Astronomija

sta trazim da mi se obeca za izbore

antioksidant RSS / 04.03.2016. u 13:13

· celodnevna skolska nastava (jednosmenska) sa minimalno dva obroka


(za sad je o tome pricao predsednik nacionalnog prosvetnog saveta, inace u dverima. slicnosti se stvarno pokazuju na cudnim mestima). korist koju ocekujem inace je da deca imaju gde da budu tokom dana, da im se obezbedi prostor i vreme i za druzenej i za vannastavne aktivnosti tipa sporta, umetnosti, blejanja i slicnog.roditelji bi pak mogli da rade uz bar malo osecaja da drzava necemu sluzi.


· manja odeljenja sa dovoljnim brojem asistenata u nastavi


ovo je vezano za kvalitet nastave. proces ucenja u kojem je s jedne strane jedan nastavnik, preumoran i premalo placen a s druge strane otvoreni skup dece ima svoju logiku u smanjenju troskova na obrazovanje po kriterijumu svetske banke, ali slozicemos e da svetska banka i nema bas previse uspeha u resavanju konkretnih problema pa da ih zaboravimo za trenutak. drugorazredni internacionalni sluzbenici koji crtaju sme upravljanja trecerazrednim nacionalnim sluzbenicima nisu resenje. naprotiv.


· sredjene infrastrukturne uslove


pricamo o toaletima u 21. veku. o grejanju. o sistemu odvozenja i dovozenja dece koja ne bi trebalo vukove da srecu na svojoj desetokilometarskoj setnji do skole.


· kvalitetnija nastavna sredstva (tablete umesto udzbenika)


kosta kao jedan komplet udzbenika. ne sece se drvece, nije tesko 15 kilograma kada se stavi u ranac, vecini dece koja sada ide u skolu i onako ce sluziti za sve. ubacite ga u obrazovni sistem.


· vise nacionalnih testiranja (na kraju svakog razreda)


uvedite jedisntveni kriterijum da bi deca mogla medjusobno da se izmere. odeljenje sa 30 vukovaca mozda i moze postojati ali hajde onda da ih ne merimo na lokalnom nivou. testovibi svakako trebalo da budu primenastecenog znanja u necem realnom. ima i bubanje latinskih naziva svoju svrhu ali ne svima i ne uvek.



u sustini bih se zadovoljio da neko proracuna koliko bi sve ovo kostalo i koliko bi vremena trebalo da se bar priblizi necem zeljenom.



Komentari (156)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 13:13 04.03.2016

негативни тастер

4krofnica 4krofnica 14:34 04.03.2016

Re: негативни тастер


i da postoji roditeljski sastanak na kome će učitelji/nastavnici objasniti roditeljima šta su naučili decu za određen period. sa osnovnom školom se sa klincima gombam već pet godina i ne postoji NIJEDAN koji mi nije govorio da je učenje posao roditelja a njihovo je da ispredaju gradivo (to su, po njima, dve različite stvari).

tableti su kudikamo isplatljiviji od knjiga. moj klinac ima 5 iz svakog predmeta, on sam ima 25 kilograma i sve nosi svaki dan u školu, nemam pojma koliko je to kg ukupno ali znam da uče iz jedne (po predmetu).

da, ao, svi mogu da ti obećaju ovo ali niko neće ispuniti.



angie01 angie01 15:06 04.03.2016

Re: негативни тастер

i da postoji roditeljski sastanak na kome će učitelji/nastavnici objasniti roditeljima šta su naučili decu za određen period. sa osnovnom školom se sa klincima gombam već pet godina i ne postoji NIJEDAN koji mi nije govorio da je učenje posao roditelja a njihovo je da ispredaju gradivo (to su, po njima, dve različite stvari).

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:54 04.03.2016

Re: негативни тастер

4krofnica

i da postoji roditeljski sastanak na kome će učitelji/nastavnici objasniti roditeljima šta su naučili decu za određen period. sa osnovnom školom se sa klincima gombam već pet godina i ne postoji NIJEDAN koji mi nije govorio da je učenje posao roditelja a njihovo je da ispredaju gradivo (to su, po njima, dve različite stvari).

tableti su kudikamo isplatljiviji od knjiga. moj klinac ima 5 iz svakog predmeta, on sam ima 25 kilograma i sve nosi svaki dan u školu, nemam pojma koliko je to kg ukupno ali znam da uče iz jedne (po predmetu).

da, ao, svi mogu da ti obećaju ovo ali niko neće ispuniti.



што, побогу не идете на пливање и ватерполо, толики Звезда и Партизан, а ми у Воши, 35кг и 142цм, а можемо да вас Београђане поједемо колики смо змајови?





пс. можемо носимо торбу са двадесет таблета! шалим се, супер су све идејe, Оксија за председника Асоцијације Професионалних Родитеља Србије!
blogovatelj blogovatelj 19:02 04.03.2016

Re: негативни тастер

da, ao, svi mogu da ti obećaju ovo ali niko neće ispuniti.


Kako da ispune?
Znaš ti koliko je para potrebno za nabrojano?
4krofnica 4krofnica 19:31 04.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
da, ao, svi mogu da ti obećaju ovo ali niko neće ispuniti.


Kako da ispune?
Znaš ti koliko je para potrebno za nabrojano?



ne znam ali kladim se da ne znaš ni ti ali imaš ideju da je neizvodljivo, stoga da batalimo sve?
to može samo neka kvalitetna studija da pokaže i mislim da bi najveća bila prva stavka na ao-ovom spisku (neostvarljivih) želja. tablete otpiši, pa samo za ovu godinu sam dala više para (a udzbenici su dz. jel'te) nego što je velikoprodajna cena prosećnog tableta.. i nije me mrzelo, izmerila sam torbu malopre, to je osam kila u trećem razredu plus blok, torba za fizičko ..



4krofnica 4krofnica 19:35 04.03.2016

Re: негативни тастер

Srđan Fuchs





a kad smo kilavi i razmaženi, sve volimo da nam se ugodi i olakša. :)


satinelle satinelle 22:28 04.03.2016

Re: негативни тастер

што, побогу не идете на пливање и ватерполо, толики Звезда и Партизан, а ми у Воши, 35кг и 142цм, а можемо да вас Београђане поједемо колики смо змајови?


Prosto! Zato sto mi u VK Partizan imamo 125cm i 35kg, a 2/3 mase nam je u rukama!

Pozdravljam inicijativu AO.
blogovatelj blogovatelj 23:23 04.03.2016

Re: негативни тастер

ne znam ali kladim se da ne znaš ni ti ali imaš ideju da je neizvodljivo, stoga da batalimo sve?


Duzni ste dvadeset milijardi evra, ili tako nesto, Koliko je to po glavi stanovnika i koliko je to po prosecnoj srpskoj porodici?
Imaj to na umu. Nije bitno sto je dinar somun u Solunu. Vaznije je sto je do Soluna sto somuna, a vi ih nemate. Odavno ste ih potrosili, a sada ne zelite da razmisljate o tome.
Zamisli na momenat da je tvoja porodica duzna tolike pare? Bi li pomisljala na kupovinu tableta?
Zamisli kolika ide kamata na pare sto ste duzni ako kupite tablete, a te pare ne date bankarima?
Ima ona pesma koja kaze "ajde Jano kucu da prodamo, da prodamo, samo da igramo"
Ne kazem da ne moze i tako da se zivi, ali meni to nije normalno. A tebi?
vlad_aleksh vlad_aleksh 07:52 07.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
ne znam ali kladim se da ne znaš ni ti ali imaš ideju da je neizvodljivo, stoga da batalimo sve?


Duzni ste dvadeset milijardi evra, ili tako nesto, Koliko je to po glavi stanovnika i koliko je to po prosecnoj srpskoj porodici?
Imaj to na umu. Nije bitno sto je dinar somun u Solunu. Vaznije je sto je do Soluna sto somuna, a vi ih nemate. Odavno ste ih potrosili, a sada ne zelite da razmisljate o tome.
Zamisli na momenat da je tvoja porodica duzna tolike pare? Bi li pomisljala na kupovinu tableta?
Zamisli kolika ide kamata na pare sto ste duzni ako kupite tablete, a te pare ne date bankarima?
Ima ona pesma koja kaze "ajde Jano kucu da prodamo, da prodamo, samo da igramo"
Ne kazem da ne moze i tako da se zivi, ali meni to nije normalno. A tebi?


Ти си дезертирао и тиме се поносиш? Могао си лепо да напишеш "Србија је дужна...", а никако овако како си написао. Срам те било.
blogovatelj blogovatelj 19:43 07.03.2016

Re: негативни тастер

Ти си дезертирао и тиме се поносиш?


Meni je samo drago što nisam govno poput tebe.
Ti ćeš da mi kažeš jesam li dezerter ili ne, majmunčino. Prvo se predstavi ko si i šta si, pa da pričamo dalje.
vlad_aleksh vlad_aleksh 07:37 08.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Ти си дезертирао и тиме се поносиш?


Meni je samo drago što nisam govno poput tebe.
Ti ćeš da mi kažeš jesam li dezerter ili ne, majmunčino. Prvo se predstavi ko si i šta si, pa da pričamo dalje.


Можемо да се упознамо, није никакав проблем. Јеси ли храбар тако и уживо? Или те ипак сигурна удаљеност чини тако куражним? Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.
jkt2010 jkt2010 10:03 08.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Duzni ste dvadeset milijardi evra, ili tako nesto

Hahaha jebote... pa ti tvoji toliko moraju da daju svake godine samo za prispele kamate... Svaki od vas je dužan po 30,000 dolara čim se rodi...

Imate bre 1,074,566,829,379 (hiljadu i sedamdest pet milijardi dolara duga) , a bre!

You could wrap $1 bills around the Earth 3,127 times with the debt amount!

If you lay $1 bills on top of each other they would make a pile 87,727 km, or 54,511 miles high!
blogovatelj blogovatelj 19:36 08.03.2016

Re: негативни тастер

Можемо да се упознамо, није никакав проблем. Јеси ли храбар тако и уживо? Или те ипак сигурна удаљеност чини тако куражним? Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.


Pa vidi, ja sam se predstavio, barem pedesetak ljudi me sa ovog blog portala zna.
Hajde predstavi se i ti, ako imaš muda.
Ako si propustio, zovem se Simidžija Mirko.
U maju dolazim u Srbiju. Ako želiš možemo i lično da se upoznamo, nije sporno uopšte.
Dakle, da ti čujem bar ime i prezime, pizdo.
blogovatelj blogovatelj 19:54 08.03.2016

Re: негативни тастер

Hahaha jebote... pa ti tvoji toliko moraju da daju svake godine samo za prispele kamate... Svaki od vas je dužan po 30,000 dolara čim se rodi...


Može izvor informacije?
Ja izguglah 17.162 po osobi. Pričamo o državnom dugu. To što se neko privatno zadužio, to me se stvarno ne tiče.

Evo ovde.

Dalje, median kanadska plata na nivou porodice je $76.550.
Izvor ovde, zvanični državni kanadski sajt.
Ako porodica recimo ima 4 člana u proseku, dug je oko $68.648. Otprilike godinu dana da se radi da bi se dug otplatio, tj nešto manje od toga.
Koliko je to u slučaju Srbije?

PS. I još ja nigde nisam tražio da država deci deli tablete. Pazi mu uglađenosti majke ti. Ne može na desktopu, nego mora tablet. Nobles čist.

PPS.

The average number of children per family decreased from 2.7 in 1961 to 1.9 in 2011


Dakle, dug je manji od $67.000, Kanada finansijski ekstra solventna država, Švajcarci 10% svojeg zlata drže ovde, kreditni rejting ogroman, pa niko ne traži da se iz budžeta kupuju tableti.
emsiemsi emsiemsi 21:37 08.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Можемо да се упознамо, није никакав проблем. Јеси ли храбар тако и уживо? Или те ипак сигурна удаљеност чини тако куражним? Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.


Pa vidi, ja sam se predstavio, barem pedesetak ljudi me sa ovog blog portala zna.
Hajde predstavi se i ti, ako imaš muda.
Ako si propustio, zovem se Simidžija Mirko.
U maju dolazim u Srbiju. Ako želiš možemo i lično da se upoznamo, nije sporno uopšte.
Dakle, da ti čujem bar ime i prezime, pizdo.

Мирко, ја се теби дивим.
Славко - пази метак !
blogovatelj blogovatelj 01:30 09.03.2016

Re: негативни тастер

Мирко, ја се теби дивим.
Славко - пази метак !


Ovo kao treba smesno da bude?
Jos da si prn'o, bilo bi I smesnije, a?
I ti bi mogao da se predstavis, posto se nafuravas da si ekspert svetske klase za sve.
jkt2010 jkt2010 03:10 09.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Hahaha jebote... pa ti tvoji toliko moraju da daju svake godine samo za prispele kamate... Svaki od vas je dužan po 30,000 dolara čim se rodi...


Može izvor informacije?
Ja izguglah 17.162 po osobi. Pričamo o državnom dugu. To što se neko privatno zadužio, to me se stvarno ne tiče.

Evo ovde.

Ja ti stavih link iz cuga u prvom komentaru - to ti je ono podvučeno. Svaki kanađanin duguje po 30 soma (kanadskih doduše) dolara. A ti duguješ još i ova 4 soma (pravih) dolara o kojima Srđan priča - osim ako si se ispisao iz srpskog državljanstva.

Ma u stvari ti duguješ ovoj Srbiji jedno 100 soma, koliko je na tebe i tvoju ženu i decu potrošeno pre nego što ste zbrisali. Mi vas školovali i lečili, a Kanađanima plaćaš porez, sram te bilo. Kao kad bi zaboravio roditelje i pomagao isključivo tazbinu. I onda još kenjaš roditeljima da previše troše... mrš bre.
Dalje, median kanadska plata na nivou porodice je $76.550.
Izvor ovde, zvanični državni kanadski sajt.
Ako porodica recimo ima 4 člana u proseku, dug je oko $68.648. Otprilike godinu dana da se radi da bi se dug otplatio, tj nešto manje od toga.
Koliko je to u slučaju Srbije?

Ali pošto vam je dug 30 soma po glavi, to znači da dugujete 120 soma Kanadi i još 16 soma Srbiji (plus 100 soma jednokratno). To ti je bez tvog mortgidža i kredita za kola i ostale kredite koje si pouzimao da glumiš standard. Daj bože da poživiš da sve to vratiš, onda mirno moš da mreš...

A mi u Srbiji dug bi mogli da namirimo od godišnje plate. Kad bi hteli, al nećemo.

I samo FYI: ceo "moj dug" i dug moje porodice, sam pokrio prošle godina, i to samo od poreza na dobit - a ostalo što sam se naplaćao u stvari otplaćujem tvoje dugove, i izdržavam tvoju porodicu, sram te bilo.
emsiemsi emsiemsi 06:10 09.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Мирко, ја се теби дивим.
Славко - пази метак !


Ovo kao treba smesno da bude?
Jos da si prn'o, bilo bi I smesnije, a?
I ti bi mogao da se predstavis, posto se nafuravas da si ekspert svetske klase za sve.

Па јесте - признајем да није бог зна шта, али је мени смешно.
Успут - немој ти да се нервираш што си смешан. Главно је да ниси ђубре или гад.
vlad_aleksh vlad_aleksh 07:37 09.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Можемо да се упознамо, није никакав проблем. Јеси ли храбар тако и уживо? Или те ипак сигурна удаљеност чини тако куражним? Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.


Pa vidi, ja sam se predstavio, barem pedesetak ljudi me sa ovog blog portala zna.
Hajde predstavi se i ti, ako imaš muda.
Ako si propustio, zovem se Simidžija Mirko.
U maju dolazim u Srbiju. Ako želiš možemo i lično da se upoznamo, nije sporno uopšte.
Dakle, da ti čujem bar ime i prezime, pizdo.


Наставимо преписку преко порука. Напиши ми када и где.
emsiemsi emsiemsi 19:56 09.03.2016

Re: негативни тастер

vlad_aleksh
blogovatelj
Можемо да се упознамо, није никакав проблем. Јеси ли храбар тако и уживо? Или те ипак сигурна удаљеност чини тако куражним? Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.


Pa vidi, ja sam se predstavio, barem pedesetak ljudi me sa ovog blog portala zna.
Hajde predstavi se i ti, ako imaš muda.
Ako si propustio, zovem se Simidžija Mirko.
U maju dolazim u Srbiju. Ako želiš možemo i lično da se upoznamo, nije sporno uopšte.
Dakle, da ti čujem bar ime i prezime, pizdo.


Наставимо преписку преко порука. Напиши ми када и где.

Па јебему миша, није ваљда дошло до тога да се обрачунавате као некакви џибери.
Наши смо !
Решите то као интелектуалци ... нпр. ти њему реци да је ђубре, он теби да си пизда, или ти њему реци да је идиот, он теби да си гамад.
Шта је проблем, човечански и културно.
blogovatelj blogovatelj 01:19 10.03.2016

Re: негативни тастер

Ma u stvari ti duguješ ovoj Srbiji jedno 100 soma, koliko je na tebe i tvoju ženu i decu potrošeno pre nego što ste zbrisali. Mi vas školovali i lečili, a Kanađanima plaćaš porez, sram te bilo


Jedi govna majmune. Ti me lecio?
Koliko neko mora da bude gnjida pa da u raspravi pominje porodicu sagovornika?

blogovatelj blogovatelj 01:28 10.03.2016

Re: негативни тастер

Наставимо преписку преко порука. Напиши ми када и где.


Napisi kako se zoves, picko. Ja sam napisao, Ti si isprdak pa ne smes.
To je prvo.
Drugo, mislim da si mi blokiran za private poruke, jos od vremena kada si mi nicim izazvan poslao krajnje uvredljivo pismo, a u vezi rasprave koju sam vodio sa drugima na blogu, ne sa tobom.
Nemam ja sta da ti pricam u privatnim porukama, pickin dime. Ovde cu javno sve da ti kazem i kada i gde, ali prvo moras da se predstavis.
Zamerio si mi da se krijem nikom, a ti si sakriven i ne smes da zucnes ko si i sta si.
Da te podsetim sta si rekao

Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.

vlad_aleksh vlad_aleksh 07:30 10.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Наставимо преписку преко порука. Напиши ми када и где.


Napisi kako se zoves, picko. Ja sam napisao, Ti si isprdak pa ne smes.
To je prvo.
Drugo, mislim da si mi blokiran za private poruke, jos od vremena kada si mi nicim izazvan poslao krajnje uvredljivo pismo, a u vezi rasprave koju sam vodio sa drugima na blogu, ne sa tobom.
Nemam ja sta da ti pricam u privatnim porukama, pickin dime. Ovde cu javno sve da ti kazem i kada i gde, ali prvo moras da se predstavis.
Zamerio si mi da se krijem nikom, a ti si sakriven i ne smes da zucnes ko si i sta si.
Da te podsetim sta si rekao

Нигде мали човек није тако велики као за тастатуром, на интернету.



Мени се чини да си ти мене помешао са неким. Једино то може да објасни ово твоје лудило. Ја уопште не знам ко си ти. Да ли чуваш ту моју поруку? Ако је чуваш, ајд залепи је овде.
И да вратиш паре Србији које си потрошио на лечење, разуме се.
blogovatelj blogovatelj 18:45 10.03.2016

Re: негативни тастер

Мени се чини да си ти мене помешао са неким. Једино то може да објасни ово твоје лудило. Ја уопште не знам ко си ти. Да ли чуваш ту моју поруку? Ако је чуваш, ајд залепи је овде.


Da čuvam dva ekrana uvreda od pre četiri pet godina?! Da li si normalan?
Znači sad se vadiš malo, nemaš muda da kažeš kako se zoveš?
Sve i da nisi napisao to famozno pismo, vidi šta sam ti ovde javno pred svima rekao. Zar to nije dovoljno da se predstaviš i da se pogledamo oči u oči?
Veoma je lako na internetu pokazati pičkarlovima da su to što jesu. Vidiš, ja sam tebi upravo pokazao. Hteo bi da se biješ, a ne smeš da zucneš kako se zoveš.
Ni ti ni ovaj JKT ni Čarli. Ali zato umete da se poserete kad drugi normalno razgovaraju.
I ne boj se. Ne bih se tukao sa tobom. Poznato je da Tarzan ne udara majmune.
Ja sam taj nivo prerastao u pubertetu. Ti si još uvek u stadijumu mladalačkog ludila. Bolje nađi neku žensku da te smiri.
E, a gde si bio poslednjih par godina? Jel vas to drže u kavezima, pa vas puste pred izbore?
emsiemsi emsiemsi 20:15 10.03.2016

Re: негативни тастер

blogovatelj
Мени се чини да си ти мене помешао са неким. Једино то може да објасни ово твоје лудило. Ја уопште не знам ко си ти. Да ли чуваш ту моју поруку? Ако је чуваш, ајд залепи је овде.


Da čuvam dva ekrana uvreda od pre četiri pet godina?! Da li si normalan?
Znači sad se vadiš malo, nemaš muda da kažeš kako se zoveš?
Sve i da nisi napisao to famozno pismo, vidi šta sam ti ovde javno pred svima rekao. Zar to nije dovoljno da se predstaviš i da se pogledamo oči u oči?
Veoma je lako na internetu pokazati pičkarlovima da su to što jesu. Vidiš, ja sam tebi upravo pokazao. Hteo bi da se biješ, a ne smeš da zucneš kako se zoveš.
Ni ti ni ovaj JKT ni Čarli. Ali zato umete da se poserete kad drugi normalno razgovaraju.
I ne boj se. Ne bih se tukao sa tobom. Poznato je da Tarzan ne udara majmune.
Ja sam taj nivo prerastao u pubertetu. Ti si još uvek u stadijumu mladalačkog ludila. Bolje nađi neku žensku da te smiri.
E, a gde si bio poslednjih par godina? Jel vas to drže u kavezima, pa vas puste pred izbore?

Мирко, ево их Немци !
Блоги - па ко те то тојико најутио ? Немој да се толико потресаш, зајебаћеш се сутра у бројању жмигаваца и раткапни на послу, па има да направиш срање у читавој Тојоти (или Хонди - јебем ли га).

little_radojica little_radojica 14:03 04.03.2016

Ето,

...углавном се све слажемо. Ја мислим да је ово сасвим изводљиво и могуће платити ако се изведе у фазама, али што ти кажеш, прво анализа. Рецимо рационализацијом мреже школа (не само у забаченим местима без перспективе) уз систем организованог превоза може се ослободити довољно наставног кадра да се побољша квалитет наставе и растерете професори или да се уштеде новци. Да ли то баш значи мања одељења? Не верујем, али мислим да то није толико битно (ок, најмање битно) и да може да се изведе постепено, у неком дужем временском року, у складу са фискалном ситуацијом и неком веома озбиљном анализом ефеката јер је то потез са дугорочним ефектима на димензионисање и квалитет система. Ја бих још рекао дужи боравак у школи, дужу школску годину, много дужи одмори, ручак решен системски, забрана грицкалица и шећера у чколама.

Ова последња ставка је мало парола, јер је мерења знања тестовима крајње дискутабилно, једноставно не постоје универзални критеријуми. Ипак, ценим да је то и даље најбољи начин да се негује позитивна селекција и успоставља меритократија, без обзира што ће "удружење родитељ" и та квази-либерална екипа да добију фрас од таквог предлога.

И да, јако битна ствар која овде, по мом мишљењу фали, јесте укључивање предшколских установа равноправно у систем образовања. То није само чување деце, са децом се још од малих ногу може јако квалитетно радити.

Једно питањце, шта тачно подразумева "отворени скуп деце"?
antioksidant antioksidant 14:21 04.03.2016

Re: Ето,

Ова последња ставка је мало парола, јер је мерења знања тестовима крајње дискутабилно, једноставно не постоје универзални критеријуми

poenta je da se (iako ne postoje univerzalni kriterijumi) proba da merenje nivoa znanja sve dece bude sto uporedivije. sad, da li su testovi prava stvar ili nesto drugo siguran sam da ima dovoljno alternativa da se izabere optimalna. sadasnje stanje je da deca imaju to veliko medjusobno uporedjivanje na kraju 8. razreda gde opet ogroman deo "mere" predstavlja nesto sto se tesko moze uporediti (individualni kriterijumi razlicitih nastavnika). nastavnici su neophodni jer svakako ne moze se sve "istestirati" ali bar da i tih testova bude vise, iz vise predmeta. (deca koja idu na takmicenja imaju tu priliku da se medjusobno oprobaju dugi dan do podne).

otvoreni skup dece? pa na brzinu sam pisao ali poenta je da se neprekidno prica o tome da treba ukrupnjavati odeljenja, pa se bojim da neko ne dodje do ideja o odeljenjima od min 45 ucenika

za predskolsko se slazem (to je sve proces skolovanja po meni)

ali radojice, ovo su samo zelje, nista vise. postoji potpuna svest da nista od ovog nije moguce, zato i citaj ovo samo kao apel da se uradi analiza.
little_radojica little_radojica 15:31 04.03.2016

Re: Ето,

ali radojice, ovo su samo zelje, nista vise. postoji potpuna svest da nista od ovog nije moguce, zato i citaj ovo samo kao apel da se uradi analiza.

Па могуће је, АО, што не би било могуће. Поготово ако се ово схвати као трајан процес, а не као ултимативни циљ и ћуп на крају дуге. И ја се својим коментаром придружујем апелу.

otvoreni skup dece? pa na brzinu sam pisao ali poenta je da se neprekidno prica o tome da treba ukrupnjavati odeljenja, pa se bojim da neko ne dodje do ideja o odeljenjima od min 45 ucenika

У Јапану пробали да смање одељења, било 5 година на 30, а сад је враћено на 35 (мада је реална ситуација да у одељењима има и више од 35 деце. У Кореји су такође за наше услове огромна одељења и по 40 ђака. Не знам како је у којој школи код нас, али моја сестра је у центру Новог Сада ишла у школу у којој је било по два одељења за сваки узраст, а у одељењима ни двадесет деце. Петнаест година раније колико сам ја старији од ње и кад сам ја ишао у исту школу било нас је нешто преко 30 и то три одељења (број наставника је остао малтене исти, ако се није и повећао), а две генерације старији од мене су имали четири одељења са преко тридесет ђака. Само по овоме гледајући требало би да је квалитет образовања порастао, али ја мислим да ту не постоји тако јака корелација. То бих, рецимо, ставио као последњи захтев. Нек буде и по тридесеторо деце, али да имају целодневну наставу, таблете, асистенте, време за игру напољу, прави ручак и превоз до школе ако живе у неким удаљеним местима.
Да ли знаш можда, да ли постоји неки документ који пописује све школе и број деце у њима? Мислим да би било занимљиво видети колико има школа са по 1-2-3-10 ученика.
antioksidant antioksidant 15:33 04.03.2016

Re: Ето,

То бих, рецимо, ставио као последњи захтев. Нек буде и по тридесеторо деце, али да имају целодневну наставу, таблете, асистенте, време за игру напољу, прави ручак и превоз до школе ако живе у неким удаљеним местима

moze :)
Jukie Jukie 15:43 04.03.2016

Re: Ето,

Deca u Japanu i Koreji imaju drugačiju i genetiku i kulturu nego deca danas u Srbiji. Apsolutno ih je nemoguće porediti, to je kao da uzmeš dve rase pasa, npr. Džek Rasel terijere i border kolije, i očekuješ da će isto da ti se ponašaju.
little_radojica little_radojica 15:46 04.03.2016

Re: Ето,

drugačiju i genetiku i kulturu

За културу ок, али генетику?
Какве генетика има везе с тим? Мислим да си се мало занео...
Jukie Jukie 15:50 04.03.2016

Re: Ето,

little_radojica
drugačiju i genetiku i kulturu

За културу ок, али генетику?
Какве генетика има везе с тим? Мислим да си се мало занео...

Genetiku, genetiku
Japanci i Koreanci vekovima vežbaju način života u kome se svi maksimalno trude da budu što bolji i što manje sramota za porodicu i zajednicu, i oni koji se ponašaju kao ljudi u Srbiji bivaju odbačeni i niko baš ne želi da ima decu sa njima. Posle desetak generacija razlika je već drastična
little_radojica little_radojica 15:58 04.03.2016

Re: Ето,

Genetiku, genetiku
Japanci i Koreanci vekovima vežbaju način života u kome se svi maksimalno trude da budu što bolji i što manje sramota za porodicu i zajednicu, i oni koji se ponašaju kao ljudi u Srbiji bivaju odbačeni i niko baš ne želi da ima decu sa njima. Posle desetak generacija razlika je već drastična


То све спада у културу. А за генетику тек мораш видети, предлажем да Проф. Др Кљосов уради неко истраживање...
Невероватно какве предрасуде постоје о људима на Далеком Истоку, па нису бре ванземаљци.
blogov_kolac blogov_kolac 13:36 05.03.2016

Re: Ето,

Jukie
Japanci i Koreanci vekovima vežbaju način života u kome se svi maksimalno trude da budu što bolji i što manje sramota za porodicu i zajednicu, i oni koji se ponašaju kao ljudi u Srbiji bivaju odbačeni i niko baš ne želi da ima decu sa njima. Posle desetak generacija razlika je već drastična
A kako sa genetske strane objasnjavas onda fenomen da su danas posle samo 7 decenija odgovarajuceg tretmana Severnokorejanci postali veci Srbistanci i od samih Rusa? Ili sta se to u drugoj polovini XX veka odjednom desilo sa genetikom Prusa, tacnije svih Nemaca iz istocnog dela zemlje, koji su vekovima bili svetski etalon za disciplinu i upornost, a sada su (tacnije jos od pre 3 decenije) odjednom postali pojam za domicilne lenstine u severozapadnoj jEvropi?

nsarski nsarski 17:29 05.03.2016

Re: Ето,

Severnokorejanci



Severnokorejanci? Haha haha, you funny!
Jukie Jukie 19:59 05.03.2016

Re: Ето,

Severnokoreanci se plaše za svoj život pa ćute, jer tamo streljaju svaki dan.
Strah je onaj kulturološki deo, a genetika se u ovom slučaju odnosi na temperament. Oni koji su po prirodi bundžije i lajavi prvi budu streljani, oni koji mogu da drže jezik za zubima ostaju kao roditelji sledeće generacije. Za sedamdeset godina tu su već četiri generacije; današnja deca su F4 generacija pri vrlo intenzivnoj selekciji za "pogni glavu i ćuti"

A za Pruse ne znam, verovatno kao i za Srbe, i ovde je genetika najnovije generacije otišla tamo kuda idu mrtvi rakovi, ako uzmemo svu decu rođenu od strane pametnih roditelja u drugoj zemlji a ne ovde, i sve potencijalne roditelje koji su ostali ovde ali nemaju para da gaje dete pa se suzdržavaju. Danas ovde decu imaju četiri grupe ljudi:
-oni koji imaju para kao da nije kriza (npr. lekari, najbolji IT stručnjaci - oni koji su kupili stanove u naselju Stepa Stepanović, dakle postoje)
-sirotinja beda, gde gladuje osmoro gladovaće i devetoro
-ludaci koji imaju decu da bi mogli da maltretiraju nastavnike po školama
-nastavnici kako bi održali broj đaka da ne izgube normu
blogov_kolac blogov_kolac 21:19 05.03.2016

Re: Ето,

nsarski
Severnokorejanci

Severnokorejanci? Haha haha, you funny!

Pa moja poenta i jeste bila u tome da po prosvetnim pitanjima nije nikakva stvar u genima, nego u unutrasnjoj organizaciji i drustvenim okolnostima, inace se podeljeni Korejanci ne bi toliko medjusobno razlikovali. Pretpostavljam da se Jukie misljenje o nekakvom imunitetu Korejanaca na negativnu selekciju u drustvu iskljucivo odnosilo na Juznu Koreju... a da to ipak nema veze sa genetikom, govori nam zanimljiva koincidencija da je upravo u drugoj drzavi istog tog korejskog naroda negativna selekcija dovedena do savrsenstva! Mada na primeru Korejanaca moze se zaista uociti da "genetika" ponekad stvarno ume brzo da odreaguje. Ako se ne varam, rezultati ozbiljnih naucnih istrazivanja govore o tome da su danasnja deca u Severnoj Koreji u proseku neverovatnih 10-15cm niza od svojih vrsnjaka istog uzrasta u Juznoj Koreji posle samo 70 godina u razlicitim (ali drasticno razlicitim) zivotnim uslovima u ova dva entiteta (valjda se u konkretnom slucaju glad kao glavni uzrok najvise apostrofira).
little_radojica little_radojica 21:27 05.03.2016

Re: Ето,

Severnokoreanci se plaše za svoj život pa ćute, jer tamo streljaju svaki dan.
Strah je onaj kulturološki deo, a genetika se u ovom slučaju odnosi na temperament. Oni koji su po prirodi bundžije i lajavi prvi budu streljani, oni koji mogu da drže jezik za zubima ostaju kao roditelji sledeće generacije. Za sedamdeset godina tu su već četiri generacije; današnja deca su F4 generacija pri vrlo intenzivnoj selekciji za "pogni glavu i ćuti"

A za Pruse ne znam, verovatno kao i za Srbe, i ovde je genetika najnovije generacije otišla tamo kuda idu mrtvi rakovi, ako uzmemo svu decu rođenu od strane pametnih roditelja u drugoj zemlji a ne ovde, i sve potencijalne roditelje koji su ostali ovde ali nemaju para da gaje dete pa se suzdržavaju. Danas ovde decu imaju četiri grupe ljudi:
-oni koji imaju para kao da nije kriza (npr. lekari, najbolji IT stručnjaci - oni koji su kupili stanove u naselju Stepa Stepanović, dakle postoje)
-sirotinja beda, gde gladuje osmoro gladovaće i devetoro
-ludaci koji imaju decu da bi mogli da maltretiraju nastavnike po školama
-nastavnici kako bi održali broj đaka da ne izgube normu


Да ли си ти свестан колико лупеташ и колико је назадно ово твоје размишљање? Какво црно стрељање деце сваки дан у 21. веку, какви су ти то стереотипи? Ја не могу да верујем шта читам од једног просветног радника...
mirelarado mirelarado 21:39 05.03.2016

Re: Ето,

little_radojica
Severnokoreanci se plaše za svoj život pa ćute, jer tamo streljaju svaki dan.
Strah je onaj kulturološki deo, a genetika se u ovom slučaju odnosi na temperament. Oni koji su po prirodi bundžije i lajavi prvi budu streljani, oni koji mogu da drže jezik za zubima ostaju kao roditelji sledeće generacije. Za sedamdeset godina tu su već četiri generacije; današnja deca su F4 generacija pri vrlo intenzivnoj selekciji za "pogni glavu i ćuti"

A za Pruse ne znam, verovatno kao i za Srbe, i ovde je genetika najnovije generacije otišla tamo kuda idu mrtvi rakovi, ako uzmemo svu decu rođenu od strane pametnih roditelja u drugoj zemlji a ne ovde, i sve potencijalne roditelje koji su ostali ovde ali nemaju para da gaje dete pa se suzdržavaju. Danas ovde decu imaju četiri grupe ljudi:
-oni koji imaju para kao da nije kriza (npr. lekari, najbolji IT stručnjaci - oni koji su kupili stanove u naselju Stepa Stepanović, dakle postoje)
-sirotinja beda, gde gladuje osmoro gladovaće i devetoro
-ludaci koji imaju decu da bi mogli da maltretiraju nastavnike po školama
-nastavnici kako bi održali broj đaka da ne izgube normu


Да ли си ти свестан колико лупеташ и колико је назадно ово твоје размишљање? Какво црно стрељање деце сваки дан у 21. веку, какви су ти то стереотипи? Ја не могу да верујем шта читам од једног просветног радника...


Помислила сам да си индигниран јер се не каже Севернокоре(ј)анци, већ Севернокорејци. И Јужнокорејци такође. И једни и други су Корејци. :)
nsarski nsarski 21:43 05.03.2016

Re: Ето,

Pa moja poenta...

Moja poenta:

Koreja - Korejac
Indija - Indijac
Japan - Japanac

Eto, pretece me mirela...
little_radojica little_radojica 21:47 05.03.2016

Re: Ето,

Помислила сам да си индигниран јер се не каже Севернокоре(ј)анци, већ Севернокорејци. И Јужнокорејци такође. И једни и други су Корејци. :)


А то се и мени дешава у брзини
blogov_kolac blogov_kolac 09:41 06.03.2016

Re: Ето,

Ajde da i ja kazem koju na ovu off-topic iskrslu lingvisticku nedoumicu. Koliko ja znam Korejanci su jednako legitiman izraz u nasem jeziku kao Korejci samim tim jer se vremenom kao opsteprihvacen vec dovoljno dugo nalazi u sirokoj upotrebi, bez obzira sto su "Korejci" malo vise u duhu naseg jezika. Najverovatnije zbog poznate slicnosti naziva Austrije i Australije, produzena forma Austrijanac i Australijanac kod kojih nema nikakve nedoumice iz koje su zemlje su se toliko odomacile u odnosu na teoretski "pravilnije" izraze Austrijac i Australac, da su vremenom kod nas postali jedini pravilni oblik! Zanimljivo da su komsije Hrvati takodje odbacile po teoriji "u duhu jezika" pravilniji oblik Austrijci za Austrijance, ali kod njih izraz Australac za Australijanca ne samo da je legitiman, nego ga je, sto bi rekla danasnja omladina, potpuno "izdominirao", tako da otkada je doslo do razvoda braka u okviru nekada jedinstvenog srpskohrvatskog jezika, ne bi me zacudilo da su izrazi Australac u srpskom, a Australijanac u hrvatskom jeziku cak dobili status nepravilnog oblika i pravopisne greske. Tako i Korejanac, ako se smatra pogresnim to je samo u hrvatskom jeziku, koji je po tim pitanjima rigidniji, dok kod nas Korejanac, pa cak i Koreanac, ima svoj legitimitet bas usled masovnosti upotrebe - mada meni licno Koreanac zvuci kao novokomponovani anglikanizam, i mislim da bi trebalo obeshrabrivati njegovu upotrebu. I na primeru Belgijanaca moze se videti da ova duza forma ne samo da moze biti dozvoljena, vec moze i potpuno da istisne "pravilniju" formu (kolko se secam ni u Hrvatskoj "Belgijci" nisu u upotrebi).

A profesor Nsarski je ovde sasvim nesvesno dao jedan zanimljiv primer koji uopste ne dokazuje ono sto je on zeleo (desava se i najboljima ). Cinjenica da je za stanovnike Indije jedini pravilni izraz Indijci ne oduzima legitimitet postojanja izraza Indijanci (a koji itekako postoji, kao sto svi znamo). Naime, mi smo elegantno iskoristili mogucnost da se za stanovnike Indije moze konstruisati i izraz Indijci, i izraz Indijanci, pa se za stanovnike Indije koji su stvarno stanovnici Indije u potpunosti odomacilo Indijci, a za stanovnike Indije za koje se vec nekoliko vekova zna da oni ustvari ne zive u Indiji nego skroz na drugom kraju sveta - odomacilo se Indijanci. I da nemamo tu dvojaku mogucnost kreiranja naziva stanovnistva u svom jeziku imali bismo danas i mi Indijce i Americke Indijce, kao sto je slucaj u takoreci svim drugim jezicima, jer su i u svim ostalim jezicima Indijanci dobili ime kao nesudjeni stanovnici Indije zahvaljujuci svojevremenom pogresnom Kolumbovom zakljucku. Uostalom, sama cinjenica da je u srpskom jeziku cak i od Srbije izvedena rec Srbijanac koja je zazivela i koristi se, najbolji je dokaz da su ove duze forme dozvoljene, a kada se odomace - onda nisu nepravilne!

Druga je stvar kod prideva gde se u ovim slucajevima uvek forsira kraci oblik, cak i tamo gde je kod naziva stanovnika u upotrebi samo produzeni oblik, pa se npr kaze austrijski i belgijski a ne austrijanski i belgijanski, i naravno korejski a nikako korejanski, i tu bi ispravljanje i prozivanje bilo opravdano (izuzeci indijanski ili srbijanski koji nisu nepravilni postoje jer Indijanci u odnosu na Indijce, a u izvesnom smislu i Srbijanci u odnosu na siri pojam Srbe nemaju identicno znacenje).
nsarski nsarski 10:01 06.03.2016

Re: Ето,


Whew! I certainly didn't expect Spanish inquisition to clarify such minor point!



Pozdrav od svih Španijanaca!
emsiemsi emsiemsi 10:05 06.03.2016

Re: Ето,

nsarski

Whew! I certainly didn't expect Spanish inquisition to clarify such minor point!



Pozdrav od svih Španijanaca!

Хвала на поздравима !
Успут - синоћ на ТВ гледам најаву репризе Пајтоноваца на некој ТВ - и умрем н-ти пута од смеха на прилог о Министарству смешног хода ... хохохохо.
Успут --- јбг. заспао сам након 2 минута.
blogov_kolac blogov_kolac 10:59 06.03.2016

Re: Ето,

nsarski
Pozdrav od svih Španijanaca!

Ovo me podseti na jos jedan primer... ne znam kako i zasto, ali kod komsija Hrvata se iz nekog razloga za Spaniju, Spance i spansko odomacila upotreba termina Spanjolska, Spanjolci i spanjolsko, i to toliko da se valjda ovaj nas prirodniji oblik kod njih tamo uopste ni ne koristi (bar znam da ga njihovi sportski komentatori apsolutno nikada nisu upotrebljavali), pa pretpostavljam da je posle razdvajanja dva jezika Spanija/Spanci/spanski postalo u hrvatskom jeziku nepravilni oblik, dok kod nas Spanjolska/Spanjolci/spanjolski zbog nikakve masovne upotrebe nije izborilo svoj legitimitet, i takodje se smatra pogresnim. Ali zato rec SPANJOLKA kod nas ipak postoji, iako je vremenom Spankinja potpuno istisnula Spanjolku, iz vremena kada to nije bilo bas tako ostao je zloglasni narodni izraz SPANJOLKA za spansku groznicu / spanski grip koji nas je jako pogodio za vreme cuvene pandemije pre skoro sto godina.

Zato je besmislena recimo novokomponovana jezicka dilema VIBER ili VAJBER - sve dok su i jedna i druga rec u masovnoj upotrebi, imaju puni legitimitet za upotrebu. Ne mora uvek da znaci ako je neki oblik pravilniji, da onda onaj drugi automatski nije pravilan!
mirelarado mirelarado 12:36 06.03.2016

Re: Ето,

blogov_kolac


Занимљив ти је овај трактат, али истини за вољу, док ти (све чешћи) погрешни облици Кореанац/Корејанац не буду признати од језикословаца, правилан је само облик Корејац. И у књижевном језику, наиме, постоје неке норме, и ваља их поштовати.


ЕDIT: А и примери које си дао нису сасвим адекватни, пошто је реч о географским целинама чији се назив завршав на -ија (Аустрија, Аустралија, Шпанија, Србија).
Да видимо шта је са називима становника земаља или области чији се назив завршава на
-еја (као Кореја). По таквој аналогији могли бисмо да кажемо и Гвинејанац и Еритрејанац, а мислим да ипак нећемо. "Сви/многи тако кажу" за језичку норму није валидан аргумент.
pedjalon pedjalon 12:47 10.03.2016

Re: Ето,

little_radojica
ali radojice, ovo su samo zelje, nista vise.

otvoreni skup dece? pa na brzinu sam pisao ali poenta je da se neprekidno prica o tome da treba ukrupnjavati odeljenja, pa se bojim da neko ne dodje do ideja o odeljenjima od min 45 ucenika

У Јапану пробали да смање одељења, било 5 година на 30, а сад је враћено на 35 (мада је реална ситуација да у одељењима има и више од 35 деце. У Кореји су такође за наше услове огромна одељења и по 40 ђака. Не знам како је у којој школи код нас, али моја сестра је у центру Новог Сада ишла у школу у којој је било по два одељења за сваки узраст, а у одељењима ни двадесет деце. Петнаест година раније колико сам ја старији од ње и кад сам ја ишао у исту школу било нас је нешто преко 30 и то три одељења (број наставника је остао малтене исти, ако се није и повећао), а две генерације старији од мене су имали четири одељења са преко тридесет ђака. Само по овоме гледајући требало би да је квалитет образовања порастао, али ја мислим да ту не постоји тако јака корелација. То бих, рецимо, ставио као последњи захтев. Нек буде и по тридесеторо деце, али да имају целодневну наставу, таблете, асистенте, време за игру напољу, прави ручак и превоз до школе ако живе у неким удаљеним местима.
Да ли знаш можда, да ли постоји неки документ који пописује све школе и број деце у њима? Мислим да би било занимљиво видети колико има школа са по 1-2-3-10 ученика.


Pre par godina upoznah jednu nastavnicu iz Koreje, reče mi da kod nje u razredu ima, upravo, 45 učenika. Padoh u nesvest, pitah kako sa toliko dece izađete na kraj? A ona mi reče: "Naša deca su dobra"...
petargli petargli 14:29 04.03.2016

pitam se, pitam ...

u sustini bih se zadovoljio da neko proracuna koliko bi sve ovo kostalo i koliko bi vremena trebalo da se bar priblizi necem zeljenom.

ko bi radio ovu analizu, "drugorazredni internacionalni sluzbenici" ili "trecerazredni nacionalni sluzbenici" ?!
antioksidant antioksidant 14:33 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

petargli
u sustini bih se zadovoljio da neko proracuna koliko bi sve ovo kostalo i koliko bi vremena trebalo da se bar priblizi necem zeljenom.

ko bi radio ovu analizu, "drugorazredni internacionalni sluzbenici" ili "trecerazredni nacionalni sluzbenici" ?!

trecerazredni nacionalni sluzbenici jer su zainteresovaniji
petargli petargli 14:44 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

trecerazredni nacionalni sluzbenici jer su zainteresovaniji

'naci, opet se sve nekako svede na "u se, i u svoje kljuse!" :)

ps. nisam znao da je aca lipkovski u dverima?!
antioksidant antioksidant 14:48 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

ps. nisam znao da je aca lipkovski u dverima?!

tako kazu, pomenuo sam samo kao triviju. on je inace to (o jednoj smeni) i izgovorio kao o potrebi uz ogradu da je za to zaduzeno ministarstvo prosvete ne nacionalni prosvetni savet.
ta investicija bila bi ogromna svakako samo nema ni nagovestaja kolika.
ovo oko obroka isto - ko od dece i sad ima obrok u skoli to roditelji placaju koji imaju. ogroman broj i nema odakle.
petargli petargli 15:00 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

tako kazu, pomenuo sam samo kao triviju. on je inace to (o jednoj smeni) i izgovorio kao o potrebi uz ogradu da je za to zaduzeno ministarstvo prosvete ne nacionalni prosvetni savet.
ta investicija bila bi ogromna svakako samo nema ni nagovestaja kolika.
ovo oko obroka isto - ko od dece i sad ima obrok u skoli to roditelji placaju koji imaju. ogroman broj i nema odakle.

(Ako išta znači) potpuno podržavam ideju o izradi studije koliko šta košta. U principu, ideja o jednoj smeni je okej, ali ona (po meni) zahteva oformljenje službe koja bi se bavila prevashodno čuvanjem dece (pre početka nastave, npr. između 6(7)h-8h, onda za vreme ručka, posle nastave, npr. od 15h do 18h) i (subvencirane) troškove bi morali da snose roditelji. Onda, oko obroka, tu bi ostavio mogućnost izbora, da dete nosi obrok(e) od kuće, ili da škola, ako može, organizuje obroke ...
antioksidant antioksidant 15:10 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

(pre početka nastave, npr. između 6(7)h-8h

ima jedna klinkica kod zavodljive u razredu, mama joj radi od 7, dovodi devojcicu u skolu izmedju pola 7 i 15 do 7 i ostavlja je tetkicama. kad mi stignemo u skolu dete je tamo vec skoro sat i po. e sad, traziti i od skole da organizuje to ranije dezurstvo trazilo bi i dodatnu organizaciju i dodatne finansije. kakva bi to organizacija bila i kolike bi to finansije bile na nacionalnom nivou, ne znam).
inace to oko celodnevnog boravka u skoli meni bi to bilo pozeljno do kraja srednje. pa da u sledecem koraku dovedemo dzejmi olivera da poboljsavamo kvalitet obroka u kuhinjama
petargli petargli 15:21 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

antioksidant

e sad, traziti i od skole da organizuje to ranije dezurstvo trazilo bi i dodatnu organizaciju i dodatne finansije. kakva bi to organizacija bila i kolike bi to finansije bile na nacionalnom nivou, ne znam).
inace to oko celodnevnog boravka u skoli meni bi to bilo pozeljno do kraja srednje. pa da u sledecem koraku dovedemo dzejmi olivera da poboljsavamo kvalitet obroka u kuhinjama

ne znam, meni je bolje da se osnuje neka "služba za čuvanje dece", a da se "komunalna policija" ukine, , i naravno, roditelji bi morali da pokriju deo troškova za tu uslugu ...

ma kakav crni dzejmi oliver, valjda smo se slozili oko angazovanja "naših trećerazrednih" ...
antioksidant antioksidant 15:28 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

ma kakav crni dzejmi oliver, valjda smo se slozili oko angazovanja "naših trećerazrednih" ..

u smislu one nejgove revolucije. opasno dobra i znacajna stvar. razlog sto ga podnosim (inace... pa recimo imam drugacije stavove o njemu)
Jukie Jukie 15:40 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

Mene je Džejmika izgubio onom serijom "Super škola" ili kako se već zove (koja btw trenutno ide na kanalu 24kitchen ????? nema veze sa kulinarstvom)

Serija je praktično reklamirana kao Džejmijeva proba da popravi prosvetu, i umesto da prizna fijasko ili da se bar pretvara da je to bio eksperiment koji je pokazao kako ne treba reformisati školstvo, ništa
antioksidant antioksidant 15:43 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

uh, nisam bas toliki stucnjak za njega.
mislim na onaj serijal kada je obucavao kuvare u nekoj skoli kako da spremaju zdraviju hranu koja bi bila privlacna klincima

mada mi u ovom trenutku nemamo ni tu nezdravu hranu u svim skolama
little_radojica little_radojica 15:51 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

antioksidant
uh, nisam bas toliki stucnjak za njega.
mislim na onaj serijal kada je obucavao kuvare u nekoj skoli kako da spremaju zdraviju hranu koja bi bila privlacna klincima

mada mi u ovom trenutku nemamo ni tu nezdravu hranu u svim skolama

Па кад може храна у обдаништима и у мензама на рачун државе, може ваљда и у основним и средњим школама. Поготово што ефекат economy of scale ту може и да припомогне. Јер деца свакако једу, родитељи свакако плаћају. Па боље да плате за избалансиран оброк, него да деца претрчавају улицу да купе негде бурек или индекс сендвич.
Jukie Jukie 16:00 04.03.2016

Re: pitam se, pitam ...

Baš danas pročitah na jednom ovde blogu komentar kako deca ne treba da jedu u meku nego je bolje da u pekarici kupe burek
karabasbarabas karabasbarabas 14:30 04.03.2016

A gde bi ti?

A gde bi ti, kume drzao jednu smenu u recimo skoli od 3000 djaka? Skole rade u po 3 smene, jedni drugima sede na glavi, ali uvek se nadje neki hadzija kao taj lik, dverjanin koji je gledao puno americkih filmova, koji iz kabineta hoce da reformise skolstvo.

Niko ne kaze da to nije bolje, ali za boga miloga, to je kao da umires od gladi a gledas posto je novi S-Klasse.

Treba prvo izgraditi skole za ovo sad koliko dece ima a onda kad za jedno pet hiljada godina bude bilo para, razmisljati o celodnevnoj nastavi. Nema bre covece toaleta, deca kenjaju u sumi kad malo odes od Beograda, kakva jedna smena.

To je palo na pamet likovima kojima je dosadno da gledaju svoju decu kuci pa hoce da ih neko cuva dok ne dodje vreme za spavanje.

Malo realnosti nije na odmet.

Hoces reformu? Proteraj pedagoge, psihologe, pravnike i ostalu palamudariju iz prosvete, dovedi ljude sa terena, koji znaju kako to izgleda kad udjes u ucionicu sa 35 glava, da im ih sacuvas na ramenima a tek onda nesto mozda i naucis.

Edit - tek sad vidim da pise "sta trazim da mi se obeca".
Evo smatraj da je obecano.To i 'leba tri dinara, hiljadu milijardi investicija i Srbin na Mesecu.
antioksidant antioksidant 14:43 04.03.2016

Re: A gde bi ti?

A gde bi ti, kume drzao jednu smenu u recimo skoli od 3000 djaka?

pa i kazem da bi trebalo videti koliko kosta imati 3 skole po 1 000.
za pocetak bar da brojku znamo, pa da vidimo kako dalje
nista nije medjusobno iskljuceno
milisav68 milisav68 16:13 04.03.2016

Re: A gde bi ti?

antioksidant
A gde bi ti, kume drzao jednu smenu u recimo skoli od 3000 djaka?

pa i kazem da bi trebalo videti koliko kosta imati 3 skole po 1 000.
za pocetak bar da brojku znamo, pa da vidimo kako dalje
nista nije medjusobno iskljuceno

Negde bi to bio bespotreban trošak, a negde bi to bilo dobro (prelazno) rešenje, pošto se gravitira ka većim centrima/gradovima.

Ono što bi moglo da se uradi je dotiranje celodnevnog boravka za određen broj đaka, kao i kuhinja sa kvalitetnim obrocima.

Što se tuče tableta, mislim da već kuca na vrata, samo je ptanje kada će neki "nov igrač" da da ponudu koja se ne odbija.

Tipujem na Winwin.
jkt2010 jkt2010 01:44 05.03.2016

Re: A gde bi ti?

antioksidant
A gde bi ti, kume drzao jednu smenu u recimo skoli od 3000 djaka?

pa i kazem da bi trebalo videti koliko kosta imati 3 skole po 1 000.
za pocetak bar da brojku znamo, pa da vidimo kako dalje
nista nije medjusobno iskljuceno

Najlakše je saznati koliko košta infrastrukturno dobra škola - odeš lepo na sajtove ovih tzv međunarodnih škola , pa onda i domaćih privatnih koje rade po IB ili Kembridžu, i eto ti je aproksimacija. A to ti je u rasponu 6-26 soma po učeniku godišnje, plus pri upisu "facilities fee" od još jedno xy hiljada evra, plus plus za uniforme, field trips, klopu, i tako to.

Pošto pričamo o državnim školama, o velikom broju đaka, i da se ne ide baš na besnilo sa atletskim stazama ili ragbi terenima, možeš da uzmeš da bi te đak koštao bar 4-5 soma.

Neko reče da je bilo 80,000 ... samo prvaka.... 400 miliona... puta 12 razreda...

Počeo sam da se borim za vazduh ko Anonimus...
svarog svarog 15:23 04.03.2016

tablete umesto udzbenika

Mislim da se na ovome uveliko radi i to rade privatne izdavačke kuće. pitanje je samo kada će ministarstvo i škole to prihvatiti kao neminovno.
petargli petargli 15:29 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

mislio sam da je za tablete zadužena farmaceutska industrija, a ne (privatne) izdavačke kuće ...
antioksidant antioksidant 15:31 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

pitanje je samo kada će ministarstvo i škole to prihvatiti kao neminovno.

kad mi se osmeh izgrbavi :(
svarog svarog 15:50 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

antioksidant
pitanje je samo kada će ministarstvo i škole to prihvatiti kao neminovno.

kad mi se osmeh izgrbavi :(


Ne, to će doći i to relativno brzo. Interes privatnog kapitala postoji, uz malo lobiranja i shvatanja, očekujem da će se s tim početi za dve-tri godine
svarog svarog 15:51 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

petargli
mislio sam da je za tablete zadužena farmaceutska industrija, a ne (privatne) izdavačke kuće ...


diversifikacija biznisa
little_radojica little_radojica 15:53 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

mislio sam da je za tablete zadužena farmaceutska industrija, a ne (privatne) izdavačke kuće ...


Монсанто да брине о оброцима, Мајкрософт о средствима за учење, па с тим предлогом лепо пред удружење "Родитељ"

Едит: наравно вакцине од Новартиса, он изгледа најсумЉивије
arianna arianna 17:35 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

pitanje je samo kada će ministarstvo i škole to prihvatiti kao neminovno.


Odgovor: Kad budu imale koristi od toga tj. procenat.
Veliki je biznis i ogroman novac se okreće oko udzbenika. Mnogo veća briga je ko i koliko će se "učipiti" za procenat, koji će se izdavač progurati, a koji "izvisiti" nego koliko je drveta posečeno za komplet knjiga.

Bila bih presrećna da sva deca dobiju tanjir kuvanog obroka dnevno i po par najobičnijih cipela, onima kojima su baš takve, često - nedostižne.
angie01 angie01 18:32 04.03.2016

Re: tablete umesto udzbenika

Veliki je biznis i ogroman novac se okreće oko udzbenika. Mnogo veća briga je ko i koliko će se "učipiti" za procenat, koji će se izdavač progurati, a koji "izvisiti" nego koliko je drveta posečeno za komplet knjiga.


pa onom ko o tome odlucuje se apsoluno nista ne bi promenilo, ako bi prestao nacin ucenja iz knjiga na racun tableta i novih tehnologija, jer bi deo oko odobravanja sadrzaja koji bi se distribujirao ostao prakticno isti....po novom zakonu, zavodu za unapredjenje vaspitanja i obrazovanja, mora da se plati 70 000 po predaji rukopisa na odobrenje,...njima je sve jedno da l ce taj neki sadrzaj biti stampan ili biti pripremljen za koriscenje na novim tehnologijama.

oko proguravanja moze da ucestvuje neki savetnik za odredjeni predmet, koji svojim nastavnicima po skolama kaze kom udzbeniku da nadju mane, a na koji da reaguju sa odusevljenjem, pa onda taj prolazi,....izdavaci onda publikuju, a njihovi troskovi su-autori, ilustratori, radakcija, slagaci i dizajneri, stamparija + sve ostale propratne sluzbe,...rabat koji uzima skola je prakticno deo za rad koji bi obavila knjizara- i taj deo ne mogu da isplate kao plate, al mogu da pokriju neke potrebe za koje ne dobijaju pare.

ono gde je ceo slucaj sporan, je kvalitet odobrenih udzbenika- koji su mahom prepisivani, prepradjivani, sa fingiranim redakcijama- govorim o malim privatnim izdavacima, koji prakticno rade sa tri coveka i onda to jeste velika zarada- ako im prodje neki rukopis- recimo za OS, jer su tu najveci tirazi.
zemljanin zemljanin 16:46 04.03.2016

izvodljivost ?!

Lepo je sve to poželeti ali čak i kada bi se neko dohvatio toga - pretvaranje tih želja u realno je cca. min 10 god, ako ikako

da ne komentarišem sve ali "tablete u škole" je divna parola, ali šta će deca raditi sa tim tabletima ... zar ne ode prvo IT podrška i izrada i prilagođavanje za tablete pa onda eksperimentalna primena pa dorade pa onda eventulano (ako još bude tableta) primena u svim školama ... a to su samo tableti ... postoji pravilnik i praksa reformi u obrazovanju pa možda nije zgoreg pogledati pre izbornih želja ... doduše ovo zadire u mnogo šire područje od obrazovanja ali recimo da krenemo od nečega ka nečemu ...

ja bih vam sve to obećao ... fantastična šema za udomljavanje, trošenje budžetskih para i prodavanje magle na vagone ... i sve transparentno ...

od svega toga eventualno ovi tableti će da prođu jer su tu brze pare ...
angie01 angie01 18:55 04.03.2016

Re: izvodljivost ?!

od svega toga eventualno ovi tableti će da prođu jer su tu brze pare


kao sto si i sam primetio- nije to samo tablet:),...trebaju i nastavnici da pristanu da se obuce i da rade drugacije nego su navikli, izmedju ostalog.
disident79 disident79 18:15 04.03.2016

komentar

Kada bar jedan predlog "reforme" bude osetljiv na suštinsku različitost u predškolskom, mlađem osnovnoškolskom, starijem osnovnoškolskom, srednjem opštem i srednjem stručnom obrazovanju uz konsultaciju barem po 3 relevantne strukovne organizacije, roditelja i đaka za svaki uzrast, tek onda će postojati šansa za unapređenje obrazovanja i vaspitanja.
Visoko obrazovanje se ne razmatra mada je i to potrebno da bude integralni deo svake reforme.

· celodnevna skolska nastava (jednosmenska) sa minimalno dva obroka
Moguće, uz manja ulaganja u infrastukturu, na nivou čitave države za predškolski i uzrast i 1-4 razreda osnovne škole.
Moguće, uz značajna ulaganja u infrastukturu, na nivou 90% države za 5-8 razred odnovne škole.
Moguće, uz ogromna ulaganja, na nivou srednjeg obrazovanja na nivou čitave države.

Procenjena ulaganja 50% više kapaciteta osnovih škola(kapacitet dodatnih 500 škola + uslovi za pripremanje i serviranje hrane) i 100% više kapaciteta srednjih škola(250 novih škola sa svim uslovima) prosečna škola 2000m2 * 600EUR(300EUR izgradnja, 300EUR opremanje) * 750 = 900 miliona EUR, jednokratni trošak + 100Mil poboljašanje postojećih škola(hrana) oko 1 milijarde EUR
· manja odeljenja sa dovoljnim brojem asistenata u nastavi
Ovo zavisi opet od uzrasta i tipa obrazovanja. U srednjem stručnom obrazovanju postoje vežbe u manjim grupama(8-15). Pozdravljam smanjenje broja učenika po nastavniku/učitelju, kako i asistenata u nastavi.

Dugoročno povećanje torškova za nastavnike za 30%, 200 miliona EUR više godišnje
· sredjene infrastrukturne uslove
Ovo je imperativ. Toaleti, higijena, moraju da budu besprekorni.

750 škola(50% imaju ok toalete) * 5000EUR =3,75 miliona EUR
· kvalitetnija nastavna sredstva (tablete umesto udzbenika)
I tableti i udžbenici. Što šira nastavna sredstva. Drastične su razlike između uzrasnih grupa. Apsurd je da prvaci imaju najteže torbe, a maturanti srednjh škola uopšte ne nose torbe u školu.

inicijalno 900.000 djaka * 100EUR = 90MIL EUR
obnova 20% svake godine 18MIL EUR
· vise nacionalnih testiranja (na kraju svakog razreda)
Vrednovanje je posebna priča i mora osim apsolutnog uzimati u obzir i napredak učenika

Ovo ne bi trebalo da košta više od 20Mil EUR godišnje (Šac metoda)


Inicijalno ulaganje ukupno:

Oko 1,1 Milijarde EUR

Održavajne sistema:

Oko
+240Mil EUR godišnje

antioksidant antioksidant 20:30 04.03.2016

Re: komentar

hvala ti
disident79 disident79 23:03 04.03.2016

Re: komentar

Nema na čemu i drugi put.

Vreme potrebno za realizaciju bi bilo najmanje 2, optimalno 3, a realno 4 godine.

1 godina minimum za projekte, dozvole, građevinsko zemljište..
1 godina izgradnja
1 godina unutrašnji radovi, nabavke, ljudi
1 godina zbirno kašnjenje
lady_d lady_d 09:29 05.03.2016

Re: komentar

Ali sve je ovo samo infrastruktura i za nju ako se ne varam Srbija kao zemlja koja je otvorila poglavlja o pridruzivanju ima prava da zatrazi pare iz sredstva za razvoj (nasi politicari to ne vole jer em ne znaju da napisu projekat, em ako ga i dobiju kontrola je takva da nema sanse za bratsko-kumovski dogovor, em moraju da se strogo postuju rokovi. Po meni jedina dobra strana pridruzivanja EU je koriscenje sredstava i dobijanje znanja, iskustava). Mene brine nesto mnogo komplikovanije, a to je obuka nastavnog kadra koja tesko moze da otprati ovu promenu na nivou 4 godine (mi smo taj sistem obrazovanja unistili mozda medju prvima, mislim dobro obrazovanje nastavnog kadra). Cak mislim i za to bi drzava mogla da dobije pare jer ako se ne varam Horizon 2020 ima para za to. Evo ideje (rado cu pomoci svim svojim znanjem da se isti napise) povezite nekoliko skola u Srbiji sa recimo skolama u Finskoj i Svedskoj (posto svi kukaju kako su tamo savrsene skole! od roditelja do dece...iskreno...drugom prilikom)ili nama komsijskim skolama, pa onda napsite kako cete da ucite od boljih od sebe i da to posle to implementirate u skoli.
Jedna digresija, deca iz najrazvijenijih zemalja koje koriste IT u obrazovanju nemaju i najobrazovanije i sa logikom potkovane strucnjake, vec ih nemilice kupuju i poprulicno dobro placaju za njih iz zemalja gde deca recimo uce u ucionicama od 50toro dece i do skole pesace i po par km po svim vremenskim uslovima. Ne kazem da je to recept, vec da infrastruktura nije dovoljna.
little_radojica little_radojica 12:45 05.03.2016

Re: komentar

Inicijalno ulaganje ukupno:
Oko 1,1 Milijarde EUR
Održavajne sistema:
Oko
+240Mil EUR godišnje


Ех, што волим кад видим овакав приступ!

Да додам моју рачуницу.

Moguće, uz manja ulaganja u infrastukturu, na nivou čitave države za predškolski i uzrast i 1-4 razreda osnovne škole.
Moguće, uz značajna ulaganja u infrastukturu, na nivou 90% države za 5-8 razred odnovne škole.
Moguće, uz ogromna ulaganja, na nivou srednjeg obrazovanja na nivou čitave države.

Ово је кључно. Не може све одједном, али може постепено. Ово су једине поделе на фазе које су могуће да би сва деца била у једнакој позицији. Још би се средњошколски нво могао поделити на гимназије, стручне четворогодишње и трогодишње, али углавном је овако. Финансијски те фазе нису једнаке, али се одлука да се у то иде и план како се у то иде доноси одједном, дотле сеже политика и политичка воља.
Само ипак бих рекао да су најзначајнија улагања у ниво 5-8 разреда, што после и показује твоја рачуница (500 школа наспрам 250).


Procenjena ulaganja 50% više kapaciteta osnovih škola(kapacitet dodatnih 500 škola + uslovi za pripremanje i serviranje hrane) i 100% više kapaciteta srednjih škola(250 novih škola sa svim uslovima) prosečna škola 2000m2 * 600EUR(300EUR izgradnja, 300EUR opremanje) * 750 = 900 miliona EUR, jednokratni trošak + 100Mil poboljašanje postojećih škola(hrana) oko 1 milijarde EUR

Много школа би могло бити само надограђено, вероватно већина. Изградња нових школа укључивала би и куповину земљишта што је папрено и инфраструктурно опремање што је такође папрено.
Друго, просек бр. ученика по одељењу је већ доста мали, много мањи него кад смо ми ишли у школу, вероватно мањи и од просека у развијеном свету, варира од 20 до 25 широм Србије и то је конзистентно и по регионима и по већим градовима (проверио сам). Једино је дибидус другачије на крајњем југу где има 1000 школа са мање од 10 ученика (а рационализацији се противе становници малих места па је то политички проблем). Елем, повећање броја ученика по одељењу на 30 и претумбација ученика по школама (благе промене у границама квартова којима школа припада, уз надоградњу по једног спрата или крила могла би драстично да смањи ову цифру од милијарду, на рецимо 700 милиона или чак на 500 милиона. Мало ли је на ову скупоћу.
Надоградња би сигурно смањила ову грађевинску цену (нема земљаних радова, улаза, степеништа, холова), а за опремање мислим да је свакако мало претерана. Није ВИП салон, него школа. Клупа за двоје и две столице је око 6,000 динара, то је 750 евра по учионици од 30 ученика. Један чивилук, ормарић, катедра, канта за ђубре, саксије за цвеће, табла и пројектор - можда још толико пара. У ходницима нема ништа осим клупе, а они су око 30% површине.
Каталог цена школског намештаја>>>>ЛИНК


Dugoročno povećanje torškova za nastavnike za 30%, 200 miliona EUR više godišnje

Ово није потребно ако се рационализује мрежа школа. Хиљаду школа (четвртина укупног броја) у којима је један професор на мање од десеторо деце којем се још плаћају путни трошкови.

inicijalno 900.000 djaka * 100EUR = 90MIL EUR
obnova 20% svake godine 18MIL EUR

Ово је вероватно скупље. Какав се таблет може купити за 100 евра? Ништа мање од ајпеда (или неког у сличној класи) ту не би било учинковито. Али и ту могу фазе, па рецимо почети тако што ће први и други разред добити таблете (уз прилагођену наставу и дидактичке методе), па онда свака наредна генерација бити увођена у тај систем. 150,000 уређаја класе ајпеда по 400 евра је 60 милки. Плус сваке године нових 75,000 плус амортизација и техничка подршка.

Inicijalno ulaganje ukupno:
Oko 1,1 Milijarde EUR
Održavajne sistema:
Oko
+240Mil EUR godišnje

Тако да би ово могло бити:

Иницијално - око 700 милки развучено на 7-8 година. После тог циклуса, други циклус унапређења квалитета школског простора.
Годишња потрошња више за око 50 милки са тенденцијом раста.
Укупно годишње више за око 150 милиона евра. 1% раста БДП је 400 милиона евра.
А где ћеш боље инвестиције него у образовање.
Да не причамо што ти грађевински радови креирају радна места и то локалног карактера, па се огроман део тог новца директно врати у буџет, а остатак се врати посредно.
little_radojica little_radojica 12:54 05.03.2016

Re: komentar

Jedna digresija, deca iz najrazvijenijih zemalja koje koriste IT u obrazovanju nemaju i najobrazovanije i sa logikom potkovane strucnjake, vec ih nemilice kupuju i poprulicno dobro placaju za njih iz zemalja gde deca recimo uce u ucionicama od 50toro dece i do skole pesace i po par km po svim vremenskim uslovima. Ne kazem da je to recept, vec da infrastruktura nije dovoljna.


Ово је јако важно подвући. Свако дете у Кини је учило програмирање у основној школи. Само 5% деце у САД је учило програмирање у основној школи. Сад у САД врше кампању да се то промени - Code.org>>>>ЛИНК која је већ постала глобална. Инфраструктура је само предуслов, као што је и таленат само предуслов, све остало је рад.
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:43 04.03.2016

Нема савршених ситуација

Код мене је, седамдесетих, школа имала

- целодневну, с часовима само ујутру (поподне шах, фудбал, кревеци за одмор)
- два топла оброка (доручак и ручак) и ужину приде
- ве-це чисто и у функцији (и све димензионирано за клинце, мале чесме и писоари)
- лабораторију за физику (Теслине струје су гром!), хемију, биологију
- трпезарија и сале за приредбе и фискултуру су биле 3 различите и наменске просторије
- стално су некакви долазили да нас нешто тестирају, бар четири пута годишње

Е, нисмо имали таблете.
angie01 angie01 18:52 04.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Е, нисмо имали таблете.


tu sad ima onaj mali deo- gde je meni knjiga draza i obozavam je u svakom smislu, a tablet i sve ostalo- su mi nuznost na koji sam morala da se naviknem i adaptiram, kao kad odes u drugu zemlju pa moras da mutiras da bi ravnopravno ucestvovao u sistemu,...sto sam shvatila da je bilo objasnjenje u vrlo slikovitom nazivu za nasu generaciju vezano za IT tehnologiju u tasinom tekst,....a ovoj deci danas su te nove tehnologije blize, lakse se na njima snalaze nego sa knjigom- da se malo grublje izrazim,...a kada vec postoji taj napredak koji daje mnogo bolje mogucnosti, ne vidim sto bi bio zanemaren kao resenje.
antioksidant antioksidant 19:09 04.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

ovo sa tabletama je cisto leba preko pogace. njihova primarna korist je u smanjivanju tezine skolskih torbi. ukoliko bi postojala celodnevna nastava ne bi ni bilo potrebe vukljati sve knjige tako da...
ovo pod uslovom da ne dodje do drasticne promene programa i metodologije nastave vec da se u tabletama najednostavnije citaju pdf-ovi udzbenika.
tako da ova markova skola zadovoljava kriterijume
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:46 04.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Ма ја зезам мало, наравно да нисмо имали таблете седамдесетих.

А таблети су, сине, кванон за модерно школовање. Моји клинци овде све раде на таблету, домаћи, тестови, сви уџбеници су им тамо, ... мада, опет успеју да нагурају 10 кила у ранац, не знам како, као црна рупа је, што једном тамо уђе никад не излази.
angie01 angie01 19:48 04.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

njihova primarna korist je u smanjivanju tezine skolskih torbi.


to je sekundarna korist,

primarna bi bilas, sto zbog mogucnosti tehneologije tokom objasnjavnja bilo kog procesa, oni mogu da recimo pogledaju jasnu i lako razumljivu animaciju tog procesa, mogu isto tako da pogledaju kratke filmove, slicne onima na histori, nesnal geografi,...kanalima i da im gradivo bude pitkije od sturog diktiranja, koje posle kod kuce bubaju, mogu da budu animirane i razne sheme, koje ce tako lakse nauciti- razne podele, npr, sa zvucnim i slikovnim asocijativnim aplikacijama, pa ce lakse zapamtiti i biti im zabavno,...da l da pomenem kvalitetnije ucenje jezika:)),....mogu sada da razradim ovo nabacano, al je kljucno to da je njima BLIZA ta tehnologija od nacina koji im je nametnut,

pazi samo kod pisanja slova u prvom razredu- imas animirane poteze uz neku pesmicu koja objasnjava te poteze i dete pogleda par puta, proba samo, sa dodatkom olovke na tablet da imitira poteze- i gotovo,....

na muzickom svi mogu da nauce da sviraju neki instrument- sa tabletom, zar im to ne bi bilo zabavnije- naucili bi citaju noste uz zabavu i jos bi trazili jos.
antioksidant antioksidant 19:52 04.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

primarna u smislu da bi dosla prva . sve ovo sto pricas su fantasticne mogucnosti koje bi dosle kasnije kada bi se sistem prilagodio tom novom alatu. na to sam mislio.
zilikaka zilikaka 23:52 04.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Код мене је, седамдесетих, школа имала

- целодневну, с часовима само ујутру (поподне шах, фудбал, кревеци за одмор)
- два топла оброка (доручак и ручак) и ужину приде
- ве-це чисто и у функцији (и све димензионирано за клинце, мале чесме и писоари)
- лабораторију за физику (Теслине струје су гром!), хемију, биологију
- трпезарија и сале за приредбе и фискултуру су биле 3 различите и наменске просторије
- стално су некакви долазили да нас нешто тестирају, бар четири пута годишње

Е, нисмо имали таблете.


Kod mene isto. Jedino nismo imali baš posebnu salu za priredbe, nego se sve održavalo u sasvim solidnoj fiskulturnoj sali.
Plos je oko škole postojao prostor sa velikim dvorištem iz 2-3 celine, parkom, i posebno deo sa tri odvojena terna (mali fudbal, košarka i jedan onako, za opšte namene, plus atletka staza, staza za kros, za skakanje u dalj.

sve je to sad isto ili manje, ruinirano u toj školi, a moj podmladak nije imao priliku da (u drugoj školi) vidi većinu toga, od normalne sale do toaleta. Imali po jedan na spratu. Dole muški, gore ženski.
blogovatelj blogovatelj 00:07 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Kod mene isto. Jedino nismo imali baš posebnu salu za priredbe, nego se sve održavalo u sasvim solidnoj fiskulturnoj sali


Ja sam prvi razred isao u skolu koja je bila u barakama. Da, u barakama.
A onda, u drugom razredu, za 21. oktobar dobili smo novu skolu. Imala je sve sto ste nabrojali, plus salu za priredbe sa nekoliko stotina fotelja oblozenih cojom. Crvenom, kao u bordelu.
I kino salu.
Sala za fizicko imala je staklene table, samo gradska sportska hala Jezero mogla se pohvaliti takvim tablama. Plus mesta za publiku, nekoliko stotina komada. Par godina po otvaranju tu je odigrana prijateljska kosarkaska utakmica Jugoslavija - Kina, u okviru priprema za svetsko prvenstvo u Manili, kada smo postali prvaci sveta. Ovoga se secam jer je moj najbolji drug, koga kosarka nikada u zivotu nije zanimala, isao na tu tekmu da bi video Kineza.
E, al to je bilo za vreme Tite, moj jarane. Nema nidje ko kod Tite...
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:49 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Plos je oko škole postojao prostor sa velikim dvorištem iz 2-3 celine, parkom, i posebno deo sa tri odvojena terna (mali fudbal, košarka i jedan onako, za opšte namene, plus atletka staza, staza za kros, za skakanje u dalj.

Е, нисмо имали стазе, центар града, невелико двориште, једва места за два терена, од којих је један био мало ужи него што доликује, али смо зато у сали за физичко имали све за гимнастику, разбоје, греде, карике, козлиће, отскочне даске, ... морали смо да носимо некакве црне балетанке, још имам трауме.
tasadebeli tasadebeli 01:21 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

marco_de.manccini
Код мене је, седамдесетих, школа имала

- целодневну, с часовима само ујутру (поподне шах, фудбал, кревеци за одмор)
- два топла оброка (доручак и ручак) и ужину приде
- ве-це чисто и у функцији (и све димензионирано за клинце, мале чесме и писоари)
- лабораторију за физику (Теслине струје су гром!), хемију, биологију
- трпезарија и сале за приредбе и фискултуру су биле 3 различите и наменске просторије
- стално су некакви долазили да нас нешто тестирају, бар четири пута годишње

Е, нисмо имали таблете.






Само да потврдим, и ја исто то имао. Имао свој креветић, свој сточић (и писоарчић), све домаће завршавао у школи, па после проводио време са родитељима без притиска због обавеза...

Пре 40 и кусур година.

Ниси поменуо и кухињу, храна се припремала у школи.

Сада у тој истој основној школи у коју сам ишао имају тзв. дневни боравак у супротној смени (од 8 до 14 или од 12 до 18) и то за прва три разреда тек ових последњих неколико година уназад откада је скупштина града решила, док јој се срце цепа, да даје 15 000 динара месечно васпитачицама у том дневном боравку.

Оброци - кетеринг. Избор фирми на тендеру. Плаћају родитељи. Повољно, колико чујем. 2-4 хиљаде месечно.

И да додам:

Ја вам, вала, нећу чувати децу од 7 до 8 ујутро док не почну часови, па макар ми то било и плаћено (у шта сумњам) и макар више никада и не радио као наставник у школи!

(Премијер је пре неког времена већ пустио један пробни балон тог типа у јавност. Директори по школама већ кренули да праве неку организациону шему, али се потом заћутало. Разлог не знам. Ваљда у међувремену био штрајк просветних радника.)



marco_de.manccini marco_de.manccini 01:50 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Ниси поменуо и кухињу, храна се припремала у школи.

Наравно, у школи, за ручак прво супа, па главно јело, и онда десерт. Понекад, кад ми се журило на фудбал, улетео бих и тражио "само треће", што је значило да хоћу само десерт. Теткице би се снашле и тутнуле ми уз десерт и неки сендвич склепан набрзину -- да не остане дете гладно.
zemljanin zemljanin 06:13 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

antioksidant
primarna u smislu da bi dosla prva . sve ovo sto pricas su fantasticne mogucnosti koje bi dosle kasnije kada bi se sistem prilagodio tom novom alatu. na to sam mislio.

Pa onda sve to gubi smisao ... ako opremamo XX dece sa po tabletom na kojem će čitati skenirane udđbenike ili pdf, onda stvarno nešto njie u redu sa nama ... i to debelo ... jeftinije su kasete po školama nego tableti sa sve infrastrukturom, servisima, zamenama i sl.

Napisah negde gore, izradi se projekat pa se ponude segmenti pa privatna inicijativa i sl. pa kad deca dobija tablet dobiju i sve ono što Angie napisa ... to je smisleno ali i traje ... a da ne bi svaka šuša pisala obrazovne softvere onda se naprave kriterijumi i standardi ... i tačno se zna šta je obrazovanje a šta YuTube video ... ili animacija, tekst i tako to ...
emsiemsi emsiemsi 07:11 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

blogovatelj
Kod mene isto. Jedino nismo imali baš posebnu salu za priredbe, nego se sve održavalo u sasvim solidnoj fiskulturnoj sali


Ja sam prvi razred isao u skolu koja je bila u barakama. Da, u barakama.
A onda, u drugom razredu, za 21. oktobar dobili smo novu skolu. Imala je sve sto ste nabrojali, plus salu za priredbe sa nekoliko stotina fotelja oblozenih cojom. Crvenom, kao u bordelu.
I kino salu.
Sala za fizicko imala je staklene table, samo gradska sportska hala Jezero mogla se pohvaliti takvim tablama. Plus mesta za publiku, nekoliko stotina komada. Par godina po otvaranju tu je odigrana prijateljska kosarkaska utakmica Jugoslavija - Kina, u okviru priprema za svetsko prvenstvo u Manili, kada smo postali prvaci sveta. Ovoga se secam jer je moj najbolji drug, koga kosarka nikada u zivotu nije zanimala, isao na tu tekmu da bi video Kineza.
E, al to je bilo za vreme Tite, moj jarane. Nema nidje ko kod Tite...

Па да !
Зато ти и јеси у Канади, јер је то све омогућио драги друг Тито - нема зајебанције. (гледаш ту беду од Канаде која није имала тога гиганта, тога браварчину и клавијатуристу, друга Титу).
lady_d lady_d 09:37 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

Angie01, evo ti mog iskusta o snalazenju sa uredjajima:
1. svake godine studentima (sto prve godine fakulteta sto prve godine PhD, studenti su na naucnom smeru) dam za zadatak da nesto nadju na internetu i procitaju.
a) studenti pocetnih godina, na nivou 1% se resi zadatak koji se od njih trazi
b) nivo PhD studenta oko 5% (od tih 5% je uglavnom oko 95% iz zemalja Azije, a ovih 5% nase Evropske dece uglavnom voli da cita knjige u onoj papirnoj verziji)

2. Tinejdzere koji kako ti kazes razbijaju IT, recimo pitam da pronadju neku informaciju tipa, gde se daje neki film...izgube se odmah (a gluposti koje kolaju internetom 99% njih je videlo!)

3. na glupavo pitanje kako radi njihov pametan telefon, ugavnom nemaju pojma cak ni da smisle odgovor.

Cesto se salim sa studentima pa im kazem da je obrnuto proporcional odnos njihovog znanja i pameti njihovih telefona. Tako da...nismo nasli pametan nacin koriscenja ovih pametnih uredjaja u obrazovanju
angie01 angie01 10:43 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

evo ti mog iskusta


moguce, ne znam,....moje je sasvim drugacije,

npr, moj mladji sin je jos u vrticu- dok nije znao da pise i cita, ucio sa vaspitcicama razne stavri na kompu i dodje kuci i tacno preslika gde sta treba da ukuca da bi otvorio zeljeni sajt i radio zadatke- igrice,...u tom vrticu je bilo dece sa svih strana sveta, ( Toronto), i nije bilo nikakvih problema u snalazenju bilo koga od njih, bez obzira na objektivne okolnosti i stepen napretka sredina iz kojih su potekli.

sada kao tinejdzer- bukvalno sve zavrsava preko kompa/telefona,...ako mu nesto nije jasno u knjizi, trazi sajtove sa objasnjenjima, pa je skoro prestao knjigu i da koristi,...a o snalazenju za sve i svasta- nema price,...tako ceo njegov razred,...mislim da oko toga nema puno prostora za ubedjvanje, jer su statstike vec potvrdile da je to tako, na osnovu toga pravljeni planovi za promene u nastavi.
jkt2010 jkt2010 12:23 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

lady_d

2. Tinejdzere koji kako ti kazes razbijaju IT, recimo pitam da pronadju neku informaciju tipa, gde se daje neki film...izgube se odmah (a gluposti koje kolaju internetom 99% njih je videlo!)

Daju se na pajret beju, a treba ti torent da ih skidaš.
A muzika se daje na what.cd

Msm, bioskop... dobro ih nisi pitala da ti nađu gde se potkivaju konji...

Tako da...nismo nasli pametan nacin koriscenja ovih pametnih uredjaja u obrazovanju

Možda kada bi malo gledali kako ih deca koriste pa da probate da se prilagodite? To su sve nove stvari gde niste u prednosti, al uopšte.
(Voleo bih da vidim njihove komentare na vaša pitanja, tamo mora da je dobro zezanje)
westvleteren westvleteren 16:42 05.03.2016

Re: Нема савршених ситуација

- ве-це чисто и у функцији


Meni je ova stavka dovoljna.

Niski su mi kriterijumi.
Spiridon Spiridon 19:55 04.03.2016

..

sta trazim da mi se obeca za izbore



a sta kazes na naslov

sta planiram da uradim sa sobom i svojim zivotom ?

ili

na sta mogu da uticem?
antioksidant antioksidant 20:01 04.03.2016

Re: ..

ja svojim izborima uticem.

a mog se zivota mani
Spiridon Spiridon 20:04 04.03.2016

Re: ..

a mog se zivota mani


razumeli smo se

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana