Društvo| Nauka

Nauka i Nikola Tesla u razmeri 1:1

babmilos RSS / 25.04.2016. u 07:44

1. Nauka

Šta je to nauka? U savremenom smislu - a to je smisao koji je svoje osnove dobio Galilejevom knjigom Dijalog o dva glavna sistema sveta, a svoje najblistavije trenutke doživeo kroz Ajnštajnove radove, dakle to je smisao čiju funkcionalnost potvrđuju vekovi uspešnog korišćenja (konačno, osvrnite se oko sebe!) - nauka je ljudska delatnost ograničena procedurama koje opisuje pojam naučni metod. Evo tih procedura, uz kratka pojašnjenja:

Pitanje. Ovo je obavezan korak. Kada želimo da se bavimo nekim problemom, bezuslovno obavezno moramo da kažemo na koje pitanje odgovaramo.

Pretpostavka. Kada postavimo pitanje, onda moramo da ponudimo odgovor. Bilo koji odgovor je uvek pretpostavka i uvek će ostati pretpostavka (i zato se naučne teorije tako i zovu), premda postoji nezavisan logički metod, poznata Okamova oštrica, kojim već na početku možemo da odbacimo logički nedovoljne odgovore. Takođe, pretpostavka mora da bude tako formulisana da može da bude opovrgnuta.

Provera. Pretpostavka rekosmo, mora da omogući sopstvenu proveru. Tome služe i samo zato se sprovode eksperimenti.

Predviđanje. Pretpostavka može da bude polazna tačka u daljem posledičnom logičkom nizu, čiji su koraci predmet provera, odnosno eksperimenata.

Analiza. Dakako, pretpostavka se nezavisno može proveravati i teorijskom analizom, bez eksperimenta; takođe, analiza jeste esencijalni deo predviđanja.

(Primetimo da naučni metod u startu eliminiše bilo kakve pretpostavke viših sila. Dokazivanje postojanja ili nepostojanja boga, korišćenje boga u naučnom metodu na bilo koji način, bilo šta na tu temu jednostavno nije nauka. Da li su takve pretpostavke na mestu ili ne, ovde nije tema. Samo podvlačim: to nije nauka.)

Naučni rad. Sve prethodno popisano mora, na kraju krajeva, biti objavljeni u nekom pisanom obliku. To je mesto i način da se konačno, zvanično i javno, uobliči pitanje, da se ponudi pretpostavka, da se daju predviđanja, zapiše analiza, opiše provera. Kako vreme prolazi, kako se znanje nagomilava, tako je naučni rad sve zahtevnija forma - iako su nekada, u vreme Galileja i Njutna, radovi i knjige pisani da ih svako pročita, ipak je dosta brzo razvijen značajan matematički aparat koji je neophodan pri pisanju, koji podiže rampu predznanju za čitanje. To je, konačno, u dobru i u zlu, nekakva pomalo elitistička brana, povisoka prepreka: mora se biti pismen, matematički potkovan, umeti nacrtati šemu. Danas je proces objavljivanja naučnih radova standarizovan i kompleksan, pa zahteva poseban tekst.

Kod nas je zaboravljeno: naučni rad suštinski omogućava ponovljivost naučnih misli. A ponovljivost je esencija nauke. Sve što nauka nudi kao znanje je uvek i svuda i podložno ponavljanju i poželjno ponavljati. Nemogućnost ponovljivosti (na nekom drugom mestu) je i razlog za veoma oprezno i sporo prihvatanje rezultata eksperimenata Velikog Hadronskog Sudarača, monstruozne CERN-ove laboratorije u Ženevi, jedine te veličine na svetu.

cern.jpg 

Takođe, naučni rad je osnova za proveravanje svakog pojedinačnog koraka koji je sproveden prilikom, tokom i posle postavljanja i pitanja, i davanja pretpostavke. To je i bezuslovni zahtev Nobelovog komiteta: nema Nobelove nagrade za fiziku bez naučnog rada. A ta nagrada, što se fizike tiče, nikako nije mala stvar jer moramo priznati da tokom više od jednog veka dodeljivanja možda jedino fizičari nemaju nijednog Nobelovca koga bi se postideli. Mi, koji smo sve svoje nagrade temeljno obezvredili, ovo ne razumemo, a valjalo bi da prihvatimo. Ne postoji druga planeta na kojoj bismo mogli da živimo.

Veoma ukratko, izložiću elemente naučnog metoda kroz primer. Njutnova teorija gravitacije odgovara na pitanje: kako se kreću planete. Pretpostavka je da na njih deluje sila gravitacije, koja deluje i na sve predmete na Zemlji, koja deluje na sva tela koja imaju masu. Ta sila je matematički opisana na određeni (poznati) način. Proveravati se može na Zemlji, merenjem vremena padanja tela ili oscilovanja klatna. Predviđati se može davanjem mišljenja o tome gde će se koja planeta nalaziti u budućnosti ili, efektnije, objavljivanjem datuma i vremena kada će početi i završiti se sledeće pomračenje Sunca ili Meseca. Sve je ovo obrazloženo u knjizi Matematički principi prirodne filozofije. Pokazalo se da Njutnova teorija gravitacije daje potpuno slaganje sa pojavama na Zemlji, kao i odlična slaganja sa svim nebeskim pojavama... izuzev jedne - kretanja planete Merkur. Upravo neuspeh Njutnove teorije u slučaju Merkura je bio prvi, važan, uspešno položeni test Ajnštajnove teorije gravitacije, koje je kasnije postala i najdetaljnije proveravana teorija u istoriji fizike.

Nauka predstavlja bunar znanja iz kojega izvlačimo osnove za poboljšanje sveukupnog života. To poboljšanje jeste uglavnom stabilan, evolucioni proces. Neosetno, reklo bi se, kao nekakvu uzgrednu vest, saznamo da je virus polio iskorenjen, nema ga više, dok je američki predsednik pre samo sedamdesetak godina imao tu bolest i jedva je preživeo. Sećamo li se filma Variola Vera? Naša deca neće znati šta je to. Setimo se Nobelove nagrade za fiziku 2009 godine, koju su podelili istraživači optičkih kablova (Winter is coming, dame i gospodo!) i CCD senzora. Nepristojno je zaboraviti ove stvari, potcenjivati sve ove rezultate. 

zvezde.jpg

Primetiću, konačno, da svaki uspeh nauke potvrđuje naučni metod i obratno. Nauka jeste naučni metod i obratno: gde nema naučnog metoda, nema ni nauke. Ovo ne znači da, ako neko ne primenjuje naučni metod (recimo, svesno ili nesvesno krije formulaciju pitanja; odbija da bude podvgnut proveri, ili prosto ne napiše naučni rad), nije vredan naučnog istraživanja, da neće imati uticaj na nauku. Nauka je slepa spram izvora svog rada - konačno, koliko god bizarno zvučalo, može se mirno reći da je religija puno toga (pa se čak, doduše uz škrgut zuba, može promrmljati da tu ima i elemenata korisnog) učinila za nauku. Ali, nesumnjivo se mora reći da osoba koja se ne pridržava naučnog metoda nije naučnik. Jedna takva osoba jeste Nikola Tesla.

2. Nikola Tesla

Pisati o Nikoli Tesli je veoma teško. Pre svega, to je čovek o kome je moguće pročitati puno toga, baš onoliko koliko nije moguće pročitati o njegovom radu. Nemam ambiciju da o Teslinom radu iznosim bilo kakve konačne zaključke. Želim samo da ukažem na veoma indikativne činjenice, koje može da uoči i razume i ne preterano naučno-istrenirano oko, a koje prilično uverljivo govore o tome da Nikola Tesla nije bio naučnik. Ovime ne želim da kažem da je tako nešto tvrdio Tesla, već da polemišem sa mišljenjem ljudi koji ga sedamdeset godina posle njegove smrti naučnikom nazivaju.

tesla2.gifPre svega, puno se formalnih primedbi može i, konačno, mora staviti na Teslino zapisivanje svog rada. Tekst u kome Tesla opisuje motor naizmenične struje uopšte nije napisan autorski rad, već je to transkript njegovog predavanja održanog u Američkom institutu elektroinženjera. Dakle, skripta, kako bi se sada reklo studentskih žargonom. A skripta nije naučni rad. Tekstovi o visokofrekvenim strujama (recimo ovaj) su takođe transkripti predavanja. Čuveni tekst The Future of Wireless Art u kome Tesla otkriva budućnost telekomunikacija i koji ćemo i kasnije spominjati, je deo intervjua za koji se novinari kunu da je „produced in his own words". A intervju nije naučni rad.

Možemo zamisliti puno razloga zbog kojih Tesla o svom radu nije naučno uverljivo pisao. Možemo reći da je on znao da je beskrupulozno američko tržište u sekundi spremno da nečija intelektualna dostignuća preuzme i ostvari, ostavljajući njihovog tvorca bez žute banke. Možemo reći da je Amerika u to vreme bila akademski nerazvijena zemlja, koja je postala naučna sila tek po strahovitom prilivu intelektualne radne snage iz ratom osakaćene Evrope, a posebno nacističke Nemačke. Možemo reći i da je taj stil lukavi način izbegavanja odgovornosti, jer tako na svaku primedbu možemo reći „Ah, to je promenio urednik". Možemo reći i da je Tesla bio genije sa kosmičkim prilivom ideja, da prosto nije imao vremena da sistematizuje svoj rad i pruži ga drugima na uvid i proveru. A, naravno, možemo reći da Tesla nije umeo da piše naučne radove. Šta god da je bio razlog, bilo jedan ili više njih, ostaje činjenica da iza Tesle nisu ostali u naučnoj, jasno ponovljivoj formi zabeleženi ozbiljni tragovi njegovog rada. Kada čovek pogleda, sve što imamo su dokumenti koji govore o vizijama, transkripti predavanja i intervjui.

Zgodno je povući paralelu sa Ajnštajnom, Teslinim savremenikom. I Tesla i Ajnštajn su u svojim poznim godinama napisali autobiografske tekstove u kojima, u skladu sa temom, opisuju događaje iz svog života koje smatraju važnim. I jedan i drugi tekst su neveliki po obimu, no dok Ajnštajnov tekst čitaocu nudi jedan život kao veliki naučni rad, dotle Teslin tekst obiluje vizijama, koje kod razumnog čitaoca stvaraju utisak sumnjive kredibilnosti pisca. Dajem samo jedan primer, mali i nevažan spram svega drugog što se u Teslinoj autobiografiji može pročitati:

Godine 1899, kada sam prešao četrdesetu godinu i svoje eksperimente izvodio u Koloradu, bio sam u stanju da savršeno jasno čujem prasak gromova na udaljenosti od 550 milja.

Zamislite to: čovek čuje zvukove na udaljenosti od hiljadu kilometara. Ko tako čuje grom, sigurno može da čuje i automobil na udaljenosti od pedeset kilometara. Ili sve što neko šapuće na osamdeset metara. Primer nam nudi tri mogućnosti: ili je Tesla masno preterivao, aktivno i svesno živeći megalomansko-histerični život Amerike, hraneći tabloidnu ljubav prema neverovatnom, ili je imao sposobnost da zvukove koje čuje filtrira po želji, slično Supermenu, superheroju iz stripova. Ako je u pitanju prvi slučaj, onda imamo posla sa čovekom kome se jednostavno ne može verovati, nekredibilnoj osobi sklonoj mističarenju i samoreklami, homeopatskom inženjeru. Ako je u pitanju drugi slučaj, imamo posla sa čudom prirode, neukalupljivom u bilo kakve forme i obrasce koje poznajemo. Ako je u pitanju prvi slučaj, čovek je šarlatan. Ako je u pitanju drugi slučaj, čovek je zapravo nadčovek. I ne, nisam zaboravio treću mogućnost: Tesla je možda bio čovek izvanredne mašte, prethodnica slavne plejade pisaca SF-a dvadesetog veka.

tesla2.jpg 

Dok Ajnštajn u svojoj autobiografiji ne priča mnogo o intuitivnim osećajiima, kojih je nesumnjivo bilo tokom njegovog rada, pa akcenat stavlja na teško, svakodnevno, intelektualno oranje, dotle Tesla praktično ne priča ni o čemu drugom do o intuiciji i vizijama. Ne možemo apriori da poreknemo mogućnost sistematskog intuitivnog delovanja. Međutim, moramo primetiti da takvo delovanje u tolikoj meri nesumnjivo nije ponovljivo i, kao i obično, pomera svetlost zainteresovanosti sa Teslinog rada na samog Teslu.

Za kraj, pročitajmo deo Teslinog intervjua, The Future of Wireless Art, objavljenog 1908. godine. Tu Tesla opisuje jednu svoju viziju čija sličnost sa sadašnjicom zaista oduzima dah.

Zahvaljujući ovoj činjenici, kao i loptastom obliku Zemlje, mogu se jasno obezbediti mnogi veoma precizni geodetski i ostali podaci, od najvećeg naučnog i praktičnog značaja. Kroz posmatranje ove zaprepašćujuće pojave uskoro ćemo moći da odredimo tačan poluprečnik planete, njenu konfiguraciju i zapreminu, iznose izdignuća i ulegnuća, i da merimo, sa velikom preciznošću ničim drugim do električnim uređajem, sve zemaljske udaljenosti. U najdubljoj magli noći, bez kompasa ili drugog instrumenta orijentacije, ili časovnika, biće moguće pratiti brod najkraćom putanjom, trenutno očitati geografsku širinu i dužinu, sat, udaljenost do bilo koje tačke, i tačnu brzinu i pravac kretanja. Korektnim korišćenjem ovakvih poremećaja može se stvoriti talas koji se kreće po Zemljinoj površini bilo kojom brzinom, a električni efekat koji se proizvede na bilo kojoj tački može se odabrati po želji čija geografska pozicija se može dobro odrediti prostim pravilima trigonometrije.

I stvarno, sve nabrojano imamo! Nažalost, Tesla u pasusu pre ovoga objašnjava i kako bismo do pobrojanog mogli da dođemo:

Teško je laiku da razume kako se električna struja može prostirati na udaljenosti od stotina milja bez opadanja. Ali to je ipak jednostavno. Udaljenost je tek relativan pojam, umni odsjaj fizičkih ograničenja. Viđenje električnih pojava mora biti oslobođeno ovih prividnih utisaka. Koliko god da je iznenađujuće, činjenica je da sfera veličine malog klikera predstavlja veću prepreku kretanju struje nego cela Zemlja. Tada, svaki eksperiment koji se može izvesti sa tako malog sferom može na sličan način, pa i savršenije, biti sproveden sa neizmernom kuglom na kojoj živimo. Ovo nije tek teorija, već istina ustanovljena u mnogim i pažljivo vođenim eksperimentima. Kada Zemlju udarimo mehanički, kao u slučaju nekih moćnih zemaljskih naglih promena, ona vibrira kao zvono, čiji se period meri satima. Kada je udarimo električno, naboj osciluje, približno, dvanaest puta u sekundi. Usmeravajući ka njoj električne talase određene dužine, konačno uporedive sa njenim prečnikom, Zemlja odlazi u rezonanciju kao žica, formiraju se stojeći talasi, čiji se čvorne i ventralne oblasti mogu odrediti matematičkom preciznošću.

Najblaža moguća kritika koja bi se mogla dati navedenom tekstu jeste da nijedan naučnik neće iskoristiti izraz matematička preciznost, jer to ne znači ama baš ništa. Nažalost, naučni deo navedenog teksta je u punoj meri fantazija. Stoga treća mogućnost, Tesla kao vizionar, dobija solidnu potvrdu. I to je u redu, ali to nije nauka. Svi mi, normalni, razumni ljudi koji školujemo svoju decu, držimo mobilne telefone po džepovima i vozimo se automobilima imamo moralnu obavezu da gornje Tesline misli smatramo za bombastično fantaziranje.

3. Zaključak

Ako sažmemo sve napisano: šarlatan, genije ili sanjar, u svakom slučaju čovek iza koga nisu ostali naučni radovi, jasno je da Nikola Tesla nije bio naučnik. Skrenimo pažnju ovde još jednom: dati doprinos nauci jeste potrebno, ali nije i dovoljno da bi se bilo naučnik. Mislim da je korektno reći da je Tesla bio istraživač, vizionar, pronalazač. Neki, ili čak svi, od tih pojmova jeste na mestu, jer na taj način možemo i da ostavimo mogućnost inženjerskog praktičnog delovanja bez udubljivanja u tanane finese suštine načina na koji radi pronađena mašine koja nam može olakšati život, te da vratimo pronalazaštvu časno mesto koje je izgubilo u moru nasrećnika koji pronalaze perpetuum mobile ove ili one vrste.

I konačno, što možda i jeste najvažnije: Tesla-istraživač jeste dobar početak kojim možemo da održimo visoke standarde koje nauka sama od sebe traži i da ih sami sebi postavimo, jer bez visokih stremljenja nema visokih rezultata.



Komentari (64)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 08:37 25.04.2016

Pronalazac vs. naucnik

U nacelu, danasnja nauka funkcionise bas kako si opisao. Medjutim, malo je nepravedno prema Tesli ako bi ga opisali kao sarlatana/vizionara. On, istina, u strogom smislu reci nije naucnik, ali u njegovo vreme se "nauka" tako radila, posebno u oblasti elektromagnetizma.

Na primer, jedan od najvecih i najuticajnijih naucnika u istoriji, Majkl Faradej, nije imao formalno obrazovanje, njegovo poznavanje matematike je bilo na srednjeskolskom nivou, a ipak su njegovi eksperimenti imali presudan uticaj na razvoj naseg znanja o elektromagnetizmu. Pogodno je napomenuti da je Faradej bio religiozan covek, i iz tih razloga odbio mnoga priznanja koja su mu bila ponudjena.

Svoja "otkrica" je retko publikovao (u smislu koji si gore opisao), ali je drzao predavanja, imao laboratorijske beleske, komunicirao pismima sa velikim naucnicima svoga doba.

Slicno vazi i za matematicara S. Ramanujana. On je svoja otkrica (uglavnom resenja raznih integrala i sumacija) belezio u sveskama, ali nije imao koncept matematickog dokaza sve dok nije otisao u Kembridz da saradjuje sa G.H. Hardy-jem. Tada je poceo svoja resenja da objavljuje u "normalnim" matematickim casopisima. Medjutim, po povratku u Madras tokom poslednjih godina zivota, je nastavio da resenja samo belezi po sveskama. Izmedju ostalog, tvrdio je da do tih resenja dolazi u snu gde mu se javlja izvesna boginja iz njegove religije. Ramanujan je umro 1920. godine, ali njegova otkrica se i danas "desifruju" i stampaju u naucnim casopisima (ima ljudi koji su svoju matematicku karijeru zasnovali na desifrovanju Ramanujanovih beleski). Poslednje izdanje iz serije je izaslo 2013. Ipak, niko ne spori da je Ramanujan jedan od najvecih matematicara 20. veka.



Ovo gore navedeno su izuzeci, naravno, ali i Tesla je bio izuzetak na svoj nacin. Mozda, po strogo zadatom kriterijumu, ne spada u tabor naucnika (Pupin, na primer, spada), ali mislim da je preterano surovo i nepravedno govoriti o njemu kao sarlatanu. A vizionar je svakako bio. Njegov savremenik, Tomas Edison, takodje se nije proslavio naucnim tekstovima, ali je ipak jedan od osnivaca casopisa "Science", jednog od najuticajnijih naucnih casopisa danasnjeg vremena.
babmilos babmilos 08:45 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

On, istina, u strogom smislu reci nije naucnik

Mislim da je danas i ovde toliko stvari olabavljeno da je krajnje vreme da makar oko nečega budemo strogi.
Medjutim, malo je nepravedno prema Tesli ako bi ga opisali kao sarlatana/vizionara.

Nije mi cilj da Teslu opišem kao šarlatana, niti da izjedačavam vizionarstvo i šarlatanstvo. U tekstu sam šarlatanstvo ponudio kao mogućnost koju sam odbacio.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 09:05 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Ja mislim da je ovo hrabro napisano, i zanimljivo.

Ipak, ne namece li se i pitanje u drugom smeru.Ako je Tesla izmislio sve sto je izmislio, da tako kazem, da li je naucni rad uopste imperativ da bi se neki pronalazak sproveo u delo.Ocigledno da ne.

Opet sa druge strane, da li naucnik ukoliko pise naucni rad o necem novom ipak uvek ima neku vrstu vizije, jer kako drugacije, ako ide putem kojim niko pre nije isao.Da li onda dolazimo i do toga da naucnik u jednom segmentu bude i neka vrsta umetnika.

Za onaj deo koji kazes gde Tesla spominje da cuje izvestan zvuk na ogromnoj udaljenosti, moj stav ostaje negde izmedju prema tome.Ostavljam otvorena vrata za mogucnost.Svi smo ljudska bica, ali da li mozemo da kazemo da svi imamo iste sposobnosti, talente, pa i moci.To otvara sirok spektar razmisljanja, a odgovori mogu biti izmedju naucnog, vizionarskog, verujuceg, pa i sarlatanskog, zar ne.


babmilos babmilos 09:16 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

da li je naucni rad uopste imperativ da bi se neki pronalazak sproveo u delo

Па заправо јесте. Управо је енергетски систем наше цивилизације одличан пример. Грдно се вара онај ко мисли да један човек цео тај систем, од Ђердапа па до прекидача на зиду, самостално може да спроведе у дело. Систем је успео управо зато што је записиван по научном методу.
gedza.73 gedza.73 11:40 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Систем је успео управо зато што је записиван по научном методу.

SANU je pun naučnika. I verujem da određen broj naučnika radi po strogo naučnom metodu.

Al' je opet po SIstemu


i po vizionarima


babmilos babmilos 12:08 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

SANU je pun naučnika. I verujem da određen broj naučnika radi po strogo naučnom metodu.

Moj omiljeni naučnik u SANU je Miro Vuksanović.
Al' je opet po SIstemu

Ahhhh, druže Tito, đavole jedan...
gedza.73 gedza.73 12:45 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Ahhhh, druže Tito, đavole jedan..

Političari su inače poznati da sve rade po strogo utvrđenim pravilima i za dobrobit naroda.

Ima ljudi koji povlače civilizaciju napred. Znanje, naučni radovi, metode se nalaze svuda oko nas. Ali samo pojedinci, periodično, sve to spakuju i izvedu skok.
Taj skok znaju kako da naprave, ali možda ne znaju da pojasne. Ja bih pre tu krivicu prebacio na laike koji ne znaju da razumeju i povežu delove u celinu, nego što bih krivio Teslu, na primer.
Možda čovek jednostavno nije imao vremena, možda je precenio znanje ljudi oko sebe.

Ja (a verujem i većina) gleda na svet oko sebe vrlo binarno. I onda grešimo. Što kaže Sonmi-4nešto
Truth is singular. Its "versions" are mistruths.


Zamisli da je Tesla dunđer. I njega krivi arhitekta što je napravio remek delo a nije ostavio tehnički crtež nego mu samo dao skicu.
babmilos babmilos 13:06 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Zamisli da je Tesla dunđer.

Ne moram da zamišljam, ja i mislim da je Tesla bio dunđer!

Problem nije šta ja zamišljam, nego je problem što u glavi prosečnog mudrosera ovdašnjeg ne ide da dunđer ima dva spomenika samo u Beogradu i još plus i muzej i aerodrom i školu i kola i SI jedinicu. E zato Tesla mora da bude arhitekta. Ali to onda, baš kao bolonjsko školovanje, veoma pomaže urušavanju sistema vrednosti, pošto od tada pronalazači nemaaju ništa manje nego da izmišljaju merpetuum mobile i trisekcije uglova.
docsumann docsumann 13:30 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Medjutim, po povratku u Madras tokom poslednjih godina zivota, je nastavio da resenja samo belezi po sveskama. Izmedju ostalog, tvrdio je da do tih resenja dolazi u snu gde mu se javlja izvesna boginja iz njegove religije.


po njegovom kazivanju radilo se o boginji Namajiri (Namadžiri), koja je ujedno bila i njegovo prorodično božanstvo (neki vid spiritualnog zaštitnika).


westvleteren westvleteren 18:35 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

boginji Namajiri (Namadžiri), koja je ujedno bila i njegovo prorodično božanstvo (neki vid spiritualnog zaštitnika).


Krsna slava
nsarski nsarski 18:36 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Mislim da je danas i ovde toliko stvari olabavljeno da je krajnje vreme da makar oko nečega budemo strogi.


Ej, babmilos, u ovome se potpuno slazem s tobom. J. Bronowski ima izraz "hard face of science", i njega se treba drzati kada je covek suocen sa proizvoljnim i nedokazanim interpretacijama, spekulacijama i cistom kvazi-naukom.
Nauka treba da ima "hard face" inace ce nestati.
docsumann docsumann 19:03 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Nauka treba da ima "hard face" inace ce nestati.


hard to the core



iliti što bi ems uskliknuo - Saglasan!

babmilos babmilos 19:25 25.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Nauka treba da ima "hard face" inace ce nestati.

Baš tako. I još bih dodao da problem može da nastane kad hard face pređe u splitting hair (kad insistiranje da se Zemlja kreće po elipsi jedino gledano sa Sunca preraste u recitovanje SI definicije jedne sekunde).
michiganac michiganac 19:56 27.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Bas kako je profa gore prvi naveo, Faradej je mozda upravo najpogodnija licnost sa kojom bi mogli da uporedimo Teslu - mnogo paralela moze da se izvuce izmedju njih dvojice, ali da ne nabrajamo redom sve.

A kad bih, recimo, pokusao ukratko i ovako ugrubo da ih opisem uz akcenat na njihovoj razlici: -onda bih npr. Faradejev nacin uporedio sa MS-DOS -om, a Teslin sa Windows -om koji je omogucio siroki "multitasking" - sirom otvoreni pogled ka polju savremene elektrotehnike (elektroenergetike, automatike, telekomunikacija, etc..). Smatram da je Teslin um u tom smislu bio, da tako kazem, daleko razudjeniji.

Malo proguglah u medjuvremenu, pa pronadjoh i ovaj vrlo solidan rad na nasem jeziku: LINK - u kom je uzet u obzir i licnost Maksvela, koji bi uistinu mogao da se okvalifikuje sa tim '(hard) scientist'-terminom na koji se pozivate u ovom blogu. I ako bismo isli dalje i strogo se drzali principa na koje se pozivate u tekstu, NT bi po nekoj "naucnickoj gradaciji" i svemu sudeci mogao da zauzme poziciju izmedju doticnih:
MF - NT - pa JCM.


A sta kaze, uzgred, i Britannica?!

Dakle, ako Englezi za samog MF kace atribut 'scientist'-a, ne vidim razlog zbog kog bi se i mi istog odrekli u vezi sa NT?!
docsumann docsumann 20:10 27.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Dakle, ako Englezi za samog MF kace atribut 'scientist'-a, ne vidim razlog zbog kog bi se i mi istog odrekli u vezi sa NT?!



zato što smo veći aglikanci od kenteberijskog nadbiskupa
babmilos babmilos 22:28 27.04.2016

Re: Pronalazac vs. naucnik

Dakle, ako Englezi za samog MF kace atribut 'scientist'-a, ne vidim razlog zbog kog bi se i mi istog odrekli u vezi sa NT?!

Možda zato što Englezi u Faradejevu čast ne prave izložbu pod nazivom "Majkl Faradej, čovek budućnosti", kojom se (između ostalog) opisuje Faradejev esej u kojem je opisao povećanje čovekovog energetskog kapaciteta.
jinks jinks 09:01 25.04.2016

...

Ovako kako ste opisali naučni metod ispadne da bi bilo ko ko bi se držao pomenutih šest koraka neminovno došao do nekog posebnog rezultata.

Sad pitanje je kako u nauci definišete rezultat. Mislim da je u zahtevu koji se postavlja ispred, na primer, doktorske disertacije to možda najbolje i opisano. Jer, disertacija podrazumeva originalan doprinos. Originalan valjda ne treba definisati, pa preostaje doprinos. Znači za naučni rezultat se podrazumeva da je nov i da doprinosi u pozitivnom smislu svojoj oblasti.

Sad čini mi se da ovih šest koraka možda i mogu prozivesti neki rezultat, ali i rezultat sa originalnim doprinosom ne obavezno, koliko god korake uporno ponavljali. Jer, fali vam ideja ...

A mislim da niko do sada nije uspeo da proizvede proceduru i sistem za stvaranje originalnih i dobrih ideja, koliko god da su se mnogi kroz istoriju trudili i, koliko god da se, normalno, još uvek trude.

Kad već pominjete Ajnštajna i Teslu, iz kog su to sistema i procedure proiznikle njihove beskonačno originalne i korisne ideje. Samo iz ovih šest koraka koje ste pomenuli ... debelo sumnjam.

Jer izgleda da ipak ima ljudi koji su skloni dobrim i originalnim idejama, dok opet ima drugih koji koliko god uporno vrteli pomenutih šest koraka neće otići dalje od mesta sa kog su krenuli.
babmilos babmilos 09:13 25.04.2016

Re: ...

Kad već pominjete Ajnštajna i Teslu, iz kog su sistema proiznikle njihove beskonačno originalne i korisne ideje. Samo iz ovih šest koraka koje ste pomenuli ... debelo sumnjam.

Научни метод не говори о томе откуд долазе идеје, он просто описује како да ту идеју поделимо са другима људима на начин који ће бити свима разумљив.
jinks jinks 09:14 25.04.2016

Re: ...

Slažem se, ali je to, mislim, trebalo da bude napisano i u okviru samog bloga.

Da je u celoj priči najbitinija ideja, koja se posle uklapa u određeni naučni metod rada.

Ovako kako je napisano moglo se protumačiti i kao, poštuj ovih šest koraka i doćićeš do originalnog doprinosa.
babmilos babmilos 09:42 25.04.2016

Re: ...

jinks
Da je u celoj priči najbitnija ideja

Zapravo ne, u ovoj priči je najbitniji način na koji će ideja da bude predstavljena.
jinks jinks 10:12 25.04.2016

Re: ...

Zapravo ne, u ovoj priči je najbitniji način na koji će ideja da bude predstavljena.

Nema problema ... Doduše, postoje i slučajevi kada ideja ustvari uopšte i nije bitna, i kada se istraživanje svodi na formalnu primenu šest koraka koje ste pomenuli.

Takođe, priča u blogu ipak ide za korak dalje od samog načina na koji se naučni rezultati prezentuju, i bavi se i nekim širim temama, uključujući i to šta bi nauka sve generalno mogla da predstavlja.
docsumann docsumann 17:15 25.04.2016

Re: ...

Научни метод не говори о томе откуд долазе идеје,


onom Tko to otkrije ne gine Nobel, pa ma iz kojeg esnafa dolazio.
jinks jinks 20:06 25.04.2016

Re: ...

onom Tko to otkrije ne gine Nobel, pa ma iz kojeg esnafa dolazio

Autor bloga više puta šest tačaka naučnog metoda, koji po priči dovode do naučnog rezultata, predstavlja kao logički niz koji sledi iz jedne tačke u drugu.

A izvor kako naučnih tako i drugih ideja, od običnih do odličnih, vrlo često nije logika.
docsumann docsumann 20:10 25.04.2016

Re: ...

A izvor kako naučnih tako i drugih ideja, od običnih do odličnih, vrlo često nije logika.


naravno, baš kao što i teorija evolucije ne objašnjava nastanak života već samo njegov (dalji) razvoj.
emsiemsi emsiemsi 05:15 28.04.2016

Re: ...

docsumann
A izvor kako naučnih tako i drugih ideja, od običnih do odličnih, vrlo često nije logika.


naravno, baš kao što i teorija evolucije ne objašnjava nastanak života već samo njegov (dalji) razvoj.

Саће то, часом, (ови) научници објаснити у шест корака и пренети осталима записано на папиру, заведено и печатирано.
Јебо Теслу !
nsarski nsarski 08:43 28.04.2016

Re: ...

Саће то, часом, (ови) научници објаснити у шест корака и пренети осталима записано на папиру, заведено и печатирано.
Јебо Теслу !


Чарли, данас се обележава Тајна Вечера и ја само могу да
emsiemsi emsiemsi 16:38 28.04.2016

Re: ...

nsarski
Саће то, часом, (ови) научници објаснити у шест корака и пренети осталима записано на папиру, заведено и печатирано.
Јебо Теслу !


Чарли, данас се обележава Тајна Вечера и ја само могу да

Нисам мислио на тебе када сам рекао ови !
Успут --- од када се ти крстиш ?!
docsumann docsumann 17:05 28.04.2016

Re: ...

emsiemsi
nsarski
Саће то, часом, (ови) научници објаснити у шест корака и пренети осталима записано на папиру, заведено и печатирано.
Јебо Теслу !


Чарли, данас се обележава Тајна Вечера и ја само могу да

Нисам мислио на тебе када сам рекао ови !
Успут --- од када се ти крстиш ?!


ma dobro to, nego što nosi šajkaču nakrivo??
emsiemsi emsiemsi 19:58 28.04.2016

Re: ...

docsumann
emsiemsi
nsarski
Саће то, часом, (ови) научници објаснити у шест корака и пренети осталима записано на папиру, заведено и печатирано.
Јебо Теслу !


Чарли, данас се обележава Тајна Вечера и ја само могу да

Нисам мислио на тебе када сам рекао ови !
Успут --- од када се ти крстиш ?!


ma dobro to, nego što nosi šajkaču nakrivo??

А и не крсти се са три прста --- срамота за дизајнера овога смајлија.
urbana_gerila urbana_gerila 10:17 25.04.2016

sine, koji si ti naučnik

polemišu ciga otac i ciga sin ko je mudriji - očevi ili deca.
hiljadu za i hiljadu protiv, atmosfera na granici tuče.

a, znaš li, čale, ko je izmislio struju?
e, poserko jedan, mene če to pitaš, pa - tesla!
a, što je ne izmisli njegov čale?

neko bi, parafrazirajući fazon, upitao - zašto neki naučnik nije izmislio to što je ubogi tesla?

doduše, treba reći i da je ovaj komentar napisao neko ko se samo pravi da je zainteresovan glede učešća u ovoj pretencioznoj blogostupidariji.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 10:27 25.04.2016

Re: sine, koji si ti naučnik

Urbani,

snimila sam " glede" pP

Ha!

:)
urbana_gerila urbana_gerila 10:31 25.04.2016

Re: sine, koji si ti naučnik

jednarecfonmoi
Urbani,

snimila sam " glede" pP

Ha!

:)


pa, viš da je blog o "nauci", morao sam da poradim na svom intelektualnom imiĐu.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 10:32 25.04.2016

Re: sine, koji si ti naučnik

urbana_gerila
jednarecfonmoi
Urbani,

snimila sam " glede" pP

Ha!

:)


pa, viš da je blog o "nauci", morao sam da poradim na svom intelektualnom imiĐu.


Hahaha, to, to
Milan Novković Milan Novković 14:42 26.04.2016

Re: sine, koji si ti naučnik

neko bi, parafrazirajući fazon, upitao - zašto neki naučnik nije izmislio to što je ubogi tesla?

Tesla je bio naučnik, sam vrh.

Ja sam dole spomenuo Laughlina, pa ako nešto lepo iskopiram iz njegove kjnige kasnije cool. Ako ne on, npr, ide oštro protiv redukcionizma, a ovaj blog je redukcionistički.

Teorije, metodologije, taksonomije, ontologije, ... nebitno, redukcionisti su, u dubini duše i značajnoj većini (znači ne svi), (kripto) indukcionisti.

Kod njih u organizaciji ne postoji fenomen/fenomenologija, vrednost zbira sastojaka nikad ne može da bude manja od vrednosti kompozicije, kompozicija uvek može da se dekonstruiše.

To nije tačno, to je mehanički pogled na svet, iz organizcije ne izranja samo "emerging property" koji možeš da pomeraš napred-nazad u strukturi, kao neki budilnik koju umeš i da rastaviš i da sastaviš, nego ume da izroni i fenomen gde ne umemo da uposlimo intelekt da bi ga rastavili na atomic sastojke, pa ponovo sastavili.

Primer iz (pseudo) nauke-umetnosti - mnogi redukcionista misli da postoji skup simbola za pisanje muzike tako da kad "zapišeš" Hendriksa, ili on zapiše samog sebe, ja mogu samo moju decu da pošaljem n godina u muzičku školu pa će i ona to tako odsvirati, identično.

Al ljudi dosta naginju ka redukcionizmu zato što nam je on instant proxy za višu pamet - u jednoj Star Trek epizodi nama običnoj raji brzo ubiju redukcionistički mit u prvoj epizodi u kojoj uvedu Borga. Q je dirigent, ko gleda, God-like, koga iritira ta ljudska osobina, s jedne strane, uz iracionalno samopouzdanje i vratolomno kretanje unapred.

On baca Enterprise po prvi put u blizinu Borga, ultra-pametan kompozit mašinerije i raznih rasa/njihovog znanja i pameti pokupljenih po galaksiji, bezosećajan i surov, pokupi znanje i najpametnije i ubije ostatak.

Pa Q kaže - evo vam problem, redukujte ga, dekonstruišite, pa uposlite pamet da se izvučete iz smrtne opasnosti.

Borga, naravno, ne interesuje zemaljsko cmizdrenje i na kraju sve priznaju, Tesla je bio jedan od najvećih naučnika ikad, pokaju se i Q ih vrati nazad odakle su krenuli
urbana_gerila urbana_gerila 16:41 26.04.2016

Re: sine, koji si ti naučnik

Milan Novković


novkoviću, ja se tebi, bez zezanja, divim.
toliko blagorodnog strpljenja koliko ti iskažeš na samo jednom, gotovo uvek uspelom, demantovanju neke ordinarne budalaštine poput na ovom blogu nabačene teze - ja kumulativno nisam u celom blogoživotu, ne samo ovde.


Milan Novković
Primer iz (pseudo) nauke-umetnosti - mnogi redukcionista misli da postoji skup simbola za pisanje muzike tako da kad "zapišeš" Hendriksa, ili on zapiše samog sebe, ja mogu samo moju decu da pošaljem n godina u muzičku školu pa će i ona to tako odsvirati, identično.


slično se sličnom raduje, pa mene ne čudi da domaćin ima nekog kolegu koji voli, i što je još strašnije, i daje kintu da gleda brit floyd, neki glupo je reći i tribute band, koji je pesme i scenski nastup pink floyda skinuo do tančina, ko playback, jbt - ono, gilmouru se na certu i desi da promaši ton, njima ne.

hendrix nikada nije na identičan način svirao svoje pesme, lepota i prevratnički duh rock and rolla ogledaju se i u improvizovanju najčešće motivisanom interakcijom sa publikom ili društvenom klimom i(li) (ne)muzičkim okolnostima u vreme koncerta, u realnoj nemogućnosti da se ponovi neki studijski efekt, ili u najobičnijoj ljudskoj grešci...

nema svako, uvek, sreću da prisustvuje svirci na kojoj neka od ikona, poput keitha richardsa na koncertu stonesa u bg, promaši celu pesmu i da zbog toga publika bude dodatno blagoslovljena i detinjim smeškom sa lica rock and rolla, ali ako, iz ma kog razloga, ne možeš slušati originatore nemoj ni falsifikatore - kupi ploču.
Milan Novković Milan Novković 11:08 25.04.2016

Ovde bar ...

... ne fali materijala za neslaganje

Da nema "pretpostavke" na ponosnom drugom mestu, ili bar da nije boldovana, sentiment jedva da bi bio cripto-indukcionistički, niti bi iza indikcije skrivao iritaciju drugim zakonom termodinamike, koji bi baš trebalo izbaciti iz ovog sveta

Šalim se, pomalo:

Pitanje - može al ne mora. "Šta je priroda vremena", npr, je 10% pitanje a 90% skoro da i nije.

Pretpostavka - ne moramo da ponudimo odgovov. Možemo da ponudimo njegov deo, nema pravila kako pretpostavka mora da bude formulisana, Okamova oštrica nije metod nego pincip, ...

... u stvari, po mom mišljenju, pitanje i pretpostavka su potpuno omašeni, ne radi se ni o nekim oštrim granicama nad "tekućom" ontologijom pa da bi se moglo reći da neko nije ni malo omašio u definiciji ovo dvoje, ali su i jedno i drugo, po mom mišljenju, prosto jedan "ontološki" oblak sa ko zna kakvom gustinom i nad ontološkim "temeljima" koji su obično daleko od jasnih, kako apriori tako često i aposteriori.

Provera - Da su ove prve stavke ovako kako ti verbalizuješ onda bi nauka danas dobrim delom bila ono što je nekada radila crkva, a Galileo, Njutn i slični primordijalne "teslice".

Elem, pošto je indukcija tup alat koji se prebrzo istupi u ovom što danas već znamo, iako i dalje ima svoje mesto, naravno, čak i u nauci, tj nije svaki indukcioni put baš toliko jasan tako da i ona širi znanje, ja kažem da su definicije, formalizmi i naučni radovi upravo to, definicije, formalizmi i naučni radovi, i ne mnogo više.

Nauka, veliko N, je sve što bolje objasni realnost, po mom mišljenju. Tu jeste i ovo o čemu ti pišeš, naravno, ali ona ne može da bude ograničena prošlošću, a pogotovo procedurama, ona je jako nedokučiva (ako priznamo da su absolutes samo singulariteti u našim postojanjima, naše slabosti, nedokučivo može da bude jako ili slabo, što da ne) u zbrci hijerarshijskog, object-orijentisanog, zbrkanog, urednog, neurednog, međusobno povezanog u "panici" gde je ljudski um i najveći kreator i najveća prepreka, ...

A urednih naučnih radova koji se odlično uklapaju u tvoje "matrice" danas više ima besmislenih i beskorisnih nego onih drugih - oni su, u stvari, praktične šale arhaičnog, akademskog prostora.

Čak i da zaboravimo na nebitno, uzmemo samo bitno, naglašeno-eksperimentalci su bar naučnici koliko i naglašeno-teoretičari danas, a možda su čak i nešto više od naučnika.

Nauka ume da se kreće i napred-nazad u vremenu u svom svakodnevnom radu - možeš nešto da uradiš bez ikakvog uklapanja u tvoju matricu, prosto "osećaš" da treba nešto iracionalno uraditi kako gledaš u neku sličicu stvarnosti, bez pitanja, pretpostavke, prevere i ostalog, pogotovo bez naučnog rada (zamisli da vođenje ljubavi sa nekom ženom nije vođenje ljubavi dok se ne pohvališ ortacima), takozvani, a sasvim legitimni "glavom-kroz-zid" naučni metod.

Pa posle u "ruševine" ubadaš pitanja, pretpostavke, .... pa naročito pisanje naučnog rada, ako ti se učini da su ti se zvezde tako složile pa ćeš više uživati u tome od odlaska u kafanu
babmilos babmilos 12:01 25.04.2016

Re: Ovde bar ...

Razumem potrebu zaranjanja u filozofske vode, ali se ovde ipak radi o mnogo prizemnijim, inženjerskim motivima. Ako ne uobličimo pitanje, kako onda da se dogovorimo o čemu diskutujemo. Ako ne ponudimo pretpostavku, onda smo u udobnoj poziciji šestogodišnjaka. Ako ne napišemo rad, kako da znamo da smo se nečim bavili. Naravno da danas, kada su naučni radovi sasvim odličan biznis, ima puno ružnih stvari u nauci. Ali to je problem vremena, ideje da je sve na prodaju, a ne samog naučnog metoda.
Milan Novković Milan Novković 13:21 25.04.2016

Re: Ovde bar ...

Razumem potrebu zaranjanja u filozofske vode, ali se ovde ipak radi o mnogo prizemnijim, inženjerskim motivima.

Nema nauke bez filozofije, ne samo one što produbljuje znanja, neki uglavnom ni one što ga širi.
Ako ne uobličimo pitanje, kako onda da se dogovorimo o čemu diskutujemo.

Nemam ja ništa protiv pitanja, nego samo kažem da su u naučnom procesu neka pitanja nejasna, neka razvodnjena, neka dolaze u parčićima, a neke parčiće je postavio neko drugi tako da još ni ne znaš za njih, a neka uopšte ne dolaze u početku - ovde je dobar primer gde kreneš da odgovaraš na jedno pitanje, pa nađeš baš kvalitetan odgovor na pitanje koje tek onda i tu potegneš ili izmisliš, kvalitetna nauka je puna toga.

Evo primera, da se spustim malo i u inženjerske vode (tj ja sam ionako inženjer

- Neka pitanja su interesantna zato što su pitanja po pitanju stvari, uvek tu. Ponekd ih ne postavljamo eksplicitno, ponekad da ali iz zezanja, ponekad naglo iskrsne deo odgovora, a u tom trenutku je to puko metafizičko "nagađanje". Recimo onomad su postavili pitanje o strukturi 3D dela realnosti i "iz zezanja" hipotetisali da smo mi samo holografske projekcije - tj postojimo ali ne ovde i ovako kako se doživljavamo.

- I onda radili "nauku" povrh toga (naučnik mora da piše radove) i svašta "pojasnili", npr kako bi, kao i u svakoj, i u ovoj projekciji morao da postoji "šum" (šum je uopšte ono što nam najčešće kvari sreću - recimo nema veze koliko je moj model realnosti dobar moja žena uvek u to unosi neki šum)

- Šum ima spektralne karakteristike i ovaj je imao neke specišične (zavise, naravno, od prirode onoga što projektujemo).

- I tako se ta nauka onomad završila i otišla u arhive - pa iako ništa nije provereno i dokazano u realnosti to je ipak bila solidna nauka, mnogo lepe fizike i matematike u njoj, pa filozofije, nikako ne smemo da je zaboravimo.

E sad preskačemo najvažniju sredinu pa prvo idemo u blisku prošlost gde su otkriveni gravitacioni talasi. Mislim, to jeste nauka, bilo bi baš "filozošski" ulaziti u fini odnost teorije i "eksperimenta", tu ima dosta singulariteta i dokolini ljudi mogu da "dokažu" šta god, teorija je sve, eksperimenat je sve, postojanje je mnogo ezoteričnije od toga, svest je sve, ...

Nači, oni otkrili i recimo da će dobiti Nobelovu nagradu, zasluženo, nauka.

Ali pre njih je bila manja instalacija u Nemačkoj, tj verovatno postoji još uvek, mrzi me da čitam Wikipediju pošto se sećam priče koju pričam, GEO600.

Od dobronamernih do zlobnika imamo sad dosta ljudi koji kažu da je više nauke urađeno tamo nego u nedavnom eksperimentu.

Nije bitno, ti ljudi su ti majstoi za šum na kvadrat, al baš, hard core. Kao što je neki električar majstor za nepadanje sa bandera (nemamo svako malo vesti kako je električar pao s bandere pa nastradao).

Jednom im se pojavio neki šum i imaju pitanje, kako kažeš, naravno - odakle dolazi šum?

Sve probali, nema objašnjenja i na scenu ti buklvalno od naučnog principa u jednom trenutku nije ostalo ništa, nego imamo situaciju ko da ti pankeri istrče na scenu al zadatak im je da improvizuju u nekom bluz ili džez maniru - počeli nasumice da prelistavaju arhive naučnih radova na razne teme (ja ne znam sitne detalje priče pa je sad potpuno kreativno kitim ovde).

I, pogađaš, nalete na rad koji se bavi idejom da smo mi samo holografska projektica - uporede jako specifične spektralne karakteristike teorijskog šuma tako nekog projektovanja, i praktičnog u gravitacionom detektoru, i ispostavi se da su spektralni profili identični (ili vrlo slični, dekorišem, kao što rekoh).

E sad, pogledaj "koncept" pitanja, hipoteze, dokazivanja, procesa, dorečenosti, kompletnosti itd u ovome ... nema previše smisla, a nauka je, ovo je nauka.

Da bi produbio najdublje teorije danas ti je ovako neki "nered" iše pravilo nego izuzetak - priroda vremena, struktura prostora, mera .... pogledaj samo koliko te merenje tera da budeš religiozan i prosto na trenutak odbacuješ naučni proces kakvim ga znaš (morao bih sad ovo da objašnjavam, veru u nauci, al možda kasnije), tj koliko ti problema prave singulariteti beskonačnog, npr (to nije jedan singularitet nego polje)
docsumann docsumann 17:42 26.04.2016

Re: Ovde bar ...

Milan Novković
Nemam ja ništa protiv pitanja, nego samo kažem da su u naučnom procesu neka pitanja nejasna, neka razvodnjena, neka dolaze u parčićima, a neke parčiće je postavio neko drugi tako da još ni ne znaš za njih, a neka uopšte ne dolaze u početku - ovde je dobar primer gde kreneš da odgovaraš na jedno pitanje, pa nađeš baš kvalitetan odgovor na pitanje koje tek onda i tu potegneš ili izmisliš, kvalitetna nauka je puna toga.


povezujući ovaj dio tvog komentara sa sarskijevim prilogom o Srinavasi sjetih se jedne epizode koju je spominjao G.H.Hardi, Srinavasin mentor i prijatelj.

da bi sebi omogućio školovanje i usavršavanje na nekom od zapadnih univerziteta Ramanujan je poslao pismo sa svojim radovima na više adresa prestižnih akademskih centara širom svijeta.
izgleda da je sem Hardija malo ko uopšte i pročitao to pismo, jer kako napominje sam Hardi, u njemu je bilo opšte poznatih rješenja, rješenja nekih izuzetno teških zadataka, od kojih su neka bila krajnje originalna, a bilo je tu i par problema za koje niko u oficijelnim matematičkim krugovima nije ni znao da postoje.
upravo to je bio okidač Harsdiju da odmah napiše afirmativni odgovor i pozove tog nepoznatog mladog indusa u Kembridž.

ostalo je legenda...
berman berman 11:57 25.04.2016

očevi i oci

U striktnom smislu tesla je bio INŽENJER a ne naučnik ( inače vlada cijela mistifikacija nauke i njoj se pripisuju mnoga inženjerska dostignuća) Naučnik otkriva postojeće recimo magnetno polje ( Faradej, Maxsvel, Amper..) Tesla je inženjer on ne otkriva postojeće , on STVARA novo "okretno magnetsko polje " elektromotor ne postoji u prirodi , kao ni tranzistor , operaciono pojačalo ili vijak. No za mene kao vernika magnetsko polje uopće ne postoji ,ono je samo relativistička posljedica električnog polja .
Isto tako striktno govoreći , programer nije niti naućnik niti inženjer , on je netko ko upravlja strojem, mehanićka analogija bi bila onaj koji pravi šablon za kopirajući strug ( iako se programeri striktno vole zvati onima koji se bave naukom ili kititi titulom inžinjera oni to nisu)
No iako se Bloger vata valjnog naučnog metoda ,nauka je postojala i prije toga i i jeste gle čuda vezana za srednjovjekovno bogoštovlje ( antika je u stvarnosti imala samo bezplodne spekulacije)
argumenti uz priču
http://katoliksdnakace.blogspot.hr/2012/08/krscanstvo-i-uspon-zapadne-znanosti.html
http://katoliksdnakace.blogspot.hr/2012/02/patristicko-razdoblje-srednji-vijek-i.html
http://katoliksdnakace.blogspot.hr/2011/12/bozji-filozofi-kako-je-srednjovjekovni.html
http://katoliksdnakace.blogspot.hr/2013/03/otac-otac-povijest-znanosti.html
Jaril Jaril 15:57 25.04.2016

Баш због овога што си написао,

мени све оно што се убраја под 'друштвене науке' уопште није наука.
babmilos babmilos 16:39 25.04.2016

Re: Баш због овога што си написао,

мени све оно што се убраја под 'друштвене науке' уопште није наука.

Zanimljivo je to: kada kažemo "nauka", čini mi se da svi nekako zamišljamo tešku matematičku supu sa integralima kao rezancima i limesima kao knedlama i strelicama iznad grčih slova. Niko neće na prvu loptu reći da je sociologija nauka. Mislim da je ovde problem u našim školama koje su potpuno zaslepljene matematičkim sposobnostima. Razumem i zašto: merljive su. Ali to je linija manjeg otpora. Naše škole su i najvažnija i najtužnija tema, muka i nevolja.
docsumann docsumann 17:13 25.04.2016

koliko me pamćenje služi


Tesla je bio predložen za Nobela, koji je trebao da podijeli sa Edisonom, što mu nije padalo na pamet.
tako da je upitno za šta je taj Nobel predložen - (dokazanu) teoriju? naučni rad?? (slučajno?) otkriće ( vidjeti pod Penzias i Vilson)???
babmilos babmilos 17:28 25.04.2016

Re: koliko me pamćenje služi

Penzias i Vilson

Za nepotrebno struganje "belog dielektričnog materijala"...
gedza.73 gedza.73 17:39 25.04.2016

Re: koliko me pamćenje služi

Tesla je bio predložen za Nobela, koji je trebao da podijeli sa Edisonom, što mu nije padalo na pamet.

I Markoni je dobio Nobelovu nagradu.
Kako mi reče neko iz Markonijevog udruženja
'Jeste i Tesla radio na sličnom projektu ali je njegov ceo uređaj bio preveliki.'

Nije spominjao kako je Markoniju prvo odbijen patent, niti da mu je priznat naknadno tek što su ga novčano podržali sujetni Teslini suparnici.

Čak, ako se ne varam, su Tesli priznali izum posle njegove smrti.

Jel' sam napisao da su dali Nobelovu nagradu Markoniju za skoči-uzmi naučni rad?
docsumann docsumann 18:01 25.04.2016

Re: koliko me pamćenje služi

babmilos
Penzias i Vilson

Za nepotrebno struganje "belog dielektričnog materijala"...


daa, tzv. metodom eliminacije ... a ne bješe li to famozni spice iz Dine


docsumann docsumann 18:41 25.04.2016

citat i koment


Najblaža moguća kritika koja bi se mogla dati navedenom tekstu jeste da nijedan naučnik neće iskoristiti izraz matematička preciznost, jer to ne znači ama baš ništa.


hmmm, upravo je matematička (ne)preciznost, iliti nedostatak strogog formalizma bila zamjerka koju su kolege upućivale jednom od najvećih umova XX vijeka, čuvenom polihistoričaru (prije svega genijalnom matematičaru) Anri Poankareu.

dobrim dijelom kao reakcija na njegov nonšalantni pristup u iznošenju sopstvenih ideja i zamisli u Francuskoj je formirano tzv. društvo "Burbaki" kojeg sačinjavaju mladi matematičari, čija je namjera bila da "restauriraju" rigoroznost matematičkog jezika.
po njima matematika je morala da bude stroga, čista, aketska...

slične tendencije, istovremeno, se javljaju i u USA. reklo bi se da je na ovaj način matematika doživjela neophodni rifreš i sve bi bilo ok, da reakcija formalista nije izazvala kontrareakciju u liku Benoe Mandelbrota, što nas (do)vodi do najkompleksnijeg i najraskošnijeg matematičkog objekta za sada otkrivenog ...



nsarski nsarski 19:17 25.04.2016

Re: citat i koment

po njima matematika je morala da bude stroga, čista, aketska...

Bemmu misha docs, kad ces do Begea da malo razmenimo beleske?

Prvo, Bourbaki su likovi koji su odgovorni za velike - i lose- poremecaje u matematici (ovde najpre mislim na Kartana, Vejla i Didonea). Ovaj poslednji je bio savetnik u Francuskoj za osnovno matematicko obrazovanje, pa je to dovelo do toga da su klinci u osnovnoj skoli ucili teoriju skupova, homologiju, homotopiju i slicne koncepte, a nisu umeli da posteno saberu dva broja. Jbg. kada si profesor na Univerzitetu u Nici (Jean Dieudonne), lako je posmatrati problem sa partenonskih visina.
Nije potrebno da ti kazem da me sa moje police s knjigama gleda nekoliko tomova Seminaire Bourbaki iz kojih nisam naucio nista.

Drugo: Mandelbrot. Ne znam zasto si toliko opsednut doticnim likom (svaka mu cast, naravno). Postoje mnoge druge matematicke strukture koje su neuporedivo zanimljivije od "njegovih" skupova. Naravno, ti skupovi nisu njegovi, vec ih je prvi definisao Gaston Julia i oduvek su se zvali Julia skupovi
.
Mandelbrot ih je popularizovao, ali on nema veze sa njihvim "otkricem".
docsumann docsumann 19:26 25.04.2016

Re: citat i koment

Naravno, ti skupovi nisu njegovi, vec ih je prvi definisao Gaston Julia i oduvek su se zvali Julia skupovi


pa to smo ustvrdili brojeni broj puta.

Drugo: Mandelbrot. Ne znam zasto si toliko opsednut doticnim likom (svaka mu cast, naravno).


nisam uopšte. naprotiv.

ako prelistaš stare blogove gdje smo raspredali tu temu, podsjetićeš se da sam mu bio vrlo nesklon, pogotovo s obzirom na njegov nepodnošljivi karakter.

al' eto to se ime uvriježilo u zbornik opštih pojmova, ki neka uzrečiva tipa dokurca il' tome slično
docsumann docsumann 19:41 25.04.2016

Re: citat i koment

Nije potrebno da ti kazem da me sa moje police s knjigama gleda nekoliko tomova Seminaire Bourbaki iz kojih nisam naucio nista.




zvuči kao Kardeljevi kompleti o teoriji socijalističkog samoupravljanja...
babmilos babmilos 19:44 25.04.2016

Re: citat i koment

Matematičari su definitivno moja omiljena sekta!
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:34 25.04.2016

Re: citat i koment

Bourbaki su likovi koji su odgovorni za velike - i lose- poremecaje u matematici

Немојмо претеривати, Бурбаки је, у извесној фази, био користан, али је ... претерао.

: )
nsarski nsarski 22:15 25.04.2016

Re: citat i koment

marco_de.manccini
Bourbaki su likovi koji su odgovorni za velike - i lose- poremecaje u matematici

Немојмо претеривати, Бурбаки је, у извесној фази, био користан, али је ... претерао.

: )

OK, prihvatam sugestiju. Ova trojica koje sam naveo su, zapravo, zaduzili matematiku mnogo vise kao pojedinci nego kao deo klana "Burbaki".
Dieudonne najmanje od njih. Na primer, predamnom mi je sada knjiga "Algebre Lineaire et Geometrie Elementaire" u ovom trenutku (ruski prevod, 1968), i ja pojma nemam sta u njoj pise. Mislim, razumem, ali to je sve totalno formalizovano od prve strane.

Edit. Probaj da tako predajes linearnu algebru tvojim studentima.
PS. Rece mi kineski friend pre par dana da si jos u TX?
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:44 25.04.2016

Re: citat i koment

Ja sam kao elektron, i tamo i vamo.

A Dieudonne već odavno nije ni bitan ni čitan, tu si, hvala dragom bogu, svakako u pravu.
little_radojica little_radojica 07:44 26.04.2016

О Теслином раду

Pisati o Nikoli Tesli je veoma teško. Pre svega, to je čovek o kome je moguće pročitati puno toga, baš onoliko koliko nije moguće pročitati o njegovom radu.


Има лик који је посветио доста времена истраживању баш Теслиног рада, односно техничког аспекта тог рада, а добро га је поставио у перспективу оног времена и разбио неке митове које шире Теслини биографи.

Књига се може наћи на Google Play:
W. Bernard Carlson: Tesla - Inventor of the Electrical Age>>>>LINK

Што се Тесле научника тиче, све се слажем. Оно што јесте иза њега остало су патенти, не научни радови и објашњења. Међутим, има нешто што га на посредан начин повезује са науком, а то је та радозналост и опажање. Класичан инжењер би користио постојећа научна сазнања, али Тесла је ишао мало даље, он је и опажао и покушавао да опажене, а често недоказане ефекте стави у практичну употребу. Ти експерименти и прототипови, односно истраживања које је он правио јесу, у неком веома широком смислу - бављење науком, али Тесла то није објављивао, нити је од тога живео, што је, мислим, кључна ствар због које не можемо да га назовемо научником.
babmilos babmilos 08:18 26.04.2016

Re: О Теслином раду

има нешто што га на посредан начин повезује са науком, а то је та радозналост и опажање

Lepa i potrebna opaska.
Milan Novković Milan Novković 13:27 26.04.2016

Re: О Теслином раду

кључна ствар због које не можемо да га назовемо научником

Pa dobro bre, drugarice i drugovi, zar i ti Mali Radojice, ispašće da ni ovo moje "Hello world" nije nauka

Ja mislim da ste vi rešili da osnujete neku partiju pa ste postali jako strogi.

Na veliku žalost nemam Kindle verziju "A Different Universe: Reinventing Physics from the Bottom Down" - Robert B. Laughlin, nobelovac, mislim da zadovoljava uniju svih kriterijuma za zvanje "naučnik" ovde, al ću, ako fiksiram bagove, uzeti kasnije najbolje guščije pero što imam pa pripisivati sa papira, pa vam tako bacati vilaste ključeve u točkove

Do tad:

"... Scientific discovery is the process or product of successful scientific inquiry. Objects of discovery can be things, events, processes, causes, and properties as well as theories and hypotheses and their features (their explanatory power, for example). Most philosophical discussions of scientific discoveries focus on the generation of new hypotheses that fit or explain given data sets or allow for the derivation of testable consequences. Philosophical discussions of scientific discovery have been intricate and complex because the term “discovery” has been used in many different ways, both to refer to the outcome and to the procedure of inquiry. In the narrowest sense, the term “discovery” refers to the purported “eureka moment” of having a new insight. In the broadest sense, “discovery” is a synonym for “successful scientific endeavor” tout court. Some philosophical disputes about the nature of scientific discovery reflect these terminological variations ..."

Naravno, i Stanford Enciklopedija Filozofije ide onda mnogo dalje u ovom članku, pa ima mnogo članaka samo kod njih, pa onda imamo reku, more i okean na ovu temu, samo ja ne mislim da ima previše prostora za oštre kanonične forme šta-kako-i-gde u nauci, od definicija do proof-of-the-puding memenata.
little_radojica little_radojica 17:19 26.04.2016

Re: О Теслином раду

Scientific discovery is the process or product of successful scientific inquiry.

Ја сам то и рекао, да се Тесла бавио науком у веома широком смислу, али он једноставно није то оставио за будуће генерације. Рецимо она његова испитивања у вези са икс-зрацима. Он је вршио експерименте, дакле постављао је некакве хипотезе, имао некакав метод, имао одређена опажања и резултате, на основу тога је отварао још нека питања, све се то јако поклапа са оним што био сваки научник радио, али онда то није објавио, тако да открића (или "успешног научног испитивања" из оне твоје дефиниције горе - нема, јбг.
Једно је да кажеш да дефиниције не би требало да постоје (нек цвета хиљаду цветова), а друго да ствари јасно дефинишеш, а будеш свестан да су те дефиниције могле бити постављене арбитрарно и шире. Тако да, полако са тим редукционистима.
docsumann docsumann 17:52 26.04.2016

Re: О Теслином раду

Scientific discovery is the process or product of successful scientific inquiry.


da ne spominjemo da su mnoga od čuvenih naučnih otkrića bila proizvod puke slučajnosti, ponekad čak i sistemske greške.
ovo je posebno čest slučaj u hemiji, farmakologiji, medicini ... valjda je penicilin najpoznatiji slučajni slučaj

"I have never done anything 'useful'." - (većspominjani) G.H.Hardy
aludirajući na svoju profesionalnu zaokupljenost tzv. čistom matematikom.
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:41 26.04.2016

Re: О Теслином раду

G.H.Hardy

I ovaj gospodin je, kao i Burbaki, i mnogo zaduzio matematiku i, istovremeno, mnogo zeznuo neke stvari.

Je l' beše Njegoš ono o medu i žuči?

PS. Da bude jasno, Ramanudžan mu se piše na mednoj strani.

docsumann docsumann 19:47 26.04.2016

Re: О Теслином раду

marco_de.manccini
G.H.Hardy

I ovaj gospodin je, kao i Burbaki, i mnogo zaduzio matematiku i, istovremeno, mnogo zeznuo neke stvari.

Je l' beše Njegoš ono o medu i žuči?

PS. Da bude jasno, Ramanudžan mu se piše na mednoj strani.



jbg, meni poznata samo ta hani-epizoda, i ono malo što sam povatao po wikipediji.


P.S. a volio bih da čujem koju više o tom zastranjivanju. msm, kako to matematičari ojade samu matematiku?

ovo te (nevješto) provociram za jedan blog o ...
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:22 26.04.2016

Re: О Теслином раду

Ma, nemam nešto vremena za ozbiljne blogove. Ukratko, Hardi je uveo (ili ako nije uveo onda je zabetonirao) dva štetna mita u matematici, (1) da je čista matematika lepa, a primenjena ružna, (2) da se originalni doprinosi u matematici mogu očekivati samo dok si ispod 40.
docsumann docsumann 23:32 26.04.2016

Re: О Теслином раду

(2) da se originalni doprinosi u matematici mogu ocekivati samo dok si ispod 40.


to su valjda i u Burbakiju mislili, pa si nakon 5 godina dobijao šut-kartu iz društva.
49 41 49 41 14:42 26.04.2016

Gradio je kucu od krova

Svi su kretali od fundamentalnih znanja - temelja; jedini je on krenuo od "krova"- neba.

Tretirao je vazdusni omotac oko zemlje kao plazmu.
Ima dosta toga na youtube, gde mu danasnji vrhunski ruski i ostali naucnici "zavide" posle 100-njak god.

Odoh da igram Loto, da kupim "TESLU" - el. vozilo buducnosti.

Strpljen spasen.

Najjefniji model - ljudi cekaju u redu da uplate, iako je isporuka za godinu i po.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana