Reč i slika

Negativna kamata

jinks RSS / 03.05.2016. u 19:39

U društvu postoje različiti oblici regulacije. Počev od obrazovanja, zdravstva, prava - uključujući i ekonomiju.

Jer, i tržište se, u smislu promene cena, ponude i potražnje, ponaša kao dinamički sistem. Na primer, mogućnost zarade mnoge je stručnjake navela da modeluju berze, kao i da projektuju programe za automatsko berzansko trgovanje. Ipak, dok se berzama bavi relativno mali broj ljudi, u ekonomiji postoje različiti vidovi regulacije koji se tiču svakoga, i kojima se, između ostalih, bave i banke.

Uzmite, na primer, centralnu banku. Siguran sam da je većini poznato, ali za one slične meni - izgleda da osnovnu funkciju centralne banke predstavlja regulacija, i to inflacije. Gde na inflaciju centralna banka utiče kako kontrolom količine novca u opticaju, tako i određivanjem vrednosti kamate na novčana sredstva koja plasira komercijalnim bankama (doduše, ovako po nekima funkcioniše FED banka u SAD, nisam siguran kako je kod nas). Naravno, postoje i mnogi drugi problemi kojima se centralne banke bave, od zemlje do zemlje.

Sad, sistem kojim upravlja centralna banka izuzetno je kompleksan, i za posledice može imati pojave kako perioda ekonomskog rasta, tako i recesija i ekonomskih kriza. Naravno, nije samo centralna banka uzrok svemu pomenutom.

I tu, posle dužeg uvoda, dolazimo do teme bloga, nečeg što je tokom tekuće ekonomske krize mnogima padalo na pamet. Naime, interesantno je da su države, ali i centralne i komercijalne banke, pored pozitivnih, zbog recesije posegle i za negativnim kamatama. Na primer, negativne kamate na štedne uloge već uveliko postoje u nekim zemljama  (u Švajcarskoj, na primer, za oročenu štednju u pojedinim bankama umesto da dobijete vi plaćate kamatu, valjda zato što vam čuvaju novac).

Sad, pitanje je na koje je sve načine uopšte i moguće praktično realizovati ovu meru. Prvi je već pomenut, u vidu negativnih kamata na štedne uloge, kako bi se štediše motivisale da investiraju i troše novac. Drugi, da države izdaju vladine obveznice sa negativnom kamatom. Treća mogućnost, skoro pominjana, da se svim građanima neke zemlje bespovratno dodeli određena suma novca, što bi u principu imalo efekat negativne kamate. Četvrtu mogućnost predstavlja efektivna negativna kamata na sredstva koja centralna banka plasira komercijalnim bankama (odnosno, negativna uz uračunat doprinos inflacije). Petu bi, na određeni način, mogao da predstavlja i otpis dela dugova od strane banaka.

Ipak, neko će se možda zapitati kakav su uopšte uticaj do sada i imale negativne kamate na tekuću recesiju. U određenim slučajevima gotovo nikakav, pošto su komercijalne banke i u datim novonastalim okolnostima podizale kamate na zajmove, u situaciji u kojoj bi se dalo očekivati suprotno. Doduše, pitanje je kako će se stvari odvijati u budućnosti.




Komentari (130)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 21:18 05.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ја верујем (намерно нисам рекао мислим, не због тога што не знам да мислим) да ће ново време доћи од Амера. Верујем да су једино они у стању да креирају (да створе) нови квалитет.
Европљани су најобичнији сероње.

Emsi, sažetost i svedenost tvojih komentara jedino prevazilaze njihova tačnost i preciznost izražavanja. Što se ono kaže: saglasan!
jkt2010 jkt2010 04:29 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Predrag Brajovic
Biće interesantna ova priča s naftom i električnim kolima. Da li će to konačno uzleteti, ili će bog oil još jednom uspeti da sjebe priču o čistim energijama.

Mislim da se komercijalni moment toliko uvukao da se naftaši ovaj put ne mogu izvući. Sve firme koje shuttleuju, sve firme kojima su kola u smenama i impulsivno angažovana -- dostavljaš robu po gradu, pa voziš 3 km, a onda stojiš 15 minuta, smaraš se po gužvama, taj ritam... -- one će po logici uštede preći na elektriku.

A logika je, što jeftinija nafta to pre treba preći na nešto skuplje, napr el.struju? A šta ako nafta zauvek ostane jeftina?

Jedini scenario gde ta logika pobeđuje je da će vlade da još dodatno izoporezuju benzin da bi ostao skup, umesto da se pad cena nafte prelije na pad cena goriva, pa dalje na pad cena transporta itd... i time smanje sveukupni troškovi u društvu.

Ako vlade umesto ovoga krenu da prelivaju te pare na kobajagi ekološka rešenja pod raznoraznim lažnim izgovorima (globalno zagrevanje pa redom) samo će da izvitopere stvarnost i ljudsku kreativnost usmere na neke arbitrarne pravce. Šta ako te šatro "alternative" nikada ne budu mogle samostalno da opstanu? Kao kada bi mi neko rekao da je život na aparatima u ICU - život.


Elon Musk's growing empire is fueled by $4.9 billion in government subsidies
"He definitely goes where there is government money," said Dan Dolev, an analyst at Jefferies Equity Research. "That's a great strategy, but the government will cut you off one day."



A što budućnost ne bi bila 50% jeftinija avio karta nego što je danas? A ko voli struju eno mu trolejbus.

Ili ovako neki motor od 40 kila i 400 hp? Samo dodaš benzin...



Koji onda na primer pogoni ovako neki samovozeći oktokopter...



(kargo verzija nema ni vozača ni putnika i sama dostavlja robu metodom "od krova do krova". )
bene_geserit bene_geserit 06:05 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

princi
Meni je taj Trump nekako simbol toga američkog terminal declinea kao jedine svetske supersile. Mislim, neće Amerika nestati, neće ni postati siromašna, ali ona polako postaje samo još jedna zemlja, sve je manje stvari u kojima je izuzetna: ako hoćeš veliko tržište sa obećavanjem velikog rasta, idi u Kinu ili Indiju, ako hoćeš visokorazvijena tehnološka društva, idi u Južnu Koreju, Japan, Tajvan, ako hoćeš lifestyle idi u Evropu ili Australiju, ako hoćeš da se lečiš, svakako nemoj ići za Ameriku... mislim, Amerika više nema primat ni u čemu od svega toga. Ima još taj Silicon Valley, ima te top fakultete, ali i to je na izdisaju. Tako da je ovaj patak Dača od Trumpa i sva ta podrška koju ima, u stvari, odličan simbol ovog trenutka Amerike.

Naprotiv, Trump je poslednji pokusaj da se taj trend preokrene.
Razlog americkog "declinea" je globalizacija i liberalizam, u cijem je korenu pohlepa pojedinaca.
Ako USA ima deficit od 370 milijardi $ godisnje samo sa Kinom, korist od tih trgovinskih sporazuma imaju samo kinezi.
Americki troskovi da finansiraju ogroman broj ilegalnih latino-amerikanaca (bukvalno trilioni dolara) ubijaju mogucnost privrednog rasta.
Sto se tice tih novih trzista vecih od americkog - Indija je ekstremno korumpirana zemlja, Kina je jos uvek komunisticka zemlja, Brazil nema elementarnu sigurnost gradjana. Sve te zemlje ocekuju veliki problemi.
Ti mozes da probas da odes u Japan, Juznu Koreju ili Tajvan, samo sto oni ne primaju emigrante ni legalno.
Lifestyle nikad nije ni vezivan za USA, ne vidim kako se to posebno promenilo.
Sto se medicine tice, jedini razlog da ne ides u USA je cena. Vecina novih lekova se i dalje razvija u USA. Sa dolaskom personalizovane medicine, tehnoloska prednost ce tek da utice na kvalitet medicine.
bene_geserit bene_geserit 06:24 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

jkt2010
Ako vlade umesto ovoga krenu da prelivaju te pare na kobajagi ekološka rešenja pod raznoraznim lažnim izgovorima (globalno zagrevanje pa redom) samo će da izvitopere stvarnost i ljudsku kreativnost usmere na neke arbitrarne pravce. Šta ako te šatro "alternative" nikada ne budu mogle samostalno da opstanu? Kao kada bi mi neko rekao da je život na aparatima u ICU - život.
Elon Musk's growing empire is fueled by $4.9 billion in government subsidies

Ma cela stvar je napravljena da se cena razvoja nove tehnologije i rizik koji sa tim ide prevali na ledja poreskog obaveznika, a ako stvar uspe (sto ce da se desi za jako mali broj stvari) profit ce da kupe pojedinci.

Ako pogledamo Google solar plant koji se pretvorio u pravu katastrofu - bacene milijarde drzavnog novca u vidu pozajmica (a i skupog placanja kilovata) ali ne naravno Google-u vec posebnom privrednom entitetu koji ce naravno da bankrotira.
Tesla i pored ogromnog broja pre-narudzbi tek treba da pokaze da moze da napravi reliable automobil u velikim serijama (ja sam skeptican) - a spucali su milijarde drzavnih subsidies.
bene_geserit bene_geserit 06:40 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

jinks
Trump se uglavnom zalagao za vece poreze za super-bogate (dakle i za sebe)

Da li je ovo prvi put da se jedan super-bogati Amerikanac upušta u predsedničku trku.

Karter je bio bogat, mislim i Džonson, dobro Buševi su bili bogati i naknadno se dodatno obogatili na zalivskim ratovima, Hilari je iz bogate porodice, Kenedi takođe, kao i mnogi drugi. Međutim, da li je Tramp do sada najbogatiji.

Šta bi to moglo da znači. Zašto bi neko super-bogat baš sada bio primoran da se eksplicitnije uključi u politiku, a ne kao ranije preko posrednika. Da li to ima veze samo sa Obaminom politikom, ili se nešto drugo već duže vremena valja iza brda.

Pa Ross Perot je bio prilicno bogat, ali mu sanse kao nezavisnom kandidatu '92 i kandidatu Reformske stranke '96 (sto mu dodje na isto) nisu bas bile neke.

Obe stranke (GOP i DP) su "hijacked" od strane globalista i krupnog kapitala.
Ako se pogledaju Trumpove izjave od 80-tih na ovamo, to je jedna konzistentna prica. Covek je evidentno americki patriota. Naravno i narcisticki klovn koji ne zna bas previse o dosta stvari. Ali ima jedan veliki kvalitet - govori direktno i govori istinu i ne obazire se na politicku korektnost.
Propadanje USA, koje se desava usled globalizacije i liberalizma, je moralo da pokrene kontra-efekat. Cela stvar se manifestovala kroz Trumpa, sto nije bas najbolji izbor, ali je nekako ispao jedini moguci.
emsiemsi emsiemsi 07:12 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

princi
Ја верујем (намерно нисам рекао мислим, не због тога што не знам да мислим) да ће ново време доћи од Амера. Верујем да су једино они у стању да креирају (да створе) нови квалитет.
Европљани су најобичнији сероње.

Emsi, sažetost i svedenost tvojih komentara jedino prevazilaze njihova tačnost i preciznost izražavanja. Što se ono kaže: saglasan!

Па да !
Ко ће коме (да спусти), него свој своме !
Истина, то је (једино) и нормално.
svarog svarog 09:56 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ako USA ima deficit od 370 milijardi $ godisnje samo sa Kinom, korist od tih trgovinskih sporazuma imaju samo kinezi.


To baš nije istina. Korist je obostrana. Američki građani kupuju jeftinije neke proizvode napravljene u Kini nego da su napravljeni u SAD. To povećava njihov raspoloživi dohodak i to je svakako korist za njih. Inače je trgovina uvek na obostranu korist (inače je ne bi ni bilo), osim ako se ne umeša elemenat prisile (uglavnom od strane države)
svarog svarog 09:59 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

princi
Predrag Brajovic
Biće interesantna ova priča s naftom i električnim kolima. Da li će to konačno uzleteti, ili će bog oil još jednom uspeti da sjebe priču o čistim energijama.

Mislim da se komercijalni moment toliko uvukao da se naftaši ovaj put ne mogu izvući. Sve firme koje shuttleuju, sve firme kojima su kola u smenama i impulsivno angažovana -- dostavljaš robu po gradu, pa voziš 3 km, a onda stojiš 15 minuta, smaraš se po gužvama, taj ritam... -- one će po logici uštede preći na elektriku.

U.S. gasoline consumption, averaged over four weeks, rose 3.9 percent from a year earlier to 9.39 million barrels a day through April 15, Energy Information Administration data show. Demand this summer will increase 1.4 percent to a record, the EIA said April 12. Americans drove 232.2 billion vehicle miles in February, up 5.6 percent from a year earlier, Transportation Department data show.

Ne znam, ima neki elemenat ludila, da ne kažem neku težu reč, u psihi običnog Amerikanca. Niska cena benzina mu poveća disposable income i on prvu stvar koju uradi: kupi nova i još veća kola i vozi još više. Mislim, adekvatnija reč je, zapravo, glup, ali rekao sam da neću biti grub.


To je sasvim očekivano ponašanje, da se sa smanjenjem cene poveća tražnja. To se dešava sa svim proizvodima kod kojih je elastičnost tražnje veća od 1.
Na stranu to što su oni već decenijama podsticani (kao način života) da voze nova i velika kola
svarog svarog 10:02 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Predrag Brajovic
Biće interesantna ova priča s naftom i električnim kolima. Da li će to konačno uzleteti, ili će bog oil još jednom uspeti da sjebe priču o čistim energijama.

Mislim da se komercijalni moment toliko uvukao da se naftaši ovaj put ne mogu izvući. Sve firme koje shuttleuju, sve firme kojima su kola u smenama i impulsivno angažovana -- dostavljaš robu po gradu, pa voziš 3 km, a onda stojiš 15 minuta, smaraš se po gužvama, taj ritam... -- one će po logici uštede preći na elektriku.


Naprotiv, skuplja nafta daje prostor za ulaganja u istaživanja alternativnih goriva. Ove kako predviđaju dugogodišnje niske cene nafte mogu samo oteraju investitore iz razvoja električnih automobila.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:21 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

*Energy efficient. Electric vehicles convert about 59%–62% of the electrical energy from the grid to power at the wheels—conventional gasoline vehicles only convert about 17%–21% of the energy stored in gasoline to power at the wheels.*
•Environmentally friendly. EVs emit no tailpipe pollutants, although the power plant producing the electricity may emit them. Electricity from nuclear-, hydro-, solar-, or wind-powered plants causes no air pollutants.
•Performance benefits. Electric motors provide quiet, smooth operation and stronger acceleration and require less maintenance than ICEs.
•Reduce energy dependence. Electricity is a domestic energy source


Ovo je sa sajta zvanične USA agencije za energetiku. Ja bih se, dakle, kladio na elektriku. Sve i da naftu dele džabe, ona ružno sagoreva.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:24 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ma cela stvar je napravljena da se cena razvoja nove tehnologije i rizik koji sa tim ide prevali na ledja poreskog obaveznika, a ako stvar uspe (sto ce da se desi za jako mali broj stvari) profit ce da kupe pojedinci.

На кратке стазе.
На дуге - човечанство.
Увек је тако.
princi princi 10:51 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ma cela stvar je napravljena da se cena razvoja nove tehnologije i rizik koji sa tim ide prevali na ledja poreskog obaveznika, a ako stvar uspe (sto ce da se desi za jako mali broj stvari) profit ce da kupe pojedinci.

Da, i meni se cini da je tako. Ali, dobro, slazem se i sa Brajovicem, mislim da su elektricna kola korak u dobrom pravcu. Drugim recima, navijam za Muska, ne bih voleo da se slupa. S druge strane, bolje poreske pare da daju Musku, nego glupim bankarima.

Inace, naftna industrija prima neuporodivo vise subsidies od vlada od bilo koje vetrenjace i solarne elektrane. Kad bi se cena environmental impacta eksploatacije i gorenja nafte i gasa uracunala u cenu goriva, isto bi verovatno bilo nekoliko puta skuplje.
jinks jinks 11:16 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Da, i meni se cini da je tako. Ali, dobro, slazem se i sa Brajovicem, mislim da su elektricna kola korak u dobrom pravcu.

Nevezano za ekonomiju ... koliko je novih tehnologija razvijeno i ugrađeno u savremene automobile, posebno električne.

Počev od energetske elektronike, novih baterija, interne brze i pouzdane mreže procesora, novih procesora, pa sve do raznih naprednih algoritama upravljanja i obrade signala.

Mislim, to se odavno iz auto industrije prelilo, i tek će se i prelivati i u oblasti koje sa njom i nemaju nešto posebno veze. Naravno, tok tehnologije je i iz nekih drugih oblasti išao ka elektrici ugrađenoj u automobile, električne, hibridne, ...

Ma cela stvar je napravljena da se cena razvoja nove tehnologije i rizik koji sa tim ide prevali na ledja poreskog obaveznika

Super stvar u razvoju novih tehnologija, na primer u elektrotehnici, je u tome što se one ne koriste isključivo u jednoj oblasti (kao što je u ovom slučaju automobilska industrija) već utiču i na razvoj gomile drugih oblasti primene.
little_radojica little_radojica 11:41 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Amerika više nema primat ni u čemu od svega toga. Ima još taj Silicon Valley, ima te top fakultete, ali i to je na izdisaju.


И једанаест носача авиона
little_radojica little_radojica 12:18 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ako vlade umesto ovoga krenu da prelivaju te pare na kobajagi ekološka rešenja pod raznoraznim lažnim izgovorima (globalno zagrevanje pa redom) samo će da izvitopere stvarnost i ljudsku kreativnost usmere na neke arbitrarne pravce. Šta ako te šatro "alternative" nikada ne budu mogle samostalno da opstanu? Kao kada bi mi neko rekao da je život na aparatima u ICU - život.


Не морају владе ништа да "преливају", довољно је само да укину субвенције за нафту>>>>ЛИНК, па да видимо ко ће пре самостално да опстане.

The IEA, within the framework of the World Energy Outlook, has been measuring fossil-fuel subsidies in a systematic and regular fashion for more than a decade. Its analysis is aimed at demonstrating the impact of fossil-fuel subsidy removal for energy markets, climate change, and government budgets. The IEA’s latest estimates indicate that fossil-fuel consumption subsidies worldwide amounted to $493 billion in 2014, $39 billion down on the previous year, in part due to the drop in international energy prices, with subsidies to oil products representing over half of the total. Those subsidies were over four times the value of subsidies to renewable energy.



Што се Маска тиче, његове фирме добијају субвенције по истим правилима по којима и све остале могу, али - неће. Чувени случај Фијат-Крајслера где је Маркиони изјавио да моли бога да прода што мање електричних возила да има што мање губитка
.

Space X смањио неколико пута астрономске трошкове владе за слање материјала на свемирску станицу, а главно појефтињење тек треба да уследи кад почну да користе прву фазу више пута. Кад се субвенције дају транспарентно, равноправно и иду ка радикалном развоју нових disruptive технологија одличан су инструмент друштва да се обрачуна са склеротичним диносаурусима којима одговара само статус кво.
svarog svarog 12:59 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ma cela stvar je napravljena da se cena razvoja nove tehnologije i rizik koji sa tim ide prevali na ledja poreskog obaveznika, a ako stvar uspe (sto ce da se desi za jako mali broj stvari) profit ce da kupe pojedinci.


Pazi to je i jedna od funkcija države (ako nisi anarhista pa ne priznaješ državu uopšte) da omogući nešto što pojedinci ne mogu sami da finansiraju ili je prevelik rizik, a (potencijalno) je korisno za celo društvo pa i za te pojedince. Ja iako sam protiv subvencija u komercijalnom sektoru, totalno sam za državne subvencije u fundamentalnu nauku, pa i u primenjenu kao što je spaceX jer tog posla ne bi ni bilo bez države. Već za Teslu nisam siguran
svarog svarog 13:02 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Electricity from nuclear-, hydro-, solar-, or wind-powered plants causes no air pollutants.


Istina ali uzrokuju zagađenja drugih vrsta.

princi princi 13:21 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

svarog
Electricity from nuclear-, hydro-, solar-, or wind-powered plants causes no air pollutants.


Istina ali uzrokuju zagađenja drugih vrsta.


Da, nuclear i hydro, ali envi impact solar i wind powered je miniscule u poredjenju sa naftom i ugljem.
svarog svarog 13:32 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ti možda znaš li znaš gde ima, da li postoji neki odnos koliko se energije potroši na proizvodnju jedne vetrenjače (i emituje gasova tom prilikom) prema uštedama u emisijama (u odnosu na ugalj npr.) za neku proizvodnju struje?
jinks jinks 13:42 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ti možda znaš li znaš gde ima, da li postoji neki odnos koliko se energije potroši na proizvodnju jedne vetrenjače

Vetrenjače su zeznute i za elektroenergetski sistem na koji se vezuju, postoje i ti troškovi ... što bi rekao Princi infrastrukturni.
svarog svarog 13:44 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Da to balansiranje, već su stručnjaci za to pisali ovde (alse cini mi se)
princi princi 13:54 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

svarog
Ti možda znaš li znaš gde ima, da li postoji neki odnos koliko se energije potroši na proizvodnju jedne vetrenjače (i emituje gasova tom prilikom) prema uštedama u emisijama (u odnosu na ugalj npr.) za neku proizvodnju struje?

Uuuu, brate, gde me nađe... pa taj carbon footprint jednog vetrogeneratora u odnosu na količinu proizvedene struje (znači energiju, ne instalisanu snagu) zavisi od mnogo faktora. Da li je vetrenjača on- ili offshore (offshore su vetrovi mnogo povoljniji i vetrenjača proizvodi više vetra), koliki je projektni vek (obično 20 godina, ali rade i na 30), onda, za offshore, 30% instalacionih troškova su ti temelji. Ako temelje napraviš tako da same turbine samo možeš menjati, ti si time značajno smanjio troškove i vreme gradnje, tako da si time, praktično, produžio projektni vek turbine. Ima još dosta stvari, to je čitava nauka, teško da može u jedan paragraf, a ne znam tačno jedno mesto gde bi mogao link da ti šaljem. Dosta na tu temu su radili Holanđani i Danci, oni su majstori za te stvari.
bene_geserit bene_geserit 19:39 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

princi
navijam za Muska, ne bih voleo da se slupa. S druge strane, bolje poreske pare da daju Musku, nego glupim bankarima.
Inace, naftna industrija prima neuporodivo vise subsidies od vlada od bilo koje vetrenjace i solarne elektrane.

Navijam i ja za Muska, ali bolje poreske pare da ne daju nikome.
Ceo koncept Subsidies je verovatno dobar za sirotinju (manje su cene goriva i svih proizvoda a cela se stvar finansira iz poreza koje sirotinja ne placa). Ali se meni nikako ne svidja - cena proizvoda treba da bude realna a socijalni mehanizmi da se traze negde drugde.
princi princi 19:59 06.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Ali se meni nikako ne svidja - cena proizvoda treba da bude realna a socijalni mehanizmi da se traze negde drugde.

Pa kad bi cena nafte bila "realna", šta god to značilo, ti bi plaćao galon 8$ i cela Amerika bi stala u roku od odmah. Ne znam da li si pratio u vestima ali juče je u Kanadi u požaru nestao grad od nekih 100K ljudi. Naftu je nemoguće bušiti, rafinisati i transportovati bez velike štete za okolinu (seti se BP oil disastera, ili velikog požara od prošle godine u Kvebeku). Ista stvar, samo nešto manje intenzivno, ali zato ništa manje opasno važi i za ugalj. Kad bi se ukalkulisala stvarna cena svega toga, vrlo brzo bi se videlo ko je stvarno subsidized.
jkt2010 jkt2010 02:02 07.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Predrag Brajovic

Ovo je sa sajta zvanične USA agencije za energetiku. Ja bih se, dakle, kladio na elektriku. Sve i da naftu dele džabe, ona ružno sagoreva.

Pa jes tako, ako se pođe od toga da se električna energija rađa u baterijama sama od sebe. Onda je dalje sve do jaja.

Ali međutim, da bi imao elektriku moraš prvo da je izvučeš od negde. Trenutno u toj Americi se generiše 4 milijarde megavatsati godišnje, od čega 3 milijarde iz uglja i gasa, pa onda atomske centrale sa 800 miliona itd itd, a tu solarna učestvuje sa svega 26 miliona...

Pa ti gledaj kolko je struja čista kad dodaš ovo sagorevanje, plus pomeranje planina da bi došao do uglja ili urana ili materijala za baterije ili materijala za fotoelektrične panele

Gde idu sve te baterije kad crknu, šta se radi sa tim panelima kad se potroše...gde ide sav taj otpad koji se stvara dok generišeš struju (vidi tamo po Obrenovcu kolko je to sve ekološki)...

I onda se milijade i milijarde dolara na silu prelivaju na tu stranu; Ko kaže da na primer sa 10% od tih milijardi ne bi dobili još čistije i efikasnije motore? Samo uporedi današnje motore sa onima od pre 20 godina - ovi danas su u poređenju bešumni a troše & zagađuju mnogo manje. I onda im dođu ovi sa solarnim panelima i kažu "dođete nam lovu, rekla država".

Šta ako zbog toga što svi idu za lovom tamo gde država stavlja lovu, niko ne radi ni ne juri neki skroz novi koncept jer je to (po svakoj ekonomoskoj logici) čisto gubljenje vremena - to nema ko da finansira, sva lova je u struji? Kako ćemo te propuštene šanse da vrednujemo?

Kladi se ti na šta hoćeš - ali ne teraj i mene da se kladim sa tobom. Plus nikada u životu nije pametno kladiti se na jednu jedinu kartu.
jinks jinks 09:34 07.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Pa jes tako, ako se pođe od toga da se električna energija rađa u baterijama sama od sebe.

To je tačno.

Pa ti gledaj kolko je struja čista kad dodaš ovo sagorevanje, plus pomeranje planina da bi došao do uglja ili urana ili materijala za baterije ili materijala za fotoelektrične panele

Gde idu sve te baterije kad crknu, šta se radi sa tim panelima kad se potroše...gde ide sav taj otpad koji se stvara dok generišeš struju (vidi tamo po Obrenovcu kolko je to sve ekološki)...


Doduše, učinjen je određen pomak (između ostalog pod uticajem EU regulative) u prečišćavanju dimnih gasova u termoelektranama (napredna elekrofilterska postrojenja i postrojenja za odsumporavanje ... evo baš se sada pojedina puštaju u više TE). Takođe, postoje i nove metode skladištenja pepela.

Postoje, na primer, i termoelektrane u kojima se dim uopšte i ne ispušta direktno u vazduh, i koje dobar deo nusprodukata pretvore u neki vrstu hemijskih ili građevinskih proizvoda.

Doduše sva ta postrojenja za prečišćavanje koštaju, i za rad troše deo energije koju proizvede elektrana.
kalaf kalaf 10:07 07.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Predrag Brajovic
Biće interesantna ova priča s naftom i električnim kolima. Da li će to konačno uzleteti, ili će bog oil još jednom uspeti da sjebe priču o čistim energijama.

Mislim da se komercijalni moment toliko uvukao da se naftaši ovaj put ne mogu izvući. Sve firme koje shuttleuju, sve firme kojima su kola u smenama i impulsivno angažovana -- dostavljaš robu po gradu, pa voziš 3 km, a onda stojiš 15 minuta, smaraš se po gužvama, taj ritam... -- one će po logici uštede preći na elektriku.

Cim broj elektricnih kola iole poraste, prestace subvecije drzave (koje su trenutno ogromne) i to prvo pojedincima, a onda i firmama koje prave takva kola. Sa vecom upotrebom elektricnih kola, punjenje vise nece biti besplatno, kao ni servis, uz ogromen troskove kupcima koje ce nositi promene baterija svaki cas (a kojih ce sa jeftinijim modelima biti sve vise), ne vidim jos uvek ekonomsku isplativost protiv sve stedljivijih SUS kola i uz super jeftinu naftu.
Al zivi bili pa videli.
princi princi 11:24 07.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

Za to vreme, u Japanu.
jkt2010 jkt2010 11:46 07.05.2016

Re: Ima tu jedna druga stvar

kalaf

Cim broj elektricnih kola iole poraste, prestace subvecije drzave (koje su trenutno ogromne) i to prvo pojedincima, a onda i firmama koje prave takva kola. Sa vecom upotrebom elektricnih kola, punjenje vise nece biti besplatno, kao ni servis, uz ogromen troskove kupcima koje ce nositi promene baterija svaki cas (a kojih ce sa jeftinijim modelima biti sve vise), ne vidim jos uvek ekonomsku isplativost protiv sve stedljivijih SUS kola i uz super jeftinu naftu.
Al zivi bili pa videli.

The Daily Signal
For more than 15 years, Georgia offered one of the country’s most generous tax credits for people who bought electric cars.

But the $5,000 subsidy went away three months ago ... sales show a dramatic drop in the number of all-electric cars such as Teslas and Nissan Leafs purchased in the Peach State.

The decline from 1,338 sold in June to 148 in August represents a drop of 88.9 percent.


(Ovde bi sad Brajović trebao da se dohvati novčanika pošto se kladio na jelektriku)

Taj Nissan košta skoro 30 soma , domet mu 120km pa ga puni 10 sati.
Taj bi (zbog cene) ovde kod mene koštao bar duplo.

Ja za 15 soma kupim novog benzinca, natočim 45 litara za 5 minuta i derem ga gde hoću, 600km, bez dopunjavanja. Za nekih 25 dolara (a da država ne dere bilo bi i manje).

Ovima daju 5 soma subvencije, a vidi ovog majstora:

In 2004, Bruce King of San Antonio, Texas, built his BK1 prototype airplane for only $6,800.



Level playing field, indeed...

----------------

I dok svi znamo da je budućnost u električnim, pa još plus u samohodnim kolima, te zato u tu rupu treba da saranimo što veći broj milijardi, za to vreme, ovi samonikli sa dronovima samo iskaču, ko pečurke posle kiše. I za pecanje tune su smislili drona:



Al to nije buducnost. Ni ovo:

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:10 09.05.2016

Извињење ако је ко качио овај сјајан текст

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana