Kratki rezovi nesvesnog - III deo

MightyNora RSS / 18.03.2008. u 00:33

   brain-neuron.jpg
 

Teorija kratkih rezova

Bil i Suzan su uvedeni u sobu univerziteta Vašington. Bili su mladi bračni par, u svojim dvadesetim, onaj koji bi svako lako zavoleo. Seli su na dve kancelarijske stolice, oko metar i po jedan od drugog, na maloj platformi. Bili su privezani na uređaje i elektrode koje su merile otkucaje srca, količinu znojenja i temperaturu tela. Ispod stolica se nalazio se uređaj koji je merio koliko se svako od njih kretao. Dve kamere, po jedna uperena u svakog od njih, snimale su svaki pokret lica i tela, sve što su rekli i uradili u sledećih 15 minuta. U tom vremenskom periodu imali su instrukcije da razgovaraju na neku temu koja je bila redovna tema oko koje se nisu slagali u braku. Za njih je to bila priča o njihovom psu. Pošto su živeli u malom stanu nije baš bilo previše mesta, i Bilu se ta situacija nije sviđala, dok je Suzan zastupala mišljenje da je to u redu. 15 minuta su proveli u toj raspravi.

Ta rasprava je protekla više kao normalan razgovor nego kao rasprava ili svađa. Čak su subjekti povremeno zaboravljali na to da treba da se raspravljaju. Ponekad bi se zajednički nasmejali na neku situaciju. Na prvi pogled to je bila ustvari najnormalnija konverzacija – bez podignutog glasa, sa umerenim argumentima, povremeno smehom, bez scena ili svađa.

„Ja jednostavno nisam čovek koji voli pse.“ – počinje Bil vrlo razumnim tonom glasa, malo se žali, ali oko psa, a ne oko Suzan. Onda se ona pomalo žali, ali sve to stane onoga trenutka kada se zaborave i krenu u neku zanimaciju na zajedničku temu oko psa. I tako to izgleda – vrlo normalan razgovor.

Pa šta mislite, koliko bi moglo da se kaže iz jednog takvog razgovora o njima? Koliko bi moglo da se zaključi o tome da li su u normalnim odnosima i da li je njihov odnos u braku zdrav ili ne? 15 minuta nije dugo vreme, a brak se ipak sastoji od mnogo drugih stvari koje nisu samo „priča o psu“, zar ne? I novac i sex i deca i poslovi i svašta još nešto ulazi u tu jednačinu koja se zove brak. Nekada su bračni parovi srećni. Nekada nisu. Nekada osećaju da bi mogli da se poubijaju, ali onda odu na odmor i vrate se zaljubljeni kao prvog dana. Jednostavno, da bi smo mogli da znamo jedan par moramo da ih vidimo u mnogo različitih situacija i da se upoznamo sa mnogo njihovih strana da bi mogli da ih tačno ocenimo.

Da bi doneli zaključak o nečemu tako bitnom kao što je budućnost tih bračnih parova moramo poprilično da se sa njima upoznamo, da skupimo veliki broj informacija i da ih uklopimo u jednu celinu da bi smo mogli da napravimo bilo kakvu pretpostavku o tome da li će oni – npr. – ostati zajedno sledećih 15 godina ili ne. Zar ne?

John Gottman, Ph.D. psihologije koristio ovu metodu koja je opisana u prethodnom delu teksta. Od 1980 on je snimio preko 3000 parova koji su ponovili isti eksperiment (gore opisan) – i onda je ceo razgovor kodirao specijalnom tehnikom koja se zove SPAF – Specific Affect – u kojoj je svaka moguća reakcija supružnika kodirana i pretvorena u broj - od 1 do 20. 1 – za odvratnost, 2 – za nezadovoljstvo, 7 – za bes, 10 – za odbrambenost, 11 – za žaljenje, 12 – za tugu, 14 – za neutralnost itd... Gottman je naučio njegove studente kako da iz facijalnih ekspresija pročitaju svaki od tih znakova i kako da od najmanjih delova u konverzaciji isčitaju značenje. Jedan 15-to minutni razgovor se pretvara u zapis od 1800 brojeva – 900 za nju i 900 za njega. Tako da red od 7 7 14 10 11 11 znači da se u 6 sekundi desio – bes, neutralnost, trenutak odbrambenosti a onda je počelo žaljenje.... i sve to samo u 6 sekundi i samo za jednog supružnika.

Tada se ubacuju podaci iz elektroda i instrumenata. Dakle, svaka promena temperature ili ritma srca ili trenutaka kada se neki od dvoje supružnika previše mrdao – sve to se sabere i stavi u jednu veliku jednačinu. Ovakvom analizom jednočasovnog razgovora Gottman može da, sa sigurnošću od 95% utvrdi da li će jedan par ostati 15 godina zajedno ili ne. U slučaju da se razgovor smanji na 15 minuta, sigurnost je oko 90%. Ako se gleda oko 3 minuta, i dalje može da se pokaže, sa velikom sigurnošću, ko će „preživeti“ 15 godina a ko ne.

Gottman ima Ph.D. iz psihologije, ali je studirao matematiku na MIT-ju tokom svoje mladosti. Odatle i pasija da se sve prikaže na jedan analitičan i merljiv način. Poslednja knjiga koji je u to vreme izdao je bila „Matematika razvoda“. Sve može da se prikaže jednačinama, i sve je i stanju da se prikaže brojkama za njega.

U njegovom radu nema ničega neuobičajnog. Nema korišćenja instinkta. Nema brzog zaključivanja. Njegov rad se zasniva na satima i satima rada i analiza. Njegovo zaključivanje je klasičan primer svesnog zaključivanja. Ali je njegov metod nešto što nas uči mnogo o tome pravilima brzog prepoznavanja koje se zove teorija kratkih rezova (Thin Slicing). Teorija kratkih rezova je sposobnost našeg nesvesnog da pronalazi paterne u situacijama i ponašanju koje su bazirane na veoma kratkim rezovima našeg iskustva. Svi oni koji su osetili nelagodnost gledajući u Kurosa su „rezali na kratko“. Takođe i svi oni koji su bili pod stresom posle 10 karata u eksperimentu sa plavim i crvenim špilovima (iz dela I). Teorija kratkih rezova je ono što čini naše nesvesno tako veličanstvenim. Ali je takođe nešto što ga čini i neshvatljivim, jer – kako je moguće da se skupi dovoljan broj kvalitetnih informacija za vrlo sofisticiranu odluku u tako kratkom vremenu?

Odgovor je da kada se naše nesvesno upusti u „kratke rezove“, to što činimo je automatska ubrzana nesvesna verzija toga što Gottman čini pregledavajući svoje trake i kreirajući jednačine. Da li brak može da se razume u jednoj seansi? Da, može. Kao i većina drugih, naizgled kompleksnih situacija. Gottman nam je samo pokazao kako.

Nastavak sledi... 

 2435.jpg

 

Atačmenti



Komentari (81)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

MightyNora MightyNora 00:40 18.03.2008

Primer...


Dakle to otprilike ovako izgleda... (deo italik teksta nije deo njihove realne konverzacije već je samo tekst koji se direktno vodi njihovom konverzacijom)

Bil je rekao da voli njihovog starog psa. Samo ne voli njihovog novog psa. Nije pričao sa ljutnjom ili agresivnošću, izgledalo je kao da želi da pokaže svoja osećanja.

Ako slušamo pažljivo primetićemo da je Bil ustvari bio defanzivan. U SPAF jeziku koristio je "da, ali" taktiku. Naizgled se slagao, ali je onda vraćao nazad opasku. Bil je bio kodiran kao defanzivan prvih 40 od prvih 66 sekundi njihovog razgovora. Što se tiče nje ona je tokom prvog dela konverzacije, više nego jednom prevrnula očima tokom njegovog izlaganja što je klasičan znak nezadovoljstva.

Bil je tada spomenuo njegovo nezadovoljstvo kućicom u kojoj pas živi. Suzan je zatvorila svoje oči i posle toga mu se obratila prekornim, učiteljskim glasom. On je rekao da ne bi ogradu u dnevnoj sobi. Ona je odgovorila da ne želi o tome da priča i opet prevrnula očima. Nezadovoljstvo.

Tek što smo počeli, a on je defanzivan sve vreme,a one je već par puta prevrnula svojim očima. Ni u jednom trenutku niko od njih nije pokazao ni jedan znak neprijateljstva jedan prema drugom. Neki parovi kada se raspravljaju, onda se raspravljaju. Kod ovih je drugačije – oni to rade na vrlo suptilan način.

P.S.

Odoh malo da spiem... pisemo se sutra
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 00:50 18.03.2008

Osluškujte sami sebe

Ja sam samoposmatranjem davno zaključila da moj spoljašnji izgled može da izgleda značano drugaćije od onoga šta se zaista događa u mojoj glavi (ako mi se tako hoće). Pažljivo pratim svoje unutrašnje reakcije i sada već prilično precizno mogu da vidim svoje matrice. To mi značajno pomaže u komunikaciji sa ljudima jer sam stekla naviku da obraćam pažnju na sitnice tipa minimalnih muskularnih pomeranja na licu, pokreti ruku, intonacija glasa...to je, naravno mnogo opšitnije nego fine tuning dr.Gottman-a ali posluži na dnevnom nivou.....
I for the record...JA SAM PRVA STIGLA!!! Ne znam da li se dodeljuje neka nagrada za one koji su se najčešće pojavljivali kao prvi komentatori na blogovima....ali, za svaki slučaj-želela bih da ovo bude zabeleženo
Hvala na pažnji
margos margos 01:02 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

ali posluži na dnevnom nivou.....

Kad bi svi pratili te unutrašnje signale, postalo bi nam jasno da smo vrlo čitljivi jedni drugima, i manje bi se zamarali oko folirancije i kreiranja imidža (mislim na onaj teški, lažni, kad jedva dočekamo da ostanemo sami sa sobom).
Kažu da je telo glavni organ intuicije i nije čudno da si ti, baveći se poslom u kome su telesne reakcije jako važne (i lične, ali i kao instruktor, dok obućavaš ili vodiš druge), posebno razvila te osećaje.

Umesto diplome koja se dodeljuje, jer ne umem da je postavim, reći ću ti da si ti 'krivac' što sam se primila na blog - onomad kada je bila nedelja zaštite ajkula. Pa eto, hvala ti:))
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 01:21 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

Umesto diplome koja se dodeljuje, jer ne umem da je postavim, reći ću ti da si ti 'krivac' što sam se primila na blog - onomad kada je bila nedelja zaštite ajkula. Pa eto, hvala ti:))

Priznajem. Kriva sam )

Kad bi svi pratili te unutrašnje signale, postalo bi nam jasno da smo vrlo čitljivi jedni drugima, i manje bi se zamarali oko folirancije i kreiranja imidža (mislim na onaj teški, lažni, kad jedva dočekamo da ostanemo sami sa sobom).


Ovo, u stvari ide u prilog onima kojima koji su donekle razvili veštinu "ćitanja" ljudi. Ne tvrdim da sam svetski šampion u tome, ali mi dobro ide. Naime, vrlo lako je odglumiti da ste kupili nečiji pokušaj kamuflaže u cilju okretanja situacije u svoju korist...jer vi imate prednost u tome što čitate njega dok taj nema pojma da je pročitan i nema sposobnost da pročita vas...naravno u koliko je u pitanju neki sukob. Tako si uvek najmanje jedan korak ispred.
margos margos 01:33 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

Ovo, u stvari ide u prilog onima kojima koji su donekle razvili veštinu "ćitanja" ljudi. Ne tvrdim da sam svetski šampion u tome, ali mi dobro ide. Naime, vrlo lako je odglumiti da ste kupili nečiji pokušaj kamuflaže u cilju okretanja situacije u svoju korist...jer vi imate prednost u tome što čitate njega dok taj nema pojma da je pročitan i nema sposobnost da pročita vas...naravno u koliko je u pitanju neki sukob. Tako si uvek najmanje jedan korak ispred.

Po meni, najveća je vrednost čitanje sebe, jer odatle proizilazi svesnost o tome da smo čitljivi.
Naravno, čitati druge koji bi da malko varuckaju i kraduckaju, mnogo znači. Ja samo kažem 'ma nema problema', a moji bliski znaju da sam namirisala problem.:)
Priznajem. Kriva sam )

Načisto:)))
ivana23 ivana23 08:48 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

Aleksandra Mitrovic
JA SAM PRVA STIGLA!!! Ne znam da li se dodeljuje neka nagrada za one koji su se najčešće pojavljivali kao prvi komentatori na blogovima....ali, za svaki slučaj-želela bih da ovo bude zabeleženo Hvala na pažnji

Bravarka se nece valjda ljutiti..obicno ona vrsi dodelu priznanja


Dilan Dog Dilan Dog 08:52 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

Aleksandra Mitrovic

I for the record...JA SAM PRVA STIGLA!!! Ne znam da li se dodeljuje neka nagrada za one koji su se najčešće pojavljivali kao prvi komentatori na blogovima....ali, za svaki slučaj-želela bih da ovo bude zabeleženo
Hvala na pažnji

Čestitamo! :)))
MightyNora MightyNora 17:51 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

Aleksandra Mitrovic
Ja sam samoposmatranjem davno zaključila da moj spoljašnji izgled može da izgleda značano drugaćije od onoga šta se zaista događa u mojoj glavi (ako mi se tako hoće). Pažljivo pratim svoje unutrašnje reakcije i sada već prilično precizno mogu da vidim svoje matrice. To mi značajno pomaže u komunikaciji sa ljudima jer sam stekla naviku da obraćam pažnju na sitnice tipa minimalnih muskularnih pomeranja na licu, pokreti ruku, intonacija glasa...to je, naravno mnogo opšitnije nego fine tuning dr.Gottman-a ali posluži na dnevnom nivou.....


Da i to je apsolutno tačno. Postoji samo jedan dobar odgovor na to - upoznati sebe je ultimativan cilj svakoga od nas - i tek tada mogu da upoznam svet.

Ili kako je rekao jedan, za mene veliki čovek, na pitanje zašto se stalno podsmeva drugom - Ja se smejem samo u dva slučaja - prvi je kada vidim da si nešto naučio, pa sam radostan, pa se smejem, a drugi je kada vidim koliko sam ja bio glup u tvojoj situaciji, pa se ustvari smejem SEBI, a ne tebi =)

E da, cheers na prvom mestu =)
MightyNora MightyNora 18:06 18.03.2008

Re: Osluškujte sami sebe

margos
Ovo, u stvari ide u prilog onima kojima koji su donekle razvili veštinu "ćitanja" ljudi. Ne tvrdim da sam svetski šampion u tome, ali mi dobro ide. Naime, vrlo lako je odglumiti da ste kupili nečiji pokušaj kamuflaže u cilju okretanja situacije u svoju korist...jer vi imate prednost u tome što čitate njega dok taj nema pojma da je pročitan i nema sposobnost da pročita vas...naravno u koliko je u pitanju neki sukob. Tako si uvek najmanje jedan korak ispred.Po meni, najveća je vrednost čitanje sebe, jer odatle proizilazi svesnost o tome da smo čitljivi.Naravno, čitati druge koji bi da malko varuckaju i kraduckaju, mnogo znači. Ja samo kažem 'ma nema problema', a moji bliski znaju da sam namirisala problem.:)
Priznajem. Kriva sam )Načisto:)))


To je to... aha margos, sa tim se apsolutno slažem...

Pozz

Dilan Dog Dilan Dog 08:50 18.03.2008

Čini mi se

da sam ovaj esperiment koji navodiš pročitao u jednoj knjizi, moram da pogledam kad se vratim kući, kako bih se bolje uključio u raspravu...

Ovo što ja imam na umu kaže da uopšte nije potrebno mnogo vremena posmatrati, na primer, bračne parove, da bi se izvukao zaključak o dugoročnom (ne)uspehu njihove veze...Ako sam ovim poremetio buduće izlaganje na ovu temu izvinjavam se.
MightyNora MightyNora 18:04 18.03.2008

Re: Čini mi se

Dilan Dog
da sam ovaj esperiment koji navodiš pročitao u jednoj knjizi, moram da pogledam kad se vratim kući, kako bih se bolje uključio u raspravu...Ovo što ja imam na umu kaže da uopšte nije potrebno mnogo vremena posmatrati, na primer, bračne parove, da bi se izvukao zaključak o dugoročnom (ne)uspehu njihove veze...Ako sam ovim poremetio buduće izlaganje na ovu temu izvinjavam se.


Jesi verovatno...

Knjiga se zove Blink - Izdata je i kod nas, ne znam samo pod kojim imenom - Blink ili Treptaj.

Malcom Gladwell je pisac

Sve ovo sam spomenuo u prvom delu.... Čak sam mojoj mami spomenuo o čemu pišem i ona je posle 3 sekunde rekla... pih ja tu knjigu čitala pre par godina... super je... blam na kubni =)
Spiridon Spiridon 09:39 18.03.2008

Ocigledno

jel zna neko onaj cuveni i vec otrcani vic kada uciteljica pita decu da navedu primer za "ocigledno"

javlja se mali Marko i kaze - moj tata vozi porse, moja mama vozi mercedes, ocigledo je, puni smo ko brod.

javlja se Perica - moja baba ide ulicom i ispod jedne miske nosi Financial Time, a ispod druge Süddeutsche Zeitung. Svi u kuci znamo da je baba nepismena. Ocigledo je, ide da kenja.

Dilan Dog Dilan Dog 10:15 18.03.2008

Re: Ocigledno

Spiridon
jel zna neko onaj cuveni i vec otrcani vic kada uciteljica pita decu da navedu primer za "ocigledno"

javlja se mali Marko i kaze - moj tata vozi porse, moja mama vozi mercedes, ocigledo je, puni smo ko brod.

javlja se Perica - moja baba ide ulicom i ispod jedne miske nosi Financial Time, a ispod druge Süddeutsche Zeitung. Svi u kuci znamo da je baba nepismena. Ocigledo je, ide da kenja.


Često, za ono što mislimo da je očigledno, nije očigledno.
Spiridon Spiridon 10:29 18.03.2008

Re: Ocigledno

Često, za ono što mislimo da je očigledno, nije očigledno.


ja imam drugi problem

često za ono što mislim da nije očigledno je očigledno
Dilan Dog Dilan Dog 10:42 18.03.2008

Re: Ocigledno

Spiridon
Često, za ono što mislimo da je očigledno, nije očigledno.


ja imam drugi problem

često za ono što mislim da nije očigledno je očigledno

to mu dođe ista zabluda, samo s druge strane :)
Imam i ja tih problema, naročito u muško-ženskim odnosima. Tu je totalna zbrka :)
čini mu se da u tim odnosima važe neka druga pravila. Tamo "izvini" nije isto kao izvini
nekom prijatelju, a to isto važi i za "dogovoreno", "videću", "i ja mislim isto" i još svašta ponešto :)))
margos margos 10:44 18.03.2008

Re: Ocigledno

Spiridon
Često, za ono što mislimo da je očigledno, nije očigledno.ja imam drugi problemčesto za ono što mislim da nije očigledno je očigledno

Ja očigledno, imam oba problema :)))
Astrolozi kažu Neptun u prvoj kući... ko zna...
Dilan Dog Dilan Dog 10:55 18.03.2008

Re: Ocigledno

margos
Spiridon
Često, za ono što mislimo da je očigledno, nije očigledno.ja imam drugi problemčesto za ono što mislim da nije očigledno je očigledno

Ja očigledno, imam oba problema :)))
Astrolozi kažu Neptun u prvoj kući... ko zna...

imaš sreće što nije Pluton, izbacili su ga iz spiska planeta :)))
margos margos 10:57 18.03.2008

Re: Ocigledno

imaš sreće što nije Pluton, izbacili su ga iz spiska planeta :)))

Očigledno:)))
Dilan Dog Dilan Dog 11:02 18.03.2008

Re: Ocigledno

margos
imaš sreće što nije Pluton, izbacili su ga iz spiska planeta :)))

Očigledno:)))

MightyNora MightyNora 18:07 18.03.2008

Re: Ocigledno

Spiridon
Često, za ono što mislimo da je očigledno, nije očigledno.ja imam drugi problemčesto za ono što mislim da nije očigledno je očigledno


Hahahahaha, sorry, hahaha koliko je ovo tačno LOL da ne poverujem
Djole Djole 13:26 18.03.2008

Profesore ...

Sjajan tekst.
Cekam nastavak
MightyNora MightyNora 18:09 18.03.2008

Re: Profesore ...

Djole
Sjajan tekst.Cekam nastavak


Uf, ovo profesore je mnogo Djole, fala, ali ja nisam još dotle stigo =)

Mada prija...

Stiže dalje tako da samo polako =)
Vlasta Vlasta 13:31 18.03.2008

Huh

meni ne trebaju eksperimenti sa psom. Pre neki dan sam došla sa posla i videla kako je naša Tara pojela pola troseda u dnevnoj sobi. Nazvala sam husbanda, koji je našao Taru na ulici, i rekla mu da ću izbaciti oboje da spavaju u garaži, i još svašta nešto... U pet sekundi mi se sa facijalnom ekspresijom desilo sledeće:

MightyNora MightyNora 18:11 18.03.2008

Re: Huh

Ok da bih te oraspoložio reći ću samo jednu stvar. Ova rečenica se mnogo vekova prostirala našom lozom i dan danas je koristimo u situacijama kada se Marfi i njegov zakon upletu u život...

Koja kaže ko zna zašto je to dobro =)

Pozz i nemoj da ga mnogo kažnjavate, ima lepo ime
Vlasta Vlasta 15:01 19.03.2008

Re: Huh

Njega kao muža ili nju kao Taru? Taru kao njega psa?
What ever....neću. OK si skroz, neću ni tebe.
MightyNora MightyNora 20:09 19.03.2008

Re: Huh

Vlasta
Njega kao muža ili nju kao Taru? Taru kao njega psa?
What ever....neću. OK si skroz, neću ni tebe.


Pardon... ja shvatio nešto pogrešno. =)

Obavešten sam (sela mi ptica na rame pa mi šušnula =)) da je ustvari Tara devojčurak. Tako da samo kao iz prvog dela Povratka u Budućnost -

"I ako Vam sin zapali tepih, nemoj baš mnogo da ga tučete..."

Pozz
Jeremija Jeremija 16:47 18.03.2008

Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Da li je g. John Gottman, Ph.D. psihologije i bivši student matematike sa MIT, ozbiljan naučnik?

Ubeđen sam da pouzdanost i efikasnost njegove metode blago zaostaje za tradicionalnim metodama (gledanje u dlan, pasulj, šoljicu kafe...) bez obzira na elektrode, uređaje i matematičko kodiranje.
Moj argument: Proricanje sudbine ima daleko dužu istoriju od psihologije kao nauke, pogotovo ako joj se pristupa na način, kako to čini Gottman.
Dilan Dog Dilan Dog 17:10 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Jeremija
Da li je g. John Gottman, Ph.D. psihologije i bivši student matematike sa MIT, ozbiljan naučnik?

Ubeđen sam da pouzdanost i efikasnost njegove metode blago zaostaje za
tradicionalnim metodama (gledanje u dlan, pasulj, šoljicu kafe...) bez
obzira na elektrode, uređaje i matematičko kodiranje.
Moj argument: Proricanje sudbine ima daleko dužu istoriju od
psihologije kao nauke, pogotovo ako joj se pristupa na način, kako to
čini Gottman.

Dobar je naučnik ako ima pouzdane rezultate. Čini mi se da Gotmanovi nalazi tačni u preko 90% slučajeva. Ali to će bolje znati MightyNora.
Jeremija Jeremija 17:30 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Veruješ li zaista da jedan sat razgovora sa bračnim parom, bez obzira na kakve su elektrode i uređaje oni bili priključeni, može biti dovoljan da se sa sigurnošću od 0,05%, ili kako se u postu kaže u 95% slučajeva, zaključi da li će ostati 15 godina u braku ili ne?
Knjiga narečenog Ph.D. psihologije ne može biti dovoljan dokaz, pa Borhes je u svojim knjigama stvarao nove enciklopedije, a u njima nove gradove, zemlje i kontinente.
Za početak, neka autor posta navede gde su, kada, koliko puta i sa kavim rezultatima izvedeni isti eksperimenti, od drugih autora, na drugim institutima.
Naučni dokaz, izveden iz naučnih eksperimenata upravo to podrazumeva: hiljadu puta izveden, naučni eksperiment mora dati isti ili približan rezultat.
inače nije reč ni o naučnicima, ni o naučnim eksperimentima.
Sve što je napisano u ova tri dela o kratkim rezovima nesvesnog, mora se svatiti kao zabava i razbibriga, daleko je to od bilo kakve nauke, pa makar nam dolazilo i iz Amerike.
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 17:48 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Naučni dokaz, izveden iz naučnih eksperimenata upravo to podrazumeva: hiljadu puta izveden, naučni eksperiment mora dati isti ili približan rezultat.

Od 1980 on je snimio preko 3000 parova koji su ponovili isti eksperiment

Ih bre Jeremija, što si ti neki zadrt čovek. Prosta matematika: 3000 parova=6000 ljudi. Šta ti misliš, koliki uzorak treba da bude i kakvo je tvoje poznavanje statistike i metodologije naučno isztaživačkog rada da bi mogao da iznosiš ovakve sumnje. Ne znam da li si pažljivo čitao text, ali ovde se radi o merenjima podsvesnih reakcija koje su nepromenjiva konstanta iz prostog razloga jer su nesvesne, a nešto čega nisi svestan ne možeš ni da menjaš. Znači.....podsvesne reakcije ljudi na odrađene podražaje je nepromenljiva konstanta, pa u vezi s'time, ako podsvesne reakcije dvoje ljudi nisu u rezonanci-onda ni oni nisu u rezonanci. Čovek je samo pronašao način da meri nešto što već postoji i da na osnovu tih merenja izvodi određene zaključke. Meni sve ovo izgleda prilično empiijski bez ikakve veze sa nekim proricanjima sudbine i sl......To, što se neki od nas stresiraju od činjenice da su merljivi uzduž i popreko-to je već svera druge problematike...što je takođe merljivo
MightyNora MightyNora 18:00 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
Naučni dokaz, izveden iz naučnih eksperimenata upravo to podrazumeva: hiljadu puta izveden, naučni eksperiment mora dati isti ili približan rezultat.
Od 1980 on je snimio preko 3000 parova koji su ponovili isti eksperimentIh bre Jeremija, što si ti neki zadrt čovek. Prosta matematika: 3000 parova=6000 ljudi. Šta ti misliš, koliki uzorak treba da bude i kakvo je tvoje poznavanje statistike i metodologije naučno isztaživačkog rada da bi mogao da iznosiš ovakve sumnje. Ne znam da li si pažljivo čitao text, ali ovde se radi o merenjima podsvesnih reakcija koje su nepromenjiva konstanta iz prostog razloga jer su nesvesne, a nešto čega nisi svestan ne možeš ni da menjaš. Znači.....podsvesne reakcije ljudi na odrađene podražaje je nepromenljiva konstanta, pa u vezi s'time, ako podsvesne reakcije dvoje ljudi nisu u rezonanci-onda ni oni nisu u rezonanci. Čovek je samo pronašao način da meri nešto što već postoji i da na osnovu tih merenja izvodi određene zaključke. Meni sve ovo izgleda prilično empiijski bez ikakve veze sa nekim proricanjima sudbine i sl......To, što se neki od nas stresiraju od činjenice da su merljivi uzduž i popreko-to je već svera druge problematike...što je takođe merljivo


So true i alal vera na brzini Aleksandra =)

Poenta je da DA, sve ovo jeste dokazano a evo i malo dodatne literature Gottman pa sve stvarno može i da se vidi.

Poenta ovih tekstova nije da dokazuje teoreme, već da pokaže koliko je naše nesvesno ustvari jako. Postoji još nešto što možeš da nađeš u mom prvom blogu - NLP iliti neurolingvističko programiranje - proces u kome se alteruje svest pojedinca najprostijim konceptom programiranja te iste svesti. Za TO bih te pitao da li možeš da poveruješ da je za ozbiljno!

Ovo što je Gottman uradio je analitika, matematika i statistika. I puno rada. Tako bih ga ja čitao, i mislim da je ok. Došlo iz Amerike, Japana, Indonezije, Pakistana, Južnoafričke republike, Tunguzije... nebitno

Cheers

Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 18:18 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

So true i alal vera na brzini Aleksandra =)

Ma, nije da sam pametna...nego je to zastrašujuće, a tek što sam brza...to je već biblijska kategorija ))) To govori svesna sujeta iz mene ))).....
Mislim da poneke nesvesne stvari mogu i da se "osveste" i to bi valjda trebalo da bude rezultat rada na samoosluškivanju....
Jeremija Jeremija 21:21 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
Naučni dokaz, izveden iz naučnih eksperimenata upravo to podrazumeva: hiljadu puta izveden, naučni eksperiment mora dati isti ili približan rezultat.

Od 1980 on je snimio preko 3000 parova koji su ponovili isti eksperiment

Ih bre Jeremija, što si ti neki zadrt čovek. Prosta matematika: 3000 parova=6000 ljudi.

On je snimio, a da li je njegove eksperimente ponovio još neko i došao do istih rezultata?

Šta ti misliš, koliki uzorak treba da bude i kakvo je tvoje poznavanje statistike i metodologije naučno isztaživačkog rada da bi mogao da iznosiš ovakve sumnje.

Zadrtost u stvarima nauke je poželjna.Moje poznavanje metodologije je dovoljno, da shvatim da je reč o samoreklamiranju dotičnog Gottmana.

Ne znam da li si pažljivo čitao text, ali ovde se radi o merenjima podsvesnih reakcija koje su nepromenjiva konstanta iz prostog razloga jer su nesvesne, a nešto čega nisi svestan ne možeš ni da menjaš. Znači.....podsvesne reakcije ljudi na odrađene podražaje je nepromenljiva konstanta, pa u vezi s'time, ako podsvesne reakcije dvoje ljudi nisu u rezonanci-onda ni oni nisu u rezonanci. Čovek je samo pronašao način da meri nešto što već postoji i da na osnovu tih merenja izvodi određene zaključke. Meni sve ovo izgleda prilično empiijski bez ikakve veze sa nekim proricanjima sudbine i sl......To, što se neki od nas stresiraju od činjenice da su merljivi uzduž i popreko-to je već svera druge problematike...što je takođe merljivo


U tako preciznu merljivost podsvesnih reakcija upravo i sumnjam. A što se tiče merljivosti uzduž i popreko, vidim da si i ti stručnjak, čim si tako bro izmerila moju zadrtost. :))
Jeremija Jeremija 21:35 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

MightyNora
[


Ovo što je Gottman uradio je analitika, matematika i statistika. I puno rada. Tako bih ga ja čitao, i mislim da je ok. Došlo iz Amerike, Japana, Indonezije, Pakistana, Južnoafričke republike, Tunguzije... nebitno

Cheers



U psihološkim i sociološkim istraživanjima matematika se često koristi da bi dala privid egzaktnosti, ponekad vešto, a ponekad nevešto. Taj poriv istraživača u humanističkim naulkama, je odgovor na stalne kritike i sumnje koje dolaze iz tzv. egzaktnih nauka.
Međutim, veliki matematičar Kurt Gedel je još 1928. godine lepo pokazao da između matematički dokazanog i istinitog, ne stoji uvek znak jednakosti.

I dalje sumnjam u naučnost Gottmanovog eksperimenta, ali ne dajte se ometati i na mene gubiti vreme.:))
Dilan Dog Dilan Dog 21:59 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Jeremija

Međutim, veliki matematičar Kurt Gedel je još 1928. godine lepo pokazao
da između matematički dokazanog i istinitog, ne stoji uvek znak
jednakosti.

Šta to znači?
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 22:29 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

.....ja ovom prilikom moram da se izvinem autoru što sam izostala sa prva dva časa (part I & II) pa sam sada naknadno čitala.....sram me bilo. Elem.....Moram priznati da mi je moj instikt rekao da to trebam da uradim a posle Jeremijinih komentara. I na šta nabasam-na još Jeremijinih komentara na istu tematiku. I eto rešenja!! Pa Jeremija nema ni osnovna predznanja iz psihologije ili ne daj bože neurologije a još manje o hemijskim procesima koje se događaju u mozgu i uticaju hormona na sve to!! Zato i daje takve komentare. Ja mislim da bi trebalo da se ovoga puta izvinimo Jeremiji na tolikim napadima jer čovek očigledno nema pojma o čemu se ovde u stvari radi.
Jeremija Jeremija 22:44 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
.....ja ovom prilikom moram da se izvinem autoru što sam izostala sa prva dva časa (part I & II) pa sam sada naknadno čitala.....sram me bilo. Elem.....Moram priznati da mi je moj instikt rekao da to trebam da uradim a posle Jeremijinih komentara. I na šta nabasam-na još Jeremijinih komentara na istu tematiku. I eto rešenja!! Pa Jeremija nema ni osnovna predznanja iz psihologije ili ne daj bože neurologije a još manje o hemijskim procesima koje se događaju u mozgu i uticaju hormona na sve to!! Zato i daje takve komentare. Ja mislim da bi trebalo da se ovoga puta izvinimo Jeremiji na tolikim napadima jer čovek očigledno nema pojma o čemu se ovde u stvari radi.


Prihvatam izvinjenje, ali sumnjam da je i tvoje znanje o "hemijskim procesima koji se događaju u mozgu i uticaju hormona na sve to", baš toliko veliko, kao što sumnjam da je i nauka dala konačne odgovora, pa čak i onda kad sve te procese meri elektrodama.
Jeremija Jeremija 22:55 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Dilan Dog
Jeremija

Međutim, veliki matematičar Kurt Gedel je još 1928. godine lepo pokazao
da između matematički dokazanog i istinitog, ne stoji uvek znak
jednakosti.

Šta to znači?

Matematika je nauka o posebnom svetu stvorenom mišljenjem, njen predmet izučavanja su apstrakcije uma. Zbog toga matematika činjenice ne može da utvrđuje iskustveno ili pomoću ogleda, kao što se to čini u drugim prirodnim naukama, već koristi matematičke dokaze kojima se utvrđuju činenice. Dokaz je konačan spisak koraka u kome se svaki korak ili poziva na aksiomu ili se dobija iz prethodnih koraka primenom strogih pravila logičkog rasuđivanja. Polazna tačka u logičnom rasuđivanju su aksiomi, koji se ne dokazuju, niti traže dokaza, jer su neposredno očiti, neprotivrečni, nezavisni i potpuni. Sledeći stroga pravila logičkog rasuđivanja iz aksioma niču teoreme, kao grane iz stabla drveta. U matematiku su takav postupak uveli antički matematičari pre dvadeset i pet vekova i na njemu se, budući da se pokazao ispravan, matematika kao egzaktna nauka konačno uobličila krajem devetnaestog veka. Naučnici su čvrsto verovali da je matematika, vezivno tkivo svih prirodnih nauka, jedina nauka koja može da pruži apsolutnu istinu i da je matematički postupak jedini put do istinskog saznanja. U svim drugim naukama otkrivene teorije se vremenom menjaju, dorađuju ili odbacuju, ali kad matematika jednom utvrdi da je nešto tačno, to ostaje večna istina. U to se čvrsto verovalo sve do Gedela.
Gedel je u svojoj doktorskoj disertaciji, objavljenoj 1931. godine, oborio viševekovna uverenja o savršenosti matematičkog saznanja i zauvek promenio shvatanje matematike. Prevedeno na svima razumljiv jezik, Gedel je u svom radu o matematici otprilike rekao sledeće: «Izmislili smo celu nauku koja se ne može dokazati. Tu nauku smo formalizovali, bezgranično joj verujemo, upotrebljavamo je i mislimo da ona za nas bez greške radi. Međutim kad matematički objektiv, stalno usmern prema drugim naukama, okrenemo prema samoj matematici, otkrivamo paradoks u njenim temeljima koji se ne može zaobići. Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.»
Kurt Gedel je pokazao matematičarima da je nemoguće pronaći dovoljno aksioma da bi se odgovorilo na sva pitanja. Matematičko saznanje, kao i ljudsko saznanje uopšte, osuđeno je da zauvek ostane nepotpuno i nedovršeno. Matematika nije savršena nauka, postoje pitanja na koja ne može tačno da odgovori. Ipak, najdalekosežniji Gedelov nalaz je onaj koji kaže, da i ono što je matematički dokazano ne mora biti apriori tačno i istinito. Tačnost i istinitost matematičkih dokaza samo je pitanje uverenja.
Matematičari su bili šokirani, otprilike isto onoliko koliko bi bili šokirani fratri kad bi papa objavio da Bog ne postoji. Nisu bili šokirani samo matematičari. Gedelova teorema je imala duboke uznemirujuće posledice za teorijsku nauku uopšte, pošto je fundamentalni princip nauke deduktivno izvođenje naučne istine na osnovu utvrđenih aksioma i formulisanje te istine matematičkim jezikom. Gedel ne dokazuje da je samo matematika nepotpuna, već svaki naučni sistem koji pokušava da obuhvati sve istine u vidu konačnog skupa. Nikakva naučna istina ne može da postoji u strogom smislu, svaki naučni iskaz se mora smatrati samo približnim i neizvesnim. Implikacije Gedelovog dokaza prevazilaze okvire nauke i odnose se na svaku oblast u kojoj je čovek smislio i proglasio nekakav sistem konačnih istina – filozofiju, ideologiju, ekonomiju, religiju.
Kurt Gedel je kao vrlo mlad, drugi po redu od velikih naučnika, odmah posle Ajnštajna pozvan u Institut za napredne studije u Prinstonu.
Bio je Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i prijatelj. Gedel je 1949, godine našao rešenje za Ajnštajnovu formulu, po kojoj se svemir ne skuplja i ne širi. U Gedelovom rotirajućem svemiru bilo je moguće, krećući se pravolinijski konstantnom brzinom, stići na početak puta. Gedel se razišao sa Ajnštajnom, jer je pre Ajnštajna video da teorija objedinjenog polja, na kojoj je veliki fizičar radio poslednju deceniju svog života, nema rešenje za našu vasionu ili prostije rečeno nije održiva.
Kurt Gedel je ostao gotovo nepoznat široj javnosti, jer je oborio mit o nepogrešivosti matematike i mit o naučnicima, koji su do tada polagali isključivo pravo na istinu, kao da su bogovi, a ne ljudi. Potkopao je temelje naučnom fundamentalizmu, a to se mnogima nije svidelo.




MightyNora MightyNora 23:57 18.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
.....ja ovom prilikom moram da se izvinem autoru što sam izostala sa prva dva časa (part I & II) pa sam sada naknadno čitala.....sram me bilo.


Nije problem... bice jos delova samo polako :)


MightyNora MightyNora 00:33 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Jeremija
Dilan Dog
Jeremija

Međutim, veliki matematičar Kurt Gedel je još 1928. godine lepo pokazao
da između matematički dokazanog i istinitog, ne stoji uvek znak
jednakosti.

Šta to znači?

Matematika je nauka o posebnom svetu stvorenom mišljenjem, njen predmet izučavanja su apstrakcije uma.......





Ok sve sam vrlo pažljivo pročitao... Vrlo interesantan primer i opis toga kako neko objašnjava da matematika nije svemoguća. Čak sam siguran i da je podjednako interesantan. Čak si me naveo da ga i potražim i pročitam. Deda mi je bio profesor matematike, i sasvim se dobro razumem u istu - baš će mi biti intrigantno da pročitam jedan ozbiljan stav nečeg drugog. Kao što je Šopenhauer primetio da smo mi prihvatili matematiku kao takvu, napravili od nje sistem i onda se čudili kako sistem ima podpravila koja smo otkrivali, a koja su ugrađena u osnovnu bazu pravila procesom samog kreiranja sistema, i koja nismo na prvi pogled primetili.
ŠTA ONDA?

Moje pitanje je...šta je onda sve ovo što sam ja napisao Jeremija? Pošto nije ništa, nije ni matematika, a nije ni matematika tačna, šta je onda? SF?

Moje jednostavno pitanje je - šta ti propagiraš sem da ovo nije tačno tako što je neko dokazao da matematika nije sveobuhvatna? Ili nije to što sam napisao... Najviše što mrzim je zamena teza...

Poenta ovih tekstova nije da dokazuje teoreme, već da pokaže koliko je naše nesvesno ustvari jako. Postoji još nešto što možeš da nađeš u mom prvom blogu - NLP iliti neurolingvističko programiranje - proces u kome se alteruje svest pojedinca najprostijim konceptom programiranja te iste svesti. Za TO bih te pitao da li možeš da poveruješ da je za ozbiljno!
... sam napisao u prethodnom postu

Biću za malo jasniji... Primer koji je prikazan je samo primer kako naše nesvesno razmišlja (čak samo pokušaj jednog od opisa), način na koji procesuira podatke, koncept po kome radi, patern koji je upisan i koji se prati u dolaženju do zaključka. Sve što je ovde bila poenta je da je proces po kome naše nesvesno dolazi do rešenja opisiv kao proces, a ne identičan matematičkom skupu opisa kroz jednačinu. Da li možda imaju zajedničke tačke - da, rekao bi...

U prevodu znam šta se dešava, ali ne i kako se dešava. Nesvesno je za nas i dalje "crna kutija" u koju ubacimo neki input-e i pitanje je šta izađe sa druge strane.

Ali to, da ako je pogršiva (90 ili 95% tačnosti) nije i apsolutno tačna, a onda i automatski mora da bude diskreditovana je vrlo isključivo mišljenje!!!

I dalje tvrdim da je eksperiment više nego validan. Kodiranje i prepoznavanje paterna je jedna vrlo egzaktna stvar i kao takva daje rezultate u ovom svemiru. U kome su takođe fiziku sazdali na pretpostavci da ima jednak broj pozitivnog i negativnog naelektrisanja u celom univerzumu. Jel tako beše... nek me neko ispravi ako grešim plz...

Napisah gore, ali se ne čita sve nego samo ono što hoće. Selektivnost nije sveobuhvatnost.
Jeremija Jeremija 01:20 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Moje jednostavno pitanje je - šta ti propagiraš sem da ovo nije tačno tako što je neko dokazao da matematika nije sveobuhvatna? Ili nije to što sam napisao... Najviše što mrzim je zamena teza...


Ja lično ništa ne propagiram, izrazio sam sumnju u nauču validnost eksperimenta o kojima pišeš.
Zašto? Pa, zato što se mnogo paranaučnog protura pod naučno. Oko toga se možemo složiti.
Ali da idemo i korak dalje: Nauka nam već dugo predočava naučne dokaze, teorije etc. i traži da u njih bespogovorno verujemo tvrdeći da su baš te teorije i ti dokazi definitivne istine. Zatim se pojave drugi naučnici sa novim naučnim dokazima i novim teorijama koje opovrgavaju prethodne, pa onda se ponovo zahteva da njih prihvatimo kao ispravne i istinite i tako redom. Zbog toga sam spomenuo Kurta Gedela, a i zbog svega navedenog sebi ostavljam pravo da sumnjam u gromopucateljna naučna otkrića, dokaze, eksperimente...

Da li si se ti naljutio ili sam ja to pogrešno zaključio iz tvoje poslednje replike?
Dilan Dog Dilan Dog 12:09 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Jeremija
«Izmislili smo celu nauku koja se ne može dokazati. Tu nauku smo formalizovali, bezgranično joj verujemo, upotrebljavamo je i mislimo da ona za nas bez greške radi. Međutim kad matematički objektiv, stalno usmern prema drugim naukama, okrenemo prema samoj matematici, otkrivamo paradoks u njenim temeljima koji se ne može zaobići. Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.»

Ipak, najdalekosežniji Gedelov nalaz je onaj koji kaže, da i ono što je matematički dokazano ne mora biti apriori tačno i istinito. Tačnost i istinitost matematičkih dokaza samo je pitanje uverenja.

Ako sam dobro razumeo, obaranje svemoći matematike Gedel izvodi na osnovu činjenice da se sva dokazivanja izvode iz aksioma koju su nedokazivi?
Jeremija Jeremija 13:10 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Može se reći i tako iako je to sve ipak dosta složenije.
U matematičkoj logici, Gedelevo teoreme o nepotpunosti su dve čuvene teoreme o ograničenjima formalnog sistema.One pokazuju da ne postoji potpun i konzistentan formalni sistem koji prikazuje prirodne brojeve i da nijedan dovoljno strog sistem koji opisuje prirodne brojeve ne može da potvrdi svoju sopstvenu konzistentnost.
Ili drugim rečima: nemoguće je pronaći neki univerzalni sistem aksioma iz kojeg bi automatski sledio i dokaz o neprotivurečmosti teorije koja bi bila izgrađena na bazi tog sistema.Naprotiv, neprotivurečnost nekog sistema aksioma svodi se na neprotivurečnost nekog drugog sistema aksioma koji se već smatra neprotivurečnim.
Kao primer obično se navodi odnos između euklidske geometrije i geometrije Lobčevskog, koja je nastala negacijom Euklidovog petog postulata aksiome paralelnosti.
Najgrublje rečeno, tako razmišljajući Gedel je došao do prve teoreme o nepotpunosti, koja glasi:
Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.»

I koja je, verovatno najslavniji rezultat matematičke logike do sada.
Dilan Dog Dilan Dog 13:20 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Jeremija
Naprotiv, neprotivurečnost nekog sistema aksioma svodi se na neprotivurečnost nekog drugog sistema aksioma koji se već smatra neprotivurečnim.

U, ovo je super rečenica!
pa to je nauka...
Ima tekst o Polu Fajerabendu o totalitarizmu nauke
Fajerabend
Jeremija Jeremija 15:51 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Dilan Dog, njegovu knjigu "Protv metode", vredi pročitati. Ako već nisi, preporučujem.
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 17:45 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Nije problem... bice jos delova samo polako :)

))) znači rešio si da još stresiraš Jeremiju ))
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 18:15 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?


Gedel je u svojoj doktorskoj disertaciji, objavljenoj 1931. godine, oborio viševekovna uverenja o savršenosti matematičkog saznanja i zauvek promenio shvatanje matematike. Prevedeno na svima razumljiv jezik, Gedel je u svom radu o matematici otprilike rekao sledeće: «Izmislili smo celu nauku koja se ne može dokazati. Tu nauku smo formalizovali, bezgranično joj verujemo, upotrebljavamo je i mislimo da ona za nas bez greške radi. Međutim kad matematički objektiv, stalno usmern prema drugim naukama, okrenemo prema samoj matematici, otkrivamo paradoks u njenim temeljima koji se ne može zaobići. Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.»


Eto do čega mogu da dovedu frustracije iz mladosti )) Mora da je imao keca iz matematike, pa se sada sveti ;-)) I ja sam isto razmišljala svaki put kada sam dobijala kečeve iz matematike, a dobijala sam ih jer sam ja uvek imala neku svoju formuli za rešavanje problema...koja naravno ne pije vodu, ali u mom univerzumu u to vreme je sasvim dobro funkconisala.

Bio je Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i prijatelj. Gedel je 1949, godine našao rešenje za Ajnštajnovu formulu, po kojoj se svemir ne skuplja i ne širi.

...i time je sebe upucao u nogu jer se u tom procesu služio matematikom koja ionako ne može ništa da dokaže.
I koja je ta Nauka uopšte??? Čemu to služi a još i ne radi!!!???
Jeremija Jeremija 18:19 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
Nije problem... bice jos delova samo polako :)

))) znači rešio si da još stresiraš Jeremiju ))


Kasniš Aleksandra, kasniš... u ovoj priči stresao se ko se stresao, ali ti kasniš, hormoni su ti izgleda utanjili, a time i hemija u mozgu, koja opet izaziva reakciju na izvesne replike.
Jeremija Jeremija 18:26 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic

Gedel je u svojoj doktorskoj disertaciji, objavljenoj 1931. godine, oborio viševekovna uverenja o savršenosti matematičkog saznanja i zauvek promenio shvatanje matematike. Prevedeno na svima razumljiv jezik, Gedel je u svom radu o matematici otprilike rekao sledeće: «Izmislili smo celu nauku koja se ne može dokazati. Tu nauku smo formalizovali, bezgranično joj verujemo, upotrebljavamo je i mislimo da ona za nas bez greške radi. Međutim kad matematički objektiv, stalno usmern prema drugim naukama, okrenemo prema samoj matematici, otkrivamo paradoks u njenim temeljima koji se ne može zaobići. Za bilo koju formalnu teoriju koja potvrđuje osnovne aritmetičke istine, može se konstruisati aritmetičko tvrđenje koje je istinito, ali nije i dokazivo unutar same te teorije. To znači, da bilo koja teorija koja je sposbna da izrazi elementarnu aritmetiku ne može biti u isto vreme i konzistentna i potpuna.»


Eto do čega mogu da dovedu frustracije iz mladosti )) Mora da je imao keca iz matematike, pa se sada sveti ;-)) I ja sam isto razmišljala svaki put kada sam dobijala kečeve iz matematike, a dobijala sam ih jer sam ja uvek imala neku svoju formuli za rešavanje problema...koja naravno ne pije vodu, ali u mom univerzumu u to vreme je sasvim dobro funkconisala.

Bio je Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i prijatelj. Gedel je 1949, godine našao rešenje za Ajnštajnovu formulu, po kojoj se svemir ne skuplja i ne širi.

...i time je sebe upucao u nogu jer se u tom procesu služio matematikom koja ionako ne može ništa da dokaže.
I koja je ta Nauka uopšte??? Čemu to služi a još i ne radi!!!???

Aleksandra i Gedel?!? Manično-depresivne psihoze izazvane sumanutim idejama veličine?
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 18:32 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

...ne kasnim ja zato što sam 'tela...nego mi crkla net konekcija sinoć u odsudnom trenutku, a danas sam veći deo dana provela pod vodom gde je konekcija TEK očajna ;-). Eto sad sam ponovo na suvom, pa velim da malo zucnem jer sam ceo dan izigravala ribu (držeci vodu u ustima ))
Jeremija Jeremija 18:38 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
...ne kasnim ja zato što sam 'tela...nego mi crkla net konekcija sinoć u odsudnom trenutku, a danas sam veći deo dana provela pod vodom gde je konekcija TEK očajna ;-). Eto sad sam ponovo na suvom, pa velim da malo zucnem jer sam ceo dan izigravala ribu (držeci vodu u ustima ))

Opravdano si otsustvovala sa časa, ali moraš nadoknaditi gradivo u slobodnom vremenu, najbolje kod bračnog para Gottman.
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 19:10 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Opravdano si otsustvovala sa časa, ali moraš nadoknaditi gradivo u slobodnom vremenu, najbolje kod bračnog para Gottman.

Nisam baš stekla utisak da se ovde govori o bračnom paru Gottman...ali, bože moj....videći šta bih mogla da uradim u tom smislu. Sve što je ljudsko nije mi strano ;-)
MightyNora MightyNora 20:43 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
Nije problem... bice jos delova samo polako :)

))) znači rešio si da još stresiraš Jeremiju ))


Nije, vidiš, on bije u klin ja u ploču... ali je fenomenalan po pitanju izvrdavanja direktnih odgovora. Pita ga čovek nešto lepo, a on vragolan, zna kako da izvede varku telom i eto ga dalje.... Upravo je dokazao kako Gottman nije Ph.D. - prosto čudo neviđeno

=)

Pozz
MightyNora MightyNora 21:00 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Jeremija
Moje jednostavno pitanje je - šta ti propagiraš sem da ovo nije tačno tako što je neko dokazao da matematika nije sveobuhvatna? Ili nije to što sam napisao... Najviše što mrzim je zamena teza...


Ja lično ništa ne propagiram, izrazio sam sumnju u nauču validnost eksperimenta o kojima pišeš.
Zašto? Pa, zato što se mnogo paranaučnog protura pod naučno. Oko toga se možemo složiti.


Izvini, ali ne možemo. Ja ne znam da razlikujem paranaučno od naučnog tako kako ga ti razlikuješ. Ako bi mogao da mi pokažeš kako vrlo rado ću te saslušati.


Ali da idemo i korak dalje: Nauka nam već dugo predočava naučne dokaze, teorije etc. i traži da u njih bespogovorno verujemo tvrdeći da su baš te teorije i ti dokazi definitivne istine. Zatim se pojave drugi naučnici sa novim naučnim dokazima i novim teorijama koje opovrgavaju prethodne, pa onda se ponovo zahteva da njih prihvatimo kao ispravne i istinite i tako redom. Zbog toga sam spomenuo Kurta Gedela, a i zbog svega navedenog sebi ostavljam pravo da sumnjam u gromopucateljna naučna otkrića, dokaze, eksperimente...

Da li si se ti naljutio ili sam ja to pogrešno zaključio iz tvoje poslednje replike?


Nisam se naljutio, Teško da bilo šta što bilo ko može ovde da kaže može da me naljuti. Ali moram da priznam da nisi baš neki dobar konverzant. Jer ako te ljudi pitaju šta si hteo da kažeš, sem toga što si opovrgavao neku temu, što je ok do neke granice, a da pri tome ne daš ni način ni razlog, tačnije ne daš ništa što potvrđuje tvoje gledište, sem još podataka da druge nauke takođe nisu u pravu - onda ništa nisi rekao.

U prevodu rekao si jedno veliko - Vi niste u pravu. A mi hteli da čujemo zašto, pa te pitamo.

Razumem ja tvoj skepticizam, samo je malo pretenciozno da kažeš da neko ko je uradio nešto toliko veliko bude opovrgavan tako brutalno -

Da li je g. John Gottman, Ph.D. psihologije i bivši student matematike sa MIT, ozbiljan naučnik?


A ovo si ti rekao ne ja....

Ja bi te pitao ko si ti da ga opovrgavaš takvim stavom, pa se sad ti objasni. To sam hteo da cujem. I znaš šta, ako me ubediš, ja ću da kažem da si ti u pravu. Ali stvarno hoću. Do tada verujem čika Johnu...

Neću više na ovu temu... malo mi gubi smisao.
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 21:18 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra i Gedel?!? Manično-depresivne psihoze izazvane sumanutim idejama veličine?

Pa stalno sebe upucava u nogu. Prvo je priznao da nema neka znanja o psihologiji i sl. al, evo ovde mi lepo dade dijagnozu. Pa ti sad vidi ;-))
MightyNora MightyNora 21:31 19.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
Aleksandra i Gedel?!? Manično-depresivne psihoze izazvane sumanutim idejama veličine?

Pa stalno sebe upucava u nogu. Prvo je priznao da nema neka znanja o psihologiji i sl. al, evo ovde mi lepo dade dijagnozu. Pa ti sad vidi ;-))


Ja čekam da vidim koju će meni da postavi.... Sav sam pretrn'o
Jeremija Jeremija 00:03 20.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?

Aleksandra Mitrovic
Aleksandra i Gedel?!? Manično-depresivne psihoze izazvane sumanutim idejama veličine?

Pa stalno sebe upucava u nogu. Prvo je priznao da nema neka znanja o psihologiji i sl. al, evo ovde mi lepo dade dijagnozu. Pa ti sad vidi ;-))

Nije dijagnoza, vidiš da je na kraju upitnik, ja to pitam vas stručnjake.
Jeremija Jeremija 00:07 20.03.2008

Re: Da li je reč o ozbiljnom naučniku?



Neću više na ovu temu... malo mi gubi smisao.

O.K. i meni.
Pokušao sam na tvom blogu da iznesem drugačiji stav i to je sve.
poz.
margos margos 00:44 19.03.2008

Trol:)

I izvini unapred:)
Javlja mi se jedan poznanik mejlom i piše kako su organizovali hagovanje u Novom Sadu... a ja mu otpišem 'znam, videla sam te na blogu b92'.

Sad se nešto na mom poslednjem postu virtuelno hagovali, i počnem da razmišljam da to organizujemo u Knezu... pa se setim da je jedan momak to već radio na Terazijama.... pa se, elem, setim one tvoje ideje da nas 206 na mostu, jel, organizujemo freezing. Jel razmišljaš još o tome?
(ceo trol je zapravo zbog ovog pitanjca:))) )
MightyNora MightyNora 20:47 19.03.2008

Re: Trol:)

margos
I izvini unapred:)
Javlja mi se jedan poznanik mejlom i piše kako su organizovali hagovanje u Novom Sadu... a ja mu otpišem 'znam, videla sam te na blogu b92'.

Sad se nešto na mom poslednjem postu virtuelno hagovali, i počnem da razmišljam da to organizujemo u Knezu... pa se setim da je jedan momak to već radio na Terazijama.... pa se, elem, setim one tvoje ideje da nas 206 na mostu, jel, organizujemo freezing. Jel razmišljaš još o tome?
(ceo trol je zapravo zbog ovog pitanjca:))) )


Razmišljam ali imam bolju ideju =)

Ne smem da je pustim u javnost još uvek =) Ali bićete obavešteni na vreme - imam serijal reklama koje treba da mi se urade, pa ću onda da ih blogujem. Eto tako =)


Gorstak Gorstak 16:08 20.03.2008

Re: Trol:)

Razmišljam ali imam bolju ideju =)

Mighty, nemoj da si zaturio onaj spisak sa smrznutog bloga - ili moramo opet da se prijavljujemo?
ja sam bila 007. molim da se notira.

igraaaanjaaaac :)))))))
v.
MightyNora MightyNora 23:10 20.03.2008

Re: Trol:)

Gorstak
Razmišljam ali imam bolju ideju =)

Mighty, nemoj da si zaturio onaj spisak sa smrznutog bloga - ili moramo opet da se prijavljujemo?
ja sam bila 007. molim da se notira.

igraaaanjaaaac :)))))))
v.



Spisak je notiran i svi ste na njemu....

Sada raspodeljujem radne zadatke....

Nemoj da Vas zacudi kada Vam se uskoro pojavi postar na vratima sa pismom u kome se nalaze uputstva :)))

Pozz
margos margos 01:59 21.03.2008

Re: Trol:)

Nemoj da Vas zacudi kada Vam se uskoro pojavi postar na vratima sa pismom u kome se nalaze uputstva :)))

Ali, molim te, šifrirano i italikom!
Jaril Jaril 01:13 19.03.2008

Препорука

Да не мислиш да ме нема читам и одушевљавам се.

Али имам једно питање: да ли ћемо освешћивањем кратких резова несвесног укинити "магију" које они носе и своје вештине тиме избрисати? Другим речима, да ли ћемо заглибити у контемплацији поменутог, а престати да га живимо?
margos margos 01:20 19.03.2008

Re: Препорука

Другим речима, да ли ћемо заглибити у контемплацији поменутог, а престати да га живимо?

Ako smem da se umešam i dam svoje viđenje.
Verujem da nećemo - nećemo svi.
A neki odavno i ne žive (a daleko su i od kontemplacije, već su na automatici, kao robovi, u potpunosti.)

Nauka samo objašnjava ono što postoji, što živi, i uvek će život biti makar za korak ispred nauke.
Jer, meni se čini, da se život konstantno uvećava u svojim (nama) nepredvidivim kombinacijama.
Jaril Jaril 01:51 19.03.2008

Re: Препорука

Маргос, ја тако желим да ти верујем

Проблем је у мом искуству у вези са самим собом. Много пута ми се десило, да када неку вештину освестим себи, да ми је потребaн дупло већи напор да ту вештину одржим активном и актуелном, него када није била освешћена.

У мом случају се испоставило да није добро баш све знати, треба нешто и живети несвесно.
margos margos 02:28 19.03.2008

Jarile:)))

Jaril
Маргос, ја тако желим да ти верујем Проблем је у мом искуству у вези са самим собом. Много пута ми се десило, да када неку вештину освестим себи, да ми је потребaн дупло већи напор да ту вештину одржим активном и актуелном, него када није била освешћена. У мом случају се испоставило да није добро баш све знати, треба нешто и живети несвесно.

Potpuno je logično. Osvestiš, pa te stara navika opet ponese. Potreban je napor, volja i nekada trening, da to
(p)ostane trajno.

I u mom slučaju nije mi se isplatilo uvek da znam, prekombinujem se u glavi previše brzo, pa izostane spontanost ponekad, ali sam uvek za svesnost. Šta košta da košta:)))

He, mala digresija: setih se kad je Healer napisao kako je trebalo da radi konsultacije sa jednom ženom, pa ona došla na razgovor i nakon dva sata priče kako je najbolje kada se to radi svesno, na polasku mu dotična dama kaže: ''Sve mi je jasno, samo KO JE TA VESNA?''
MightyNora MightyNora 21:11 19.03.2008

Re: Препорука

Jaril
Да не мислиш да ме нема читам и одушевљавам се.

Али имам једно питање: да ли ћемо освешћивањем кратких резова несвесног укинити "магију" које они носе и своје вештине тиме избрисати? Другим речима, да ли ћемо заглибити у контемплацији поменутог, а престати да га живимо?


Pre svega hvala na podršci. i hvala na komentaru. Volimo kada ste tu =)

A kao odgovor na pitanje - Ne verujem. Ne možemo da ga tek tako kompromitujemo. To nesvesno se eonima razvijalo kod nas i tako dobro sakrilo (sve se plašim da se nije sa razlogom sakrivalo od nas =)) da će još dugo ostati tamo gde je i uvek nas iznenađivati.

Drugo. To što razumemo šta se dešava ne daje ceo puzzle - treba da razumemo i kako se dešava. Nesvesno je (spomenuh to gore negde u postovima) i dalje jedna velika crna kutija - u nju input uđe, ali nikada ne znaš šta će izaći. To je fora.

I treće - output nesvesnog je baš to - samo output - sve se već desilo, a ti si svestan samo posledice. Retko, ali stvarno retko kada si svestan samog procesa. U tome je divota nesvesnog - što se film nastavlja, a gledaoci u publici nemaju pojma =)=)=)

Makar ja tako vidim stvari =)
Jaril Jaril 22:41 19.03.2008

Re: Препорука

Retko, ali stvarno retko kada si svestan samog procesa.
О томе и причам. Како догађаји пролазе све више постајем свестан процеса у тренутку дешавања. И десило ми се пар пута да су реакције једноставно престале на пола. Нешто ми ту није нормално :)) Е сад, то не мора да буде нужно лоше. На пример: ја на свом инстинкту имам мрљу у виду фобије од паса. Данас у шетњи крене ка мени један ВЕЛИКИ пас. У моменту инстинктивне реакције (која укључује тренутно презнојавање, замрзавање ногу и микро-трзаје рукама...) постао сам свестан тог страха (читаве генезе - трауме из детињства), помало насилно сам себе смирио - изостала је било каква реакција (чак и знојење). Проблем је што некада зауставим свој инстинкт и када би резултат био сасвим позитиван. Најчешће заустављам емпатију према људима када би ме она заморила (што често уме најбоља другарица својим нерешевим проблемима). Пишем ово по цену да ме блогери прогласе шашавим (мислим, званично ме прогласе). И "та Весна" мени често прави конфузије по глави - само, не слушам је много )

А пас? Пас је само хтео да ми прави друштво и шетао се са мном неких 20ак минута. Па је сад и питање, да ли сам ја инстинктивно (пошто подсвест није осетила опасност од пса) угушио онај слој на инстикту настао фрустрацијом из детињства? Зезнуто... много зезнуто...

ПС: Маргос волим и ја са Весном, али ми је Весна само инструмент изградње несвесног - алат. Проблем је кад тај алат почне да смета ;-).

ППС: 'Оћу и ја дијагнозу, што је Александра боља од мене?
MightyNora MightyNora 22:51 19.03.2008

Re: Препорука

Jaril
Retko, ali stvarno retko kada si svestan samog procesa.
О томе и причам. Како догађаји пролазе све више постајем свестан процеса у тренутку дешавања. И десило ми се пар пута да су реакције једноставно престале на пола. Нешто ми ту није нормално :)) Е сад, то не мора да буде нужно лоше. На пример: ја на свом инстинкту имам мрљу у виду фобије од паса. Данас у шетњи крене ка мени један ВЕЛИКИ пас. У моменту инстинктивне реакције (која укључује тренутно презнојавање, замрзавање ногу и микро-трзаје рукама...) постао сам свестан тог страха (читаве генезе - трауме из детињства), помало насилно сам себе смирио - изостала је било каква реакција (чак и знојење). Проблем је што некада зауставим свој инстинкт и када би резултат био сасвим позитиван. Најчешће заустављам емпатију према људима када би ме она заморила (што често уме најбоља другарица својим нерешевим проблемима). Пишем ово по цену да ме блогери прогласе шашавим (мислим, званично ме прогласе). И "та Весна" мени често прави конфузије по глави - само, не слушам је много )

А пас? Пас је само хтео да ми прави друштво и шетао се са мном неких 20ак минута. Па је сад и питање, да ли сам ја инстинктивно (пошто подсвест није осетила опасност од пса) угушио онај слој на инстикту настао фрустрацијом из детињства? Зезнуто... много зезнуто...

ПС: Маргос волим и ја са Весном, али ми је Весна само инструмент изградње несвесног - алат. Проблем је кад тај алат почне да смета ;-).

ППС: 'Оћу и ја дијагнозу, што је Александра боља од мене?


Javni mi se PPom - mogu da te poprilično iznenadim ponuđenim rešenjem - ako te zanima.

PPS

Moraš da se obratiš ekspertu za dijagnozu. Ja dotle nisam stigao - mislim nisam toliko umešan da dajem dijagnoze
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 23:00 19.03.2008

Re: Препорука

Moraš da se obratiš ekspertu za dijagnozu. Ja dotle nisam stigao - mislim nisam toliko umešan da dajem dijagnoze

@ Jaril: Izgleda da nam je dežurni lekar na pauzi. I još jedna stvar-ti misliš da tek tako zaradiš dijagnozu? ;-) Ne mere tako prijatelju. Ja sam svoju zaslužila teškim radom i odricanjima i, izgleda,ozbiljnim mentalnim poremećajima. Plašiš se pasa....pih! Kao da je to neka psihoza. Nosi mačku sa sobom i ništa ne brini. Sve će biti k'o rukom odnešeno
Jaril Jaril 23:36 19.03.2008

Re: Препорука

Nosi mačku sa sobom i ništa ne brini. Sve će biti k'o rukom odnešeno
Је л' ово савет за инстант достизање дијагнозе? :)))))))
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 23:41 19.03.2008

Re: Препорука

...jašta.....mogu da mi prikače kojakakve dijagnoze, ali jednu sigurno ne mogu-a to je da sam sebična. Svoja saznanja svih vrsta rado delim sa svima onima koji su raspoloženi da ih slušaju, pa k'o velim, što ne bih čoveku pomogla
MightyNora MightyNora 23:58 19.03.2008

Re: Препорука

Jaril
Nosi mačku sa sobom i ništa ne brini. Sve će biti k'o rukom odnešeno
Је л' ово савет за инстант достизање дијагнозе? :)))))))


Just add water dijagnosticiranje... Drugari ja otišo da spiem... drž ne dajte se do sutra.... a i nadalje

Pozz
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 00:13 20.03.2008

Re: Препорука

Unfuckable Unfuckable 09:13 19.03.2008

Majti

kao i uvek, tvoji tekstovi me teraju na razmišljanje.... - a to ume da zaboli ; ))))) !!!!!!!!
sjajno
glupo pitanje : ael onda može da izmeri i uzajamnu privlačnost parova, na osnovu reakcija - deluje mi logično, izvodljivo....
još nešto : da li je moguće da studenti "čitaju" samo facijalne ekspresije (koji su onda to ljudi - mašine....) ili su primarni podaci sa elektroda ?
MightyNora MightyNora 21:19 19.03.2008

Re: Majti

Pitanje broj 1 - Da, verovatno. Pitanje je šta bi se zadalo kao tema u tom kontekstu. Na primer da se priča o uzajamnim temama koje oba partnera vole. A možda je i mnogo komplikovanije od toga, nisam siguran, ali verujem da je odgovor DA.

Pitanje broj 2 - Odgovor je vrlo prost - trake se gledaju mnogo puta. U tome i jeste tajna. Onda se parsiraju još neko vreme. A ljudi su obučeni u vrlo porstoj veštini čitanja body language-a. Nije mnogo komplikovano kada se time baviš 8 sati dnevno, siguran sam. Bilo čime da se baviš 8 sati dnevno i totalno ovladaš time u 6 meseci.

Fala čiko fala na podršci, vi ste nam uvek omiljen gost =)

P.S.

Jel ti znaš nekoga ko može da malo promeni jedan kratak comp filmčić - treba mi mala korekcija jednog materijala, amada ću se i ja raspitati i na drugoj strani.

Hvala unapred
Jeremija Jeremija 23:36 19.03.2008

Re: Majti

Unfuckable
kao i uvek, tvoji tekstovi me teraju na razmišljanje.... - a to ume da zaboli ; ))))) !!!!!!!!
sjajno
glupo pitanje : ael onda može da izmeri i uzajamnu privlačnost parova, na osnovu reakcija - deluje mi logično, izvodljivo....
još nešto : da li je moguće da studenti "čitaju" samo facijalne ekspresije (koji su onda to ljudi - mašine....) ili su primarni podaci sa elektroda ?


Miskim da to ipak zavisi od klema na elektrodama i ostalim uređajima, kako ih okrene.
jasnaz jasnaz 15:08 19.03.2008

15 : 15



– Odlučila sam da bacim.

– On to ne voli - ok - znam. Al ću baciti. Ipak. Tako sam odlučila. Zato što ja volim da bacam. I neću toga da se odreknem jer-on-ne voli. Ono što ja volim. Tako sam odlučila. Ono što ja.

– On voli da gleda. Kako stoji. Ne pomera se. Sve na svom mestu. Samo neophodni pokreti. A najgore je ako nešto padne. I čuje se.

– I tako poslednjih 15 godina: ja držim - kuglu u ruci - i govorim - sebi:




----------------------------------------------------------------Baci !
margos margos 16:31 19.03.2008

Re: 15 : 15

jasnaz
– I tako poslednjih 15 godina: ja držim - kuglu u ruci - i govorim - sebi:
----------------------------------------------------------------Baci !

:)))))
MightyNora MightyNora 21:21 19.03.2008

Re: 15 : 15

Ovo se zove sinhronicitet...

Hmmmmm....

Ok, u 15:15 na dogovorenom mestu - može

=)

Ali iskreno, vi me ili znate lično ili je ovo takav sinhro.... da sam se naježio

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana