Istorija| Jubileji| Reč i slika

Prije sedamdeset i dvije godine i jedan dan

apostata RSS / 28.01.2016. u 23:15

izvršena je potpuna deblokada Lenjingrada.

 

"U jednom iz dječjih domova Kjubiševskog rejona desio se sljedeći slučaj.

Dvanaestog  marta  osoblje doma skupilo se u sobi za dječake da posmatra tuču dva štićenika.

Do tuče je trebalo doći zbog "principjelnih", dječačkih razloga.

Sukoba je istina bilo i do tada .., uglavnom zbog hljeba.

Drugarica Vasiljeva, upravnica doma, rekla je da je to najradosniji događaj u posljednjih šest mjeseci.

U početku su djeca ležala i u tom položaju počela su se i prepirati, a zatim su ustali i onda se desilo nešto do tada neviđeno - krenula je tuča.

Ranije bi zbog ovakvog nečega svi mi izgubili posao, a danas, ne da samo tuču mirno gledamo, nego smo zbog nje još i sretni.

Oživio je, dakle i taj najmlađi dio našeg naroda."

Anatolij Petrovič Griškijevič, vaspitač

 00065pwk.jpg

 

 1253208075_1_007.jpg

 

 1253208122_1_079.jpg

 

 0005q417.jpg

 

 03l.jpg

 

 1253208153_1_014.jpg

 

 270Eski_64445_05.jpg

 

 leningradoldandnew10-1.jpg

 

 262C70026.jpg

 

 113.jpg

 

 64.jpg
 

 

1_2.jpg 

 

 133.jpg

 

 3_justplan.jpg?type=w800

 

 Photos-From-Present-and-Past-by-Sergey-Larenkov-5.jpg

 

 20090127-leningrad13.jpg

 (foto Sergej Viktorovič Larenkov)

 

 

 



Komentari (146)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

apostata apostata 19:34 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

dontknow

Vidis, ja sam zivio u Pofalicima (...)

Imao sam curu na Pofalićima.
Koliko puta sam išao onom 19. do Ribareve kuće, a onda još nekoliko minuta pjehe do nje.

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 19:55 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

svaka vama čast na strpljenju, ali što reče freehand, ja bih to ipak klao kume.
predatortz predatortz 19:58 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

Imao sam curu na Pofalićima.


Imao sam rođake u Pofalićima. Nemam ih više.
emsiemsi emsiemsi 20:15 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

predatortz
Imao sam curu na Pofalićima.


Imao sam rođake u Pofalićima. Nemam ih više.

Да ли су живи --- то је једино важно.
Нека нас је више живих - јебеш Пофалиће.
Нека дођу у Србију и направе себи Пофалиће као људи.
Или било где другде, где не морају да мисле када ће морати да се спремају на пут, ако буду, уопште, имали времена.
dontknow dontknow 20:56 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

Mozda nije na meni,i mozda i nije lijepo:
Koji si ti sebi smrad,a? Jel ti, ono, prija bas , ili je to samo stanje?
Eto,dadoh sebi za pravo da odgovorim.

Jesu Nijemci imali rodjake, a mozda zitelji Lenjingrada nisu? Ili je to, po starom dobrom germanskom modelu , samo bagra koju treba istrijebiti? Pa tu lezi zec u grmu kod tebe. Sto ne kazes, ne bi smo mi onda ovako... Pustili bi se ko ovce pred klanje.. Jbg, bagra, i ne zna nista drugo.

No,za post upucen meni. Prvo pricas da ti tu pricu "ne pusis" kako sam iz SA, a onda neki kontra , a i glup primjer, koji nidje veze nema ni sa cim... Na pitanje da li si bio u SA, a i na konstataciju da sam iz Pofalica, ni muketa?
Pa da jesi, saznao bi od Sarajlija mnogo toga. I za Pofalice, i za Kazane...i za djecu ubijenu na "brdima" iznad (Ilidza , Grbavica...) na isti nacin na koji su i djeca u Sarajevu bila ubijena (granata, snajper...biraj).. Ali , ne papan ostaje papan..

Ali mani, nije mjesto jednostavno Sarajevu o prici o Lenjingradu...malo poduke kod citanja teksta :
Prvo procitati napisano!
Ono sto me najvise dojmilo jeste (iz teksta ) :"U početku su djeca ležala i u tom položaju počela su se i prepirati, a zatim su ustali i onda se desilo nešto do tada neviđeno - krenula je tuča." - nisu imali sta da jedu, umirali od gladi...
Kanibalizam se pojavio...

@Apostata... Predator :
A bilo je lijepo naselje, izadjes zimi na balkon, dole grad, ne vidi se od smoga i magle sem poneki neboder sa Trga Pere Kosorica...
Sad se ne zna prepoznati, ali odem godisnje dva -tri puta kad me nanese - do ljudi koji su kupili kucu, na kahvu i casicu dobre price...kod LJudi.
dontknow dontknow 21:41 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

@"smrt" - "Znaci odlican polozaj za one manijake po brdima oko Sarajeva tokom rata? Poput onog Brajovicevog zlocinca koji se hvalio da "skida Sarajlije ko glinene golubove"? Sve dok mu maslachci nisu dosli glave. "

E ovdje se vidi da si ispao PAPAN !
Pofalici su dio grada-naselje , na pola brda Hum iznad fabrike duvana i zeljeznicke stanice, koje je sve vrijeme rata kontrolisala ABiH, tako da ...i znaci, imamo sada dvije ekipe, a obje na brdima... aj, mislim sebe radi, ne blamiraj se vise.

I sto se to ,kada si toliko "kriticki" nastrojen, i baratas cinjenicama, ne osvrnes ni na jedan zlocin kojim su ubijena djeca sa "brda" (Ilidza, Grbavica-papane jedan, ravno da ravnije ne moze biti...)....pa cak i u mojim Pofalicima.

Nego se kolektivno iskenjavas nad svima koji su samo reagovali na tvoje bespotrebno ubacivanje SA u pricu o gradu koji je dozivio sto SA nikad nije (fala Bogu da nije) i to da bi svi mi (licno citam, Srbi) trebali proci kojekakvu katarzu , taman toliku da nas ne ostane sem jedan zbog zlocina koji su pojedinci napravili.

Sikter, more... Rekao bi ti jedan iz begovske porodice(isto tako sa brda oko Sarajeva) sto je znao biti i dobar domacin i dobar gost mome djedu.
Al, sta bagra zna, lupi, i nada se da ce ostati ziv....

A, ti, dobro mi ostaj.
Sa malo vise rahata u zivotu...
angie01 angie01 22:32 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

vrabac_u_steni


alo bre, sta je vama??? je l kapirate da ovo prelazi sve granice?!!!

domacin bi mogao malo da povede racuna!
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:31 01.02.2016

Re: Molba autoru bloga...i ostalima

Ćut' bre!
Nemoj da pustim nekog mladića na tebe.
svarog svarog 13:44 01.02.2016

Preporuka

za post i za ove crtice vezane za opsadu, a daj i neku preporuku za štivo o opsadi lenjingrada, al da ne bude baš skroz faktografski, da može da se čita koliko toliko
tyson tyson 16:50 01.02.2016

Re: Preporuka

svarog
za post i za ove crtice vezane za opsadu, a daj i neku preporuku za štivo o opsadi lenjingrada, al da ne bude baš skroz faktografski, da može da se čita koliko toliko

Ako domaćin dozvoli, za početak možda "900 dana", autor Harrison Salisbury, kao prihvatljiva polazna osnova, pa onda dalje...


apostata apostata 19:25 01.02.2016

Re: Preporuka

svarog
za post i za ove crtice vezane za opsadu, a daj i neku preporuku za štivo o opsadi lenjingrada, al da ne bude baš skroz faktografski, da može da se čita koliko toliko

Ako hoćeš laganije onda



Aleksandar Borisovič Čakovski, Sudar svetova, 1981. (na ruskom Блокада, 1969.)

Prvih 5 knjiga su dokumentarno-istorijski roman, a 6-ta su slike, karte, dokumenti.
Ukupno 2200 strana, ali vjeruj mi čita se u dahu.

Po knjizi ima napravljen i film. Sniman je 4 godine, a premijera posljednjeg dijela je bila 1977.

svarog svarog 21:09 01.02.2016

Re: Preporuka

Hvala obojici. Kad klinci porastu krenucu u taj poduhvat, sad nema sanse da udjem u avanturu citanja 2200 strana
apostata apostata 19:27 01.02.2016

@tyson

Zaboravih ti se zahvaliti za onaj link o Manerhajmu ... ne zamjeri.
tyson tyson 01:37 02.02.2016

Re: @tyson

Ma opušteno; vidiš da ode blog skoro pa dođavola
Što kažu, jedna šugava ovca ošugavi i sve ostale...



milisav68 milisav68 09:33 02.02.2016

Re: @tyson

tyson
Ma opušteno; vidiš da ode blog skoro pa dođavola.
Što kažu, jedna šugava ovca ošugavi i sve ostale...




predatortz predatortz 10:08 02.02.2016

Re: @tyson


Ma opušteno; vidiš da ode blog skoro pa dođavola


Pusti! Hajvan napravi 'Farmu' čoveku od bloga!
freehand freehand 10:12 02.02.2016

Re: @tyson

predatortz

Ma opušteno; vidiš da ode blog skoro pa dođavola


Pusti! Hajvan napravi 'Farmu' čoveku od bloga!

Tražio pažnju - dobio pažnju. I pobedio.
predatortz predatortz 20:12 01.02.2016

Finska

Zanima me, šta je opredelilo Fince da obustave ofanzivu i zadovolje se vraćanjem oduzete teritorije nakon sovjetske agresije '39. godine?

Finci su izašli na granice koje su imali pre agresije, a potom odbijali nemačke zahteve za sadejstvo.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:14 01.02.2016

Re: Finska

predatortz
Zanima me, šta je opredelilo Fince da obustave ofanzivu i zadovolje se vraćanjem oduzete teritorije nakon sovjetske agresije '39. godine?

Finci su izašli na granice koje su imali pre agresije, a potom odbijali nemačke zahteve za sadejstvo.


možda su imali koje zrno soli u glavi?

:)
predatortz predatortz 20:17 01.02.2016

Re: Finska

vrabac_u_steni
predatortz
Zanima me, šta je opredelilo Fince da obustave ofanzivu i zadovolje se vraćanjem oduzete teritorije nakon sovjetske agresije '39. godine?

Finci su izašli na granice koje su imali pre agresije, a potom odbijali nemačke zahteve za sadejstvo.


možda su imali koje zrno soli u glavi?

:)


Jbga, ipak su oni '39. bili napadnuti od SSSR. Doduše, Staljinu su dobro dali po pičci.

Ipak, pokazali su visok nivo razuma i odsustvo želje za osvetom. Vratili su zauzete teritorije i stali. Da su udovoljili Hitlerovim zahtevima za bombardovanjem Lenjingrada i proširenju ofanzive, Lenjingrad bi bio znatno ugroženiji a ishod cele operacije daleko neizvesniji.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:23 01.02.2016

Re: Finska

predatortz
vrabac_u_steni
predatortz
Zanima me, šta je opredelilo Fince da obustave ofanzivu i zadovolje se vraćanjem oduzete teritorije nakon sovjetske agresije '39. godine?

Finci su izašli na granice koje su imali pre agresije, a potom odbijali nemačke zahteve za sadejstvo.


možda su imali koje zrno soli u glavi?

:)


Jbga, ipak su oni '39. bili napadnuti od SSSR. Doduše, Staljinu su dobro dali po pičci.

Ipak, pokazali su visok nivo razuma i odsustvo želje za osvetom. Vratili su zauzete teritorije i stali. Da su udovoljili Hitlerovim zahtevima za bombardovanjem Lenjingrada i proširenju ofanzive, Lenjingrad bi bio znatno ugroženiji a ishod cele operacije daleko neizvesniji.


da, ali i dalje ne bi bilo izvesno da bi na kraju bili na pobedničkoj strani.
a ne bih im bio koži da su u tom slučaju ipak izgubili.

a to oko agresije, ipak je to bilo više "u okviru familije", porodična svađa takoreć
predatortz predatortz 20:30 01.02.2016

Re: Finska

a to oko agresije, ipak je to bilo više "u okviru familije", porodična svađa takoreć


Jbga, neki kažu da je baš to učvrstilo Hitlera u nameri da napadne SSSR. Staljin je imao nameru da zauzne celu Finsku, što se Dolfiju nije ni malo dopalo.
emsiemsi emsiemsi 20:32 01.02.2016

Re: Finska

predatortz
vrabac_u_steni
predatortz
Zanima me, šta je opredelilo Fince da obustave ofanzivu i zadovolje se vraćanjem oduzete teritorije nakon sovjetske agresije '39. godine?

Finci su izašli na granice koje su imali pre agresije, a potom odbijali nemačke zahteve za sadejstvo.


možda su imali koje zrno soli u glavi?

:)


Jbga, ipak su oni '39. bili napadnuti od SSSR. Doduše, Staljinu su dobro dali po pičci.

Ipak, pokazali su visok nivo razuma i odsustvo želje za osvetom. Vratili su zauzete teritorije i stali. Da su udovoljili Hitlerovim zahtevima za bombardovanjem Lenjingrada i proširenju ofanzive, Lenjingrad bi bio znatno ugroženiji a ishod cele operacije daleko neizvesniji.

Није то око Финске баш тако просто ... то да су дали по пичци Русима итд...
Морали су они после другог светског рата да мало припусте Русима неке делове итд...
Успут, Финска је једно време била део Русије итд...
predatortz predatortz 20:36 01.02.2016

Re: Finska

Успут, Финска је једно време била део Русије итд...


Pusti to, i Srbija je nekad bila deo Osmanskog carstva.


Није то око Финске баш тако просто ... то да су дали по пичци Русима итд...


Jedna od najvećih pušiona u istoriji modernog ratovanja je bila baš u Finskoj. Sovjetska divizija od skoro 25 hiljada vojnika je razbijena i uništena od strane par hiljada Finaca. Da ne guglam sad, naćićeš...
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:36 01.02.2016

Re: Finska

predatortz
a to oko agresije, ipak je to bilo više "u okviru familije", porodična svađa takoreć


jbga, neki kažu da je baš to učvrstilo Hitlera u nameri da napadne SSSR. Staljin je imao nameru da zauzne celu Finsku, što se Dolfiju nije ni malo dopalo.


ma nije ni fincima, ali su oni znali šta i dokle, ako me razumeš.
znaš, ipak su oni u jednom delu svoje istorije bili deo ruske imperije.
od ono malo finaca što sam upoznao, ima i onih što mrze ruse, ali je znatno veči broj onih koji gaje relativno prijateljski stav, ili bar imaju razumevanja (češće ćeš ih čuti da gunđaju na šveđane i ostale skandinavce, što me je moraću priznati prilično iznenadilo).
predatortz predatortz 20:41 01.02.2016

Re: Finska

od ono malo finaca što sam upoznao, ima i onih što mrze ruse, ali je znatno veči broj onih koji gaje relativno prijateljski stav, ili bar imaju razumevanja (češće ćeš ih čuti da gunđaju na šveđane i ostale skandinavce, što me je moraću priznati prilično iznenadilo).


Pa, to me i zanima. Pozadina odnosa. Ipak im je ovo bile neviđena istorijska prilika da se Rusima najebu nane nanine, a nisu hteli da je iskoriste. Hitler je planirao potpuno istrebljenje Rusa oko Petersburga i naseljavanje Nemaca. Finci su, izgleda, verovali u sovjetsku nadmoć u konačnici, iako su oni u tom momentu gubili na svim frontovima.
apostata apostata 20:47 01.02.2016

Re: Finska

predatortz
vrabac_u_steni
predatortz
Zanima me, šta je opredelilo Fince da obustave ofanzivu i zadovolje se vraćanjem oduzete teritorije nakon sovjetske agresije '39. godine?

Finci su izašli na granice koje su imali pre agresije, a potom odbijali nemačke zahteve za sadejstvo.


možda su imali koje zrno soli u glavi?

:)


Jbga, ipak su oni '39. bili napadnuti od SSSR. Doduše, Staljinu su dobro dali po pičci.

Ipak, pokazali su visok nivo razuma i odsustvo želje za osvetom. Vratili su zauzete teritorije i stali. Da su udovoljili Hitlerovim zahtevima za bombardovanjem Lenjingrada i proširenju ofanzive, Lenjingrad bi bio znatno ugroženiji a ishod cele operacije daleko neizvesniji.

Manerhajm ... Manerhajm je velika mudrica.
Bivši carski general kao prvo vrlo dobro je znao da stvari neće ići tako kako su Njemci zamislili. On sam je bio uvjeren da ulazak Finske u WWII može biti za nju poguban.
1941 je jednostavno izabrao trenutno jačeg - to je tri godine kasnije i sam rekao kada je promjenio stranu i prešao onome ko je tada bio jači.

22. juna u 4 h i 30 min. Finci vrše desant na demilitarizovan Alandska ostrva (i zato ih sovjeti na tim ostrvimai bombarduju).
Kasnije tog dana tri finske podmornice postavljaju mine ublizini estonske obale i njihovi komandiri imaju i naređenja da napadnu sovjetske brodove ako uslovi budu povoljni.

Istog 22. juna dva njemačka hidroaviona poletili su iz Olujarvija i u blizini Belomorsko-Baltijskog kanala izbacuju 16 finskih diverzanata, koji su imali cilj da miniraju brodske prevodnice na kanalu.
Zbog jake straže diverzije ne uspjeva.

Tačno je da je Manerhajm rekao kako Finci neće napadati na Lenjingrad, ali i Lenjingrada i Ladogu je bombardovala finska artiljerija.
On je rekao i da nijedan finski avion neće bombardovati Lenjingrad, ali su zato sa finskih aerodroma uzletali njemački avioni koji su bombardovali Lenjingrad.

On je stao na staroj granici kod Lenjingrada, ali je zato na sjeveroistoku otišao do Onješkog jezera, a na sjeveru je zajedno sa Njemcima 4 mjeseca napadao Murmansk.

I kada je riječ o tom ukopavanju na staroj granici kod Lenjingrada, nije to baš bilo tako u stilu "e mi do ove crte, a vi kako hoćete".
Pokušavala je finska armija probiti karelijsku odbrambenu liniju .., e sada da li je to bilo samo ono "da se Vlasi (Nijemci) ne dosjete" ili ne - sam Manerhajm je to kasnije u svojim memoarima objasnio da je strah za Lenjingrad bio glavni motiv Sovjeta u Zimskom ratu i da bi nadiranje preko stare granice pokazalo da su Sovjeti opravdano strahovali.

No vrlo je moguće da je mogao i više i vjerovatno je i sovjetski vrh vjerovao da je mogao više, tako da je ovaj četvrti sukob SSSR-a i Finske (Finci ga računaju kao 23, koji su ukupno imali sa Rusima)završen pregovorima, a ne sovjetskim osvajanjem Helsinkija.

Evo npr. šta je zaključeno od strane komisije čije je istraživanje naručila Kongresna biblioteka u Vašingtonu:
“Despite the great losses inflicted by the war, Finland fought for and preserved its independence; nevertheless, had the Soviets been vitally concerned about Finland, there is no doubt that Finnish independence would have been extinguished. Finland emerged from the war conscious of these realities and determined to establish a new and constructive relationship with the Soviet Union.”
US Library of Congress Country Study « Finland , The Effects of the War»

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:47 01.02.2016

Re: Finska

predatortz


Pa, to me i zanima. Pozadina odnosa. Ipak im je ovo bile neviđena istorijska prilika da se Rusima najebu nane nanine, a nisu hteli da je iskoriste. Hitler je planirao potpuno istrebljenje Rusa oko Petersburga i naseljavanje Nemaca. Finci su, izgleda, verovali u sovjetsku nadmoć u konačnici, iako su oni u tom momentu gubili na svim frontovima.


Iz mog iskustva, mada je to sigurno daleko od nekog statisčki validnog reprezentativnog uzorka, imam utisak da im je Petrograd duhvono bliži od Berlina, pa možda čak i Stokholma.
Što ih naravno ne sprečava da pričaju vrlo duhovite viceve o Rusima (uzgred, imaju i Rusi iste takve o njima)
predatortz predatortz 20:53 01.02.2016

Re: Finska

Manerhajm ... Manerhajm je velika mudrica.
Bivši carski general kao prvo vrlo dobro je znao da stvari neće ići tako kako su Njemci zamislili. On sam je bio uvjeren da ulazak Finske u WWII može biti za nju poguban.
1941 je jednostavno izabrao trenutno jačeg - to je tri godine kasnije i sam rekao kada je promjenio stranu i prešao onome ko je tada bio jači.


Meni je ova logika, kada su mali narodi u pitanju, jako bliska i logična.

Edit:

Hvala na odgovoru. Nekako sam naslućivao da je to rukovodilo Manerhajma, ali reko da pitam čoveka iz struke.
emsiemsi emsiemsi 21:32 01.02.2016

Re: Finska

predatortz
od ono malo finaca što sam upoznao, ima i onih što mrze ruse, ali je znatno veči broj onih koji gaje relativno prijateljski stav, ili bar imaju razumevanja (češće ćeš ih čuti da gunđaju na šveđane i ostale skandinavce, što me je moraću priznati prilično iznenadilo).


Pa, to me i zanima. Pozadina odnosa. Ipak im je ovo bile neviđena istorijska prilika da se Rusima najebu nane nanine, a nisu hteli da je iskoriste. Hitler je planirao potpuno istrebljenje Rusa oko Petersburga i naseljavanje Nemaca. Finci su, izgleda, verovali u sovjetsku nadmoć u konačnici, iako su oni u tom momentu gubili na svim frontovima.

Каква историјска прилика малог народа да се најебе мајке великом народу --- па нису ваљда луди.
Успут - зашто би то чинили. Да су то учинили (нису они Хрвати, Бугари или Мађари да користе такве историјске прилике), мислиш да би после другога светског рата постојали као држава (ионако су морали неке територије да уступе Русима итд...).
apostata apostata 23:12 01.02.2016

Tema

2. jula '42. na lenjingradski aerodrom Sosnovka (danas je tamo park) sav izrešetan sletio je stari transportni PS-9.
Avion je bio pun lijekova, no delegacija koja je stajala na improvizovanoj pisti bila je tu zbog nečeg drugog.

Pilot, poručnik Litvinov, znao je zbog čega su oni tu. Brzo je izašao iz aviona, prišao grupi ljudi, salutirao i najbližem od njih predao torbu. U torbi su se nalazili 4 debele notne sveske.
Šoštakovičeva 7. simfonija konačno je stigla kući.

Dmitri Dmitrievič je 7. simfoniju počeo odmah poslije napada Švaba na SSSR. Prvi i drugi dio je završio do augusta '41, treći do evakuacije u oktobru, a četvrti u izbjeglištvu u Kjubiševu (današnja Samara).
Na kraju četvrte sveske autor je napisao da je posvećuje Lenjingradu.

Jednom prilikom dok su Šoštaković i Lev Oborin u četiri ruke svirali simfoniju na pijaninu, u njihov zajednički stan je upao je bez kucanja glavni dirigent Boljšoj teatra, čuveni Samuil Samosud. Pokazao im je rukom da nastave , a zatim je sjeo i u tišini slušao do samog kraja.
Samosud je već sutradan obavjestio Šoštakoviča da je odlučio orkestrirati simfoniju.

Premijera je bila 5. marta u Kjubiševu, koncert su emitovale sve radio stanice SSSR-a.

Nekih 20-tak dana poslije premijere u Moskvu preko VOKS-a stiže molba, koju su potpisali Stokovski i Toskanini (Njujorški simfonijski orkestar NBC-a), Kusevicki (Bostonski simfonijski orkestar), Ormandi (Filadelfijski simfonijski orkestar) i Rodzinski (Klivlendski simfonijski orkestar), u kojoj se traži da im se pošalju 4 kopije simfonije sa zvučnim zapisom.
U molbi je rečeno da će se izvođenje simfonije pripremati istovremeno u četiri grada i da će koncerti biti održani na četiri mjesta isti dan i u isto vrijeme. Tako nešto je bilo do tada neviđeno u koncertnoj praksi SAD.

Dok su se Amerikanci pripremali simfonija je imala premijere u Moskvi, Taškentu i Novosibirsku. Priprema je išla i u Londonu, a posebno je bilo interesantno u Štokholmu.

Na koncertu Geteborškog simfonijskog orkestra prisustvuje i ataše za kulturu ambasade Njemačke. Poslije koncerta on sa bijesom govori ambasadoru, kako je kraj simfonije sala dočekala na nogama, a da je pola ženske publike plakalo.
Ambasador obavještava Berlin, Berlin u Štokholm šalje notu u kojoj protestuje zbog toga što Švedska krši svoju neutralnost.

19. jula '42. došlo je do četverostruke premijere u SAD. Za radijsko emitovanje izabrana je izvedba Toskaninija, tog dana simfoniju je preko radija slušalo više od 20 miliona ljudi u SAD, Kanadi i J. Americi.

I konačno red je došao i na Lenjingrad.
No pripremiti izvedbu simfonije u tadašnjem Lenjingradu daleko od toga da je bilo lako. Iz 105 muzičara nekoliko od njih su bili evakuisani, 27 je umrlo od gladi, a svi ostali su bolovali od distrofije.

Pripreme su istina počele ranije, pa su se redovi popunili sa muzičarima iz drugih krajeva SSSR-a, koji su bili na lenjingradskom frontu, ali svejedno cijela stvar je izgledala kao nemoguća misija.
Na prvu repeticiju, koja se trebala odigrati u sali na četvrtom spratu, polovina muzičara se nije mogla popeti, te su ih nosili, a kada su počeli repeticija je trajala samo 15 min, jer je cijela duvačka sekcija pala u nesvijest od napora, a bubnjar Žaudat Ajdarov poslije 3-4 mlaka udarca po bubnjevima više jednostavno nije mogao da podigne ruke.

Međutim bez obzira na sve to koncert se morao održati i gradski savjet Lenjingrada na kraju donosi odluku da se muzičarima poveća norma hrane. Već poslije mjesec rezultati su bili vidljivi i konačno je određen i datum - 9. august.
Mjesto - Velika sala Lenjingradske filharmonije; izvođać - Veliki simfonijski orkestar Lenjingradskog radiokomiteta; dirigent - Karl Iljič Eliasberg. Karte su planule u rekordnom roku.

Tako da je jedan dio problema izgleda bio rješen, ostao je drugi dio ... takođe veoma, veoma zahtjevan, radi se naravno o Švabama.

Komandant Lenjingradskog fronta general-lajtnant Leonid Aleksandrovič Govorov taj problem je rješio shodno svojoj vojnoj specijalnosti, on je naime bio artiljerista. Njegova naredba je bila kratka.
U prvom dijelu je kazano da nijedna granata za vrijeme koncerta ne smije pasti na Lenjingrad, a u drugom je rečeno da će za vrijeme izvođenja 7. simfonije sva artiljerija Lenjingradskog fronta i Baltičke flote i sva avijacija održati svoj paralelni koncert po neprijateljskim linijama i aerodromima.
I stvarno te noći nijedna granata nije pala na Lenjingrad.

Koncert je završio ovacijama, ne samo u sali nego i na ulicama i u rovovima, gdje je slušan sa uličnih zvučnika i frontovskih radio-stanica.

Pjesnik Nikolaj Tihonov nakon koncerta u svom dnevniku zapisao: Simfonija Šoštakoviča ... svirana je vjerovatno ne tako grandiozno kao u Moskvi ili Njujorku, no svirana je po lenjingradski, jer se muzikalna oluja slila se sa artiljerijskom."
freehand freehand 23:29 01.02.2016

Re: Tema

apostata
2. jula '42. na lenjingradski aerodrom Sosnovka (danas je tamo park) sav izrešetan sletio je stari transportni PS-9.
Avion je bio pun lijekova, no delegacija koja je stajala na improvizovanoj pisti bila je tu zbog nečeg drugog.

Pilot, poručnik Litvinov, znao je zbog čega su oni tu. Brzo je izašao iz aviona, prišao grupi ljudi, salutirao i najbližem od njih predao torbu. U torbi su se nalazili 4 debele notne sveske.
Šoštakovičeva 7. simfonija konačno je stigla kući.

Dmitri Dmitrievič je 7. simfoniju počeo odmah poslije napada Švaba na SSSR. Prvi i drugi dio je završio do augusta '41, treći do evakuacije u oktobru, a četvrti u izbjeglištvu u Kjubiševu (današnja Samara).
Na kraju četvrte sveske autor je napisao da je posvećuje Lenjingradu.

Jednom prilikom dok su Šoštaković i Lev Oborin u četiri ruke svirali simfoniju na pijaninu, u njihov zajednički stan je upao je bez kucanja glavni dirigent Boljšoj teatra, čuveni Samuil Samosud. Pokazao im je rukom da nastave , a zatim je sjeo i u tišini slušao do samog kraja.
Samosud je već sutradan obavjestio Šoštakoviča da je odlučio orkestrirati simfoniju.

Premijera je bila 5. marta u Kjubiševu, koncert su emitovale sve radio stanice SSSR-a.

Nekih 20-tak dana poslije premijere u Moskvu preko VOKS-a stiže molba, koju su potpisali Stokovski i Toskanini (Njujorški simfonijski orkestar NBC-a), Kusevicki (Bostonski simfonijski orkestar), Ormandi (Filadelfijski simfonijski orkestar) i Rodzinski (Klivlendski simfonijski orkestar), u kojoj se traži da im se pošalju 4 kopije simfonije sa zvučnim zapisom.
U molbi je rečeno da će se izvođenje simfonije pripremati istovremeno u četiri grada i da će koncerti biti održani na četiri mjesta isti dan i u isto vrijeme. Tako nešto je bilo do tada neviđeno u koncertnoj praksi SAD.

Dok su se Amerikanci pripremali simfonija je imala premijere u Moskvi, Taškentu i Novosibirsku. Priprema je išla i u Londonu, a posebno je bilo interesantno u Štokholmu.

Na koncertu Geteborškog simfonijskog orkestra prisustvuje i ataše za kulturu ambasade Njemačke. Poslije koncerta on sa bijesom govori ambasadoru, kako je kraj simfonije sala dočekala na nogama, a da je pola ženske publike plakalo.
Ambasador obavještava Berlin, Berlin u Štokholm šalje notu u kojoj protestuje zbog toga što Švedska krši svoju neutralnost.

19. jula '42. došlo je do četverostruke premijere u SAD. Za radijsko emitovanje izabrana je izvedba Toskaninija, tog dana simfoniju je preko radija slušalo više od 20 miliona ljudi u SAD, Kanadi i J. Americi.

I konačno red je došao i na Lenjingrad.
No to uraditi uopšte nije bilo lako. Iz 105 muzičara nekoliko od njih su bili evakuisani, 27 je umrlo od gladi, a svi ostali su bolovali od distrofije.

Pripreme su istina počele ranije, pa su se redovi popunili sa muzičarima iz drugih krajeva SSSR-a, koji su bili na lenjingradskom frontu, ali svejedno cijela stvar je izgledala kao nemoguća misija.
Na prvu repeticiju, koja se trebala odigrati u sali na četvrtom spratu, polovina muzičara se nije mogla popeti, te su ih nosili, a kada su počeli repeticija je trajala samo 15 min, jer je cijela duvačka sekcija pala u nesvijest od napora, a bubnjar Žaudat Ajdarov poslije 3-4 mlaka udarca po bubnjevima više jednostavno nije mogao da podigne ruke.

Međutim bez obzira na sve to koncert se morao održati i gradski savjet Lenjingrada na kraju donosi odluku da se muzičarima poveća norma hrane. Već poslije mjesec rezultati su bili vidljivi i konačno je određen i datum - 9. august.
Mjesto - Velika sala Lenjingradske filharmonije; izvođać - Veliki simfonijski orkestar Lenjingradskog radiokomiteta; dirigent - Karl Iljič Eliasberg. Karte su planule u rekordnom roku.

Tako da je jedan dio problema izgleda bio rješen, ostao je drugi dio ... takođe veoma, veoma zahtjevan, radi se naravno o Švabama.

Komandant Lenjingradskog fronta general-lajtnant Leonid Aleksandrovič Govorov taj problem je rješio shodno svojoj vojnoj specijalnosti, on je naime bio artiljerista. Njegova naredba je bila kratka.
U prvom dijelu je kazano da nijedna granata za vrijeme koncerta ne smije pasti na Lenjingrad, a u drugom je rečeno da će za vrijeme izvođenja 7. simfonije sva artiljerija Lenjingradskog fronta i Baltičke flote i sva avijacija održati svoj paralelni koncert po neprijateljskim linijama i aerodromima.
I stvarno te noći nijedna granata nije pala na Lenjingrad.

Koncert je završio ovacijama, ne samo u sali nego i na ulicama i u rovovima, gdje je slušan sa uličnih zvučnika i frontovskih radio-stanica.

Pjesnik Nikolaj Tihonov nakon koncerta u svom dnevniku zapisao: Simfonija Šoštakoviča ... svirana je vjerovatno ne tako grandiozno kao u Moskvi ili Njujorku, no svirana je po lenjingradski, jer se muzikalna oluja slila se sa artiljerijskom."

E ovo je trebalo da bude tekst bloga. Bravo.
Daj sad Sarajevo i Anđelinu Džoli.
apostata apostata 23:48 01.02.2016

Re: Tema

freehand

E ovo je trebalo da bude tekst bloga. Bravo.
Daj sad Sarajevo i Anđelinu Džoli.

vera.nolan2 vera.nolan2 08:42 02.02.2016

Re: Tema

Šostakovič vs Vagner

berman berman 23:14 01.02.2016

ajd zlatanu hasanbegoviću

pa sad nisu Lenjingrad opsjedali stanovnici grada i okolice ,a branili doseljenici iz nemačke.A gle čuda , Sarajevo su opsjedali stanovnici grada i okolnih brda , sa jasnim bekgraundom očeva parrtizana il četnika , daklem antifašista, dok su rajvosu "branili" srbijanski ološ iz Raške, Tutina ,Pazara ( država Srbija ni danas nije sprovela lustraciju tih ljudi) . slejdbenika Aćifa ( il kako se već zvao) fašiste i simpatizeri svih mogučih okupatora od Nemaca do Turaka ( paz čeljadi kojoj je religija okupatora identitet) .sinko dragi, zločina i okupacije je bilo ,al to ti je ko kad amerikanci opsjedaju monte kasino,, il rusi u berlin). tako da mani se priče .. dok su u WWII od ilijaša do sarajeva na svakoj banderi visjela srpska trupla , dok je 50% NDH vojnice bilo "cvijeće hrvatsko" , dok su Jasenovac i Gradišku staru punili maksovi mesari ( mahom cvijeće hrvatsko crnolegisko) a Tito sa partiznima i četnicima legalno prisajedinjenim NOViDJ čistio podrinje od fašista,debelo u pedesetim ( nedovoljno izgleda) ti pričaš o fašizmu ,, neće moći cvetko rvacka ... eno Hasanbegović te privodi poznanju istine
nego čisto iz radoznalosti ,jel država Srbija ičim sankcionisala muđose koji su iz raške išli branit sarajevo od njegovih stanovnika , e pa jučer Sarajevu, danas u Šaamu .. sutra u evropi ( čemu se iskreno nadam, ne bi li se podsjetili svog naricanja nad bagrom i samoobmanonom svog identiteta)
DEUS VULT
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:48 02.02.2016

Re: ajd zlatanu hasanbegoviću

ama bermane, nije on nikakav hasabengović ili nešto u tom fazonu, naš ljotićevac je u pitanju, opkladio bih se da se zove marisav ili rastislav, ili već tako nešto slično...
freehand freehand 23:21 02.02.2016

Re: ajd zlatanu hasanbegoviću

vrabac_u_steni
freehand
vrabac_u_steni
ama bermane, nije on nikakav hasabengović ili nešto u tom fazonu, naš ljotićevac je u pitanju, opkladio bih se da se zove marisav ili rastislav, ili već tako nešto slično...

A predstavlja se kao Maky ili Rasty?
Marli?


ma ne tip je iz Valhale.

Valhala mahala. Mada, ja bi to, qme... Ma znaš već. Ne poidnosim Ljotićevce, ne podnosim fukaru, ne podnosim nacoše, ne podnosim crve što se pažnjom hrane i skidaju gaće da sa ono čemera privuku pažnju. Elem, u vrzinu.
zilikaka zilikaka 23:53 02.02.2016

Re: ajd zlatanu hasanbegoviću

Mada, ja bi to, qme... Ma znaš već. Ne poidnosim Ljotićevce, ne podnosim fukaru, ne podnosim nacoše, ne podnosim crve što se pažnjom hrane i skidaju gaće da sa ono čemera privuku pažnju.


E, moj komšija...

Gledam, deran je uspeo ono što ne pamtim da uspevalo na blogu - da ujedini one koji ič zajedničkog nemaju i redovno se kolju po svim pitanjima.

Meni on liči na nevaspitanog nadobudnog balavca, uteklog odnekle, koji je ušao u birtiju gde se godinama skupljamo i hoće po svaku cenu da bude primećen.
I sad u toj birtiji gde se nekad lagano ćakula, nekad svađa, al ume i koja flaša da poleti, ide od stola do stola i, da prostiš, čučne ispod i uneredi se pred svima.
Još uvati i kraj stolnjaka da se ubriše, misleći da je bog zna kako doprineo, i razdrmao atmosferu.

Svaka čast domaćinu, al ja da se pitam, skinula bih to posle prvog nastupa.


Sad već i preventivno, jerbo se ne zna kad će i gde ponovo doći da se uneređuje.
freehand freehand 00:05 03.02.2016

Re: ajd zlatanu hasanbegoviću

Svaka čast domaćinu, al ja da se pitam, skinula bih to posle prvog nastupa.

Misirac rulez
zilikaka zilikaka 00:17 03.02.2016

Re: ajd zlatanu hasanbegoviću

freehand
Svaka čast domaćinu, al ja da se pitam, skinula bih to posle prvog nastupa.

Misirac rulez

Brzo i efikasno.
Tehnika narodu.
apostata apostata 23:20 02.02.2016

Opet o temi

Interesantno je da su na Nirnberškom procesu Sovjeti pokušali da provuku optužbu za organizovano uništavanje civilnog stanovništva glađu kroz blokadu (Starvation Blockade, hungerblockade, голодная блокада).

No taj njihov pokušaj nije prošao, pa su tako na jednom od procesa (sa Nirnbergom povezanih) komandanti grupe armija "Sjever" fon Leb i fon Keler po tom djelu optužnice proglašeni nevinim.

Problem je bio u tome što Starvation Blockade, po tada tada važećim normama međunarodnog prava, nije bila među nedozvoljenim metodama vođenja rata. Tek će 1977. u Ženevsku konvenciju od 1949. biti uvršten Dopunski protokol, koji će u jednom svom članu zabraniti izazivanje gladi među civilnim stanovništvom kao metodu vođenja rata.

No Vilhelm Riter fon Leb i Georg Karl von Keler (to je onaj čiko koji je okružio Engleze i Francuze kod Denkerka i onaj koji je uništio Vlasovljevu 2. udarnu armiju) ipak su bili osuđeni po drugim djelovima optužnice (ratni zločini i zločini protiv civilnog stanovništva) - prvi na 3 godine (odmah je pušten, jer je u zatvoru proveo i više od toga), a drugi na 25 godina ... pomilovan je '54.

Nema veze sa temom, ali eto da i to pomenem - na istom tom procesu suđeno je i general-feldmaršalu Hugu Šperleu, čovjeku koji je komandovao onima koji su bombardovali Gerniku (inače Adolf Alojzovič je za njega i Rajhenaua rekao da su najružniji među njegovim najvišim oficirima ... nikako mi nije jasno zašto je to rekao za Rajhenaua).

1948. Šperle je proglašen nevinim i pušten na slobodu.
freehand freehand 23:27 02.02.2016

Re: Opet o temi

Georg Karl von Keler (to je onaj čiko koji je okružio Engleze i Francuze kod Denkerka

A Hajnc Guderijan držao nogu na gasu i prst na okidaču i nervirao se.

No i priča o Vlasovu je jedna od velikih priča koju bi valjalo ispričati: od opkoljavanja i zarobljavanja, poturčivanja, do ponovnog zarobljavanja i suđenja.
Adolf Alojzovič je za njega i Rajhenaua rekao da su najružniji među njegovim najvišim oficirima ... nikako mi nije jasno zašto je to rekao za Rajhenaua).

Realno i ne može svako da bude kao Hajdrioh ili Galand.
Ili Valter Novotni. E taj je izgledao baš kao Adolfov ideal.
apostata apostata 22:33 03.02.2016

Re: Opet o temi

freehand

(...)
No i priča o Vlasovu je jedna od velikih priča koju bi valjalo ispričati: od opkoljavanja i zarobljavanja, poturčivanja, do ponovnog zarobljavanja i suđenja.

Ma znaš šta Vlasov je danas više nego solidno proučen (nije vala toliko ni zaslužio).
Jedno vrijeme (tamo negdje '90.) ti nisi mogao otvoriti novine, a da nije bilo nešto o Vlasovu - sve u stilu on je bio kao neka alternativa, nasljednik Bijele Rusije, pa onda sa njim počinje drugi građanski rat i takva sranja.

Nakon te jadne decenije trebao je strahoviti napor da se stvari vrate na svoje mesto ... i čini mi se da se uspjelo. Jadnika koji u Vlasovu i danas vide nešto naravno ima, ali oni su sada izrazita manjina.

Negdje 2003/4 list Zavtra je napravio anketu u nekoliko završnih srednjoškolskih razreda u Moskvi. Zadatak koji su učenici dobili bio je da u 5 min. napišu šta znaju o generalu Vlasovu.
Svi učenici su znali ko je on, e a sljedeće nedelje istim razredima su dali isti zadatak, ali ovog puta o generalu Dmitriju Karbiševu.
Ko je on i to u najelementarniji crtama, znalo je nekih 5% učenika.

A Karbišev je Vlasova, kada je ovaj došao u Sakshauzen da ga muva da mu se pridruži, pljunuo pred svim zatvorenicima u lice.

Čovjek je prošao od '41, kada je zarobljen, jedan zarobljenički logor i 6 koncentracionih.
U posljednjem Mathauzenu, zajedno sa još 1000 logoraša, polovinom feb. '45. poliven je hladnom vodom i ostavljen zajedno sa ostalima cijelu noć na mrazu. Ujutro od njih hiljadu skoro polovina je bila mrtva, među njima je bio i Karbišev - tada je imao 65. godina.

Veliku ulugu u postavljanu Vlasova na pravo mjesto odigrala jedna međunarodna konferencija pod nazivom "Kolaboracionizam i izdajstvo u WWII. Vlasov i vlasovština", održana je 2009. u Moskvi (na njoj je učestvovao i naš Timofejev).
U salu nije bilo šanse da se uđe, ali sva sreća emitovala se i preko postavljenih televizora u zdanju instituta, pa smo mogli sve da pratimo.

Organizatori su pozvali i perjanice pokreta za rehabilitaciju Vlasova (Aleksandrova, Zubova, Mitrofanova ...), no niko se od pičkica revizionističkih nije smio pojaviti.

Posebnu notu simpoziju dalo je učestvovanje ljudi kao Pjotr Muljtatuli, čovjek je zadrti monarhista, piše hvalospjeve i snima filmove o Nikolaju II, sam je inače praunuk Nikolajevog glavnog kuhara (ubijenog zajedno sa porodicom Romanov) ... ma ukratko čovjek "bijel" do srži.

E on i trojca pravoslavnih sveštenika prema Vlasovu su bili najoštriji od svih učesnika.


freehand freehand 22:39 03.02.2016

Re: Opet o temi

apostata
freehand

(...)
No i priča o Vlasovu je jedna od velikih priča koju bi valjalo ispričati: od opkoljavanja i zarobljavanja, poturčivanja, do ponovnog zarobljavanja i suđenja.

Ma znaš šta Vlasov je danas više nego solidno proučen (nije vala toliko ni zaslužio).
Jedno vrijeme (tamo negdje '90.) ti nisi mogao otvoriti novine, a da nije bilo nešto o Vlasovu - sve u stilu on je bio kao neka alternativa, nasljednik Bijele Rusije, pa onda sa njim počinje drugi građanski rat i takva sranja.

Nakon te jadne decenije trebao je strahoviti napor da se stvari vrate na svoje mesto ... i čini mi se da se uspjelo. Jadnika koji u Vlasovu i danas vide nešto naravno ima, ali oni su sada izrazita manjina.

Negdje 2003/4 list Zavtra je napravio anketu u nekoliko završnih srednjoškolskih razreda u Moskvi. Zadatak koji su učenici dobili bio je da u 5 min. napišu šta znaju o generalu Vlasovu.
Svi učenici su znali ko je on, e a sljedeće nedelje istim razredima su dali isti zadatak, ali ovog puta o generalu Dmitriju Karbiševu.
Ko je on i to u najelementarniji crtama, znalo je nekih 5% učenika.

A Karbišev je Vlasova, kada je ovaj došao u Sakshauzen da ga muva da mu se pridruži, pljunuo pred svim zatvorenicima u lice.

Čovjek je prošao od '41, kada je zarobljen, jedan zarobljenički logor i 6 koncentracionih.
U posljednjem Mathauzenu, zajedno sa još 1000 logoraša, polovinom feb. '45. poliven je hladnom vodom i ostavljen zajedno sa ostalima cijelu noć na mrazu. Ujutro od njih hiljadu skoro polovina je bila mrtva, među njima je bio i Karbišev - tada je imao 65. godina.

Veliku ulugu u postavljanu Vlasova na pravo mjesto odigrala jedna međunarodna konferencija pod nazivom "Kolaboracionizam i izdajstvo u WWII. Vlasov i vlasovština", održana je 2009. u Moskvi (na njoj je učestvovao i naš Timofejev).
U salu nije bilo šanse da se uđe, ali sva sreća emitovala se i preko postavljenih televizora u zdanju instituta, pa smo mogli sve da pratimo.

Organizatori su pozvali i perjanice pokreta za rehabilitaciju Vlasova (Aleksandrova, Zubova, Mitrofanova ...), no niko se od pičkica revizionističkih nije smio pojaviti.

Posebnu notu simpoziju dalo je učestvovanje ljudi kao Pjotr Muljtatuli, čovjek je zadrti monarhista, piše hvalospjeve i snima filmove o Nikolaju II, sam je inače praunuk Nikolajevog glavnog kuhara (ubijenog zajedno sa porodicom Romanov) ... ma ukratko čovjek "bijel" do srži.

E on i trojca pravoslavnih sveštenika prema Vlasovu su bili najoštriji od svih učesnika.



Piši brate. Ne stipsari. SVrbelo me je da se ja odvažim o nekim detaljima (ne o Vlasovu, o njemu baš malo znam) ali je moje "znanje" nakrpljeno i napabirčeno, toliko da znam magistralne stvari. Dakle - piši, da uživamo. Nije teško preskakati ove gomile koje pojedinci ostavljaju za sobom samo ako ima i pravog sadržaja.
kad već nećeš da pridaviš ono što je očigledno za nagan.
zilikaka zilikaka 23:01 03.02.2016

Re: Opet o temi

Piši brate. Ne stipsari.
... Dakle - piši, da uživamo. Nije teško preskakati ove gomile koje pojedinci ostavljaju za sobom samo ako ima i pravog sadržaja.

predatortz predatortz 10:17 04.02.2016

Re: Opet o temi

Svi učenici su znali ko je on, e a sljedeće nedelje istim razredima su dali isti zadatak, ali ovog puta o generalu Dmitriju Karbiševu.
Ko je on i to u najelementarniji crtama, znalo je nekih 5% učenika.


Moram priznati da bih i ja bio među onih 95% slabo informisanih. Upravo sam pročitao njegovu biografiju. Impozantna je.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana