje grana, plus što njih boli tuki da li će drvo da se osuši ili neće.

Možda neće ni kod tebe, ali ti si sam izrazio zabrinutost, pa sam pomislio da si baš emotivno vezan za njega.

Sve zavisi od vrste drveta, vremenskih prilika i doba godine, a da ga vratiš nazad, učvrstiš sa nečim, i da ponovo sraste - teško.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:53 09.05.2016

Re: ,

Milan Novković
Ali pazi kad ga izazivam i unapred kažem, uzalud vam trud svirači :)



Srki, e sad moraš da probaš ili ti ja bušim gume na motoru, ako smo već rešili da skinemo rukavice


E, nešto majstorišem u garaži ceo dan pa nisam video kako se ovaj tred lepo razvio, skoro do dvoboja. Slikaću prokletu granu i dajem je na dijagnozu. A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude! Ali da bi bilo structurally sound, šta mislite, da ja tu proteram jedan bolt, onako kroz celo drvo, neku sedamnaesticu, ili bar pola inča, pa nek uraste? Ili nek crkne!

A, da, ovi majstori što su mi šišali drveće prošle jeseni, ne verujem da ih baš zabole pimpek, ovde je prilično velika konkurencija, i dobre pare uzimaju (doduše tu fizikaliju penjtranja po granama obično rade neki alpinisti van sezone, njih ima ko šaše, ali ih nadzire arborista sa ćagom, to jest tako se bar predstavlja, nisam legitimisao čoveka, a možda je trebalo).

srdjan.pajic srdjan.pajic 03:58 09.05.2016

Re: ,

Koelja i slične




Raspad, bogte!
apacherosepeacock apacherosepeacock 06:51 09.05.2016

Re: ,

A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude!


+1 glas da vezes granu a ne da je seces. Ja sam uporna u spasavanju, probas pa sta joj sreca da, al bar si probao.

Milan Novković Milan Novković 07:45 09.05.2016

Re: ,

da ja tu proteram jedan bolt

Eto vidiš, odlična ideja, organizacija na delu
Milan Novković Milan Novković 07:48 09.05.2016

Re: ,

šta mislite, da ja tu proteram jedan bolt

A u IoT maniru možeš i šačicu senzora da ubaciš - evo pričaju mi neki mašinci specijalizovani u uštedi energije u građevinama i sličnom da se kod njih razmišlja o stavjanju senzora u zidove, šta već, i oni tamo ostanu nepristupačni zauvek.
nikvet pn nikvet pn 09:56 09.05.2016

Re: ,

srdjan.pajic
šta mislite, da ja tu proteram jedan bolt, onako kroz celo drvo, neku sedamnaesticu, ili bar pola inča, pa nek uraste?


Гле ортопеда... Ипак удри спољну фиксацију, пробај онај пластични комплет за ауто бранике. Пластична мрежица и двокомпонентни лепак па извајај цевку око лома. После офарбаш у хипи боје ко змија крајт и главни си у крају.
emsiemsi emsiemsi 13:22 09.05.2016

Re: ,

apacherosepeacock
A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude!


+1 glas da vezes granu a ne da je seces. Ja sam uporna u spasavanju, probas pa sta joj sreca da, al bar si probao.


Мени једна кајсија баш лепо била процветала. Но, након неколико дана је започео нагли процес сушења. Сада на њој има спорадично по који лист. Неки људи ми саветују да одсечем све гране (напомињем да се ради о поприлично дебелим гранама) тако да их оставим дуге (до њиховог изданка из стабла) цца пола метра. Још кажу да ће следеће године израсти младице и да ће бити све у реду.
Да ли да их послушам или да одмах вадим комплетно стабло !?
Нисам паметан !
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:32 09.05.2016

Re: ,

emsiemsi
apacherosepeacock
A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude!


+1 glas da vezes granu a ne da je seces. Ja sam uporna u spasavanju, probas pa sta joj sreca da, al bar si probao.


Мени једна кајсија баш лепо била процветала. Но, након неколико дана је започео нагли процес сушења. Сада на њој има спорадично по који лист. Неки људи ми саветују да одсечем све гране (напомињем да се ради о поприлично дебелим гранама) тако да их оставим дуге (до њиховог изданка из стабла) цца пола метра. Још кажу да ће следеће године израсти младице и да ће бити све у реду.
Да ли да их послушам или да одмах вадим комплетно стабло !?
Нисам паметан !


Pitaj HCM bolje, on ima iskustva.
Da li ce samo seca grana nesto pomoci ili treba da se uradi nesto konkretnije.

Ja sam imala divlju jabuku u basti kojoj je puklo stablo pri zemlji i naginjala se ka ogradi (grane su sa jedne strane skroz popadale na ogradu) i dosli su iz botanicke sluzbe da procene da li ce tako ostati jos neko vreme ili ce pasti celo drvo nekih 5+ metara visoko.
I procenili su da ce pasti i da je bolje da ga odmah iseku.

Jednom mi je jak vetar oborio vrbu, skroz je izvalio iz korena.
Grane, jako dugacke ali srecom i mekane pa su mogle iz tog polozaja da se iseku rucnom testerom, sam isekla sama i odvukla do kontejnera gde su ih pokupili iz spec. sluzbe, a samo stablo sam vratila u horizontalni polozaj i prezivela je i rasle su joj grane i lisce sasvim normalno jos tog istog leta.

Tresnja koju sam posadila mi je ok vec 7 godina i jako lepo cveta, a plod (neveliki) pojedu ptice.

svarog svarog 15:33 09.05.2016

Re: ,

emsiemsi
apacherosepeacock
A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude!


+1 glas da vezes granu a ne da je seces. Ja sam uporna u spasavanju, probas pa sta joj sreca da, al bar si probao.


Мени једна кајсија баш лепо била процветала. Но, након неколико дана је започео нагли процес сушења. Сада на њој има спорадично по који лист. Неки људи ми саветују да одсечем све гране (напомињем да се ради о поприлично дебелим гранама) тако да их оставим дуге (до њиховог изданка из стабла) цца пола метра. Још кажу да ће следеће године израсти младице и да ће бити све у реду.
Да ли да их послушам или да одмах вадим комплетно стабло !?
Нисам паметан !


Imam isti problem i ovo je već druga godina, prošle godine zamalo se nije osušila. Sad je nešto zelenija, ali jedva. Inače ta kajsija je čudo kako je rađala po 100-200 kila rodi. Zbog nje u životu nisam kupio kajsiju na pijaci. Inače staro je drvo, imam jedno dosta mlađe 3-4 godine i ona je ok.Ako čuješ neko rešenje ili dijagnozu javi (ali to bez sečenja grana)
emsiemsi emsiemsi 17:00 09.05.2016

Re: ,

svarog
emsiemsi
apacherosepeacock
A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude!


+1 glas da vezes granu a ne da je seces. Ja sam uporna u spasavanju, probas pa sta joj sreca da, al bar si probao.


Мени једна кајсија баш лепо била процветала. Но, након неколико дана је започео нагли процес сушења. Сада на њој има спорадично по који лист. Неки људи ми саветују да одсечем све гране (напомињем да се ради о поприлично дебелим гранама) тако да их оставим дуге (до њиховог изданка из стабла) цца пола метра. Још кажу да ће следеће године израсти младице и да ће бити све у реду.
Да ли да их послушам или да одмах вадим комплетно стабло !?
Нисам паметан !


Imam isti problem i ovo je već druga godina, prošle godine zamalo se nije osušila. Sad je nešto zelenija, ali jedva. Inače ta kajsija je čudo kako je rađala po 100-200 kila rodi. Zbog nje u životu nisam kupio kajsiju na pijaci. Inače staro je drvo, imam jedno dosta mlađe 3-4 godine i ona je ok.Ako čuješ neko rešenje ili dijagnozu javi (ali to bez sečenja grana)

ОК !
emsiemsi emsiemsi 17:02 09.05.2016

Re: ,

apacherosepeacock
emsiemsi
apacherosepeacock
A pošto me malo peče savest zbog onog davno preminulog baobaba koga sam, izgleda, suviše lako otpisao i pustio da otplovi na onaj svet, ima da zavežem ovo drvo, pa šta bude!


+1 glas da vezes granu a ne da je seces. Ja sam uporna u spasavanju, probas pa sta joj sreca da, al bar si probao.


Мени једна кајсија баш лепо била процветала. Но, након неколико дана је започео нагли процес сушења. Сада на њој има спорадично по који лист. Неки људи ми саветују да одсечем све гране (напомињем да се ради о поприлично дебелим гранама) тако да их оставим дуге (до њиховог изданка из стабла) цца пола метра. Још кажу да ће следеће године израсти младице и да ће бити све у реду.
Да ли да их послушам или да одмах вадим комплетно стабло !?
Нисам паметан !


Pitaj HCM bolje, on ima iskustva.
Da li ce samo seca grana nesto pomoci ili treba da se uradi nesto konkretnije.

Ja sam imala divlju jabuku u basti kojoj je puklo stablo pri zemlji i naginjala se ka ogradi (grane su sa jedne strane skroz popadale na ogradu) i dosli su iz botanicke sluzbe da procene da li ce tako ostati jos neko vreme ili ce pasti celo drvo nekih 5+ metara visoko.
I procenili su da ce pasti i da je bolje da ga odmah iseku.

Jednom mi je jak vetar oborio vrbu, skroz je izvalio iz korena.
Grane, jako dugacke ali srecom i mekane pa su mogle iz tog polozaja da se iseku rucnom testerom, sam isekla sama i odvukla do kontejnera gde su ih pokupili iz spec. sluzbe, a samo stablo sam vratila u horizontalni polozaj i prezivela je i rasle su joj grane i lisce sasvim normalno jos tog istog leta.

Tresnja koju sam posadila mi je ok vec 7 godina i jako lepo cveta, a plod (neveliki) pojedu ptice.


Претпостављам да си стабло вратила у вертикалан положај !?
Успут --- зар ниси имала никога да ти помогне око тестерисања. Следећи пута ако/када ти се то догоди, немој да то радиш сама, слободно ме позови.
apacherosepeacock apacherosepeacock 17:55 09.05.2016

Re: ,

Претпостављам да си стабло вратила у вертикалан положај !?
Успут --- зар ниси имала никога да ти помогне око тестерисања. Следећи пута ако/када ти се то догоди, немој да то радиш сама, слободно ме позови.


haha da, naravno, vratila sam ga u vertikalni polozaj..

Ma nije tesko bilo uopste jer je samo stablo vrbe (te moje) 1.60 visine ali su grane bile dugacke po nekoliko metara. Tako da kad sam pretesterisala grane, jer druge opcije nije bilo, stablo je bilo lako podici/gurnuti nazad u uspravni polozaj.
Drago mi je samo da je operacija uspela jer stablu nije koren skroz ispao iz zemlje niti se polomio.

Probala sam sama da resim problem i uspela, da nisam, morala bih da zovem u pomoc. Vrba inace ima mekane i savitljive grane tako da je bilo izvodljivo.

Puno srece sa drvetom kajsije i tebi i svarogu.


emsiemsi emsiemsi 19:35 09.05.2016

Re: ,

apacherosepeacock
Претпостављам да си стабло вратила у вертикалан положај !?
Успут --- зар ниси имала никога да ти помогне око тестерисања. Следећи пута ако/када ти се то догоди, немој да то радиш сама, слободно ме позови.


haha da, naravno, vratila sam ga u vertikalni polozaj..

Ma nije tesko bilo uopste jer je samo stablo vrbe (te moje) 1.60 visine ali su grane bile dugacke po nekoliko metara. Tako da kad sam pretesterisala grane, jer druge opcije nije bilo, stablo je bilo lako podici/gurnuti nazad u uspravni polozaj.
Drago mi je samo da je operacija uspela jer stablu nije koren skroz ispao iz zemlje niti se polomio.

Probala sam sama da resim problem i uspela, da nisam, morala bih da zovem u pomoc. Vrba inace ima mekane i savitljive grane tako da je bilo izvodljivo.

Puno srece sa drvetom kajsije i tebi i svarogu.



Види се да си информисана !
Успут --- врба има разних врста, но, заједничка карактеристика им је да су тзв. меко дрво, а уз то, и брзо растуће. Тако да уколико ти је стало да за неку годину имаш хладовину, врба није лош избор. Додуше, немој да шкртариш на води.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:06 09.05.2016

Re: ,

Мени једна кајсија баш лепо била процветала. Но, након неколико дана је започео нагли процес сушења.


Verovatno je u pitanju čuvena apopleksija.
Čuvena za zato što je veoma raširena i zato što se ne zna šta je.
Tj, zna se, ali ne postoji jedan faktor koji do toga dovede, nije u pitanju jedan uzrok već skup negativnih faktora, od nepovoljnih klimatskih uslova preko neodgovarajuće podloge, nesrećno izabranog oblika krošnje itd itd..praktično ne zna se, ili ne postoji, konkretan razlog sušenja.
Leka, na žalost, nema.
Makar ne delotvornog.

Ono što se može uraditi je predvideti i otkloniti sve moguće negativne uticaje, ali sve se to radi prilikom sadnje i formiranja krošnje, dakle pre sadnje i u prvih par godina života stabla.
Ako se sve uradi kako treba šanse da se osuši se drastično smanjuju ali ne može se ta mogućnost isključiti.
Ako nekoga zanima šta to treba uraditi možemo o tome na pp (može i ovde što se mene tiče, ali bila bi to trolčina ko vrata:))

Kod ove starije, svarogove, je možda jednostavno starost u pitanju, uz malu pomoć prijatelja, u vidu enormnih padavina 2014. koje su uslove 2015, učinile veoma nepovoljnim, pa otud je u toj vegetaciji bilo drastičnog zaostajanja a sad se stanje malo popravilo.
To je bila i jeste česta pojava kod voća, naročito koštičavog u Srbiji ovih godina.

Da li će se to starijie stablo izboriti, da li će sledeće biti još bolje ili ne, nemoguće je predvideti ali s obzirom na godine....hm..
Sve ima svoj vek.
Ono što se može raditi je pojačana zaštita, pojačana ishrana, i očenaš tri puta dnevno :)

U tim situacijama se može raditi tzv omlađivanje, ali kod kajsije to retko uspeva za razliku od nekih drugih voćnih vrsta.
To je zapravo drastična rezidba (motornom testerom), odseku se velike grane (naravno ne bilo kako i ne bilo koje, postoje pravila) i trebalo bi da krenu druge mlade.
U toj situaciji biljka se tretira kao rekovalescent (što i jeste) i traži posebnu pažnju da bi opracija uspela.
Mada kad je kajsija u pitanju ... ?????


emsiemsi emsiemsi 14:46 10.05.2016

Re: ,

hoochie coochie man

...



На једној од дебелих грана, на њеном изданку из стабла, појавиле су се и неке гљиве ?
Успут --- без некога детаљисања, ако немаш времена, на коликом растојању од стабла би требало одсећи гране ?
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:29 10.05.2016

Re: ,

На једној од дебелих грана, на њеном изданку из стабла, појавиле су се и неке гљиве ?


One i lišajevi same po sebi nisu štetne, ali su znak da je stablo iznureno.
Nema ih na stablima u kondiciji.
Ako uspeš da revitalizuješ stablo neće se pojavljivati, a te, koje sad stoje tu, ukloni.

Odgovor na drugi deo pitanja je malo opširniji, ne može ovako, mora čak i da se crta :)

Ajd poslaću ti to na pp kad stignem.
emsiemsi emsiemsi 18:32 10.05.2016

Re: ,

hoochie coochie man
На једној од дебелих грана, на њеном изданку из стабла, појавиле су се и неке гљиве ?


One i lišajevi same po sebi nisu štetne, ali su znak da je stablo iznureno.
Nema ih na stablima u kondiciji.
Ako uspeš da revitalizuješ stablo neće se pojavljivati, a te, koje sad stoje tu, ukloni.

Odgovor na drugi deo pitanja je malo opširniji, ne može ovako, mora čak i da se crta :)

Ajd poslaću ti to na pp kad stignem.

Лајк !
svarog svarog 12:51 11.05.2016

Re: ,

Ono što se može raditi je pojačana zaštita, pojačana ishrana



Šta, govori, srce me boli kad je pogledam. Odsekao sam joj manje grane, tj. vrhove grana koje su suve, pa ću da vidim kako će ići dalje

I hvala na pomoći
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:25 11.05.2016

Re: ,

Šta, govori, srce me boli kad je pogledam.


Pa nema, na žalost, poteza koji sigurno rešava stvar.
Pošto je to, pretprostavljam, veliko stablo, a ti, opet pretpostavljam, nemaš opremu kojom bi mogao da istretiraš celu krošnju, malo šta praktično možeš da uradiš

A ako možeš, daj joj sve što ti stoji na raspolaganju a to je.
Napravi koktel od nekog sistemičnog fungicida (npr Akord, ako nema njega neka ti prodavci daju neki drugi ali da je sistemičan, znaju oni to) zatim nekog kontaktnog fungicida (npr Mankogal) nekog insekticida npr Decis, u to stavi i prihranu preko lista (flijarno đubrivo) sa povećanim sadržajem azota, i time istretiraj celu krošnju.

Folijarno đubrivo i kontaktni fungicid možeš da ponavlajš na svakih petnaestak dana.

Ispod kajsije razbacaj neko azotno mineralno đubrivo, ako ti nije problem, ako ne kvari nešto, prekopaš, preriljaš tu površinu (otprilike one površina koju pokriva krošnja), ili samo redovno kosiš travu ispod nje, i to je sve što ti je na raspolaganju.
Možda je nećeš spasiti, ali ćeš makar umiriti savest da si uradio sve što si mogao.
vilovuk vilovuk 14:42 12.05.2016

Hemijski ratovi biljaka

Moju je kajsiju-lepoticu - izraslu usred žive ograde od slučajno bačene koštice - ubila obližnja tuja (ili malo dalja smrča - od njh je bežala savijajući grane na ulicu). Ubila ju je - hlorovodoničnom kiselinom (taj miris/smrad se intenzivno osećao u godini ubistva, a i sledeće godine).

hoochie coochie man hoochie coochie man 18:27 12.05.2016

Re: Hemijski ratovi biljaka

Moju je kajsiju-lepoticu - izraslu usred žive ograde od slučajno bačene koštice - ubila obližnja tuja


Ako će ti biti lakše da je prežališ znaj da to što je izniklo iz koštice ima veoma male šanse, skoro nikakve, da bude kvalitetno.
vilovuk vilovuk 19:18 12.05.2016

Re: Hemijski ratovi biljaka

hoochie coochie man
Moju je kajsiju-lepoticu - izraslu usred žive ograde od slučajno bačene koštice - ubila obližnja tuja


Ako će ti biti lakše da je prežališ znaj da to što je izniklo iz koštice ima veoma male šanse, skoro nikakve, da bude kvalitetno.

Ma plodovi su bili OK, veličine kao ovi što ih kupojemo na pijaci
i bilo ih je dosta za drvo od 4 metra visine.

Nego, šta kažeš za hemijsko ratovanje? Za bežanje granama ustranu?
Napad je usledio, verovatno, tek kad su im se žile dotakle.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:32 12.05.2016

Re: Hemijski ratovi biljaka

Napad je usledio, verovatno, tek kad su im se žile dotakle.


Ne bi to trebalo da bude problem osim klasike oko konkurencije za hranu.

Moguće je da imaju i neke zajedničke patogene mikroorganizme, možda i neke koji su za jendo korisni a za drugo pštetni, sve je moguće ali malo verovatno. Da bi se tačno znalo sve bi se to moralo utvrđivati za svaku kombinacijuo posebno.
Za bežanje granama ustranu.


I ovo je klasika, pojava se zove heliotropizam, rast u prostor sa više sunca a "bežanje" od manje povoljne okoline.
Razni tropizmi postoje, ka hrani, ka vodi, ka nekom smeru, uvek gore..itd.
emsiemsi emsiemsi 06:57 13.05.2016

Re: Hemijski ratovi biljaka

hoochie coochie man
Napad je usledio, verovatno, tek kad su im se žile dotakle.


Ne bi to trebalo da bude problem osim klasike oko konkurencije za hranu.

Moguće je da imaju i neke zajedničke patogene mikroorganizme, možda i neke koji su za jendo korisni a za drugo pštetni, sve je moguće ali malo verovatno. Da bi se tačno znalo sve bi se to moralo utvrđivati za svaku kombinacijuo posebno.
Za bežanje granama ustranu.


I ovo je klasika, pojava se zove heliotropizam, rast u prostor sa više sunca a "bežanje" od manje povoljne okoline.
Razni tropizmi postoje, ka hrani, ka vodi, ka nekom smeru, uvek gore..itd.

Ка згодним женама - на пример !
mnenadic mnenadic 17:00 07.05.2016

Zasadi u baštu lesku

iako mi svašta buja i u zadnjoj i u prednjoj bašti, al samo utoliko (koj će mi moj previše sreće) da spasim ovaj sad već ogroman, i baš lep srebrni eukaliptus što imam, al što su ga napale neke gljivice, kažu preko korenja, pa mu se suši jedna po jedna grančica do grana.


Leska radi dobro u simbiozi sa tartufima. To ima značajan uticaj na pravilan evolutivni proces.
Milan Novković Milan Novković 17:18 07.05.2016

Re: Zasadi u baštu lesku

mnenadic
iako mi svašta buja i u zadnjoj i u prednjoj bašti, al samo utoliko (koj će mi moj previše sreće) da spasim ovaj sad već ogroman, i baš lep srebrni eukaliptus što imam, al što su ga napale neke gljivice, kažu preko korenja, pa mu se suši jedna po jedna grančica do grana.


Leska radi dobro u simbiozi sa tartufima. To ima značajan uticaj na pravilan evolutivni proces.

Lesku sam imao u Prigrevici, u dvorištu, pa tako emotivno vezan, al ne uklapa mi se ovde
mnenadic mnenadic 17:51 07.05.2016

Re: Zasadi u baštu lesku

Lesku sam imao u Prigrevici


Jedna je Prigrevica ...
kosta.babic kosta.babic 17:46 07.05.2016

Izbuljene slike, da bi nam …

U egzotične biljke se ič ne razumem ali moja luda žena gaji neku novu vrstu mačaka, AMERIČKI HAJLENDER koja skoro i da nema rep.Pa ko velim dete sa slike i nemož' da je povuče za rep.Dakle opušteno.
cassiopeia cassiopeia 18:45 07.05.2016

Re: Izbuljene slike, da bi nam …

kosta.babic
U egzotične biljke se ič ne razumem


Ja se razumem samo u orhideju, jednu, ali vrednu :)
Ja sam sa biljkama u nekom čudnom odnosu, pogledam ih i one se osuše. Muž mi zabranio da prilazim njegovim papričicama, bolje reći budućoj šumi papričica. Mislim da smo trenutno na jedno 12-13 velikih saksija.

Divim se ljudima kojima baštovanstvo ide od ruke.
Milan Novković Milan Novković 23:39 07.05.2016

Re: Izbuljene slike, da bi nam …

Divim se ljudima kojima baštovanstvo ide od ruke

Osnovnih pravila ima relativno malo, par sati učenja da bi ti biljke uglavnom preživljavale, a posle toga možeš da učiš i uživaš ceo život

A već posle 15 minuta učenja će ti 80% biljaka živeti, i to relativno srećno
cassiopeia cassiopeia 11:32 08.05.2016

Re: Izbuljene slike, da bi nam …

Milan Novković
Divim se ljudima kojima baštovanstvo ide od ruke

Osnovnih pravila ima relativno malo, par sati učenja da bi ti biljke uglavnom preživljavale, a posle toga možeš da učiš i uživaš ceo život

A već posle 15 minuta učenja će ti 80% biljaka živeti, i to relativno srećno


Najgore je to što ja zaboravim da ih zalijem, osnovna stvar. Tako, zamalo da ubijem neko drvce, stao mi mozak ne mogu imena da se setim, sobna biljka, eno sad mi prijateljica oporavlja biljku. Inače, imam je od svoje osamnaeste. Dobro je preživela!

Hvala ti!
docsumann docsumann 19:12 07.05.2016

izgubljen u potrazi ...


Milan Novković Milan Novković 19:16 07.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

docsumann


Izgubili, pa našli, pa opet izgubili, ...

"In the end, we are self-perceiving, self-inventing, locked-in mirages that are little miracles of self-reference" - Douglas Hofstadter, I Am a Strange Loop

Tebi bi Gödel, Escher, Bach morala da bude biblija
docsumann docsumann 19:42 07.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

Tebi bi Gödel, Escher, Bach morala da bude biblija


bingo ... ali

tražim tu knjigu već nekoliko godina (srpsko izdanje).
al sam se uz put, po netu, nagledao i načitao priologa o njoj

bojim se da mi, zbog svega toga, na kraju neće izgletati tako vauu


a kad smo već kod "biblijskih veličina", Gari Larson je, u mom slučaju, svakako jedan iz te sfere

angie01 angie01 19:53 07.05.2016

moja velika ljubav, Mordilo,

da ostanemo u temi:),

Milan Novković Milan Novković 20:04 07.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

docsumann
Tebi bi Gödel, Escher, Bach morala da bude biblija


bingo ... ali

tražim tu knjigu već nekoliko godina (srpsko izdanje).
al sam se uz put, po netu, nagledao i načitao priologa o njoj

bojim se da mi, zbog svega toga, na kraju neće izgletati tako vauu


a kad smo već kod "biblijskih veličina", Gari Larson je, u mom slučaju, svakako jedan iz te sfere


Ignoriši priloge sa neta, pogledaj samo koliko vremena gubimo ispravljajuću ljude sa neta

Knjiga je cool (dobio je Pulicerovu magradu za non-fiction za nju), a zobg tih priloga sa neta je napisao ovu drugu

On je vanredno inteligentan lik i ide u "dubinu duše" sa svojim timom, potpuno, onako, nadrealan tim.

On ide "dublje" od DMTja, na neki način, pa bi neko rekao a štaću tamo, samo ti na razna mesta možeš da odeš na razne načine.

Pa tako, kao što na svaku temu možeš da nađeš armiju ljudi koje to ne interesuje (pazi, ogromnu većinu ne interesuje nešto preterano kakva je struktura prostora i priroda vremena) tako možeš i na ovu.

I sve je ok, ne mora neko da zna kako nam je to "brain on fire" kako se pusti neka muzika da bi ne samo uživali u njoj, nego i pustili sebe da "gore", ostavili plamen.

Ovaj čovek je intligentno zavirio negde i pokušava da objasni šta je tamo video. Ne može on tamo da odvede i nas, ali može da postavi neke putokaze našoj mašti i navije nas donekle pa dalje da se sami snalazimo
docsumann docsumann 20:37 07.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

On ide "dublje" od DMTja, na neki način,


ovo moram uzeti sa veeelikom rezervom

dmt je za mene susret sa iskonskim čudom u najbukvalnijem smislu te riječi. ako igdje postoji mjesto gdje zakonitosti fizičkog svijeta "odleću u vazduh" to je svijest.
a dmt je način da prisustvuješ upravo takvoj jednoj predstavi, ili da zakoračiš u ekstraordinarni mentalni domen (ne)zavistan od tvoje lične svijesti...

no, ajde, sačekaću princija da napiše taj blog


u nekim svojim gugl risrčima nađoh da je Dejvid Čalmers bio Daglasov studen doktorant.
mogu da zamilim kako je to bila kreativno-luda ekipa.

docsumann docsumann 20:44 07.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

Ovaj čovek je intligentno zavirio negde i pokušava da objasni šta je tamo video. Ne može on tamo da odvede i nas, ali može da postavi neke putokaze našoj mašti i navije nas donekle pa dalje da se sami snalazimo


taman se tako osjećam kad na blogu pokušavam ljudima (bezuspješno) da dočaram koliko je dmt čudo jedno ludo
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:15 08.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

(pazi, ogromnu većinu ne interesuje nešto preterano kakva je struktura prostora i priroda vremena)




sećam kada je Leda bila studentkinja, da je pokušavala tu i tamo nama, braći, da objasni čime se bavi (ona je jedina dobila i razradila matišofiziko-gen, dok smo mi ostala braća bili umetnici, boemi i landare), onda bi odustajala ubrzo i prelazila na priču o Zvezdi i Partizanu. evo je i danas, bavi se eksperimentima da se ne bi smarala sa ljudskim faktorom.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:18 08.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

docsumann
Ovaj čovek je intligentno zavirio negde i pokušava da objasni šta je tamo video. Ne može on tamo da odvede i nas, ali može da postavi neke putokaze našoj mašti i navije nas donekle pa dalje da se sami snalazimo


taman se tako osjećam kad na blogu pokušavam ljudima (bezuspješno) da dočaram koliko je dmt čudo jedno ludo

a šta kaže, Tebro, da su creatures halusidžen pojava?
tasadebeli tasadebeli 10:15 08.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

docsumann



Тражи се...


А ја немам ову Ларсонову карикатуру, али имам исту такву, попуно идентичну фотку (фотошопирану, наравно, да се не би сикирали ови из друштва за заштиту животиња) на којој се тражи чивава која је, јел'те, заглављена у "кањону".


Та фотка стоји на фрижидеру закачена магнетом на којем је име моје жене...
docsumann docsumann 11:14 08.05.2016

Re: izgubljen u potrazi ...

Srđan Fuchs
docsumann
Ovaj čovek je intligentno zavirio negde i pokušava da objasni šta je tamo video. Ne može on tamo da odvede i nas, ali može da postavi neke putokaze našoj mašti i navije nas donekle pa dalje da se sami snalazimo


taman se tako osjećam kad na blogu pokušavam ljudima (bezuspješno) da dočaram koliko je dmt čudo jedno ludo

a šta kaže, Tebro, da su creatures halusidžen pojava?


"halucinacije" (psihodelične vizije), kao i snovi, riznica su znanja i mudrosti.
docsumann docsumann 21:02 07.05.2016

test evolugencije ;)

A kad je već toliko prepametna, ta evolucija, iako nam se često čini da baš i nije,


heh, pa evoluciona pamet funkcioniše na principu manooogo kandidata. nešto slično kao što su kinezi vršili "razminiravanje" terena upućivanjem velikog broja vojnika preko istog.

recimo imaš npr, neki zadatak:

x + 4 = 12

x = ?

i onda krenu kandidati svi sa sličnim imenom " varijacija 1", "varijacija 2" i tako redom da rješavaju
pa prvi kandidat (vrijacija) napiše x = -23

ispod njega se otvori tlo i ode on pravo u bezdan

sledeći, x = 10346 ... isti scenario, fijuu
...
...
i tako sve dok neki od kandidata ne ubode x = 8, JEEE, tačno rješenje, idemo dalje!


i tako redom kroz kompletno "školovanje". ajde recimo da usput kandidati postanu malo pametniji , pa se ne frljaju baš toliko s rješenjima, al' opet i zadaci postaju složeniji.

sve u svemu - dosta nabadanja, dosta propadanja, al mi vidimo samo kandidate koji su položili, što će reći vidimno one pametnije među njima, pa nam se zato ponekad čini da je to sve nešto pametno ... ko i mi sami što smo
docsumann docsumann 21:28 07.05.2016

Re: test evolugencije ;)


posebno interesantno će biti kad mi, ljudi, postanemo aktivnio faktor sopstvene evolucije.
već odavno usmjeracamo evoluciono oblikovanje kultivisanih biljaka i domaćih životinja, ali šta znači, odnosno kakve posljedice će imati direktno intervenisanje na sopstvenom (humanom) genomu.

a opet, to je tek dio jedne veće slagalice zvane BINC tehnologije.
Milan Novković Milan Novković 23:21 07.05.2016

Re: test evolugencije ;)

ajde recimo da usput kandidati postanu malo pametniji , pa se ne frljaju baš toliko s rješenjima, al' opet i zadaci postaju složeniji

Ono gde je evolucija "pametnija" nego što se pre mislilo ilustruje hipotetički primer: ona, recimo, "zapamti" kroz naše gene i nešto za šta se do nedavno nije znalo, na primet zapamti da kad god su nam vanredno dugačke obrve bile korisne bile su nam, jako često, korisne i mnogo kraće noge nego sada, pa duže ruke.

Tako, ona je "probrala" i jedinke gde su gen za dužinu nogu, i gen za dužinu ruku "uključeni" i pod delimičnom kontrolom metabolizma koji je rezultat aktiviranja gena za dužinu obrva.

Takva kombinacija gena pomaže, ako bi to "sutra" bilo bolje, da se vratimo na drveće u mnogo kraćem intervalu, recimo za 100,000 godina, umesto za 10 miliona, tako što bi samo jedna mutacija, u genu za dužinu obrva, bila dovoljna da nas pomeri.

E sad, ovo je izveštačen i prost primer, ali ako se malo razmisli:

- Geni nisu jedno prosto pismo, gde samo zapišeš neku prostu priču pa ideš dalje. U njima ima toliko međuzavisnosti da mnoge nećemo olako, ili nećemo nikad spoznati. Problem je na neki način sličan koji imamo i sa razumevanjem svesti kako neuroni tamo nešto provode i "okidaju", ko to tako zamišlja

- Neko bi rekao kako neurona imamo 100 milijardi, a gena koji enkodiraju proteine samo 21,000. Prosto. A i to što jedan gen može da enkodira više proteina, pa imamo oko 250,000 proteina u telu je isto malo.

Samo, interakcija između proteina ima jako mnogo, puteva, obrazaca, enzima, ...

Gledaj, npr, jedan od mora enzima u okeanu drugh proteina - ti enzimi, npr, pomeraju pragove nekih hemijskih reakcija. Zamisli da moraš da ideš iz Herceg Novog u Dubrovnik kolima. Enzim može da ti na putu postavi bump 10cm visok, pa odeš normalno, 40cm pa malo češkaš glavu, ili 4m pa odustaneš.

Tako, u nama, u genima ima raznih informacija, kako brzo dobiti bicepse, brže mnogo nego sada, veću glavu, manju glavu (odoše neuroni), bolje uvezanu glavu, ...

Pa ima raznih kvalitetnih kombinacija zapisanih.

I onda su, do nekog nivoa, mnogi kompleksni sistemi takvi - imaju mnoge moći o kojima ne možemo ni da sanjamo, u prostoru i vremenu.

Što čini nasumično čeprkanje u iole većoj meri po takvim sistemima jako nepredvidljivim.
zemljanin zemljanin 21:27 08.05.2016

Re: test evolugencije ;)

Milan Novković
ajde recimo da usput kandidati postanu malo pametniji , pa se ne frljaju baš toliko s rješenjima, al' opet i zadaci postaju složeniji

Ono gde je evolucija "pametnija" nego što se pre mislilo ilustruje hipotetički primer: ona, recimo, "zapamti" kroz naše gene i nešto za šta se do nedavno nije znalo, na primet zapamti da kad god su nam vanredno dugačke obrve bile korisne bile su nam, jako često, korisne i mnogo kraće noge nego sada, pa duže ruke.

Tako, ona je "probrala" i jedinke gde su gen za dužinu nogu, i gen za dužinu ruku "uključeni" i pod delimičnom kontrolom metabolizma koji je rezultat aktiviranja gena za dužinu obrva.

Takva kombinacija gena pomaže, ako bi to "sutra" bilo bolje, da se vratimo na drveće u mnogo kraćem intervalu, recimo za 100,000 godina, umesto za 10 miliona, tako što bi samo jedna mutacija, u genu za dužinu obrva, bila dovoljna da nas pomeri.

E sad, ovo je izveštačen i prost primer, ali ako se malo razmisli:

- Geni nisu jedno prosto pismo, gde samo zapišeš neku prostu priču pa ideš dalje. U njima ima toliko međuzavisnosti da mnoge nećemo olako, ili nećemo nikad spoznati. Problem je na neki način sličan koji imamo i sa razumevanjem svesti kako neuroni tamo nešto provode i "okidaju", ko to tako zamišlja

- Neko bi rekao kako neurona imamo 100 milijardi, a gena koji enkodiraju proteine samo 21,000. Prosto. A i to što jedan gen može da enkodira više proteina, pa imamo oko 250,000 proteina u telu je isto malo.

Samo, interakcija između proteina ima jako mnogo, puteva, obrazaca, enzima, ...

Gledaj, npr, jedan od mora enzima u okeanu drugh proteina - ti enzimi, npr, pomeraju pragove nekih hemijskih reakcija. Zamisli da moraš da ideš iz Herceg Novog u Dubrovnik kolima. Enzim može da ti na putu postavi bump 10cm visok, pa odeš normalno, 40cm pa malo češkaš glavu, ili 4m pa odustaneš.

Tako, u nama, u genima ima raznih informacija, kako brzo dobiti bicepse, brže mnogo nego sada, veću glavu, manju glavu (odoše neuroni), bolje uvezanu glavu, ...

Pa ima raznih kvalitetnih kombinacija zapisanih.

I onda su, do nekog nivoa, mnogi kompleksni sistemi takvi - imaju mnoge moći o kojima ne možemo ni da sanjamo, u prostoru i vremenu.

Što čini nasumično čeprkanje u iole većoj meri po takvim sistemima jako nepredvidljivim.

da ne idem u kritiku bez da prethodno ne priupitam za neki validni link pobrojanih teza ... smislenost evolucije je jako klimav teren i na granici mistifikacije ... ali da sacekam
Milan Novković Milan Novković 21:51 08.05.2016

Re: test evolugencije ;)

da ne idem u kritiku bez da prethodno ne priupitam za neki validni link pobrojanih teza ... smislenost evolucije je jako klimav teren i na granici mistifikacije ... ali da sacekam

Jeste. Ovo je iz članka "Nature’s brain: A radical new view of evolution - How does natural selection create so much complexity so fast? A bold new theory says it learns and remembers past solutions just as our brains do"

Znači teorija, ali meni je ovo najnormalnija stvar na svetu, tj relativno mi je lako da poverujem u nju, to je čak (polu)spontana pojava i u softverskim genetičkim algoritmima - recimo u onom primeru što sam dao Freeju kako pomeraš temperaturu gore dole, i ono prvo kolo je bilo temperaturno nestabilno, odjednom imaš rešenje koje je temperaturno stabilno, ili, u najmanju ruku, reba mu jako malo da konvergira ka stabilnosti u nekom novom opsegu temperatura.

E sad, ovaj članak je iz Marta i elektronske verzije New Scientista, ko je pretplaćen, i prelistaću ga ponovo za reference.

A on i online počinje OVDE samo ja nemam nalog kod njih, nego kod Zinio-a, a oni imaju neki svoj proprietary čitač - iskopiraću delove već nekako.
zemljanin zemljanin 22:10 08.05.2016

Re: test evolugencije ;)

Milan Novković

nije problem - imam pristup
freehand freehand 00:02 08.05.2016

adasiproždrlo torogakideža...

Milan Novković Milan Novković 00:22 08.05.2016

Re: adasiproždrlo torogakideža...

freehand

Ovu smo priču, što ja što bliska okolina, ispričali više puta virtuelno, ali je uvek interesantna pošto je uvek fascinantna u kontraintuitivnosti:

- U glavi imamo mnogo regiona i regiončića.

- Ovaj "popularni", veličine badema, amigdala, "spaja" emocije i racio.

- Dobro, nije baš da samo to radi, i nije to jedini spoj, ali je na nekim jako važnim putevima.

Ovde sad prepričavanje isključujemo do pola.

- I to da emocije moderiraju racio sam rekao par puta, do te mere ide to moderiranje da se racio ponekad sludi bez emocija, i gubi svaku praktičnu vrednost.

- Pa izgleda pomalo čudno da od regiona veličine badema, direktno, pa od ovakve pesme, indirektno, može da zavisi, ali potpuno, da li ćeš ti u jednom danu uraditi sve ili ništa sa ToDo liste, gde imaš traktat o moralnim imperativima u raljama života, košenje trave, skupljanje lišča i crtanje Čiča Gliše odevenog za nekoliko specifičnih prilika.

I to ti je organizacija, pa život, postojanje, sasvim smešan, da nije veličanstven
freehand freehand 00:27 08.05.2016

Re: adasiproždrlo torogakideža...

I to ti je organizacija, pa život, postojanje, sasvim smešan, da nije veličanstven



P.S. kad te čitam osećam se tako Indira... Veći deo mogu da ponovim al razumem ništa. ;D
tadejus tadejus 08:20 08.05.2016

Re: adasiproždrlo torogakideža...

freehand
P.S. kad te čitam osećam se tako Indira... Veći deo mogu da ponovim al razumem ništa. ;D


brate kako ne razumiješ..
taj njen dasa je proždrnuo avon a poslije je nastala prava drama.. pa to svi znaju..
e sad kod ovog milanovog ti već ne mogu pomoći
freehand freehand 08:36 08.05.2016

Re: adasiproždrlo torogakideža...

taj njen dasa je proždrnuo avon a poslije je nastala prava drama.. pa to svi znaju..
e sad kod ovog milanovog ti već ne mogu pomoći

Ja se sa Indirom sjajno razumem. Francuski nam je na istom vulevu nivou.
A kod Milančeta zapnem, skoncentrišem se, pratim redne brojeve, razvoj teze - prva, druga, treća i onda me šutne četvrtim pasusom pa mi se sve zamagli pred očima i onda odem da popijem pivo.
Pa ispočetka. Posle četvrtog piva mi se prispava i tu završim sa razumevanjem.
Milan Novković Milan Novković 09:55 08.05.2016

Re: adasiproždrlo torogakideža...

razvoj teze - prva, druga, treća i onda me šutne četvrtim pasusom

Teza je jedna, orgnizaciona fenomenologija, nego lica, primera, ima više.

Nači četvrto lice nije dobro, evo onda jedne fenomenalne zamene iz elektronike, seminalni eksperiment od pre više od 20 godina, i Emsi će se obradovati.

Dr. Adrian Thompson radio onomad, the Department of Informatics at the University of Sussex, prepričavam.

U digitalnoj elektronici imamo 0 i 1. Kad pravih neko kompleksno kolo praviš ga od prostih komponenti, "kapija". Funkcionalno kompletni sistemi imaju te proste setove sa dva ili jednim tipom komponenti (Emsi je nedavno negde naveo neki već set, ali verovatno u svađi sa nekim pa nisam hteo da im se mešam

Tj {AND,NOT} skup od dva tipa kapija ti je dovoljan da napraviš bilo koje kolo, čista "kombinatorika", kao Lego. Imaju i prostiji skupovi, dva skupa sa samo jednim elemento {NAND}, {NOR}, i često se baš od njih prave kompleksnije strukture.

Pa kao što programiramo komputere da nešto rade tako i u enektronici postoje čipovi, FPGA (Field Programmable Gate Arrays) gde imaš na desetine hiljada ovih postih komponenti, kapija, i ti možeš da isprogramiraš čip pa on radi neku hardversku funkciju.

I sad ide eksperiment koji je promenio značajno digitalnu elektroniku, ja pisao u mojim prvim blogovima pre evo skoro 10 godina.

Adrian je sebi dao zadatak da napravi frekventni/tone diskrimiator. Ako ga zamisliš kao crnu kutiju to je sledeće: ima jedan ulaz i jedan izlaz. Ako mu dovedeš clock od 10 KHz na ulaz on na izlazu treba da da logičku 1, a ako mu dovedeš na ulaz 1 KHz signal on na izlazu treba da da logičku 0.

1. Prvo je to dao hardverašima da dizajniraju. Oni uradili posao, upotrebili oko 1,000 komponenti i odštampali šemu dizajna. Drugi elektroničari sve to pogedaju i kažu lepo, elegantno, svedeno i čitljivo.

2. Onda je napravio softver, genetički algoritam, da dizajnira istu funkcionalnost. Softver radi ovako: generiše nasumice nekoliko hiljada rešenja, bukvalno, random "number" generator kaže šta spojiti. I ovo se zove "generacija".

Za svako rešenje Adrian proba razne ulaze i gleda da li je izlaz iole korelisan sa ulazom. Naravno, nije, na izlazu imaš uglavnom beli šum.

Korelacije mogu da idu od -1 do 1. 1 ti treba, -1 znači da kolo radi "naopako", uvek daje pogrešan izlaz za zadati ulaz.

U ovoj prvoj generaciji imaš korelacije u opsegu tipa: -0.000000012 do +0.000000013, npr.

Ti izabereš jedno 200 "najboljih", ovih što pr ovoj 0.000000013 cifri i kreiraš sledeću generaciju tako što ti random generator nije više potpuno random nego si ga malo pomerio, ali jako malo. Recimo ako je neka veza u ovih 200 rešenja postojala u 50.5% slučajeva (101 put je bila uključena, 99 puta ne) ti ćeš je u tom odnosu generisati u novoj generaciji, ne više 50/50.

Posle jedno 1,500 generacija, po sećanu, da mu ne čitam rad ponovo, softver je generisao kolo koje radi kako treba, besprekorno.

I sad ide fenomenologija:

- Ako odštampaš dizajn, i setiš se da je hardverašima trebalo 1,000 komponenti, vidiš da ima samo 150 komponenti u dizajnu.

- Šema je potpuno nelogična, tj nerazumljiva

- Postoje slepa creva - krene signal nekom granom i nikad se više ne vraća na delove dizajna koji vode ka izlazu, Ako odsečeš takvu granu kolo prestaje da radi. To ti je, da malo uključim "društvene" nauke, kao da nas neka zajednička šefica pošalje da radimo sledeće: mene da okopavam kukuruze, tebe da napišeš članak za novine. Samo ja ne znam da je tebi dala taj posao.

I ja okopam kukuruze.

Sledeći put tebe ne pošalje da pišeš članak - i ja NE okopam kukuruze iako ni dalje nemam pojma kakve ti poslove dobijaš.

Tako, ovde u elektronici, ova nečitljiva zbrka što potpuno korektno radi posao je u stvari analogni kompjuter. Njemu su od funkcionalnog značaja i ultrabrze tranzicije između logičkih 0 i 1.

Zašto su ona slepa creva važna - ona u ovim tranzicijama između 0 i 1, čija je, logika nebitna, prave mali šum u naponu napajanja. I taj šum je bitan deo procesiranja.

Poludruštveni primer - zamisli da B92 blog softver zavisi od napona napajanja na tvom kompu. Lepo adi na 220 V ali ako uključiš punjenje mobilnog pa oboriš napon u kući na 219.9999999 V softver prestane da radi.

Tako, ovde softver dizajnira harver koji ljudi ne umeju da razumeju, a radi posao. To NASA koristi sad već više od deceniju. Npr kad pošalješ letilicu ka Jupiteru pa se nešto pokvari u hardveru ne možeš da ga vratiš nazad, on radi self-healing.

A koristi genetic algoritme i zato što ne možemo unapred da znamo šta i kako će da se pokvari.

I to ti je to, tema, kako se sve više uvezumeo biće sve više stvari u svetu za koje:

1. Ne kapiramo kako rade

2. Nemamo ni načina da ukapiramo
freehand freehand 10:10 08.05.2016

Re: adasiproždrlo torogakideža...

Milan Novković
razvoj teze - prva, druga, treća i onda me šutne četvrtim pasusom

Teza je jedna, orgnizaciona fenomenologija, nego lica, primera, ima više.

Nači četvrto lice nije dobro, evo onda jedne fenomenalne zamene iz elektronike, seminalni eksperiment od pre više od 20 godina, i Emsi će se obradovati.

Dr. Adrian Thompson radio onomad, the Department of Informatics at the University of Sussex, prepričavam.

U digitalnoj elektronici imamo 0 i 1. Kad pravih neko kompleksno kolo praviš ga od prostih komponenti, "kapija". Funkcionalno kompletni sistemi imaju te proste setove sa dva ili jednim tipom komponenti (Emsi je nedavno negde naveo neki već set, ali verovatno u svađi sa nekim pa nisam hteo da im se mešam

Tj {AND,NOT} skup od dva tipa kapija ti je dovoljan da napraviš bilo koje kolo, čista "kombinatorika", kao Lego. Imaju i prostiji skupovi, dva skupa sa samo jednim elemento {NAND}, {NOR}, i često se baš od njih prave kompleksnije strukture.

Pa kao što programiramo komputere da nešto rade tako i u enektronici postoje čipovi, FPGA (Field Programmable Gate Arrays) gde imaš na desetine hiljada ovih postih komponenti, kapija, i ti možeš da isprogramiraš čip pa on radi neku hardversku funkciju.

I sad ide eksperiment koji je promenio značajno digitalnu elektroniku, ja pisao u mojim prvim blogovima pre evo skoro 10 godina.

Adrian je sebi dao zadatak da napravi frekventni/tone diskrimiator. Ako ga zamisliš kao crnu kutiju to je sledeće: ima jedan ulaz i jedan izlaz. Ako mu dovedeš clock od 10 KHz na ulaz on na izlazu treba da da logičku 1, a ako mu dovedeš na ulaz 1 KHz signal on na izlazu treba da da logičku 0.

1. Prvo je to dao hardverašima da dizajniraju. Oni uradili posao, upotrebili oko 1,000 komponenti i odštampali šemu dizajna. Drugi elektroničari sve to pogedaju i kažu lepo, elegantno, svedeno i čitljivo.

2. Onda je napravio softver, genetički algoritam, da dizajnira istu funkcionalnost. Softver radi ovako: generiše nasumice nekoliko hiljada rešenja, bukvalno, random "number" generator kaže šta spojiti. I ovo se zove "generacija".

Za svako rešenje Adrian proba razne ulaze i gleda da li je izlaz iole korelisan sa ulazom. Naravno, nije, na izlazu imaš uglavnom beli šum.

Korelacije mogu da idu od -1 do 1. 1 ti treba, -1 znači da kolo radi "naopako", uvek daje pogrešan izlaz za zadati ulaz.

U ovoj prvoj generaciji imaš korelacije u opsegu tipa: -0.000000012 do +0.000000013, npr.

Ti izabereš jedno 200 "najboljih", ovih što pr ovoj 0.000000013 cifri i kreiraš sledeću generaciju tako što ti random generator nije više potpuno random nego si ga malo pomerio, ali jako malo. Recimo ako je neka veza u ovih 200 rešenja postojala u 50.5% slučajeva (101 put je bila uključena, 99 puta ne) ti ćeš je u tom odnosu generisati u novoj generaciji, ne više 50/50.

Posle jedno 1,500 generacija, po sećanu, da mu ne čitam rad ponovo, softver je generisao kolo koje radi kako treba, besprekorno.

I sad ide fenomenologija:

- Ako odštampaš dizajn, i setiš se da je hardverašima trebalo 1,000 komponenti, vidiš da ima samo 150 komponenti u dizajnu.

- Šema je potpuno nelogična, tj nerazumljiva

- Postoje slepa creva - krene signal nekom granom i nikad se više ne vraća na delove dizajna koji vode ka izlazu, Ako odsečeš takvu granu kolo prestaje da radi. To ti je, da malo uključim "društvene" nauke, kao da nas neka zajednička šefica pošalje da radimo sledeće: mene da okopavam kukuruze, tebe da napišeš članak za novine. Samo ja ne znam da je tebi dala taj posao.

I ja okopam kukuruze.

Sledeći put tebe ne pošalje da pišeš članak - i ja NE okopam kukuruze iako ni dalje nemam pojma kakve ti poslove dobijaš.

Tako, ovde u elektronici, ova nečitljiva zbrka što potpuno korektno radi posao je u stvari analogni kompjuter. Njemu su od funkcionalnog značaja i ultrabrze tranzicije između logičkih 0 i 1.

Zašto su ona slepa creva važna - ona u ovim tranzicijama između 0 i 1, čija je, logika nebitna, prave mali šum u naponu napajanja. I taj šum je bitan deo procesiranja.

Poludruštveni primer - zamisli da B92 blog softver zavisi od napona napajanja na tvom kompu. Lepo adi na 220 V ali ako uključiš punjenje mobilnog pa oboriš napon u kući na 219.9999999 V softver prestane da radi.

Tako, ovde softver dizajnira harveri koji ljudi ne umeju da razumeju, a radi posao. To NASA koristi sad već više od deceniju. Npr kad pošalješ letilicu ka Jupiteru pa se nešto pokvari u hardveru ne možeš da ga vratiš nazad, on radi self-healing.

A koristi genetic algoritme i zato što ne možemo unapred da znamo šta i kako će da se pokvari.

I to ti je to, tema, kako sve sve više uvezumeo biće sve više stvari za koje:

1. Ne kapiramo kako rade

2. Nemamo ni načina da ukapiramo

Pa tako, brate! Napišeš srpski, sažeto i jednostavno i ja odmah sve razumem!

Sad bez šale - ja sam odavno fasciniran tim rojevima misli koje tebi luduju između ušiju količinama znanja a bez otpada kojima barataš i to tako rendom i nasumično.
Nego bi mene baš intersovao jedan tvoj kraći misaoni eksperiment na temu sujete kao pogonskog goriva bez koga se ne živi i ne napreduje a koje opet možda implodira i eksplodira i da razori karakter i ličnost i od života napravi havariju.

P.S. Da - i ovo htedoh da kažem: mislim da čovek za sve može da ukapira kako radi. Bez obzira što ja ne mogu da ukapiram ni kako to nešto radi ni kako ti kapiraš kako to nešto radi.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana