Društvo| Ekonomija| Ljudska prava| Na današnji dan| Život

Banke ili bande!?

Filip Mladenović RSS / 29.11.2015. u 18:10

Gradjanski protesti, 29. XI 2015
Gradjanski protesti, 29. XI 2015
Pobeda nad strahom
Pobeda nad strahom
Nekadašnji DAN REPUBLIKE proveo sam radno i buntovno, pridružujući se protestantima ispred zgrade Vlade Srbije - članovima Udruženja bankarskih klijenata "Efektiva".

Juče se više stotina korisnika kredita u švajcarskim francima okupilo ispred Narodne banke Srbije, kako bi izrazili protest zbog nerešavanja problema u otplati stambenih kredita, a danas su demonstrirali ispred zgrade Vlade.
Organizatori protesta zatražili su donošenje zakona koji bi trajno rešio taj problem, s obzirom na to da radna grupa, koju je formirala Vlada Srbije, ne saopštava nikakva rešenja, već upućuje klijente na pojedinačne pregovore sa bankama.
Skup su podržali predstavnici hrvatskog Udruženja "Franak" i Udruženja klijenata "Švicarac" iz Bosne i Hercegovine, što sam shvatio kao neku vrstu dužničkog bratstva i jedinstva.

Medju protestantima preovladjuju sredovečni ljudi, u punoj životnoj snazi, sa decom uzrasta od 2 do 15 godina. Gledam svoje sugradjanke i sugradjane, razgovaram sa njima, slušam njihove muke, i po ko zna koji put se pitam dokle će se ova država i vladajući režimi rugati sopstvenom gradjanstvu, igronorišući najživotnije probleme - krov nad glavom, zdravlje i obrazovanje potomstva. Ako su vlade susednih država Madjarske, Hrvatske i Crne Gore efikasno rešile problem stambenih kredita u švajcarcima, zašto vlada Srbije to isto izvrdava, uprkos nedavnom obećanju premijera da će sve biti rešeno u roku od - 15 dana!

Protestanti najavljuju da će u parku ispod zgrade vlade razapeti šatore i tamo dežurati i dan i noć, dok se ne nađe rešenje, a neki od njih pominju i štrajk gladju.

Ojadjeni ljudi zahtevaju od nadležnih državnih organa konverziju kredita u švajcarskim francima u evro kredite, po paritetu koji je važio na dan isplate kredita, ravnopravan odnos u dijalogu sa NBS i poslovnim bankama, kao i povraćaj nezakonito naplaćenog novca po osnovu povećanja kamata i raznih bankarskih provizija.
Klijentkinje i klijenti ovdašnjih banaka, koji su tokom 2007. i 2008. godine uzimali kredite u švajcarskim francima, nosili su transparente sa kritičkim i duhovitim porukama. Tokom šetnje od zgrade NBS do zgrade Vlade Srbije učesnici su uzvikivali "Lopovi, lopovi" i "Cico veštice", najviše revoltirani ignorantskim odnosom guvernerke Narodne banke Srbije i aktuelnom aferom sa otkupom njenog prostranog stana novcem "Telekom-a".

 

Zahtevi pobunjenih gradjanki i gradjana Srbije, koje nisu slomili strah, laži i nasilje! 

 

Atačmenti



Komentari (52)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 18:18 29.11.2015

1.

blogovatelj blogovatelj 18:21 29.11.2015

Re: 1.

blogovatelj


PS.

Ko im je kriv? Sami pali, sami se ubili.
Niko ih nije terao da potpisuju kredite u švajcarcima. Nego to bilo alavo i pravilo se pametno, pa sad ispašta. I odmah im vlada kriva, ma nemoj!
Što ti ne prodaš stan pa im pomogneš da otplate kredite, bar neki od njih?
Ribozom Ribozom 19:17 29.11.2015

Re: 1.

Ja nikako da ukopcam sta oni zapravo traze od vlasti.
Jedino moguce je da im drzava otplati te kredite tako sto uzme od dugih gradjana (i gradjanki). Eee moji skorojevici; bilo, ne ponovilo se.
Filip Mladenović Filip Mladenović 19:40 29.11.2015

Re: 1.

Pa zašto su onda vlade Madjarske, Hrvatske i Crne Gore pomogle svom gradjanstvu?!

Zato što nisu uvažile ove vaše mentalne onanije?
Zato što su glupe i neodgovorne?
Zato što su ispoštovale ustavnu obavezu o zaštiti svog stanovništva od alavih bankara?

Zato što je Narodna banka narodna, a ne bankarska!
blogovatelj blogovatelj 19:53 29.11.2015

Re: 1.

Ja nikako da ukopcam sta oni zapravo traze od vlasti


Ni ja, ali su divna metafora propasti SFRJ.
niccolo niccolo 20:12 29.11.2015

Re: 1.

Ko im je kriv? Sami pali, sami se ubili.
Niko ih nije terao da potpisuju kredite u švajcarcima. Nego to bilo alavo i pravilo se pametno, pa sad ispašta.

Ima tu nekoliko nivoa priče - imaš tu i pitanje promenjenih okolnosti i prava na raskid ugovora zbog njih (s tim što nikome ne odgovara da sad svi ti stanovi postanu vlasništvo banke. Ni klijentima, ali ni samim bankama). Tako da je bolje pronaći nekakvo rešenje.

Drugi nivo priče je da li su građani naučili najvažniju stvar iz ovih slučajeva - kada ti sve u zemlji zavisi od jedne valute, ne uzimaš kredit u drugoj valuti. Zato što ćeš u suprotnom, pored svih redovnih rizika vezanih za uzimanje kredita, biti i u valutnom riziku (a o kretanju kurseva se većina tih koji su uzeli švajcarce razume ko Marica...). Izuzeci su samo u dva slučaja - (i) da imaš dovoljno novca da se hedžuješ, (ii) da si veliki baja koji se mnogo razume u kretanje kurseva.
blogovatelj blogovatelj 20:15 29.11.2015

Re: 1.

Drugi nivo priče je da li su građani naučili najvažniju stvar iz ovih slučajeva - kada ti sve u zemlji zavisi od jedne valute, ne uzimaš kredit u drugoj valuti. Zato što ćeš u suprotnom, pored svih redovnih rizika vezanih za uzimanje kredita, biti i u valutnom riziku (a o kretanju kurseva se većina tih koji su uzeli švajcarce razume ko Marica...).


To ti kažem. I sad još hoće da im država vrati, šta li?!
nsarski nsarski 20:23 29.11.2015

Re: 1.

Kad su onomad bankari sa Wall Street-a izazvali finansijski kolaps, milioni ljudi su igubili svoju zivotnu ustedjevinu, imovinu, automobile, sve. Ali, nikom nije palo na pamet da trci pred banku ili berzu i trazi da mu se steta nadoknadi.
Kod nas su ljudi trazili od drzave da im nadoknadi gubitke koje im je napravila Dafiment banka (i njoj slicne), sada traze da se preinace krediti u svajcarskim francima. Ne razumem: ljudi se svesno kockaju, a traze da na toj kocki obavezno dobiju. Smesno. Ali i prigodno za bivsi Dan Republike koje vise nema.
alselone alselone 20:27 29.11.2015

Re: 1.

Ali, nikom nije palo na pamet da trci pred banku ili berzu i trazi da mu se steta nadoknadi.


Sto je najgore i sto je mozda i paradoks, obicni ljudi koji su bez toga mozda ostali bez kuce, bez penzije ili bez lecenja nisu, ali jesu multimilionske kompanije ciji su se sefovi castili milionima kada su od drzave iskamcili pare.

Mi danas zivimo perverznu devijaciju kapitalizma i perverznu devijaciju demokratije. Ovo je primer perverzne devijacije kapitalizma. Ovo ili na primer ono povecanje cene leka za 5000%.

Perverzna devijacija demokratije je policijsko-vojna drzava u kojima zivimo, u kojoj je na primer sasvim normalno da u isto vreme zivot dva maceta zaustavi zeleznicu na dva sata dok zivoti miliona ljudi ne vrede nista i nazivaju se kolateralnom stetom.
niccolo niccolo 20:29 29.11.2015

Re: 1.

u kojoj je na primer sasvim normalno da u isto vreme zivot dva maceta zaustavi zeleznicu na dva sata dok zivoti miliona ljudi ne vrede nista i nazivaju se kolateralnom stetom.

Već si koristio ovaj primer - ali zašto bi ljudski život bio važniji od života drugih životinja? Uostalom, na svetu ima 7 milijardi ljudi, ne znam da li bi svi ostali sisari dobacili do tog broja kada bi ih sabrali.
alselone alselone 20:31 29.11.2015

Re: 1.

ali zašto bi ljudski život bio važniji od života drugih životinja?


Pitanje je previse filozofsko za mene.

U svakom slucaju, akcenat nije na tome da se macice trebalo pregaziti, nego da ovde druge nije trebalo bombarodvati i na licemerju koje zivi sasvim u miru sa tim. Koje place nad macicima a ne primercuje ljude.
alselone alselone 20:37 29.11.2015

Re: 1.

Nego, sta mislis, da li zeleznica gazi pacove ili staju i zbog njih?
niccolo niccolo 20:44 29.11.2015

Re: 1.

Pitanje je previse filozofsko za mene.



Nego, sta mislis, da li zeleznica gazi pacove ili staju i zbog njih?

Nepravda, slažem se.
princi princi 20:45 29.11.2015

Re: 1.

nsarski
Kad su onomad bankari sa Wall Street-a izazvali finansijski kolaps, milioni ljudi su igubili svoju zivotnu ustedjevinu, imovinu, automobile, sve. Ali, nikom nije palo na pamet da trci pred banku ili berzu i trazi da mu se steta nadoknadi.

Pa, dobro, nije baš tako. Onoliki Occupy pokret, pa onda boom bitcoina, pa i ova popularnosti Bernie Sandersa (pa i Trumpa), sve su to neki vidovi protesta. Onoliki ljudi pljuvaše onog Dika Fulda, CEOa Lehman Brosa, pa onog Madoffa su isto onoliko pljuvali, pa onolike tužbe protiv Goldman Sachsa (iz skoro istog razloga), saslušavanja pred senatskim i kongresnim komitetima, onolike tužbe pljuštaše. Nego se to nezadovoljstvo tamo drugačije artikulisalo. Ali, jbg ko je kriv Amerima kad nemaju Filipa.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 20:53 29.11.2015

Re: 1.

Filip Mladenović
Pa zašto su onda vlade Madjarske, Hrvatske i Crne Gore pomogle svom gradjanstvu?!


A zašto Ameri maltretirajU Crnce?

A zašto je Mađarska prepuna fašista, Hrvatska prepuna ustaša, a Milo mafijaš?

Kaka se vidi nije tačno da nema glupih pitanja - itekako ih ima. Uzmimo stvar globalno, eto recimo ono gore tvoje ☻

A to da Srbija ne ferma kockare koji su se sosptvenim parama kockali, to je - najzad - lepo čuti. Jer je do sada:

- od državnih para platila milion dolara za kriminalca Miladina
- od državnih para plaćala Dafinine štediše

A pogotovo što je plaćala - i plaća i dalje - hiljade lezilebovića i štetočina oličenih u raznim savetnicima, agencijama, odborima, Srbijagasovima, da ne pominjemo sada crnu rupu, RTS ;>
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:13 29.11.2015

Re: 1.

imaš tu i pitanje promenjenih okolnosti i prava na raskid ugovora zbog njih (s tim što nikome ne odgovara da sad svi ti stanovi postanu vlasništvo banke. Ni klijentima, ali ni samim bankama). Tako da je bolje pronaći nekakvo rešenje.


Pa neka ga pronađu, banke i njihovi klijenti, ako postoji takvo rešeneje i ako mugu da ga nađu, ko im brani.
Ni ja ne razumem šta oni traže od države.

Jasno je da su dospeli u nezavidnu situaciju, ali ta situacija je posledica njihove loše poslovne odluke.
Nije država dužna da sanira posledice loših poslovnih odluka svojih građana.

princi princi 21:16 29.11.2015

Re: 1.

Pa neka ga pronađu, banke i njihovi klijenti, ako postoji takvo rešeneje i ako mugu da ga nađu, ko im brani.
Ni ja ne razumem šta oni traže od države.

Jbg, to tržište hipoteka je posebno, to nije dugovanje kao svako drugo, kao kad ti pozajmiš za traktor, tu posreduje i Centralna banka, ona je tu kao neki garant da će kredit biti vraćen.
nsarski nsarski 21:19 29.11.2015

Re: 1.

Nego se to nezadovoljstvo tamo drugačije artikulisalo.

Od svih koje si pomenuo, jedino je Madoff zavrsio u zatvoru i, cini mi se, njegovi prevareni klijenti su delimicno kompenzovani (jbg. nije se zezati sa Spielbergom i slicnom klapom), ali to je outlier.
Ovi populisticki pokreti (Occupy i slicni), te bitcoin i ostale kerefeke, saslusanja, Senat i slicno - to je sve dim i magla. Nikom od njih dlaka s glave nije falila i svi su najzad i nagradjeni, a neki, bogami, i unapredjeni (Geithner, na primer).
Kakvu su kompenzaciju dobili, na primer, zaposleni u Enronu?
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:25 29.11.2015

Re: 1.

tu posreduje i Centralna banka, ona je tu kao neki garant da će kredit biti vraćen.


Ovo ne razumem.
Verovatno ima nešto što ne znam pa zato grešim. Nikada nisam uzimao stambene kredite pa mi možda nešto promiče
Centralna banka izdaje garancije poslovnim bankama da će kredit koji je neki građanin uzeo biti vraćen?

Ako ja uzmem stambeni kredit, sa bankom koja mi daje pare se dogovorim da u slučaju da ne mogu da vraćam kredit ona postaje vlasnik tog stana, ako smo to i banka i ja potpisali, šta država imam s tim osim da u slučaju nekog spora presudi ko je u pravu?
gedza.73 gedza.73 21:41 29.11.2015

Re: 1.

blogovatelj
Ko im je kriv? Sami pali, sami se ubili.
Niko ih nije terao da potpisuju kredite u švajcarcima.

Mašiš poentu teksta.
Filip Mladenović
Nekadašnji DAN REPUBLIKE proveo sam radno i buntovno


princi princi 21:42 29.11.2015

Re: 1.

Ovi populisticki pokreti (Occupy i slicni), te bitcoin i ostale kerefeke, saslusanja, Senat i slicno - to je sve dim i magla. Nikom od njih dlaka s glave nije falila i svi su najzad i nagradjeni, a neki, bogami, i unapredjeni (Geithner, na primer).
Kakvu su kompenzaciju dobili, na primer, zaposleni u Enronu?

To da li je neko osuđen i da li je neko dobio kompenzaciju je skroz druga priča. Ja sam samo rekao da nije tačno da se ljudi nisu bunili i da su ćutke prihvatili bailout (ili to što su im propale penzije po Enronu). Bunili su se, itekako. Na koncu, i Elizabeth Warren je još jedan političar koji je itekako porastao na tom "valu" nezadovoljstva. Koliko je to bilo (i koliko će ovo Filipovo biti) delotvorno je druga tema.

Ne ulazim ni u karakterisanje pokreta, pored toga što stvarno ne mislim da je ovaj Filipov pokret nešto manje populistički od Occupy.
princi princi 21:44 29.11.2015

Re: 1.

Centralna banka izdaje garancije poslovnim bankama da će kredit koji je neki građanin uzeo biti vraćen?

Da. Ideja je da država na sebe preuzima deo rizika i banke onda zbog toga te dugoročne kredite daju građanima po sniženim kamatnim stopama (jer bi, makar u teoriji, kamata trebalo da odslikava rizik kredita).
nsarski nsarski 21:51 29.11.2015

Re: 1.

Ja sam samo rekao da nije tačno da se ljudi nisu bunili i da su ćutke prihvatili bailout (ili to što su im propale penzije po Enronu).


Ma, ja se s tobom u principu slazem. Populizam ovde, populizam tamo - sve je to zvizdanje u mraku i bez ozbiljnog efekta. A Filipov pokret, i to jos 29. novembar - priceless! Padaj silo i nepravdo.
princi princi 22:04 29.11.2015

Re: 1.

nsarski
Ja sam samo rekao da nije tačno da se ljudi nisu bunili i da su ćutke prihvatili bailout (ili to što su im propale penzije po Enronu).


Ma, ja se s tobom u principu slazem. Populizam ovde, populizam tamo - sve je to zvizdanje u mraku i bez ozbiljnog efekta. A Filipov pokret, i to jos 29. novembar - priceless! Padaj silo i nepravdo.

Mislim, moram priznati da je mene dosta iznenadilo u US. Ja sam očekivao da tamo ljudi razumeju koncept rizika, da na ruletu (a berza nije ništa drugo nego rulet) možeš da izgubiš pare kao što možeš da ih dobiješ, da su svi, maltene, indoktrinirani tim tržište je sve. A ti si tamo imao ljude, i to vrlo bogate ljude, znači ljude koji su vrlo uspešno funkcionisali na tom tržištu, koji su maltene tražili garantovane profite (i koji su čak i tužili banke). Šta to govori? Da je baja radio i zaradio na nečemu o čemu 3 blage veze nije imao (zato ja i mislim da je čitava priča o tim kvantovima, i uopšte, taj finansijski inženjering, ti Blek Skoulsi, čuda, jedno veliko mlaćenje prazne slame). Meni je to stvarno mnogo više bilo mind boggling, nego ovaj naš Veselko.
blogovatelj blogovatelj 05:55 30.11.2015

Re: 1.

Mašiš poentu teksta.

Filip Mladenović
Nekadašnji DAN REPUBLIKE proveo sam radno i buntovno


Em radio, em se bunio. Nema lepše od toga
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 07:56 30.11.2015

Re: 1.

niccolo


Drugi nivo priče je da li su građani naučili najvažniju stvar iz ovih slučajeva - kada ti sve u zemlji zavisi od jedne valute, ne uzimaš kredit u drugoj valuti. Zato što ćeš u suprotnom, pored svih redovnih rizika vezanih za uzimanje kredita, biti i u valutnom riziku (a o kretanju kurseva se većina tih koji su uzeli švajcarce razume ko Marica...). Izuzeci su samo u dva slučaja - (i) da imaš dovoljno novca da se hedžuješ, (ii) da si veliki baja koji se mnogo razume u kretanje kurseva.


Tih godina kada su išli krediti u frnacima radila sam u osiguravajućim kompanijama (Delta i Wiener) i to baš na osiguranju imovine i života radi podizanja stambenih kredita. Već tada se znalo, i o tome smo pričali otvoreno sa klijentima, da stabilnost kredita u francima nije izvesna iako se činilo da je povoljnije ako se otplata vezuje za švajcarce. Ne sećam se više jasno, ali mislim da su navođeni i neki slučajevi sličnog zevzečenja oko kursa. No ono čega se pouzdano sećam je da su svi bili svesni do čega može doći, ali su ipak uzimali te kredite. Što reče Blogi, žao mi je ali ko im kriv.
princi princi 11:08 30.11.2015

Re: 1.

Ne sećam se više jasno, ali mislim da su navođeni i neki slučajevi sličnog zevzečenja oko kursa. No ono čega se pouzdano sećam je da su svi bili svesni do čega može doći, ali su ipak uzimali te kredite. Što reče Blogi, žao mi je ali ko im kriv.

Malo nije fer ovako pricati. Ljudi su generalno losi probabilisticari. Jednostavno nismo rodjeni za to. Kao vrsta, mi smo suckeri za sigurnoscu, izvesnoscu, smislom, jednostavnim objasnjenjima, "prvim principima". Ne volimo neizvesnost, rizik. Otud tolika ljubav prema pricama, religiji, bogu, pa i nauci. A svet je sve samo ne izvestan. Veliki i nepoznati rizici vrebaju na svakom koraku. Ne znas da li ce neki asteroid za 5 godina da proleti pored Zemlje, da li ce suncana oluja skenjati energetske sisteme, da li ce Putin bombardovati turska vojna postrojenja, da li ce neki jordanski vlasnik video kluba postati vodja najopasnijeg verskog kulta na planeti, da li ce nekoj budali u Americi pasti na pamet da veceras pobije pola bioskopa u Koloradu, da li ce opet biti neka finansijska kriza, da li ce biti nekog karambola s vremenom... nista od toga ne znas, a neki vajni strucnjaci ti, iz ovih ili onih razloga ili ciste gluposti, preko medija daju lazan osecaj sigurnosti. I kako sad ti da se snadjes u svom tom galimatijasu? Kad nisi ni svestan rizika, niti ima ko da ih izkomunicira na pravi nacin? Uz svo duzno postovanje prema tebi kao biciklistkinji i globtroteru, da li iskreno, kad pogledas u sebe, mislis da si to radila na pravi nacin?
svarog svarog 15:32 30.11.2015

Re: 1.

princi
Centralna banka izdaje garancije poslovnim bankama da će kredit koji je neki građanin uzeo biti vraćen?

Da. Ideja je da država na sebe preuzima deo rizika i banke onda zbog toga te dugoročne kredite daju građanima po sniženim kamatnim stopama (jer bi, makar u teoriji, kamata trebalo da odslikava rizik kredita).


Dinkić je ustanovio tu Nacionalnu korporaciju za osiguranje stambenih kredita, pa je premije osiguranja ulazila u kamatnu stopu, a zamisli banke su osiguravale i kredite u CHF.
Sad je problem što ako dođe do masovnog defolta NKOSK neće imati para da bankama isplati osiguranje, opa eto države da pokriva gubitke.
NKOSK je u obavezi da isplaćuje rate bankama dok ne prodaju stan, ali opet ako dođe do masovne prodaje (a već je tržište nekrentina u qrcu) to će trajati ihahaj.
trala.la trala.la 07:25 01.12.2015

Re: 1.

nsarski
Kad su onomad bankari sa Wall Street-a izazvali finansijski kolaps, milioni ljudi su igubili svoju zivotnu ustedjevinu, imovinu, automobile, sve. Ali, nikom nije palo na pamet da trci pred banku ili berzu i trazi da mu se steta nadoknadi.
Kod nas su ljudi trazili od drzave da im nadoknadi gubitke koje im je napravila Dafiment banka (i njoj slicne), sada traze da se preinace krediti u svajcarskim francima. Ne razumem: ljudi se svesno kockaju, a traze da na toj kocki obavezno dobiju. Smesno. Ali i prigodno za bivsi Dan Republike koje vise nema.


Dafiment banka je bila državni projekat. Iako stoji to što kažeš, meni nije sasvim nelogično da tražiš nadoknadu od države koja te je svesno i namerno opljačkala. Postavlja se pitanje svrsishodnosti takvog zahteva, ali nemam ništa protiv da se ljudi bune. Neko mora.
mirelarado mirelarado 00:37 30.11.2015

Кхм, кхм

Не разумем се у стамбене кредите и не знам да ли су демонстранти, гневне штедише, бунтовници, бунџије, оштећени грађани у праву или не, али сам сигурна да међу њима нема, или готово да нема протестаната. Наиме, као што сви, је ли, знамо, протестанти су припадници Протестантске цркве, а њих у Србији има 0,99% од укупног броја становника. Ако неки од њих и јесте међу штедишама, његова верска припадност у овом случају не игра никакву улогу.
Filip Mladenović Filip Mladenović 00:55 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

Ovde se radi o ljudskim bićima, koja su pobedila STRAH, LAŽI i NASILJE, tu troglavu aždaju - simbola svih ovdašnjih režima od 1987. do 2015. godine.

Njihova veroispovest dok protestuju ispred zgrade vlade Srbije je SLOBODA.

P.S. Edvard Snouden je prekjuče na svom Tviter nalogu citirao Nelsona Mandelu: "NAUČIO SAM DA HRABROST NIJE ODSUSTVO STRAHA, VEĆ POBEDA NAD STRAHOM!"
mirelarado mirelarado 00:59 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

Njihova veroispovest dok protestuju ispred zgrade vlade Srbije je SLOBODA.


Добро, онда су то слободарски, слободољубиви демонстранти.

Мислим, имам и ја паролу: речи треба да имају своје значење, поштујмо га! : )
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:40 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

Meni se veoma svidja reč "protestant", a tumačenje prepuštam Vama. Upotreba pomenute reči je stvar mog novinarskog stila, mog osećanja epohe.

blogovatelj blogovatelj 02:52 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

Njihova veroispovest dok protestuju ispred zgrade vlade Srbije je SLOBODA.


Kako si ti predivno patetičan. To je samo jedan od razloga zašto te volem.
Filip Mladenović Filip Mladenović 03:04 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

Kada na jučerašnjem protestu slušate ženu iz Novog Sada, majku dva djaka, dok priča da je samo jedna plata deli od kontejnera, ne možete nikako da budete patetični, već NAJEŽENI, prestravljeni od pomisli kako je biti u njenoj koži u 40. godini života.

blogovatelj blogovatelj 05:53 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

Kada na jučerašnjem protestu slušate ženu iz Novog Sada, majku dva djaka, dok priča da je samo jedna plata deli od kontejnera, ne možete nikako da budete patetični, već NAJEŽENI, prestravljeni od pomisli kako je biti u njenoj koži u 40. godini života.


Aman Filipe! Verujem ja da je to tužno, ali sama je potpisala taj kredit, niko je nije silom terao. i smem da se kladim da je bila veoma ponosna na sebe kad je to uradila, sve misleći kako su ovi što uzimaju kredite u evrima ili dinarima budale.
Šta sad mi tu da radimo? Šta država da radi? Da plaća svakome ko se zajebava i igra sopstvenom finansijskom sigurnošću?
rade.radumilo rade.radumilo 13:30 30.11.2015

Re: Кхм, кхм

ali sama je potpisala taj kredit, niko je nije silom terao


Vidi, u Srbiji je zakon "stariji" od ugovora. Ovo nije anglosaksonski pravni sistem. Veruj mi da kada se o državi ili pravnim licima radi, očas posla zakon promeni pravila igre.

sve misleći kako su ovi što uzimaju kredite u evrima ili dinarima budale.


Nije tako, šefe. Za većinu je to značilo razliku da li će imati dovoljnu kreditnu sposobnost da uopšte podignu stambeni kredit ili ne. U periodu 2006-2008, kada je najviše kredita i uzeto, nisi imao šta da tražiš na tržištu bez 50K EUR.
Sepulturero Sepulturero 11:52 30.11.2015

Стварни проблем

Није ми јасно зашто су камате на кредите који су везани за швајцарски франак толико високе. Оне би требало да буду отприлике исте као у Швајцарској, дакле битно ниже. Ако се узима динарски кредит везан за франак то је као да узимате кредит у тој валути.

Зар није онда било паметније да се од банке узме кредит у францима са каматном стопом која важи у Швајцарској?
rade.radumilo rade.radumilo 13:24 30.11.2015

Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Za početak prvo razjašnjenje zašto banka daje kredit indeksiran u CHF ili EUR:

- Banka daje kredite iz deponovanih sredstava. Bilo da su te pare deponovali građani, druge firme ili druge banke. Pošto naši građani uglavnom žive ispod praga socijale u razvijenom svetu, a privreda je takva kakva jeste, banke su uglavnom plasirale novac dobijen od stranih banaka. Čitaj EUR i CHF. Imaju vrlo malo RSD za plasiranje, pa malo kredita u RSD i daju, sa sve visokom kamatom.
- Banka ne može imati depozite u jednoj valuti a davati kredite u drugoj preko nekog procenta. To stvara tzv. valutnu neusklađenost i kao krajnji efekat može imati tzv. neadekvatnost kapitala banke.
- Međutim, država Srbija, je manje više sačuvala fiskalne zakone iz doba SFRJ pa između ostalog i to da fizička lica ne mogu baratati stranim sredstvima plaćanja. Iako niko ne prodaje nekretnine za dinare, već isključivo za EUR/CHF/USD, banke ne mogu fizičkim licima dati devizne kredite. Samo pravna lica mogu dobiti devizni kredit.
- Pošto banke ne mogu dati fizičkom licu kredit u CHF/EUR, a sa druge strane nemaju RSD za plasiranje, banke nude građanima kredite indeksirane u stranoj valuti. Na taj način banke zadržavaju valutnu neusklađenost aktive i pasive unutar dozvoljenog procenta.
- Da stvar bude gora, osim što mu država nije dozvolila da uzme devizni kredit od banke, već je morao uzeti dinarski indeksiran u stranoj valuti, još je morao i prilikom kupovine stana ponovo kupiti strana sredstva plaćanja, usled čega je žestoko "ojađen" za kursne razlike. Jednim delom kod banke, kada mu je puštan kredit, a drugim kod menjačnice kada je opet kupovao EUR-e da prodavcu plati stan. Čak iako je stan kupovao od pravnog lica, obično je morao da mu uplati dinare po prodajnom kursu komercijalne banke, jer je takav bio ugovor.

Da su ti građani uzeli kredit u CHF od banke, ne bi imali prava da se bune, jer uzeo si 50K CHF, toliko ćeš i da vratiš plus kamata. Međutim, pošto nisu dobili CHF/EUR već RSD, mogu imati pravni osnov da okušaju šanse na sudu.

Hebi ga, ne ide tržišna ekonomija i socijalistički fiskalni sistem.

EDIT:
- Da ne zaboravim da je država, praktično naterala, građane da uzimaju kredite u CHF. Naime u tom periodu 2006-2008 kada je uzeto najviše stambenih kredita, NBS je propisala da najveće kreditno opterećenje građanina sme da bude polovina LD ukoliko imaju stambeni kredit. Za mnoge je ovo značilo, obzirom na razliku u kamatama, da je jedini način da steknu krov nad glavom da uzmu kredit u CHF kod koga im je anuitet "upadao" u dozvoljeni iznos obzirom na visinu njihovih primanja.
Filip Mladenović Filip Mladenović 14:00 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Bravo. Konačno argumentovan komentar, koji pogadja pravo u žarište problema, a pomenute susedne države su ga REŠILE u korist onih koje su po ustavu DUŽNE da štite.
Sepulturero Sepulturero 14:18 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Samo pravna lica mogu dobiti devizni kredit.
- Pošto banke ne mogu dati fizičkom licu kredit u

Да ли то значи да нека фирма може да узме кредит у девизама и купи стан? Не мора да се зове стан већ, например, пословни простор.

Оснујем фирму и та фирма узме девизни кредит, са битно мањом каматом, и купи "пословни простор" у коме ја онда станујем. На крају године фирма има неку добит од закупнине коју "плаћам". То би било подложно неком порезу али пошто фирма отплаћује кредит то улази у трошкове па нема добити.

Вероватно се тога већ неко сетио па је направљен неки пропис који ово онемогућава .
rade.radumilo rade.radumilo 14:38 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Вероватно се тога већ неко сетио па је направљен неки пропис који ово онемогућава


Kada su pravna lica u pitanju, situacija je daleko šarenija i fleksibilnija.
Pravna lica, recimo, uzimaju kod banaka sve vrste kredita: dinarske, sa valutnom klauzulom i devizne.
Obzirom da stan moraju kupiti kroz dinarski platni promet, verovatnije je da će uzeti dinarski ili eventualno sa valutnom klauzulom. Devizni krediti, akreditivi i garancije se uzimaju za poslove u inostranstvu.
Prema tebi, pravno lice može istupiti sa ugovorom u kom si ti obavezan da najam plaćaš u iznosu od toliko EUR/CHF/USD/GBP mesečno, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem/prodajnom kursu te i te banke.

Вероватно се тога већ неко сетио па је направљен неки пропис који ово онемогућава


Nema potrebe za propisom, u tom pogledu. Pravnim licima, banke, odobravaju kredite pod daleko rigoroznijim uslovima (naše domaće malverzacije na stranu) nego fizičkim licima. Banka bi ti gledala bilans stanja i uspeha u poslednjih dve godine, podatke o kapitalu, plus podatke o povezanim licima, tj. tebi itd.
Takođe, krediti pravnih lica su tzv. namenski krediti i mislim da se devizni krediti ne odobravaju za kupovinu poslovnih nekretnina u zemlji.
svarog svarog 15:28 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Dodatak:

Prvo, banke i to ne sve već samo njih nekoliko su se ponašale potpuno predatorski i ako prođe prođe. Drugo NBS je tek 2011. donela zakon o zaštiti korinsika finansijskih usluga, mada sada korisnici ovih kredita masovno dobijaju na sudu zbog kršenja zakona o obligacionim odnosima

- odobravali su kredite po nižem (kupovnom) kursu, a naplaćivali anuitete po višem (prodajnom) kursu - mislim da je ovo protivno zakonu o obligacionim odnosima, a verovatno i zakonu o zaštiti potrošača - ovo se dešavalo i sa kreditima u evrima - tu je oko 5% oteto od klijenta

- Banke su imale tipske ugovore o kojima nije bilo pregovora. Ljudima nisu davali da nose ugovor kući ili advokatu nego da se odmah potpiše. Službenici su nudili kredite u CHF kao bolje i jeftinije -

- Povećavane su kamatne stope zbog "promene poslovne politike banke". Imali ste kamatnu stopu libor (promenjivi deo kamatne stope) + marža (u nekim ugovorima čak pisalo da je fiksni deo kamate, a u sledećem redu zavisi od poslovne politike banke)

- Konkurencija je onemogućena time što su postojali veliki penali >2% na iznos kredita za prevremeno plaćanje. Dakle ne isplati se refinansiranje u drugoj banci

S druge strane tu su bili finansijski nepismeni (čak i školovani) ljudi sa velikom željom da se skuće. Uopšte ta glad za kreditima nas je dobrano sjebala od 2001-2008. Sve se dešava tokom buma 2006-07-08 kada cene nekretnina rastu, kao i plate.
Među ovima što protestuju svakako ima i špekulanata, ljudi koji su kupovali stanove za preprodaju jer su očekivali veći rast cena od kamate (koja je bila dosta niža nego na evre). Takođe, činjenica je da je prosečan stan kupljen za švajcarce znatno veći nego onaj kupljen za evre.

Najviše od svega ih je zaklao kurs. Ali i tu postoji jedna caka, pravnici to bolje znaju, ali valjda po ZOO nije moguće se zaštiti po dva osnova - kamatnom stopom koja uračunava rizik i indeksiranjem u stranoj valuti, što su banke radile.

Takođe, postoji sumnja da su banke imale i izvore u CHF za kredite koje su odobravale. Valjda su uzimale neke kratkoročne svopove od švajcarskih banaka i na osnovu njih dvale dugoročne kredite

Na kraju, ima dovoljno elemenata da mnogi od ovih pred sudom ponište ugovore, svako svakom vrati ono što je naplatio (u valuti u kojoj su isplaćeni-dakle u dinarima).

Iako na prvu loptu ovaj problem deluje jasno, nije tako. Još kada se doda da se radi o stambenim kreditima koji su i političko pitanje (kada se masovno ljudi iseljavaju iz kuća) posebno u exsocijalističkim zemljama to je onda dodatni problem (to je iskorišteno i u Mađarskoj i u Hrvatskoj pred izbore)

rade.radumilo rade.radumilo 15:58 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.


Gomila ljudi su imali ugovore, u firmama u kojima su radili, da im se LD obračunava u EUR ili USD. Povrh toga, niko nije očekivao tolike kursne razlike između EUR/CHF/USD.
Međutim, dešavalo se da se vlasništvo nad firmom promeni i da zaposlenima daju nove ugovore, u kojima je valutna klauzula LD izmenjena, po principu "uzmi ili ostavi". Takođe, čak i onima koji i dalje imaju LD vezan za stranu valutu, kursne razlike na svetskom tržištu prave problem.

Lično poznajem izvesnog bankara, tada direktora kredita stanovništva jedne banke, koji je na mesec dana pred prvo pucanje kursa EUR u odnosu na CHF (krajem 2008-e) uzeo kredit u CHF. Od prvog anuiteta je plaćao više nego što je očekivao.
Filip Mladenović Filip Mladenović 16:06 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

SLUČAJ HRVATSKA:

Hrvatski ministar finansija Boris Lalovac potvrdio je 26. avgusta 2015. HRT-u da će svi krediti u 'švajcarcima' biti konvertovani u evro prema kamatnoj stopi koja je važila na dan dizanja kredita, ali po kursu HNB-a ili poslovne banke koji će važitii na dan konverzije.

Mađarska je pokušala s konverzijom prema kursu na dan potpisivanja kredita, ali je tu odluku srušio evropski sud. Lalovac je naglasio kako se ove mere neće odnositi na već vraćene kredite.

"Sve je već na papiru, neće biti novog zakona, već će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem izjednačavanja glavnica kredita u 'švajcarcima', s glavnicama kredita u evrima. Radiće se i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije, kao i da im se otpis dela glavnice ne oporezuje", kazao je Lalovac.

Svi detalji, obrazložio je, biće definisani do početka iduće nedelje, a 1. oktobra 2015. uslediće glasavanje u Saboru ili donošenje uredbe, kazao je Boris Lalovac. Banke će imati rok od tri meseca da se prilagode novoj situaciji jer će se svaka kreditna partija obrađivati individualno.

"Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Imale su jeftin novac, uzele su bonuse i otišle, a građane su pustile da grcaju u dugovima", kazao je Lalovac.

Banke upravljaju valutnim rizicima, i imaju mehanizme za zaštitu od tog rizika - za to su plaćene, dodao je Boris Lalovac za HRT.
svarog svarog 16:11 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.


Lično poznajem izvesnog bankara, tada direktora kredita stanovništva jedne banke, koji je na mesec dana pred prvo pucanje kursa EUR u odnosu na CHF (krajem 2008-e) uzeo kredit u CHF. Od prvog anuiteta je plaćao više nego što je očekivao.


Prešao u četnike četrespete
rade.radumilo rade.radumilo 16:21 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

biti konvertovani u evro prema kamatnoj stopi koja je važila na dan dizanja kredita, ali po kursu HNB-a ili poslovne banke koji će važitii na dan konverzije.

Mađarska je pokušala s konverzijom prema kursu na dan potpisivanja kredita


Ne igra mnogo u Srbiji. Ako uporediš kamate do 2009, kada su obustavljeni plasmani u CHF, kamatne stope su bile značajno veće u EUR nego u CHF, a bile su veće nego sad u EUR.
Kurs CHF:EUR je ono što najviše pogađa korisnike kredita u CHF. Problem je što je i RSD u međuvremenu u odnosu na EUR otklizao još 20% a građanima su isti (ili smanjeni) prihodi u dinarima.
Realno, građani mogu reprogramirati stambeni kredit kod druge banke ili iste banke. Problem je međutim što, kao i kod svih anuitetskih kredita, preostali iznos glavnice (u CHF) nije ozbiljno načet za tako kratko vreme (5-6 god od 30). Kad na to dodaš da su sada, ti ljudi uglavnom ispod praga kreditne sposobnosti, dođemo do toga da malo kome takav potez znači.
Ipak su u Hrvatskoj krediti u CHF odobravani građanima znatno ranije i veliki broj njih je otplatio zamašan deo glavnice, tako da sada može reprogramirati ostatak tako da vrati mesečni anuitet u neki prihvatljiv okvir.
Filip Mladenović Filip Mladenović 16:46 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Pogledajte koliki će deo budžetskog kolača za narednu govinu aktuelna vlada odlomiti za subvencije svemu i svačemu.

Pa zar zaista, posle madjarskog, hrvatskog i crnogorskog rešenja, ova vlada ne može da pomogne svom gradjanstvu, do guše u...

Uostalom, u predizbornoj kampanji 2012. godine Mihajlovićeva, Nikolić i Stefanović su obećavali da će naći rešenje za stambene kredite u švajcarcima i tako pomoći ljudima, kojih je preko 20 hiljada! Plus po 2 ili 3 člana porodice, to je izmedju 60 i 80 hiljada prožetih strahom od izbacivanja iz svojih stanova!
rade.radumilo rade.radumilo 20:43 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Pogledajte koliki će deo budžetskog kolača za narednu govinu aktuelna vlada odlomiti za subvencije svemu i svačemu.

Pa zar zaista, posle madjarskog, hrvatskog i crnogorskog rešenja, ova vlada ne može da pomogne svom gradjanstvu, do guše u...


Ne vuci me za jezik. Pa oni gledaju kako da se domognu tih stanova, jeftino, na "javnim" aukcijama, kada krediti odu na utuženje!
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:16 30.11.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Grešite! Te utužene stanove otkupljuju pripadnici tzv. aukcijske mafije, i to za 30% tržišne vrednosti, na 2. aukciji, jer 1. aukcija (60 % tržišne vrednosti), gle čuda, obično bude proglašena neuspelom.
Radi se o kriminalnoj sprezi otkupljivača stanova za trećinu cene, izvršitelja, advokata i pratećeg osoblja... Ti stanovi se posle preprodaju po punoj, tržišnoj vrednosti ili se preuredjuju za izdavanje, a Vi pogadjajte kome sve ide razlika u ceni.
rade.radumilo rade.radumilo 09:39 01.12.2015

Re: Tržišne Banke i SFRJ fiskalna politika.

Grešite! Te utužene stanove otkupljuju pripadnici tzv. aukcijske mafije


Ne mislim da grešim. Oni ne bi mogli operisati da nisu u sprezi (makar labavoj) sa vlastodršcima, bankama i NBS. Dve stvari nijedna vlast u ovoj državi neće uraditi:
1. Neće zaštiti korisnike stambenih kredita od potresa na svetskom tržištu stranih valuta.
2. Neće omogućiti normalno pribavljanje građevinskih dozvola.
Filip Mladenović Filip Mladenović 15:27 02.12.2015

Sestre i braća iz Hrvatske pomažu!

Hrvatsko udruženje oštećenih korisnika kredita u švajcarskim francima zatražilo je od Aleksandra Vučića da pod hitno počne da rešava problem tih srpskih dužnika

U pismu srpskom premijeru, to udruženje poziva Vučića da sledi primer Hrvatske, Crne Gore i Mađarske i počne hitno i na kvalitetan način da rešava problem dužnika u švajcarskim francima, koji su, kako navode, ostavljeni na vetrometini.
Udruga Franak navodi da je jasno da je reč o bankarskom proizvodu koji je korisnike kredita u svim zemljama u kojima je plasiran egzistencijalno ugrozio i doveo ih u situaciju dužničkog ropstva.

Ugovor o kreditu, navode, prema pozitivnim pravnim propisima nije i ne može biti špekulativan proizvod, a zasigurno ne takav proizvod da jedna ugovorna strana (banka) špekulira na teret druge strane (građanin), a ulog je pritom sama egzistencija tih istih građana.

Napominjemo kako ne postoji država u svetu od Australije, Islanda, Kipra, Mađarske, Poljske, Crne Gore, Hrvatske u kojoj su banke same ponudile ikakvo rešenje ovog problema, sve dok ih na to nisu prisilile zakonodavna i sudska vlast, piše u saopštenju.

“U vašim rukama je rešenje celog problema te verujemo da ste svesni da će sve zemlje u kojima je plasiran ovakav proizvod, u skladu sa smernicama EU sve ovakve kredite na kraju konvertovati u domaće valute ili u evro. Apelujemo na Vas kao nosioca najviše funkcije izvršne vlasti ali i kao građanina da preduzmete sve adekvatne korake koji Vam stoje na raspolaganju za konačno i trajno rešenje ovog problema”, poručili su Vučiću.

“Primetili smo da u drugim zemljama regiona, pa tako i u Srbiji, uopšte ne postoji svest i odgovornost centralne banke i njihovih vodećih ljudi. Moglo bi se čak i postaviti pitanje stručnosti ljudi koji vode centralnu banku, a koji ignorišu ili ne poznaju osnovne ekonomske pojmove u smislu upravljanja rizikom, a koji uključuje i valutni i kamatni rizik”, navode iz Udruge Franak.

“Takođe smo uočili, iako su bili ponuđeni neki nepovoljni modeli rešavanja problema u Srbiji od strane izvršne vlasti, da političari takođe nisu svesni biti ovog problema. Sve to ima i posledice na društvo u celini i na ekonomiju države u kojoj se problem ne rešava na najvišem nivou”.

“Ovim putem dajemo veliku podršku svim oštećenim CHF dužnicima u Srbiji, a pogotovo onima koji danas svoja prava traže na hladnim ulicama Beograda”, piše u saopštenju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana