Muzika

Pet, šest ljudi

antioksidant RSS / 26.08.2015. u 07:37

zadovoljstvo mi je citati. preporuke su korisne.

martine hvala

 *****************

 gost:  martin krpan 

 

Dubinu „patološkog post-komunizma" u Srbiji, 26 godina nakon rušenja Berlinskog zida fantastično oslikava citat Lazara Stojkovića: ..."konačan prestanak maštanja o reindustrijalizaciji koju će doneti neki krupni investitori iz inostranstva. Oni se ionako, bar u novijoj istoriji Srbije, nikada nisu pojavljivali bez debelih subvencija i ekspresnog proglašavanja njihovih ugovora državnom tajnom."

Pet, šest ljudi i to je to.

http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2015&mm=08&nav_id=1024815

Tags: Stojković, Lazar, Start, up, futurizam, kosmopolitizam, ekscentričnost, razvoj.

 

***************** 

 (imajuci u vidu probleme sa linkovanjem (ne rade iz hroma a i kad rade retko se otvaraju u nastavku je originalna prepiska s martinom i intervju)

 

***************** 

 

Srbin u Silicijumskoj dolini

Prije par sedmica sam na ovom sajtu preletio preko intervjua sa izvjesnim Lazarom Stojkovićem. Juče sam taj intervju ponovo izguglao i za mene nema sumnje da se radi o jednom od najboljih intervjua na ovom sajtu ikada.

"Do januara ove godine Lazar Stojković je radio na UC Berkeley School of Information na poziciji asistenta Mortena Hansena, jednog od najistaknutijih profesora menadžmenta u svetu. U martu se, međutim, odlučuje da napusti akademsku karijeru i zauzima poziciju glavnog dizajnera proizvoda u jednom novom start-apu u San Francisku. Ono što za sada o tome može da kaže jeste da je okupljen "fantastičan tim" (o čemu, recimo, govori podatak da je "prethodna kompanija koju je osnovao naš CEO 2013. godine prodata za preko 200 miliona dolara") u koji su investirale neke od najznačajnijih američkih "venture capital" firmi: Founder Collective (investirali u Uber, BuzzFeed, Periscope, IFTTT, Venmo, Vimeo, itd), General Catalyst (investirali u Airbnb, Snapchat, itd.); Formation 8 (investirali u Oculus). Pored toga, međutim, sagovornik Novog magazina nije izgubio sve veze sa Srbijom, naprotiv; trenutno kao mentor u beogradskom ICT Habu, ali i na druge načine, pomaže razvoj start-ap kompanija i povezivanje naše tehnološke zajednice sa Silicijumskom dolinom.

U SAD ima mnogo naših ljudi, naročito u oblasti visokih tehnologija, ali povratne sprege nema. Dačić je pre dve godine bio u SAD na investicionoj konferenciji, kakvi su efekti?

Efekti su svakako dobri za Dačića i pripadnike državne delegacije koja je turistički obišla Zapadnu obalu. Ni Majkrosoft nije loše prošao, jer mu je tadašnji predsednik Vlade usput ostavio još novca srpskih poreskih obveznika. Sve u svemu, ceo taj put mogao bi da se okvalifikuje više kao "shopping trip" za trošenje novca, nego kao investiciona konferencija za njegovo privlačenje. Osim toga, sam događaj u San Francisku bio je amaterski organizovan - niti je imao bilo kakav publicitet u lokalnim medijima, niti je postojala vidljivost u ovdašnjoj tehnološkoj zajednici.

Veću korist od toga donela je majska poseta mojih prijatelja iz 500 Start-ups, drugog najboljeg start-ap akceleratora u svetu, zvezdarskom ICT Habu. Osim predavanja koje su održali start-apima u Beogradu i Novom Sadu, njih trojica su tom prilikom odlučili da 500 Start-ups investira u TruckTrack Vuka Nikolića. Kasnije se jedan od njih odlučio i da kupi stan u Beogradu, jer se potpuno zaljubio u atmosferu srpske prestonice. To su direktne strane investicije, a ne politički marketing.

Što se povratne sprege između tehnološke dijaspore i Srbije tiče, ne bih se složio da ona uopšte ne postoji, ona je samo u skladu sa opštim privrednim okruženjem u zemlji.

Kakva je na osnovu vašeg iskustva ta poslovna klima?

Poslovnu klimu u Srbiji karakterišu: neefikasnost javne uprave i gomila nepotrebne birokratije; arhaičan sistem obrazovanja, uglavnom neprilagođen potrebama tržišta, koji ne proizvodi dovoljno kvalifikovane radne snage; sporost sudova i proizvoljno tumačenje čak i onih relativno savremenih zakona. Uvek se setim onih momaka koji su završili u zatvoru zbog affiliate sajta i dečka kome je tržišni inspektor uručio pozamašnu kaznu za obavljanje delatnosti za koju nije registrovan zbog 10 evra koje je dotični zaradio za godinu dana od specijalizovanog bloga o parfemima. Ako postoji nerazumevanje za bilo kakvo tehnološko preduzetništvo, čak i na tom najnižem nivou, šta onda reći za ozbiljnije poslove?

Kad ste već pomenuli visoke tehnologije, u Srbiji se mnogo govori da je to naša šansa, primer koji ste pomenuli to demantuje.

I ne samo to. U Srbiji nema propisa koji bi potpomogli dalji razvoj tehnološke industrije. Na primer, Srbija još uvek nema pravni ekvivalent "safe harbor" stavki iz američkog Digital milenijum kopirajt akta (Digital Millenium Copyright Act - DMCA), koji je na snazi još od 1998. godine, a predstavlja zakonski mehanizam zaštite za kreatore digitalnih proizvoda od pokušaja drugih da zloupotrebe njihove mobilne aplikacije.

Sa druge strane, ima mnogo propisa koji sprečavaju bilo kakav napredak u određenim oblastima, u čemu ubedljivo prednjači Narodna banka Srbije. Moj omiljeni primer čak nije ni ceo onaj višegodišnji cirkus sa PayPalom koji je nastao zbog zakona o deviznom poslovanju, već zabrana NBS da domaća pravna lica imaju bilo kakve veze sa bitkoinom. Čisto da stavimo stvari u perspektivu, dotična tehnološka inovacija koju po značaju mnogi ovde upoređuju sa World Wide Webom, počinje polako da menja kompletan dosadašnji finansijski sistem i, sa investicijama od blizu 360 miliona dolara, samo od početka ove godine predstavlja ubedljivo najbrže rastuću tehnološku oblast u svetu kada je reč o investiranje u start-apove. Naravno, od toga ni dinar neće završiti u Srbiji.

Posledice?

Nerazumevanje da u današnjem globalizovanom svetu niko ko se bavi tehnologijom jednostavno ne mora da trpi sve ovo gore pobrojano. Zahvaljujući poslovanju koje nije vezano za fizičku lokaciju, svako ima slobodu da bilo kada želi izmesti svoj biznis gde god poželi, a sa njim i kompletne poreske i druge prihode za zemlju u kojoj je biznis registrovan. I ljudi to i rade. Čim se pojave bilo kakvi prihodi, gotovo svi koji imaju veze sa tehnologijom - od frilensera do preduzetnika - Srbiji se zahvale na saradnji, zatvore firmu tu i otvore preko Interneta kompaniju u Delaveru, Singapuru ili negde drugde, jer im jednostavno ne pada na pamet da finansiraju postojeći sistem u Srbiji. Ubrzo nakon što se biznis izmesti iz Srbije, dobar deo shvati da ni oni ne moraju baš da budu tu, nakon čega sledi emigracija.

Najalarmantnija stvar u vezi sa ovim poslednjim je što se uopšte ne radi o običnim inženjerima, koji ionako odlaze u ogromnom broju već skoro 25 godina i čija svaka kupljena karta u jednom pravcu, bar u slučaju IT stručnjaka, Srbiju košta između 50 i 100 hiljada evra, jer je to cena njihovog obrazovanja. Ne, ovde je reč o preduzetnicima koji pokreću nove poslove, stvaraju vrednost, otvaraju nova radna mesta. A svako radno mesto u tehnološkoj industriji u proseku kreira još 4,3 druga radna mesta u privredi, dok, na primer, svako radno mesto u proizvodnji kreira samo 1,4 druga mesta. Njihov egzodus - koji se, bar sudeći po krugu ljudi koje poznajem, samo ubrzava poslednjih godina - ne samo da dugoročno znači ogroman finansijski gubitak za zemlju, već predstavlja i svojevrsnu nacionalnu katastrofu.

Dakle, povratne sprege nema, jer se oni ne vraćaju u Srbiju?

Zbog svih ovih stvari o kojima sam govorio retko kome ko je iole profesionalno ostvaren u inostranstvu uopšte pada na pamet da se vraća i pokreće bilo kakav biznis iz Srbije. Umesto toga, ljudi se odlučuju za nešto drugo: osnivaju kompanije tamo gde je poslovna klima dobra, što znači ne u Srbiji, a onda Srbiju koriste kao neku vrstu domaće autsorsing destinacije. Odnos cena-kvalitet tu je zaista odličan. Na primer, za godišnju platu jednog dobrog softverskog inženjera u San Francisku, u Beogradu se može zaposliti ceo tim.

Naravno, američke kompanije koje su osnovali naši ljudi koriste to kao "tajno oružje", pa se tako, na primer, ceo razvojni tim veoma uspešnog start-apa Frejm iz Silicijumske doline nalazi u Nišu, jer je odatle njegov osnivač Nikola Božinović, koji inače već gotovo 20 godina živi u Americi. Takvih primera ima mnogo. Poznajem nekolicinu ljudi koji su potrošili bukvalno milione dolara na autsorsing u Srbiji tokom poslednjih desetak godina. Oni bi vrlo rado investirali u srpske start-apove, i ne samo oni, ali je ponuda još uvek jako tanka, poslovna klima nikome ne uliva poverenje, a start-ap ekosistem je u ranoj fazi razvoja, pa do tih transakcija još uvek ne dolazi u nekom značajnijem broju.

Start-ap eko sistem. Šta pod tim podrazumevate?

To znači, prvo, konačan prestanak maštanja o reindustrijalizaciji koju će doneti neki krupni investitori iz inostranstva. Oni se ionako, bar u novijoj istoriji Srbije, nikada nisu pojavljivali bez debelih subvencija i ekspresnog proglašavanja njihovih ugovora državnom tajnom. Drugo, to znači prepoznavanje resursa kojima raspolažemo, dakle pametnih mladih ljudi koji se bave tehnologijom, s jedne strane, i pružanje tim ljudima najboljih uslova za život i rad, sa druge, umesto da im se i jedno i drugo na svakom koraku otežava.

Na primer, šta bi se desilo kada bismo u Novom Sadu umesto brojnih postojećih firmi koje se bave autsorsing uslugama imali stotinjak kompanija fokusiranih na proizvode kao što je Eipix? Odgovor: imali bismo oko 15.000 novih radnih mesta, veoma bogatu prestonicu Pokrajine, visok rast životnog standarda u tom delu zemlje i mnogo naplaćenog poreza.

Ta prilika neće trajati večito. Procenat mladih preduzetnika kojima je jedini cilj da odu iz zemlje, jer u njoj ne vide nikakvu perspektivu, iz godine u godinu raste. Strani investicioni fondovi bukvalno otimaju najperspektivnije nove srpske start-apove. Na primer, bugarski Eleven raspolaže sa desetak miliona evra kapitala, mahom iz evropskih fondova. U okruženju koje im ne nudi baš ništa osim problema, tridesetak najzanimljivijih srpskih start-apova prodalo je svoje vlasničke udele Elevenu uz obavezu preseljenja u Sofiju, ruku na srce, uglavnom privremenog. Ko zna koliko će novih kompanija, koje bi mogle da budu novi Nordeusi, Srbija zbog toga izgubiti u korist svog istočnog suseda?

I vi spadate u grupu mladih ljudi koje opisujete. Opisali ste i razloge zbog kojih se odlazi. Ipak, konkretno, zašto ste vi otišli iz Srbije?

Kao što ste rekli, otišao sam iz svih onih na početku ovog razgovora navedenih razloga, plus opšta društvena klima koja je, nažalost, izuzetno nezdrava. Iako ima solidan potencijal da bude lepo mesto za život i posao, zemlja u kojoj sam rođen postala je udžbenički primer negativne društvene selekcije i jednostavno nije zemlja u kojoj želim da živim i u kojoj bih jednog dana trebalo da odgajam svoju decu.

Šta ste pronašli u Americi?

U Zalivskoj oblasti San Franciska pronašao sam jedno napredno, stimulativno, kosmopolitsko okruženje, zagledano u budućnost. To je neki jedinstveni koktel globalizacije, hakerskog idealizma, hipi etike, mešavine vrednosti koje kreira tehnološka industrija sa starim kapitalizmom Zapadne obale, umetničke ekscentričnosti San Franciska, tipično kalifornijske opuštenosti i vere u to da ovde svojim znanjem svet možemo da učinimo boljim mestom. Osim toga, Zalivska oblast, tj. Silicijumska dolina, ima ubedljivo najveću koncentraciju pametnih ljudi na jednom mestu u celom svetu.

Filozofija razvoja u SAD, u poređenju sa Srbijom, ako to uopšte ima smisla?

Poređenje nema previše smisla, jer su filozofije poslovanja i poslovna klima dijametralno suprotni između ove dve zemlje. Biznis je u Americi nacionalni sport broj jedan. Čak i ljudi koji rade relativno slabo plaćene poslove, trude se da imaju svoj mali investicioni portfelj hartija od vrednosti i svi prate kretanje cene akcija na berzi. Kada govorimo o preduzetništvu, kapital je dostupan za bilo koju dobru ideju. Start-apovi se ne fokusiraju toliko na profit na kraće staze, već teže brzom rastu. Tako nije ništa neobično da investitori u neki neprofitabilni biznis investiraju i po stotinjak miliona dolara. A desi se i, recimo, čak 1,2 milijarde kao u slučaju Snapchata, iako ta firma do sada nije napravila nijedan cent prihoda, jer znaju da će novac sam po sebi kasnije doći ako se napravi proizvod koji ima vrednost za veliki broj ljudi.

U Srbiji ništa od gore nabrojanog nije slučaj. Korporativizacija praktično ne postoji, što je posledica skandalozno visokih troškova osnivanja i vođenja akcionarskog preduzeća kao forme privrednog društva. Poređenja radi, u Americi osnivanje korporacije košta 150-300 dolara, završava se brzo preko Interneta, ne postoje tekući troškovi ako nema prihoda i zato maltene svi imaju registrovanu neku firmu. Pošto su korporacije u Srbiji za domaće privrednike skupa egzotika, većina ekonomske aktivnosti ide kroz preduzetnike - "sole proprietorship" - i društva sa ograničenom odgovornošću. Posledica toga je da je Beogradska berza danas potpuno irelevantan faktor, tako da je i interesovanje građana za investiranje tim putem praktično nepostojeće. To dalje vodi ka tome da se imućniji ljudi uglavnom odlučuju za investiranje u nekretnine, što je jedan od najkonzervativnijih pristupa investicijama i donosi najmanju dobit. Što se pokretanja novog posla tiče, u Srbiji to u većini slučajeva znači pozajmljivanje novca od PRP - porodica, rodbina i prijatelji - ili odlazak u banku po kredit. "Venture capital" ne postoji, što srpske firme onda stavlja pred izazov da moraju što pre da budu profitabilne, jer jednom kada početni kapital nestane - "game over". Niko ne razmišlja o agresivnom rastu koji se kasnije može pretvoriti u masivne prihode i tržišnu dominaciju, jer su fokusirani na to kako da plate PDV sledećeg meseca za prodatu robu ili usluge koje još uvek nisu ni naplatili. Zbog toga svi otvaraju pekare, kafiće i kioske brze hrane: promet kreće odmah i "cash flow" se brzo stabilizuje. Zbog svega toga Srbija ima primitivnu ekonomiju koja je u proseku oko pola veka iza razvijenog sveta.

Predlagali ste pre dve godine da se Srbija orijentiše ka razvoju robotike, civilnih bespilotnih letelica i 3D štampe. Niko vas nije čuo. Šta se desilo u međuvremenu u tim sferama, da li je sad kasno za to, šta su nove prilike, ako ih ima?

Sva tri i dalje stoje kao ogromne prilike za razvoj, jer će potražnja u srednjem roku biti toliko veća od ponude da je i dalje u pitanju fantastična biznis prilika. Druge dve nove prilike su Bitcoin i Virtual Reality.

Bitcoin i kriptovalute - koje, kao što rekoh na početku, nijedno pravno lice u Srbiji ne sme ni da takne, zahvaljujući uobičajenoj kratkovidosti Narodne banke Srbije. Blockchain kao "open source" projekat već obećava da postane osnova svih finansijskih transakcija u budućnosti, i ne samo njih, a već sada počinje polako da ubija praistorijske biznise koji se oslanjaju na skupe informacione transakcije, kao što je na primer Vestern union.

Virtual Reality je drugi veliki talas tehnološke inovacije koji nama kao čovečanstvu, nakon tridesetak godina iščekivanja i razočaranja, konačno stiže zahvaljujući tehnologijama kao što su Oculus, u vlasništvu Facebooka; Magic Leap, glavni investitor Gugl; HoloLens, Majkrosoftovo čedo, pa čak i Cardboard, Guglov genijalni projekat za upotrebu pametnih telefona kao VR naočara. Ovaj mega trend će dugoročno potpuno promeniti gotovo celokupnu ljudsku interakciju sa mašinama, od toga kako radimo do toga kako se zabavljamo u slobodno vreme. Rekao bih da su startne pozicije što se platformi tiče već zauzete - bar za prvo vreme, jer su pomenute korporacije potrošile milijarde dolara na istraživanje i razvoj tih tehnologija - ali postoji ogroman prazan prostor što se tiče kreiranja sadržaja za njih. Narednih godina će se na tome praviti imperije."

 



Komentari (347)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

G.Cross G.Cross 12:01 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Sta je inicijalna kapisla?


Inicijalna kapisla smo mi, ili nismo.


Ko je poveo na put ove stotine hiljada migranata? ( ako je bila CIA onda ovo nije tacno) .
Svaki je posao za sebe. Njih stotine hiljada u isto vreme.

Emergent behavior is behavior of a system that does not depend on its individual parts, but on their relationships to one another. Thus emergent behavior cannot be predicted by examination of a system's individual parts. It can only be predicted, managed, or controlled by understanding the parts and their relationships
.



naginata_83 naginata_83 12:08 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Inicijalna kapisla smo mi, ili nismo.


Ko je poveo na put ove stotine hiljada migranata? ( ako je bila CIA onda ovo nije tacno) .
Svaki je posao za sebe. Njih stotine hiljada u isto vreme.


Da, u pravu si. Upravo sam procitala OVU izjavu migranta sa madjarske granice:

I want a country to be part of, I want a country to belong to, I want a culture, a civilisation, it is not for money or for food, it is for freedom, freedom of mind, freedom of education, to be part of the civil world,” said one young Syrian man.



martin_krpan martin_krpan 12:18 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Predrag Brajovic
Јуче причам с једном девојком, из Странке. Бистра, капира како систем функционише, уосталом -- у њему и учествује на средњем вишем нивоу. И сама види како некомпетентни људи, чији је једини садржај амбиција, заузимају места. И пита ме: "Је л' има неки други начин да се направе паре, а да то не иде преко Странке? На поштен начин?"

Ми имамо канцер на мозгу.
Уосталом, и овдашњи коментари то јасно одсликавају.


Kancer, parkinsonovu bolest a i ozbiljne probleme sa hemoroidima.

- Klasteri: interesna udruženja pekara, frizera, lubeničara...Mogu napraviti profi brend, centralni lager, manje traktora a bolja organizacija, nabavka pod jednim JIB-om time i bolja cijena. Vremenom i AD. Država ne treba.
- Joint Venture: risk shareing više firmi, nahvatati uspješne gastajbajtere iz sličnih branši i raditi razmjenu know-howa... Država ne treba.
- Start ups. Dogovor 5-6 klinaca npr. muzičara sa idejom da naplate svoj proizvod. Država ne treba.

Tu bi se stvorila dinamika privat-public gdje bi i država bila bolja. No u Srbiji nema ekonomski liberalne stranke, sve su qvazi lijeve.

Samo još neke države bivšeg sovjetskog saveza kao što su Gruzija i Kirgistan imaju manji broj malih i srednjih preduzeća od Bosne i Hercegovine

jinks jinks 12:21 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

potrebni su određeni uslovi i u njima nastane srednja klasa

Jedino što veliki problem leži u tome što bi svi želeli da budu deo upravo srednje i više klase, i što je izuzetno teško onima koji to nisu objasniti zašto je tako.

Otuda i stalni pokušaji mnogih da se pravila igre promene upravo onako kako bi odgovaralo njihovom ličnom boljitku.

E sad, pitanje je kako u takvim uslovima naći kriterijume po kojima treba odrediti najbolja pravila, a da nisu motivisani isključivo nečijim ličnim interesima.
babmilos babmilos 12:21 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

ko pominje ideologiju?

Oni koji formiraju ostale dve klase. I nisi razumeo: srednja klasu čine ljudi koji u sebi nose ideju da neće da rade za 2 hiljade evra mesečno ako im je za pristojan život dovoljno hiljadu evra.
G.Cross G.Cross 12:44 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

E sad, pitanje je kako u takvim uslovima naći kriterijume po kojima treba odrediti najbolja pravila, a da nisu motivisani isključivo nečijim ličnim interesima.



Ja verujem da je upravo suprotno. Svako treba da je motivisan iskljucivo licnim interesima, na moralan nacin i u interakciji sa slicnim ljudima koji imaju svoje licne postene interese se kreira pozitivna klima.


Moj licni interes je na primer i da Narodni muzej radi, da odvedem decu tamo. Moj licni interes je dobar skolski i zdravstveni sistem. Ako je to i tvoj licni interes onda vec imamo grpni interes. Dovoljno za pocetak;

Ako nego negde u nekoj stranci odlucuje sta je moj licni interes ja se odmah uhvatim za novcanik.
Sepulturero Sepulturero 12:51 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

naginata_83
Inicijalna kapisla smo mi, ili nismo.


Ko je poveo na put ove stotine hiljada migranata? ( ako je bila CIA onda ovo nije tacno) .
Svaki je posao za sebe. Njih stotine hiljada u isto vreme.


Da, u pravu si. Upravo sam procitala OVU izjavu migranta sa madjarske granice:

I want a country to be part of, I want a country to belong to, I want a culture, a civilisation, it is not for money or for food, it is for freedom, freedom of mind, freedom of education, to be part of the civil world,” said one young Syrian man.


Па шта би друго рекао? Добро је научио лекцију.


antioksidant antioksidant 13:14 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

babmilos
ko pominje ideologiju?

Oni koji formiraju ostale dve klase. I nisi razumeo: srednja klasu čine ljudi koji u sebi nose ideju da neće da rade za 2 hiljade evra mesečno ako im je za pristojan život dovoljno hiljadu evra.

mislio sam da su srednja klasa ljudi koji imaju obezbedjenu egzistenciju pa mogu da razmišljaju i o luksuzu a ne samo o prve dve stepenice maslovljeve piramide (a nisu baš lovatori interesantni blicovim rubrikama "gde letuju poznati"
jinks jinks 13:15 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Ja verujem da je upravo suprotno. Svako treba da je motivisan iskljucivo licnim interesima, na moralan nacin i u interakciji sa slicnim ljudima koji imaju svoje licne postene interese se kreira pozitivna klima.

Moguće ... ali ovako kako ste napisali to više i nisu vaši lični interesi, već vaši zajednički sa nekim drugima sličnim vama.

Šta bi bilo da imate neki interes koji je isključivo vaš, koji nikome drugom ne odgovara. Bili bi ste u problemu.

A šta tek raditi kada se formira više interesnih grupa, po kom kriterijumu njih uskladiti ... mislim, tu po svoj prilici padaju različiti kompromisi sa ličnim interesima.
svarog svarog 13:16 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

I nisi razumeo: srednja klasu čine ljudi koji u sebi nose ideju da neće da rade za 2 hiljade evra mesečno ako im je za pristojan život dovoljno hiljadu evra.


ovo ne razumem ni ja
antioksidant antioksidant 13:16 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Moguće ... ali ovako kako ste napisali to više i nisu vaši lični interesi, već vaši zajednički sa nekima drugim sličnim vama.

pa poenta je (mislim) u tome da moj lični interes mogu ostvariti samo u saglasju sa tvojim
A šta tek raditi kada se formira više interesnih grupa, po kom kriterijumu njih uskladiti ...

demokratije?
jinks jinks 13:18 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

demokratije?

Naravno, tu verovatno i dolaze oni manji ili veći kompromisi sa ličnim interesima koje sam gore pomenuo.

A i pitanje je na kojim temama uopšte i definišemo svoje interese.
antioksidant antioksidant 13:20 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

tu verovatno i dolaze oni kompromisi sa ličnim interesima koje sam gore pomenuo.

pa da
svarog svarog 13:21 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Moguće ... ali ovako kako ste napisali to više i nisu vaši lični interesi, već vaši zajednički sa nekima drugim sličnim vama.

Šta bi bilo da imate neki interes koji je isključivo vaš, i koji nikome drugom ne odgovara.


Pa nije lični interes nešto što ekskluzivno jednog interesuje, već sve što jednog ineteresuje i to se najčešće u velikom delu preklapa sa velikim brojem ljudi istog/sličnog ili čak i različitog društvenog statusa. I naravno da ćeš da praviš komprmise.
Neko ima interes da opšti sa ovcama ali kako to nailazi na osudu okoline suzdržaće se ili neće :)

freehand freehand 13:33 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

babmilos
srednja klasa se stvara sama

Ne slažem se. Srednja klasa je antiideološki koncept, ideja da postoji dovoljna količina novca. To jeste konstrukt, ali izvoljiv konstrukt: videti pod Evropa sedamdesetih godina prošlog veka.

I sad je već prilično široko rašireno mišljenje da su srednja klasa i država blagostanja poosle drugog svetskog rata u Evropi i SAD produkt težnje da se SSSR i socijalistički koncept uz trku u naoružanju razore i zavišću, odnosno pokazivanjem poželjne slike trudbenicima i proleterima s onu stranu gvozdene zavese.
Dakle da, konstrukt.
Danas kad više nema sotone komunizma i srednja klasa polako nestaje sa scene.
jinks jinks 13:51 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

I sad je već prilično široko rašireno mišljenje da su srednja klasa i država blagostanja poosle drugog svetskog rata u Evropi i SAD produkt težnje da se SSSR i socijalistički koncept uz trku u naoružanju razore i zavišću, odnosno pokazivanjem poželjne slike trudbenicima i proleterima s onu stranu gvozdene zavese.
Dakle da, konstrukt.
Danas kad više nema sotone komunizma i srednja klasa polako nestaje sa scene.

Opet neki kažu, da je na primer, US housing bubble koji je jednu od kulminacija imao 2008., bio pokušaj između ostalih i države da što veći broj lošije stojećih preko noći prešaltuje u novu američku srednju klasu, time što bi postali vlasnici US nekretnina. Uključujući i one koji pojma nisu imali kako će da vrate ni prvu ratu.

Gledano tako, vrhunac neoliberalnog kapitalizma bi možda mogao da bude i sistem u kome bi svi redom na kraju ispali nekakvi neoliberalni kapitalisti ... na ovaj ili onaj način, uključujući i gorepomenuti, zadužujući se bez učešća, hipoteke, radnog mesta ...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:07 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

martin_krpan
Predrag Brajovic
Јуче причам с једном девојком, из Странке. Бистра, капира како систем функционише, уосталом -- у њему и учествује на средњем вишем нивоу. И сама види како некомпетентни људи, чији је једини садржај амбиција, заузимају места. И пита ме: "Је л' има неки други начин да се направе паре, а да то не иде преко Странке? На поштен начин?"

Ми имамо канцер на мозгу.
Уосталом, и овдашњи коментари то јасно одсликавају.


Kancer, parkinsonovu bolest a i ozbiljne probleme sa hemoroidima.

- Klasteri: interesna udruženja pekara, frizera, lubeničara...Mogu napraviti profi brend, centralni lager, manje traktora a bolja organizacija, nabavka pod jednim JIB-om time i bolja cijena. Vremenom i AD. Država ne treba.
- Joint Venture: risk shareing više firmi, nahvatati uspješne gastajbajtere iz sličnih branši i raditi razmjenu know-howa... Država ne treba.
- Start ups. Dogovor 5-6 klinaca npr. muzičara sa idejom da naplate svoj proizvod. Država ne treba.

Tu bi se stvorila dinamika privat-public gdje bi i država bila bolja. No u Srbiji nema ekonomski liberalne stranke, sve su qvazi lijeve.

Samo još neke države bivšeg sovjetskog saveza kao što su Gruzija i Kirgistan imaju manji broj malih i srednjih preduzeća od Bosne i Hercegovine

Готово као феномен нашег друштва -- писао сам о томе -- јесте да млади сањају о запослењу у државној управи. То је као да неки Американац жуди да буде ћата у општини или министарству, наместо да му циљ јесте Епл, Гугл, Волстрит, НАСА,ЕнБиЕј, Тесла, ДАРПА... То је страшни одраз бедног и јадног клијентилистичког друштва и готово исте такве економије. Заиста, она млада девојка коју сам споменуо, она нема представу да се паре могу направити ван система и политичких трговања и пребијања.

Такође, као други феномен, наводио сам и то, јесте да најзгодније монтиране младе девојке данас можете видети по министарствима, градским скупштинама, државним агенцијама. Рецимо, наш МИП све више наликује каквом елитном куплерају, а све мање професионалној дипломатској служби. Без неких моралних зазора да овим неког опањкавам, волео бих да ми се објасни који су ти професионални квалитети ове и сличних Мегатренд девојака (на слици је једна од саветница из Министарства):


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:40 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

наш МИП све више наликује каквом елитном куплерају


pa, to je najelitnije zaposlenje za partitokratsku decu. a ako ne, ako si ne daj bože, zgodna devojka a imaš neki talenat od retkih jezika i IQ viši od 130, uslov za ulazak u Firmu je - da spavaš s nekim od ljigavaca.
G.Cross G.Cross 15:10 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Srdjan Fuchs

Srki , samo Anonimni blogeri imaju pravo da koriste slike glumaca kao Avatar.
Ne moze to, pravo ime a fake ID slika.

kad dodje vreme da te tuzi Krle nece znati koga: Fuchsa ili Muldera.

Totally confusing.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:18 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

kad dodje vreme da te tuzi Krle nece znati koga: Fuchsa ili Muldera.



blogovatelj blogovatelj 18:02 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

da li tektonski ili polako


Ovo vam je životna greška u razmišljanju. Vama, većini i ovde na blogu, onoj "to samo kod nas ima" većini.
Nema tektonski. Vekovi Srbiji prođoše da tektonski promeni stvari i stvari se vekovima ne promeniše.
Tektonski može jedino da vam se desi da sjaše Kurta i uzjaše Murta. To se i dešavalo minulih par stotina godina.
ozdrljic ozdrljic 18:07 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

на слици је једна од саветница из Министарства

Ova, moj Brajovicu, sve savjetuje tj. objasnjava guzicom, msm cemu cudjenje.
vcucko vcucko 18:15 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Predrag Brajovic
Јуче причам с једном девојком, из Странке. Бистра, капира како систем функционише, уосталом -- у њему и учествује на средњем вишем нивоу. И сама види како некомпетентни људи, чији је једини садржај амбиција, заузимају места. И пита ме: "Је л' има неки други начин да се направе паре, а да то не иде преко Странке? На поштен начин?"

Ми имамо канцер на мозгу.
Уосталом, и овдашњи коментари то јасно одсликавају.


Sve tačno, samo jedno pitanje: da li bi, recimo, 1985. godine isto pitanje isto takve devojke zvučalo čudno? Mislim da ne bi, naprotiv - savršeno i od reči do reči bi se uklopilo i u ono vreme. Onako spekulativno, nisam siguran da bi bilo drugačije i 1935.

A u međuvremenu je ovuda protutnjalo više (bar naizgled) različitih, čak direktno suprotstavljenih društvenih sistema i nekoliko bogova. Da nije problem ipak malo niže, u tzv. bazi?

vcucko vcucko 18:19 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Predrag Brajovic
martin_krpan
Predrag Brajovic
Јуче причам с једном девојком, из Странке. Бистра, капира како систем функционише, уосталом -- у њему и учествује на средњем вишем нивоу. И сама види како некомпетентни људи, чији је једини садржај амбиција, заузимају места. И пита ме: "Је л' има неки други начин да се направе паре, а да то не иде преко Странке? На поштен начин?"

Ми имамо канцер на мозгу.
Уосталом, и овдашњи коментари то јасно одсликавају.


Kancer, parkinsonovu bolest a i ozbiljne probleme sa hemoroidima.

- Klasteri: interesna udruženja pekara, frizera, lubeničara...Mogu napraviti profi brend, centralni lager, manje traktora a bolja organizacija, nabavka pod jednim JIB-om time i bolja cijena. Vremenom i AD. Država ne treba.
- Joint Venture: risk shareing više firmi, nahvatati uspješne gastajbajtere iz sličnih branši i raditi razmjenu know-howa... Država ne treba.
- Start ups. Dogovor 5-6 klinaca npr. muzičara sa idejom da naplate svoj proizvod. Država ne treba.

Tu bi se stvorila dinamika privat-public gdje bi i država bila bolja. No u Srbiji nema ekonomski liberalne stranke, sve su qvazi lijeve.

Samo još neke države bivšeg sovjetskog saveza kao što su Gruzija i Kirgistan imaju manji broj malih i srednjih preduzeća od Bosne i Hercegovine

Готово као феномен нашег друштва -- писао сам о томе -- јесте да млади сањају о запослењу у државној управи. То је као да неки Американац жуди да буде ћата у општини или министарству, наместо да му циљ јесте Епл, Гугл, Волстрит, НАСА,ЕнБиЕј, Тесла, ДАРПА... То је страшни одраз бедног и јадног клијентилистичког друштва и готово исте такве економије. Заиста, она млада девојка коју сам споменуо, она нема представу да се паре могу направити ван система и политичких трговања и пребијања.

Такође, као други феномен, наводио сам и то, јесте да најзгодније монтиране младе девојке данас можете видети по министарствима, градским скупштинама, државним агенцијама. Рецимо, наш МИП све више наликује каквом елитном куплерају, а све мање професионалној дипломатској служби. Без неких моралних зазора да овим неког опањкавам, волео бих да ми се објасни који су ти професионални квалитети ове и сличних Мегатренд девојака (на слици је једна од саветница из Министарства):




Budući rođen i odrastao u gradu čija je istorijska ikona madame znana kao Karolina Riječka, protestujem (ko ne zna neka googl-a, ne da mi se da objašnjavam). Devojke ovakvih kvaliteta i te kako imaju posla u diplomatiji, svidelo se to kome ili ne
blogovatelj blogovatelj 18:31 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Da nije problem ipak malo niže, u tzv. bazi?


Upravo sam to pokušao antioksidansu dobjasnim.
blogovatelj blogovatelj 18:32 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

волео бих да ми се објасни који су ти професионални квалитети ове и сличних Мегатренд девојака (на слици је једна од саветница из Министарства):


Ne znam kako ti, ali ja bih voleo da me ona savetuje u ma čemu.
maksa83 maksa83 18:33 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

волео бих да ми се објасни који су ти професионални квалитети ове и сличних Мегатренд девојака

Brajoviću, šta nije jasno, koji deo slike treba da ti se zumira?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:03 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

vcucko
Sve tačno, samo jedno pitanje: da li bi, recimo, 1985. godine isto pitanje isto takve devojke zvučalo čudno? Mislim da ne bi, naprotiv - savršeno i od reči do reči bi se uklopilo i u ono vreme. Onako spekulativno, nisam siguran da bi bilo drugačije i 1935.

Не, није тачно ово на шта алудираш.
vcucko vcucko 20:39 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Predrag Brajovic
vcucko
Sve tačno, samo jedno pitanje: da li bi, recimo, 1985. godine isto pitanje isto takve devojke zvučalo čudno? Mislim da ne bi, naprotiv - savršeno i od reči do reči bi se uklopilo i u ono vreme. Onako spekulativno, nisam siguran da bi bilo drugačije i 1935.

Не, није тачно ово на шта алудираш.


Izvini, a šta konkretno nije tačno? Da je i tada (1985.) sve moglo, ali samo preko partije (kao sunce čiste) - ako i to osporavaš, onda stvarno...
deset_slukom deset_slukom 21:13 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

vcucko

Izvini, a šta konkretno nije tačno? Da je i tada (1985.) sve moglo, ali samo preko partije (kao sunce čiste) - ako i to osporavaš, onda stvarno...


Pa, ništa nije tačno.

Prvo - tada nije sve moglo. Čak ni partijski moćnici nisu mogli sve. Osim privilegija i izvesnog viška stambenog prostora, ni za jednog se ne priča da je pad berlinskog zida dočekao kao bogatun.

Upravo tih godina sam istupio iz partije, na sopstveni zahtev, što je bio, još uvek, vrlo nepopularan čin, ali nije ostavio nikakve posledice po mene. Na sličan način, članstvo u partiji mi nije pomoglo prilikom zapošljavanja, par godina pre toga.

Da si kao referencu naveo godinu iz perioda dve-tri decenije ranije, imalo bi više smisla, ali, opet, ne na način kako to zamišljaju oni koji čitaju savremena "tumačenja" perioda socijalizma.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:30 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Ма, мени обрисало грешком коментар двапут, док блејим у утуакмицу, али -- сличног смисла као коментар десет с луком. Ко је хтео да се обогати није ишао у Партију, него у -- Генекс! :)))) Моји пријатељи су тада покренули своје мале бизнисе, који су касније, некима, постали велике. Партија је нудила неки чиновнички посао, бољу платицу, а коме се посрећи и станчић, али не паре. Такође, знање и звање били су на цени, а инжињери и доктори и архитекте и професори угледни и имућни. Не као данас. Најбогатији човек којег сам тада познавао био је грађевинац, онај наш, из Африке. Мени лично, мој први мали бизнис, 1987-88, са сестром, није прошао. После тога сам почео да пишем песме, и све је, онда, отишло дођавола: почео је рат.

Ех, да сам писао бољу поезију... можда не би тако било.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:35 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Nevezano za to, da te obavestim da Estonija, Ruminija i Poljska imaju nosače aviona. I nosači aviona imaju njih. Tome NATO služi.


Sine, ova nam vraća Kosovo, sa pola snage.
freehand freehand 21:39 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

srdjan.pajic
Nevezano za to, da te obavestim da Estonija, Ruminija i Poljska imaju nosače aviona. I nosači aviona imaju njih. Tome NATO služi.


Sine, ova nam vraća Kosovo, sa pola snage.

Kome vama?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:45 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Иначе, видим да су квалитети младе саветнице из МИПа препознати, и да се разумело како је она добро загрејала столи... хм? хм?! дакле, добро загрејала пре колена него столицу, да дође до свог положаја (са фотографије, то мислим, ох, ви, покварењаци мушки!). У том смислу, да не буде како неко спори њене квалитете, ево је овде, за разлику од малопре, кад је била у хоризонтали, у лепој вертикали:

vcucko vcucko 21:59 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

deset_slukom


Pa, ništa nije tačno.

Prvo - tada nije sve moglo. Čak ni partijski moćnici nisu mogli sve. Osim privilegija i izvesnog viška stambenog prostora, ni za jednog se ne priča da je pad berlinskog zida dočekao kao bogatun.

Upravo tih godina sam istupio iz partije, na sopstveni zahtev, što je bio, još uvek, vrlo nepopularan čin, ali nije ostavio nikakve posledice po mene. Na sličan način, članstvo u partiji mi nije pomoglo prilikom zapošljavanja, par godina pre toga.

Da si kao referencu naveo godinu iz perioda dve-tri decenije ranije, imalo bi više smisla, ali, opet, ne na način kako to zamišljaju oni koji čitaju savremena "tumačenja" perioda socijalizma.


Mešaš epohe. Za tadašnje poimanje većine naroda te privilegije + veliki stanovi + vikendica na moru/u planini + dobra kola značilo je sve (što su mogli da pojme). Današnji globalni poligon za izdrkavanje sa milionima-avionima-kamionima tvrdim, većina ne bi mogla ni da shvati. Čak mislim da bi ondašnji mentalni sklop to video kao nekakav Mordor, ali... da rezimiramo: princip (partija majka, može sve) je isti; milioni-avioni-kamioni su nijanse, tačnije puko računovodstvo.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:07 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Најимућнији људи које познајем -- истински имућни -- нису своје новце направила било каквим муљањем са партијама. И мени је драго да су они далеко богатији него некакви Колесари, Динкићи, Новаковићи. Да сад не наводим како то изгледа, али ови који се појављују по нашим новинама као бизнисмени и богаташи наспрам тих појединаца наликују на друмске разбојнике.

На жалост, утицај ових последњих је још увек знатан, али све мањи.
deset_slukom deset_slukom 23:31 26.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

vcucko
da rezimiramo: princip (partija majka, može sve) je isti; milioni-avioni-kamioni su nijanse, tačnije puko računovodstvo.


Upravo je moja poenta bila da princip nije bio isti.

Kada sam se zapošljavao, polagao sam testove po IBM standardima i bio primljen zajedno sa nekolicinom, među nekoliko stotina kandidata, na osnovu rezultata. Ništa partija. Po pitanju zapošljavanja, veze (bilo ih je, naravno) su ređe išle po partijskoj liniji, češće po porodičnoj ili plemenskoj.

Na prvoj godini tehnološkog faksa se već znalo ko će se zaposliti u Naftagasu i to nije imalo veze sa partijom.

Kažu da danas ni spremačicu ne primaju ako nije ČLAN.

vcucko
Mešaš epohe. Za tadašnje poimanje većine naroda te privilegije + veliki stanovi + vikendica na moru/u planini + dobra kola značilo je sve (što su mogli da pojme).


Pa sad... nismo mi živeli iza gvozdene zavese pa da nismo mogli da pojmimo ponešto, niti nam se preko leđa prevalila neka grandiozna epoha. Ali, upravo ovo što si pobrojao nije bilo nedostupno ni običnim građanima, na nekom manje luksuznom nivou. Mo'š misliti, vikendica. Imao sam je i ja, pored Dunava. Jeste bila obična sojenica, ali šta ćeš više?

Da se razumemo, ono je bio loš sistem a ovaj je gori od njega.


vcucko vcucko 00:24 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

deset_slukom

Kada sam se zapošljavao, polagao sam testove po IBM standardima i bio primljen zajedno sa nekolicinom, među nekoliko stotina kandidata, na osnovu rezultata. Ništa partija. Po pitanju zapošljavanja, veze (bilo ih je, naravno) su ređe išle po partijskoj liniji, češće po porodičnoj ili plemenskoj.

Na prvoj godini tehnološkog faksa se već znalo ko će se zaposliti u Naftagasu i to nije imalo veze sa partijom.

Kažu da danas ni spremačicu ne primaju ako nije ČLAN.

Pa sad... nismo mi živeli iza gvozdene zavese pa da nismo mogli da pojmimo ponešto, niti nam se preko leđa prevalila neka grandiozna epoha. Ali, upravo ovo što si pobrojao nije bilo nedostupno ni običnim građanima, na nekom manje luksuznom nivou. Mo'š misliti, vikendica. Imao sam je i ja, pored Dunava. Jeste bila obična sojenica, ali šta ćeš više?

Da se razumemo, ono je bio loš sistem a ovaj je gori od njega.




To ti je ona priča deda drumom, a baba šumom. Ajmo redom.

Porodična ili plemenska linija - po nekakvom razvojnom (evolucijskom?) principu to je još niži stepen od partijske linije. Mislim, nijedno nije za hvalu i nije neki argument. Samo potvrđuje da je SFRJ bila neki čudan bastard, moguć samo tu i tada. I da jedno sigurno nije bila: komunistička zemlja. Pre ona Desankina definicija "zemlja seljaka na brdovitom Balkanu", a o ideologiji možemo letnji dan do podne.

Po pitanju standarda i "gvozdene zavese" i tu može da se diskutuje. Npr. svako ko je bio u Češkoj potvrdiće da su i tada njihovi gradovi i gradići, svi redom, bili skockani, lepe kuće, čisto i uredno; sa druge strane, nisu mogli i nisu imali gde da kupe dovoljno raznovrsne hrane, da ne govorim dalje o nekom šarenišu. Kod nas i dan danji tamo posle Orlovače prestaje i ono malo reda i uređenosti čega bar u naznakama ima u Bg; pobogu, Beograd je danas i skockan kako je izgledao 70-ih i ranih 80-ih, od tri zgrade/kuće dve su izgledale kao da će da se sruše u roku minut. Sivo, mračno (neosvetljeno), svuda blato i šikara, je li moguće da se toga niko ne seća i da svi lamentiraju o nekakvoj "uređenoj i jakoj" državi? Ono, ne verujemo svom sećanju nego "Ljubav i moda" i tačka. Doduše, bogovski se krkalo, to nije sporno.

Sistemi tada i sada? To je bar jednostavno: da, onda je postojao (nekakav) sistem, radi šta hoćeš samo ne diraj u lik i delo. Zvuči poznato? E pa isto to je metastaziralo danas, samo nema više para sa strane, nema potrebe za "oglednim dobrom" pred istokom. To je sva razlika.


deset_slukom deset_slukom 04:01 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

vcucko

Porodična ili plemenska linija - po nekakvom razvojnom (evolucijskom?) principu to je još niži stepen od partijske linije. Mislim, nijedno nije za hvalu i nije neki argument. Samo potvrđuje da je SFRJ bila neki čudan bastard, moguć samo tu i tada. I da jedno sigurno nije bila: komunistička zemlja. Pre ona Desankina definicija "zemlja seljaka na brdovitom Balkanu", a o ideologiji možemo letnji dan do podne.

...

da, onda je postojao (nekakav) sistem, radi šta hoćeš samo ne diraj u lik i delo.


Naravno da nijedno nije za hvalu. Međutim, opet "ono" prikazuješ gorim nego što je bilo. Ni to me ne bi previše uznemirilo, nego poređenjem na taj način današnje vreme izgleda bolje nego što jeste, i to je jedini razlog zbog kojeg sam se uopše javio.

Dakle, sistem nije bio "radi šta hoćeš". Ja verujem da se tada mnogo ljudi iskreno trudilo da napravi dobar sistem, ma koliko trapavo, možda i ne shvatajući da su polazne osnove pogrešne.

Tako da su i nameštenja preko veze, jal' rođački il' partijski, bila ograničena nekim kriterijumima i (ponekad rastegljivim) sistematizacijama radnih mesta.

Bilo kako bilo, kada bismo poredili kadrove na mestima koji zahtevaju stručnost, tada i sada, verovatno bi bilo razloga za plakanje nad ovim sada. A to već ima veze i sa temom bloga.
naginata_83 naginata_83 04:52 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Ja verujem da je upravo suprotno. Svako treba da je motivisan iskljucivo licnim interesima, na moralan nacin i u interakciji sa slicnim ljudima koji imaju svoje licne postene interese se kreira pozitivna klima.

Ako nego negde u nekoj stranci odlucuje sta je moj licni interes ja se odmah uhvatim za novcanik.


Bravo! Upravo to drzavno (partokratsko) mesanje u licni interest konstantno gusi tu "inicijalnu kapislu" za razvoj srednje klase.

Npr. dosta nas je otislo van, naucilo neke korisne stvari, zaradilo novce itd. Mnogi imaju solidne ideje koje bi rado u Srbiji oprobali... ali nece da moze... jer drzava. Dakle nije problem ni kapital ni know-how (sve ono za cim kreteniozni politicari non-stop vape i sto po svetu prose) problem je okruzenje. Jedini razlog zasto nisam jos skroz digla ruke od Srbije je sto je po meni resenje prilicno jednostavno. Tacnije problem je koncentrisan na jednom mestu. Ogroman problem. Ali ako srusimo partokratiju (ili ona pojede samu sebe pre nego sto i sve ostalo pojede) i postavimo neke osnove pravne drzave i trzisne ekonomije (jedno ogromno AKO), mislim da bi se vecina ovih perifernih problema sama od sebe razresila. Bez obzira na svu kuknjavu o DOS-u i propustenim sansama, to ipak cini mi se niko izistinski nije ni pokusao niti imao volju da pokusa. Dakle nije taj eksperiment kod nas propao. Nije ga ni bilo. A ni "istorijska svest" nije bila pogodna.


I sad je već prilično široko rašireno mišljenje da su srednja klasa i država blagostanja poosle drugog svetskog rata u Evropi i SAD produkt težnje da se SSSR i socijalistički koncept uz trku u naoružanju razore i zavišću, odnosno pokazivanjem poželjne slike trudbenicima i proleterima s onu stranu gvozdene zavese.
Dakle da, konstrukt.
Danas kad više nema sotone komunizma i srednja klasa polako nestaje sa scene.


Ne znam. Meni se cini da stabilna liberalna ekonomija ne moze da postoji bez velike srednje klase. Ako nema trickle down efekta nema ni konzumerizma ni potrosnje ni rasta... Dakle nema zila kucavica liberalne ekonomije. Bogati trose ali ni priblizno koliko srednja klasa, jer zelje bogatih i zelje srednje klase nisu kvantitativno toliko razlicite da bi potrosnja nekolicine prebogatih nadomestila potrosnju hiljada prosecnih.

Cini mi se da nikome pa ni najbogatijim 1% ne odgovara da se vratimo svi u neki feudalizam u kome ce oni korbacem udarati po ledjima kmetova i ziveti iskljucivo od rente jer je takav sistem istorijski prevazidjen, nestabilan, neinovativan, lisen svakog izazova...

Dakle srednja klasa je ne samo pozeljna vec i nuzna. Problem je dizajn sistema koji po prirodi stvari tezi monopolu ali krajnji monopol prekida igru... treba truda da bi se odrzala ravnoteza...

Sve tačno, samo jedno pitanje: da li bi, recimo, 1985. godine isto pitanje isto takve devojke zvučalo čudno? Mislim da ne bi, naprotiv - savršeno i od reči do reči bi se uklopilo i u ono vreme. Onako spekulativno, nisam siguran da bi bilo drugačije i 1935.

A u međuvremenu je ovuda protutnjalo više (bar naizgled) različitih, čak direktno suprotstavljenih društvenih sistema i nekoliko bogova. Da nije problem ipak malo niže, u tzv. bazi?


U mojoj firmi u kojoj nas ima bukvalno sa svakog kontinenta, najveci muljatori su Englezi, Australijanci i Amerikanci... otprilike tim redosledom... treba li da zakljucim da i oni imaju neke teze probleme u bazi? Ili da je ljudska priroda takva da se prilgodjava sredini. Neko brze neko sporije doduse. I kokos kad vidi rupu u ogradi ona se provuce a kamoli nece covek. E sad sto imamo rupe... to jeste pitanje. Delom zaista nismo ni imalio srece i tu je Free u pravu. Mi se taman opasuljimo od jedne nevolje a ono nas strefi nova... Ali dobro uz put smo ucili i nadoknadili par vekova iskustva izgubljenog pod Turcima. Da se nismo razbezali po svetu, dosad bismo verovatno stosta sredili u Srbiji. Ali ne bismo imali know-how... Tako da ko zna... mozda je sve ovo na kraju krajeva dobro po nas ispalo :)

vcucko vcucko 06:54 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

deset_slukom


Naravno da nijedno nije za hvalu. Međutim, opet "ono" prikazuješ gorim nego što je bilo. Ni to me ne bi previše uznemirilo, nego poređenjem na taj način današnje vreme izgleda bolje nego što jeste, i to je jedini razlog zbog kojeg sam se uopše javio.

Dakle, sistem nije bio "radi šta hoćeš". Ja verujem da se tada mnogo ljudi iskreno trudilo da napravi dobar sistem, ma koliko trapavo, možda i ne shvatajući da su polazne osnove pogrešne.

Tako da su i nameštenja preko veze, jal' rođački il' partijski, bila ograničena nekim kriterijumima i (ponekad rastegljivim) sistematizacijama radnih mesta.

Bilo kako bilo, kada bismo poredili kadrove na mestima koji zahtevaju stručnost, tada i sada, verovatno bi bilo razloga za plakanje nad ovim sada. A to već ima veze i sa temom bloga.


Vidi, možda ja zaista imam problem sa prezentacijom poante, ali: svaka, ama baš svaka promena vlasti ovde je usledila - ne da bi se nešto promenilo - nego baš suprotno, kad je dovoljno porasla opasnost da se nešto realno promeni. Promisli malo, skontaćeš.

Koje su naše narodne mudrosti vezane uz "politiku"? Ne mogu oni mene tako malo da plate koliko malo ja mogu da radim; ili još direktnije: ne mogu oni mene da je.u toliko koliko ja mogu da izdržim - ovo sam čuo x puta, treba li komentar?

Ovi sada su nekakva bordo bagra, isto kao što je ranije bila žuta fukara ili kvazicrvene bitange, a svi zajedno su lopovi izašli ispod Titinih skuta, jer smo kao narod i dalje tamo, beznadežno zaglavljeni. Ne znam da li je zaista rekao da Srbi ni 50 godina posle njegove smrti neće znati šta ih je snašlo, ali i ako nije rekao, pa sve je tačno sem cifre: nije 50 nego 100 godina, minimum.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 07:55 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Predrag Brajovic
дакле, добро загрејала пре колена него столицу, да дође до свог положаја (са фотографије, то мислим, ох, ви, покварењаци мушки!).





па, девојка је извукла максимум из своје ситуације, барем воли то што је профукњача. тако је можда лакше да поднесеш то да си креснут дошао до позиције. и сутра ће ова бити шефица некоме у министарству?! језиво, да ли ће дрндати свој тим сарадника?! и то је нека слобода, ваљда, слобода да будеш бичер(ка). премда, и нема неке разлике у томе да ли си силован физички или само ментално, и једни и други после постају џелати и сами у већини случајева, мислим, то када си у тако раној фази формирања личности дрндан да л' физички да л' ментално.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:16 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

vcucko


Ovi sada su nekakva bordo bagra, isto kao što je ranije bila žuta fukara ili kvazicrvene bitange, a svi zajedno su lopovi izašli ispod Titinih skuta, jer smo kao narod i dalje tamo, beznadežno zaglavljeni. Ne znam da li je zaista rekao da Srbi ni 50 godina posle njegove smrti neće znati šta ih je snašlo, ali i ako nije rekao, pa sve je tačno sem cifre: nije 50 nego 100 godina, minimum.


мислим стварно да Тита није крив за ово. да нема ништарија тај систем се не би могао одржати. исто паразитирање и полтронство је било и под Карађорђевићима, не сумњам и под Обреновићима. ствар је само у мент(о)алитету, он се, уз мање жртве може променити за годину дана (добар и свеж пример је Ноле, како је савладао то наше стечено лузерство, увек сам се сећао тога када ми је било тешко, партикјуларли оног петог сета на Јуес Опену против Надала, тако се побеђује!). друга ствар је што се то не жели. зашто не? мислим да је одговор једноставан, имаш систем који ухлебљује све своје бичеркице и бичере, ту и тамо бациш некога с терасе као улог у тајванској канасти, и то је то, живот паразита, ССССтвора, тече даље. то што је народ фрустриран одсуством квалитетних услова за рад, јебеш народ, нека нађу себи неку бољу занимацију ако могу, ако не, let 'em serv(b)e.
vcucko vcucko 08:24 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

naginata_83


U mojoj firmi u kojoj nas ima bukvalno sa svakog kontinenta, najveci muljatori su Englezi, Australijanci i Amerikanci... otprilike tim redosledom... treba li da zakljucim da i oni imaju neke teze probleme u bazi? Ili da je ljudska priroda takva da se prilgodjava sredini. Neko brze neko sporije doduse. I kokos kad vidi rupu u ogradi ona se provuce a kamoli nece covek. E sad sto imamo rupe... to jeste pitanje. Delom zaista nismo ni imalio srece i tu je Free u pravu. Mi se taman opasuljimo od jedne nevolje a ono nas strefi nova... Ali dobro uz put smo ucili i nadoknadili par vekova iskustva izgubljenog pod Turcima. Da se nismo razbezali po svetu, dosad bismo verovatno stosta sredili u Srbiji. Ali ne bismo imali know-how... Tako da ko zna... mozda je sve ovo na kraju krajeva dobro po nas ispalo :)



Muljanje anglosasa u smislu koji navodiš je sasvim druga priča; oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist. To je način društva i sistema koji se razvija vekovima, mogu ja o njima da mislim šta hoću (ništa dobro i daleko im lepa kuća) ali to je tako.

Kod nas muljanje nije muljanje. Oni koji su u poziciji da muljaju pitanje je da li znaju da čitaju bez sricanja, kamo da proučavaju neke propise i zakone, oni jednostavno nastupaju sa pozicije sile (partijske ili kakve već). A isti ili gori treba da ih u tome sprečavaju. Nije za poređenje, na žalost.
freehand freehand 08:34 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Muljanje anglosasa u smislu koji navodiš je sasvim druga priča; oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist. To je način društva i sistema koji se razvija vekovima, mogu ja o njima da mislim šta hoću (ništa dobro i daleko im lepa kuća) ali to je tako.

Kod nas muljanje nije muljanje. Oni koji su u poziciji da muljaju pitanje je da li znaju da čitaju bez sricanja, kamo da proučavaju neke propise i zakone, oni jednostavno nastupaju sa pozicije sile (partijske ili kakve već). A isti ili gori treba da ih u tome sprečavaju. Nije za poređenje, na žalost.

Kod nas Anglosasi izmuljaju i postave svoje da muljaju za potrebe njihovog muljanja. Krupnog, sitno se ostavlja domaćoj muljoguziji.
naginata_83 naginata_83 08:46 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Muljanje anglosasa u smislu koji navodiš je sasvim druga priča; oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist. To je način društva i sistema koji se razvija vekovima, mogu ja o njima da mislim šta hoću (ništa dobro i daleko im lepa kuća) ali to je tako.

Kod nas muljanje nije muljanje. Oni koji su u poziciji da muljaju pitanje je da li znaju da čitaju bez sricanja, kamo da proučavaju neke propise i zakone, oni jednostavno nastupaju sa pozicije sile (partijske ili kakve već). A isti ili gori treba da ih u tome sprečavaju. Nije za poređenje, na žalost.

Izvini ali se ne slazem... muljanje je muljanje.

Sam si rekao: "oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist." Jedina razlika je u tome sta prosecan Englez ili Australijanac ili nas polupismeni muljator vide kao korist to jest za koje muljanje mu je sistem ostavio prostor. Nekome je to offshore racun a nekome posao u socijalnom.

Cinjenica je da je kod nas sve suplje. Da su rupe koje smo ostavili najpogodnije za nepismene, bahate i beskrupulozne jer se upravo to nagradjuje. Ali ne znaci da na Zapadu ima manje takvih... samo da su rupe bolje zapusili pa odredjena muljanja (vise) ne prolaze.
antioksidant antioksidant 09:01 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

muljanje je muljanje.

Sam si rekao: "oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist."

postoji zaobilaženej regulative (advokati često vrlo lepo zarađuju savetujući kako i šta uraditi da sve ostane u granizama propisa a ipak nekako ekonomski prihvatljivije po poduhvat i to je potpuno legalno) a drugo je ignorisanje regulative (uz potplaćivanje ili neki sličan podsticaj).
svarog svarog 09:05 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

antioksidant
muljanje je muljanje.

Sam si rekao: "oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist."

postoji zaobilaženej regulative (advokati često vrlo lepo zarađuju savetujući kako i šta uraditi da sve ostane u granizama propisa a ipak nekako ekonomski prihvatljivije po poduhvat i to je potpuno legalno) a drugo je ignorisanje regulative (uz potplaćivanje ili neki sličan podsticaj).


Recimo kod poreza. Zašto plaćati poreske savetnike ili advokate kad možeš da prijaviš uredno porez i neplatiš ga, pa kad se nagomila onda kao pregovaraš sa državom, otpisuješ, reprogramiraš...
naginata_83 naginata_83 09:12 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

antioksidant
muljanje je muljanje.

Sam si rekao: "oni prouče pa zaobilaze postojeću regulativu, na način koji može da donese korist."

postoji zaobilaženej regulative (advokati često vrlo lepo zarađuju savetujući kako i šta uraditi da sve ostane u granizama propisa a ipak nekako ekonomski prihvatljivije po poduhvat i to je potpuno legalno) a drugo je ignorisanje regulative (uz potplaćivanje ili neki sličan podsticaj).


Ali gde je tu razlika u nameri??? Namera je u oba slucaja ista: licna korist.
Postoji razlika jedino u prostoru koji sistem (drzava) ostavlja pojedincu da u njemu trazi tu korist.

Kod nas je taraba skroz suplja i to namerno. Nekome to odgovara. Vecini ne odgovara ali nazalost mnogi jos nisu skontali u kom grmu lezi zec. Delimicno i zbog tog stava kako eto problem je u nama... mi smo ljudi s greskom i zato ne vredi ni pokusavati... menjanje svesti... mentalitet... trla baba lan
antioksidant antioksidant 09:16 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Ali gde je tu razlika u nameri???

ali gde je tu navedeno da postoji razlika u nameri???
:)
ali nazalost mnogi jos nisu skontali u kom grmu lezi zec. Delimicno i zbog tog stava kako eto problem je u nama...

koliko je pogresno ici sa stavom da smo mi ljudi s grwskom toliko je pogresno i pretpostavljati sta su skontali drugi ljudi
naginata_83 naginata_83 09:29 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

ali gde je tu navedeno da postoji razlika u nameri???
:)


Pa u pocetnom komentaru koji kaze da nema mesta poredjenju izmedju naseg i anglosaksonskog muljanja jer jedno je navodno visa a drugo niza podvrsta muljanja... ja se slazem sa tim ali mogu se porediti po nameri. Ono sto ih razlikuje je prostor (rupe u zakonu) koji je za tako nesto ostavljan.
Muljanje anglosasa u smislu koji navodiš je sasvim druga priča;.... Nije za poređenje, na žalost.


koliko je pogresno ici sa stavom da smo mi ljudi s grwskom toliko je pogresno i pretpostavljati sta su skontali drugi ljudi


Ovde sam prvenstveno zakljucivala na osnovu izborne volje gradjana... al dobro. Verovatno si u pravu
jinks jinks 09:58 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Cinjenica je da je kod nas sve suplje. Da su rupe koje smo ostavili najpogodnije za nepismene, bahate i beskrupulozne jer se upravo to nagradjuje.


Čini se da smo se i po ovom pitanju poprilično približili Zapadu. Naime, ne verujem da kod nas iole bitniji procenat muljanja vrše nepismeni, ako i uopšte.

Bahati i beskrupulozni u svakom slučaju, ali isti takvi manje više to rade i na Zapadu. I da li vam, na kraju krajeva gospoda Miroslav, Milan, ili Čeda deluju kao nepismeni ljudi.

Naime, kao i na Zapadu i kod nas se ozbiljan deo muljanja dešava u gornjim ešalonima, kako po pitanju pismenosti, tako i po mnogim drugim pitanjima.

Mislim, jesu li diplome i ispite prodavali i kupovali nepismeni, na primer. Pa nadalje.

I to, možda pre mnogo čega drugog, treba uzeti u obzir kada se ide protiv takvih stvari.
svarog svarog 12:41 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Glavno pitanje je u stvari pitanje odnosa države (njenih institucija) prema mafiji, odnosno njenim interesima.
Baš sam danas čuo jednu priču kako je jedna žena dobila premeštaj i krivičnu prijavu zato što je u jednom gradu u Srbiji otkrila krađu struje od strane jednog lokalnog tajkuna (njegove firme)
Isto se priča da je pomoćnik jednog ministra sad skoro smenjen jer je otkrio mafiju u svom sektoru
Pa onda, setite se onog što je razotkrio mafiju na naplatnim rampama, ima na netu kako je prošao, ne mogu da tražim sad link
Pa bilo je nešto i na Pravnom fakultetu u KG
itd.
Svuda na svetu neki ljudi će uhvatiti krivinu, prevariti, oteti ili bar to pokušati. Ono što je bitno je kakva je reakcija svih, nadležnih institucija, države (vlade i ministarstava i političkih partija) i javnosti
antioksidant antioksidant 12:54 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Svuda na svetu neki ljudi će uhvatiti krivinu, prevariti, oteti ili bar to pokušati.

mislis diplomirati ili doktorirati?
Ono što je bitno je kakva je reakcija svih, nadležnih institucija, države (vlade i ministarstava i političkih partija) i javnosti

interesantno mi je sto izjednacavas partije sa drzavom
deset_slukom deset_slukom 15:31 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

vcucko

Vidi, možda ja zaista imam problem sa prezentacijom poante, ali: svaka, ama baš svaka promena vlasti ovde je usledila - ne da bi se nešto promenilo - nego baš suprotno, kad je dovoljno porasla opasnost da se nešto realno promeni. Promisli malo, skontaćeš.


Meni je ova tvoja poanta jasna, nema šta da razmišljam. Jedino mi nije jasno otkud ona tu, jer ja jedino tvrdim da se sistem, uprkos vemu, jeste promenio i to na gore.

Dakle, uopšte ne ulazim u motive i interese bagre svih boja, samo konstatujem da je onaj sistem bolje funkcionisao.

I to kao odgovor na tvoju tvrdnju da se i tada sve radilo preko partije, kao i sada. E, nije. Izgleda da i ja ne prezentujem baš najjasnije, jer je poenta vrlo prosta.
blogovatelj blogovatelj 19:04 27.08.2015

Re: Srednja klasa slozno glasa

Izvini ali se ne slazem... muljanje je muljanje.


Izvini, ali se ne slažem.
Kod muljanja je izuzetno bitno sa koliko se ništica muljanje piše.
Recimo, u mom kraju murija uopšte ne konstatuje onog ko puši džoint.
Ja svojim očima gledao pre koncerta RHCP.
Klinac duva, drot i drotica jure pored njega, pogledali ga nisu, ne bi li pohvatali tapkaroše.
A hvataju i ove što snabdevaju duvače. Upali su u fabrički pogon i poapsili kog su zatekli. U propaloj fabrici, nekih 100km severno od Toronta, je mafija spakovala industriju koja je bila u mogućnosti da proizvede 100 miliona dolara marihuane godišnje.
Dakle, bitne su cifre, a ne slika hapšenja.
nim_opet nim_opet 17:14 26.08.2015

O drustvima i mentalitetima

'bote ove komentare citati (i ovde i na forumu), ja i dalje ne mogu da verujem u nivo diskusije. Dakle, nije bitno sta je on izneo, nego hebi ga, ko je, sta je, dal oni imaju nosace aviona itd. I to onda sve zajedno treba da sta, invalidira poruku? Jel moguce da u Srbiji i dalje ima nekoga ko veruje da ono sta Srbija radi ne moze da se poboljsa? Da kaze - ok, mozda se ne slazem sa svim sto je ovaj decko rekao, i postoje odredjeni objektivni uslovi koje ne mogu da promenim, ali da je istina da ovde nije dobro, i da prva stvar koju mogu da promenim je licni stav, pristup itd....jok....nego nas masoni/neoliberali/zapad/istok/kurta/sviostaliukljucujuciijapance krivi, ovaj sto prica je najverovatnije neuspesan bio u BG, pa se sad proqrcio po svetu, on meni da soli pamet. Najbolje je sve sto mi imamo i to ce tek da se vidi....

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:07 26.08.2015

besmisleno...

...krajnje besmisleno. tekst manje vise, ali zato komentari...
jkt2010 jkt2010 02:13 27.08.2015

Da vas vratim na temu

Evo gde još intervjuisani nije jasan:

Kada govorimo o preduzetništvu, kapital je dostupan za bilo koju dobru ideju. Tako nije ništa neobično da investitori u neki neprofitabilni biznis investiraju i po stotinjak miliona dolara. A desi se i, recimo, čak 1,2 milijarde kao u slučaju Snapchata, iako ta firma do sada nije napravila nijedan cent prihoda, jer znaju da će novac sam po sebi kasnije doći ako se napravi proizvod koji ima vrednost za veliki broj ljudi.

Znači, u Amrici se za dobru ideju nađe novac, tj fondovi investiraju u startapove koji obećavaju?

Strani investicioni fondovi bukvalno otimaju najperspektivnije nove srpske start-apove.

Isto to u Srbiji je "bukvalno otimanje"?
mitar.popovic mitar.popovic 08:18 27.08.2015

Cool Aid



Silicijumska dolina je na sve lošijem glasu jer sve više izgleda ko Wall Street, bogataši usijanih glava koji danom sve više gube vezu sa stvarnošću prosječnog Amerikanca. Usijanost glava je turbo napaljena obećanjima o fundamentalnom tehnološkom prevrtu čovečanstva, sve dok prosječan čovjek u Americi gubi status srednje klase i slobodu i sigurnost koju ona donosi.

Mnogima, rekao bi se većini, mladih u Americi se gadi arogantnost Sillicon Valley tipova, koji su začarani štreberskim kompleksom svjetske klase. Naravno da su oni najpametniji na svjetu.

Jeste, ima dosta novca i produktivnosti, no to je neizbježna posledica internet revolucije koju nisu porodili razdraženi venture capitalisti.

Ono što je možda najgore je to da Silicijumska dolina doprinosi uništenju Američke srednje klase. Priroda internet tržista je takva da onaj ko prvi počne da prednjači osvoji cijelo svjetsko tržiste (osim npr. Kine kojoj se jebeza intellectual property) i postane bilioner(milijarder). Onda se pretvori u proroka za Brave New World i tipično krene na intekletualno serkledžerkovanje na TEDu. Kompanija mu zapošljava ili jako malo ljudi, ili dosta znojavih serfova u Kini i Taiwanu.

Postoji razlog zašto trezveni i zreli investitori poput Warren Buffetta izbjegavaju Silicijumsku dolinu kao đavola.

Silicijumsku dolinu čeka Burst Bubble, a akobogda i smrt jer su dodijali i bogu i narodu.

Više mi se sviđaju skromni Sveđani koji imaju impresivniji rezume tehnološskih startapa, mada i kod njih postoji megalomanski virus u pojedincima. S obzirom da je Svedska odprilike iste veličine kao Srbija, na njih se treba ugledati. edit: još jedan sjajan uzor je Izrael.
freehand freehand 09:18 27.08.2015

Pet, šest ljudi

Pitanje je: šta je mera tih pet, šest ljudi? Mogu li firmice od pet, šest i pedeset, šezdeset ljudi da dignu ekonomiju jedne zemlje i tako povuku čitavu državu napred?
Šta kaže realnost o tome? Da li su američku privredu vukle i vuku li danas kad se zagrcne kao 2008. firme iz Silicijumske doline ili država svojim narudžbama i intervencijama kroz vojni kompleks, energetske gigante, auto industriju? U Južnoj Koreji, Japanu, Švedskoj? Nemačkoj? Dakle da li su uspeh i napredak bazirani na velikim sistemima ili na malim preduzetnicima?
Sa druge strane kapitalizam u svojoj suštini počiva na prvom milionu za koji se ne pita. Jugoslavija i Srbija u kapitalzam su krenule sa dve vrste novokapitalista: socijalističkim direktorima i menadžerima sa ili bez debeovskog bekgraunda i munđosima iz kafedžijskog, vulkanizerskog ili automehaničarskog miljea.
Govorim o privatizacijama i pretežnom delu privrede. I rezultati su u skladu sa kapacitetima. Ako se za prvi milion ne bude pitalo za očekivati je da će u drugoj ili trećoj generaciji potomci koji se vrate sa školovanja biti ono što se zove modernim kapitalistom, a da će upravo sadašnji kriminalci-kapitalisti inistirati na zakonskom uređenju države i društva ne bi li obezbedili i sačuvali od onih sebi sličnih svoje imanje stečeno danas i ovekovečeno zastarelošću dela.
Ništa tu nije novo, sem špto se nama dešava sad ono što se u zemljama na koje se ugledamo desilo pre 100, 200 ili 300 godina.
Na kraju, posebna je priča o okruženju i interakciji sa onim što zovemo "svet". Poslednjih 15 godina kažu, koliko ja mogu da domašim, da je taj spoljni uticaj presudan.
Eto, na primer, danas Vučić i Srbija u svoj magacin pun podrški, odobravanja, čestitki na naporima i psotignućima mogu dodati i ovu najnoviju, o otvaranju prvih poglavlja već u 2016. Tako bar kaže Han.
A ovo pismo Vilija Vimera kancelaru Šrederu je nešto što valja pogledati s vremena na vreme. Jer ima veze i sa ovim o čemu se ovde govori:

...
8. Zbog toga Poljska mora da bude okružena sa severa i juga demokratskim državama kao susedima, a Rumunija i Bugarska da obezbede kopnenu vezu sa Turskom. Srbija (verovatno zbog obezbeđivanja nesmetanog vojnog prisustva SAD) trajno mora da bude isključena iz evropskog razvoja.


LINK
maksa83 maksa83 09:25 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

U Južnoj Koreji, Japanu, Švedskoj? Nemačkoj?

Švedska od video igara umlati preko milijardu godišnje. Nije da bismo postali El Dorado, ali nije ni da nam ne bi leglo.
freehand freehand 09:28 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

maksa83
U Južnoj Koreji, Japanu, Švedskoj? Nemačkoj?

Švedska od video igara umlati preko milijardu godišnje. Nije da bismo postali El Dorado, ali nije ni da nam ne bi leglo.

Potpuno si u pravu, to je nesporno. I u drugim zemljama koje sam nabrojao. No pitanje je - počiva li Švecka na SAAB-u, čeliku i drugim gigantima ili na video igricama? I može li se razvoj države bazirati na usluzi i softveru?
antioksidant antioksidant 09:36 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

I može li se razvoj države bazirati na usluzi i softveru?

razvoj države se može bazirati na bilo čemu što je razmenjivo (bilo to roba bilo usluga). ako se može ostvariti dovoljno kroz softver onda je odgovor na tvoje pitanje pozitivan. ali i softver i automobili zahtevaju znaje za svoju proizvodnju. (u kragujevcu se trenutno sklapaju automobili, ne proizvode se, ima razlike).
a što se tiče ostalih potrebnih uslova za razvoj (sem znanja - primedba - opet nije do kraja isto kao obrazovanje) to u nekom kontekstu uključuje i bezbednost ali to je recimo 16. stepenica a srbija je par spratova niže.
ono što je ključno je
Mogu li firmice od pet, šest i pedeset, šezdeset ljudi da dignu ekonomiju jedne zemlje i tako povuku čitavu državu napred?
i
Dakle da li su uspeh i napredak bazirani na velikim sistemima ili na malim preduzetnicima?

(s tim što su neke od gore pobrojanih softverskih firmi prešle taj prag od 60 zaposlenih davno (mada se u uvodnom intervjuu pominje kupovina stana kao primer investicije :))
maksa83 maksa83 09:42 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Potpuno si u pravu, to je nesporno. I u drugim zemljama koje sam nabrojao. No pitanje je - počiva li Švecka na SAAB-u, čeliku i drugim gigantima ili na video igricama? I može li se razvoj države bazirati na usluzi i softveru?

Tačan odgovor je - ne znam. Ali znam da ako nemaš čelik, i nemaš ni pare ni knowhow da praviš SAAB, onda igraš sa kartama koje si dobio, tj. radiš sa onim što imaš, gledaš da sa minimumom ulaganja dobiješ maksimalan autput. Hoće to biti softver, maline, usluge, hipsterski skupi šalovi, kišobrančići za koktele, nebitno, bitno je da napraviš odgovarajući milje. IBM, CISCO i sl. firme nemaju razvoj u Irskoj zato što u Irskoj raste iznimno dobar krompir i hardver/softver developeri, nego zato što se Irska potrudila da im tamo bude udobno, a kad raščistiš kamenje, napraviš da bude udobno, uzoreš, pođubriš, istrebiš zlatice i krtice itd., pa zasadiš krompir - raste sam od sebe.
martin_krpan martin_krpan 09:47 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

freehand
maksa83
U Južnoj Koreji, Japanu, Švedskoj? Nemačkoj?

Švedska od video igara umlati preko milijardu godišnje. Nije da bismo postali El Dorado, ali nije ni da nam ne bi leglo.

Potpuno si u pravu, to je nesporno. I u drugim zemljama koje sam nabrojao. No pitanje je - počiva li Švecka na SAAB-u, čeliku i drugim gigantima ili na video igricama? I može li se razvoj države bazirati na usluzi i softveru?


Mnogo ozbiljnih teoretičara se slaže da je raspad Jugoslavije u stvari ne snalaženje u post-industrijskoj epohi.

Start-ap eko sistem. Šta pod tim podrazumevate?

To znači, prvo, konačan prestanak maštanja o reindustrijalizaciji koju će doneti neki krupni investitori iz inostranstva. Oni se ionako, bar u novijoj istoriji Srbije, nikada nisu pojavljivali bez debelih subvencija i ekspresnog proglašavanja njihovih ugovora državnom tajnom. Drugo, to znači prepoznavanje resursa kojima raspolažemo, dakle pametnih mladih ljudi koji se bave tehnologijom, s jedne strane, i pružanje tim ljudima najboljih uslova za život i rad, sa druge, umesto da im se i jedno i drugo na svakom koraku otežava.


Jbt, pa da li Srbija stvarno mašta o redovima od po 10k ljudi u 6:30 ispred neke hale i javljanje portiru a onda u 11:30 svi na pasulj.

Sreća za Srbiju je što je industrijalizacija preskočila tako da ako je pametna, Srbija može iz primarnog direktno skočiti u qvarterni sektor.


freehand freehand 09:53 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Mnogo ozbiljnih teoretičara se slaže da je raspad Jugoslavije u stvari ne snalaženje u post-industrijskoj epohi.

Koji su to? Meni ovo deluje potpuno bezvezno kao postavka, na stranu što kraj sedamdesetih i početak osamdesetih nikako nije bilo post-industrijsko doba.
Jbt, pa da li Srbija stvarno mašta o redovima od po 10k ljudi u 6:30 ispred neke hale i javljanje portiru a onda u 11:30 svi na pasulj.

Misliš kao u Erbasu ili Folksvagenu? Sem što su redovi za pasulj u podne?
To uopšte ne bi loše bilo, na stranu što bi otvorilo prostor za stotine i hiuljade novih malih firmi od pet, šest i pedeset, šezdeset ljudi koje se uvek naslanjaju na te velike industrijske zamajce.
maksa83 maksa83 10:01 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Misliš kao u Erbasu ili Folksvagenu? Sem što su redovi za pasulj u podne?

To su nesretni primeri, i avionska i auto industrija su u hroničnoj buli, dotle da je baš Švedska država morala da dotira i Volvo i SAAB kad su pre neku godinu proverbijalna kola krenula nizbrdo.

Uopšte nije fora u masi, nego u mobilnosti i adaptibilnosti. Masa ti, koliko god bilo udobno osloniti se na inreciju koju od nje imaš - smeta. To je tajna Kine i njihove proizvodnje, ne samo niske cene. Kinez može danas da ti napravi 100000 plastičnih pištolja, ako zatreba sutra to preore i pravi dizne za ... neštonešto, prekosutra nešto drugo, danas čipove za ajFon, sutra diode za Samsung frižider. Amerikanci (prema sopstvenom priznanju) to nemaju i to ih yebe.

Odn. što reče Darvin - nisu preživele ni najveće ni najjače životinje, nego one koje su umele da se prilagode promenama u okolini. Tu postoji neka lekcija.
naginata_83 naginata_83 10:04 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Potpuno si u pravu, to je nesporno. I u drugim zemljama koje sam nabrojao. No pitanje je - počiva li Švecka na SAAB-u, čeliku i drugim gigantima ili na video igricama? I može li se razvoj države bazirati na usluzi i softveru?


Cini mi se da je Estonija (bivsa zemlja Sovjetskog bloka koju upravo pominjasmo) svoju ekonomiju upravo na tome bazirala tj. na izvozu usluga.

More than 71% of the Estonian GDP is derived from the service sectors, industrial sectors yield 25% and primary branches (including agriculture) approximately 4% of the overall output.


The volume of export of goods and services amounts to 73% of the Estonian GDP, export of services constitutes about one third thereof.


its GDP growth rate in 2011 was above 8% despite having negative population growth.

freehand freehand 10:07 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

To su nesretni primeri, i avionska i auto industrija su u hroničnoj buli, dotle da je baš Švedska država morala da dotira i Volvo i SAAB kad su pre neku godinu proverbijalna kola krenula nizbrdo.

To su odlični primeri, jer valjda postoji razlog zbog koga švecka i američka država pomažu posrnulim gigantima umesto da ih prepuste tržištu i ostave da budu razbucani.
Sem toga, Folksvagen sigurno nije primer koji pokazuje posrtanje auto industrije.
Što se Kineza tiče oni su definitivno čudo sa stanovišta o kome govoriš, čitava jugoistočna Azija, u stvari. No, pošto o Kini ne znam dovoljno ja bih se ipak pitao počiva li Japan na Pokemonima i Digemonima ili na Tojoti i Macušiti. I bazira li Južna Koreja svoj život i planove na Daevuu i Samsungu ili na "malim i srednjim preduzećima".
freehand freehand 10:10 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

naginata_83
Potpuno si u pravu, to je nesporno. I u drugim zemljama koje sam nabrojao. No pitanje je - počiva li Švecka na SAAB-u, čeliku i drugim gigantima ili na video igricama? I može li se razvoj države bazirati na usluzi i softveru?


Cini mi se da je Estonija (bivsa zemlja Sovjetskog bloka koju upravo pominjasmo) svoju ekonomiju upravo na tome bazirala tj. na izvozu usluga.

More than 71% of the Estonian GDP is derived from the service sectors, industrial sectors yield 25% and primary branches (including agriculture) approximately 4% of the overall output.


The volume of export of goods and services amounts to 73% of the Estonian GDP, export of services constitutes about one third thereof.


its GDP growth rate in 2011 was above 8% despite having negative population growth.


Na žalost o Estoniji ne znam ništa, te ne mogu da komentarišem. Možda je u pitanju izuzetak koji potvrđuje pravilo, a možda i neke druge specifičnosti, ali kontekstualno ja bih gledao šta se desilo sa Irskom koju je Maksa pomenuo u trenutku erupcije krize s kraja prošle decenije.
maksa83 maksa83 10:32 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

To su odlični primeri, jer valjda postoji razlog zbog koga švecka i američka država pomažu posrnulim gigantima umesto da ih prepuste tržištu i ostave da budu razbucani.

Postoji - da ne bi imali ogroman socijalni problem koji bi imali kada bi se ovi raspali, prebacuju ga u budućnost u nadi da će se u međuvremenu desiti neko čudo, što može da se desi, a i ne mora.

No, pošto o kini ne znam dovoljno ja bih se ipak pitao počiva li Japan na Pokemonima i Digemonima ili na Tojoti i Macušiti.

Opet loši primeri. Tojota se drži na račun drugih (svih ovih zapadnih auto firmi koje propadaju), ali Panasonic (bivša Macušita) se ozbiljno klatari, merdžuje, otpušta, ne zna se baš šta će biti sa njima.

I bazira li Južna Koreja svoj život i planove na Daevuu i Samsungu ili na "malim i srednjim preduzećima".

Daevu Corp. je bankrotirao 2000-te, korejska država ga je rasklopila i bacila u džubre, tako da ne verujem da iko više računa na njega. Samsung beleži ozbiljne padove profita.

Razumeš li, konačno, o čemu pričam?
alselone alselone 10:33 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

mobilnosti i adaptibilnosti


Skraaaaaaaam!
maksa83 maksa83 10:35 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

alselone
mobilnosti i adaptibilnosti


Skraaaaaaaam!

alselone, ustani (znaš da mora stojeći) i reci nam:

- Šta si radio juče?
- Šta ćeš da uradiš danas?
- Imaš li nekih prepreka koje vidiš na putu, osim Ubera kao pretnje egzistenciji?
naginata_83 naginata_83 10:38 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Na žalost o Estoniji ne znam ništa, te ne mogu da komentarišem. Možda je u pitanju izuzetak koji potvrđuje pravilo, a možda i neke druge specifičnosti, ali kontekstualno ja bih gledao šta se desilo sa Irskom koju je Maksa pomenuo u trenutku erupcije krize s kraja prošle decenije.


Pa ne znam koliko je Irska uopste uporediva recimo s nama (oni su imali spekulativnu krizu trzista nekretnina i posledicno bankarsku krizu???), dok je Estonija slicna nama: izasla iz komunuzma 1991. bez icega do obrazovane radne snage (i nesto skriljaca, ali imamo i mi ugalj), koncentrisali se na reformu privrednog sistema, ulaganje u usluge i informaticko drustvo i eto uspevaju. Nisu bogati (1000 evra prosecna plata) ali nisu ni siromasni (mala nezaposlenost). Mislim da su lideri u e-government u Evropi i generalno im se razvoj velikim delom zasniva na informacionim tehnologijama. Populacija mala i opada al i dalje imaju stabilan privredni rast... Dakle ima tu nekih paralela...

A sto se tice Kine, EU itd... makroekonomije uopste, meni je vrlo zanimljiva i korisna za razumevanje bila Varufakisova knjiga "Global Minotaur". Covek i nije neki politicar ali je odlican analiticar. Ovo poglavlje mi je bas zanimljivo danas na sred kineske krize... prilicno ju je dobro predvideo:

Chapter 8: The Minotaur's Global Legacy

alselone alselone 10:39 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

alselone, ustani (znaš da mora stojeći) i reci nam:


Nazalost znam.

- isao uvece na pivoi druzenje i igrao sah sa satom (zaista).
- danas sam planirao odvesti dijete da mu kupim neke patike za jesen
- vidim prepreke da ce on verovatno da negoduje i da insistira da idemo negde na sladoled a kao cemo po patike sutra. usavrsava metode manipulacije.

Uber kad dodje propadose svi inzenjeri taksisti.
freehand freehand 10:46 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Postoji - da ne bi imali ogroman socijalni problem koji bi imali kada bi se ovi raspali, prebacuju ga u budućnost u nadi da će se u međuvremenu desiti neko čudo, što može da se desi, a i ne mora.

Kakav socijalni problem kad svi lepo mogu da pređu u sektore budućnosti?
A možda ima nešto i u tome da samo ti ogromni sistemi mogu da ulažu u razvoj novih tehnologija i njihovu primenu? I nešto u tome da se zna, još od Marksa, šta je baza a šta nadgradnja pa ne dolazi Fiat za malim projektnim biroima i kompanijama za razvoj aplikacija nego obrnuto - za Fiatom ide dugačka kolona proizvođačkih i uslužnih delatnosti.

Opet loši primeri. Tojota se drži na račun drugih (svih ovih zapadnih auto firmi koje propadaju), ali Panasonic (bivša Macušita) se ozbiljno klatari, merdžuje, otpušta, ne zna se baš šta će biti sa njima.

Ti to predviđaš smrt auto industrije, ne razumem te baš najbolje? Svi propadaju a Tojota koja ne propada ne propada zato što je to bitan privredni sektor nego zato što drugi propadaju. Izmiče mi logika.
Opet, zameni Daevu LG-om a Panasonik (koji se klatari) Sonijem, uopšte nije bitno za ovo o čemu govorim.

Razumeš li, konačno, o čemu pričam?


Da su veliki sistemi i industrija mrtvi a da se ekonomija bazira na teoriji "pet, šest ljudi"? Jok.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:50 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

alselone

- danas sam planirao odvesti dijete da mu kupim neke patike za jesen


hvalili nam drugari, profani matiša s tvog faksa, naturino neki u rumi, kažu da možeš za cenu jednog para u gradu tamo da pazariš dva tri para. uzeli smo na kraju neke skejterske u trefu za 3 iljade - nisu firmirane ali je kool dizajn, a ovo ćemo pogledati nekada kada budemo išli u bege(č), pa preko rume...
alselone alselone 10:52 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Cuo sam i ja. Al brate kad me mrzi. Treba ti sat do Rume posto svi kamiondzije kad ne znaju sta da rade, voze rutu NS - Sabac.
freehand freehand 10:53 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Pa ne znam koliko je Irska uopste uporediva recimo s nama (oni su imali spekulativnu krizu trzista nekretnina i posledicno bankarsku krizu???), dok je Estonija slicna nama:

Ako se otisneš od Silicijumska doline - sve je uporedivo.
Koliko se sećam analize irskog kraha nisu poentu i težište kod utvrđivanja uzroka nalazile u tržištu nekretnina nego "plitkosti" irske privrede i preveliku izloženost stranim kompanijama. Njihovo redukovanje poslovanja i povlačenje ostavili su Irce na vetrometini, gole guzice.
Opet, Estonija... Estonija je tu gde je sa Velikim zmajem iza leđa. Geopolitički Estonija ne sme i ne može da propadne. Svaka im čast na dostignućima, no svaka zemlja ima svoje specifičnosti, a rekla si i sama da se ne može sve sa svime upoređivati. ok je u nekim segmentima, ali imaš i ovde odlične primere da i u Srbiji taj softverski biznis moži odlično da fercera.
naginata_83 naginata_83 10:57 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi


Da su veliki sistemi i industrija mrtvi a da se ekonomija bazira na teoriji "pet, šest ljudi"? Jok.


Pa Kina danas posustaje zato sto ne postoji dovoljna traznja za njenim industrijskim proizvodima. Nemacka isto. Zato ocajnicki zajme pare raznim Grcima ne bi li odrzali potraznju za svojim industrijskim proizvodima. Japan ima isti problem. Dakle reindustrijalizacija nikako nije resenje u ovom trenutku. Imas ionako previse proizvoda a premalo voljnih kupaca. USA ne moze da apsorbuje toliku ponudu..

lakse je prodavati usluge. Pogotovo u informatickom dobu u kojem se usluge izvoze. Prozivode se i trose u istom trenutku. Ne moze doci do zasicenja trzista kao kada prodajete pegle pa ih na kraju svi pokupuju i nemate kome novu da prodate...

mariopan mariopan 11:02 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Фрихенд

То писмо Вилија Вимера сам и ја често качила на блогу и верујем да ће тај план за Србију бити и остварен.
Не вреди нам да се отимамо. Чим извадимо једну ногу наћи ће се већ начин да нас саплету.
maksa83 maksa83 11:09 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Opet, zameni Daevu LG-om a Panasonik (koji se klatari) Sonijem, uopšte nije bitno za ovo o čemu govorim.

Evo zamenio sam Panasonik Sonijem i dobio firmu koja je prošle godine zabeležila gubitak od 2.1 mlrd. USD.

U svemu tome u plusu je samo deo sa konzolama za igre koje su čist softversko-marketinški biznis, hardver je tu manje više commodity PC sklopljen od off the shelf delova spakovan u lepu crnu kutiju, sve ostalo je softver i marketing.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:11 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

alselone
Cuo sam i ja. Al brate kad me mrzi. Treba ti sat do Rume posto svi kamiondzije kad ne znaju sta da rade, voze rutu NS - Sabac.


i tu nedostaje kvalitetniji put, u pm, drugi najveći grad u zemlji a povezan putem mal'ne, kroz brazde od pola metra ideš! srbijo, majko bičerko, ah...

evo je info,


“FALC EAST”
Orlovićeva 40
22400 Ruma
Tel. 022 478 811 Fabrika
471 688 Prodavnica
Tel.faks 479 982


nema ih na netu, ladno, al' valjda kao kada dođeš kod Pajketa u onu vukojebinu - nema je mapi, ali svi znaju de je...
martin_krpan martin_krpan 11:28 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

maksa83
To su odlični primeri, jer valjda postoji razlog zbog koga švecka i američka država pomažu posrnulim gigantima umesto da ih prepuste tržištu i ostave da budu razbucani.

Postoji - da ne bi imali ogroman socijalni problem koji bi imali kada bi se ovi raspali, prebacuju ga u budućnost u nadi da će se u međuvremenu desiti neko čudo, što može da se desi, a i ne mora.

No, pošto o kini ne znam dovoljno ja bih se ipak pitao počiva li Japan na Pokemonima i Digemonima ili na Tojoti i Macušiti.

Opet loši primeri. Tojota se drži na račun drugih (svih ovih zapadnih auto firmi koje propadaju), ali Panasonic (bivša Macušita) se ozbiljno klatari, merdžuje, otpušta, ne zna se baš šta će biti sa njima.

I bazira li Južna Koreja svoj život i planove na Daevuu i Samsungu ili na "malim i srednjim preduzećima".

Daevu Corp. je bankrotirao 2000-te, korejska država ga je rasklopila i bacila u džubre, tako da ne verujem da iko više računa na njega. Samsung beleži ozbiljne padove profita.

Razumeš li, konačno, o čemu pričam?


Tačno. Kinu tek čeka velika kriza. Kinezi zentaju po sjevernoj Italiji automatske mašine (znam par slučajeva otpuštanja po 5000-6000 ljudi. Proizvodnja neke plastike i al. ograda koje se koriste za ograđivanje skupova).
Drugo, u Njemačkoj je veoma jaka paradigma "privatizacija profita, socijalizacija gubitka" tako da država često kako tako održava mrtve gubitaše da ne bi 100% pali na grudi državne maljave. U DE ima zakon koji kaže: Ako veća firma posluje sa manjom firmom, a nakon nekog vremena veća firma prekine poslovanje sa manjom a manja zbog toga propadne, zakon kaže, da veća firma sa manjom mora nastaviti poslovanje.
Treće: pa da li je ikome poznata 2020 agenda? Naravno da je nerealan odnos smanjenja CO2 sa ekonomskim rastom, ali da li iko vidi Srbiju za 5, 10, 20 godina? Da li društvo ima snage da anticipira neke događaje u budućnosti ili isključivo mora: supa, sarma, svinja, kolači.


freehand freehand 11:31 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

maksa83
Opet, zameni Daevu LG-om a Panasonik (koji se klatari) Sonijem, uopšte nije bitno za ovo o čemu govorim.

Evo zamenio sam Panasonik Sonijem i dobio firmu koja je prošle godine zabeležila gubitak od 2.1 mlrd. USD.

U svemu tome u plusu je samo deo sa konzolama za igre koje su čist softversko-marketinški biznis, hardver je tu manje više commodity PC sklopljen od off the shelf delova spakovan u lepu crnu kutiju, sve ostalo je softver i marketing.

A i te kutije su bez veze kad svakako idemo u pravcu nematerijalnog sveta u kome će se sve odvijati u cerebrumu. I to samo pod uslovom da nisu tačne teorije da materijalno ionako ne postoji.
Tu uopšte neće biti bitno da li je minus u psolovanju neke kompanije dokaz da je proizvodnja mrtva kao što minus i propast neke od softverskih kompanija nije dokaz da je programiranje mrtvo i pokopano. Mislim - ta vrsta logike generalno.
emsiemsi emsiemsi 11:35 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

maksa83
To su odlični primeri, jer valjda postoji razlog zbog koga švecka i američka država pomažu posrnulim gigantima umesto da ih prepuste tržištu i ostave da budu razbucani.

Postoji - da ne bi imali ogroman socijalni problem koji bi imali kada bi se ovi raspali, prebacuju ga u budućnost u nadi da će se u međuvremenu desiti neko čudo, što može da se desi, a i ne mora.

No, pošto o kini ne znam dovoljno ja bih se ipak pitao počiva li Japan na Pokemonima i Digemonima ili na Tojoti i Macušiti.

Opet loši primeri. Tojota se drži na račun drugih (svih ovih zapadnih auto firmi koje propadaju), ali Panasonic (bivša Macušita) se ozbiljno klatari, merdžuje, otpušta, ne zna se baš šta će biti sa njima.

I bazira li Južna Koreja svoj život i planove na Daevuu i Samsungu ili na "malim i srednjim preduzećima".

Daevu Corp. je bankrotirao 2000-te, korejska država ga je rasklopila i bacila u džubre, tako da ne verujem da iko više računa na njega. Samsung beleži ozbiljne padove profita.

Razumeš li, konačno, o čemu pričam?

Јесте да си паметан као радио (мисли се на радио-пријемник, што кажу Босанци), али овај пута ниси ти у праву, него Фрихенд --- мала и средња предузећа могу опстати само (и све предности њихове флексибилности) уколико су закачени 'на сису' гиганата, који пеглају њихов хипердинамизан на горе или, још битније, на доле.
Гиганти су тај бафер (акумулатор) који компензује екстремне осцилације и спречавају да се, када заосцилује, систем не распадне.

maksa83 maksa83 11:47 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

A i te kutije su bez veze kad svakako idemo u pravcu nematerijalnog sveta u kome će se sve odvijati u cerebrumu. I to samo pod uslovom da nisu tačne teorije da materijalno ionako ne postoji.
Tu uopšte neće biti bitno da li je minus u psolovanju neke kompanije dokaz da je proizvodnja mrtva kao što minus i propast neke od softverskih kompanija nije dokaz da je programiranje mrtvo i pokopano. Mislim - ta vrsta logike generalno.

Aman, ljudi će da jedu, i voze kola (po svoj prilici i kako stvari idu - na struju), i voze se u vozovima, i letU avionima i u svemu tome će da radi (zapravo često da ne radi) neki softver, ali ne može mala država koja je u potpunom qrcu i nema nesagledive količine keša da kaže "od danas mi pravimo Spejs Šatl, usput neka se za propast spremi Tojota pošto ćemo i to da pokidamo".

Postoji dobar razlog što se to ne dešava.

Ja o tome pričam sve vreme.
freehand freehand 11:52 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

maksa83
A i te kutije su bez veze kad svakako idemo u pravcu nematerijalnog sveta u kome će se sve odvijati u cerebrumu. I to samo pod uslovom da nisu tačne teorije da materijalno ionako ne postoji.
Tu uopšte neće biti bitno da li je minus u psolovanju neke kompanije dokaz da je proizvodnja mrtva kao što minus i propast neke od softverskih kompanija nije dokaz da je programiranje mrtvo i pokopano. Mislim - ta vrsta logike generalno.

Aman, ljudi će da jedu, i voze kola (po svoj prilici i kako stvari idu - na struju), i voze se u vozovima, i letU avionima i u svemu tome će da radi (zapravo često da ne radi) neki softver, ali ne može mala država koja je u potpunom qrcu i nema nesagledive količine keša da kaže "od danas mi pravimo Spejs Šatl, usput neka se za propast spremi Tojota pošto ćemo i to da pokidamo".

Postoji dobar razlog što se to ne dešava.

Ja o tome pričam sve vreme.

Onda se ne razumemo, ali svejedno - i u toj maloj državi je EPS od presudnog značaja, i NIS, pa i Fiat. Male, srednje i velike softverske kompanije su fantastična stvar sa svim prednostima koje ste pobrojali i naginata 83 i ti i drugi. Što ih je više i što su bolje to će i opšti standard i prosek u svakojs feri društva biti viši i bolji, ali one ne mogu biti privredna baza. Ja o tome govorim.
emsiemsi emsiemsi 11:57 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

naginata_83

Da su veliki sistemi i industrija mrtvi a da se ekonomija bazira na teoriji "pet, šest ljudi"? Jok.


Pa Kina danas posustaje zato sto ne postoji dovoljna traznja za njenim industrijskim proizvodima. Nemacka isto. Zato ocajnicki zajme pare raznim Grcima ne bi li odrzali potraznju za svojim industrijskim proizvodima. Japan ima isti problem. Dakle reindustrijalizacija nikako nije resenje u ovom trenutku. Imas ionako previse proizvoda a premalo voljnih kupaca. USA ne moze da apsorbuje toliku ponudu..

lakse je prodavati usluge. Pogotovo u informatickom dobu u kojem se usluge izvoze. Prozivode se i trose u istom trenutku. Ne moze doci do zasicenja trzista kao kada prodajete pegle pa ih na kraju svi pokupuju i nemate kome novu da prodate...


Ма да --- очајни Немци, начисто пропадоше !
Успут --- делује ми да 'имаш соли у глави', па сам сада збуњен, јер пишеш то што сам цитирао.
maksa83 maksa83 12:05 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Onda se ne razumemo, ali svejedno - i u toj maloj državi je EPS od presudnog značaja, i NIS, pa i Fiat.

Za Fiat numem da ti kažem, ali oko NIS-a i EPS-a... taj energetski pejzaž se menja pred našim očima i tu će svašta da bude.

P.S. EPS? Firma koja za uspešnu poslovnu godinu smatra onu u kojoj je gubitke uspela da smanji za trećinu?
vcucko vcucko 12:14 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

martin_krpan


Jbt, pa da li Srbija stvarno mašta o redovima od po 10k ljudi u 6:30 ispred neke hale i javljanje portiru a onda u 11:30 svi na pasulj.

Sreća za Srbiju je što je industrijalizacija preskočila tako da ako je pametna, Srbija može iz primarnog direktno skočiti u qvarterni sektor.



Vidi, dobro je što uviđaš da je takav stav koji si upravo prosuo glavni razlog za trenutno stanje na političkoj mapi Srbije. Gde će i ovo malo procenata koje AV još nema ubrzo netragom nestati u crnoj rupi. Zato što su sve pokretne stvari koje vidiš (i koje si ikad video) oko sebe neko proizveo u nekoj hali (li baraci, svejedno) pa u neko vreme otišao na ručak (pasulj ili kineske nudle, svejedno). A ti sa lakoćom pa arogantno opljuneš sprdnju sa ljudskom vrstom i pet milenijuma organizovane proizvodnje bilo čega. Da prostiš, sa kojim pravom i u ime čega? Tako su i komunisti mislili da istorija počinje sa njima i da je pre njih bilo ništa.

Možda sam mator, ali u moje vreme matorci bi rekli: ne valja vam pos'o deco.
freehand freehand 12:15 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

P.S. EPS? Firma koja za uspešnu poslovnu godinu smatra onu u kojoj je gubitke uspela da smanji za trećinu?

Dabre, kao Tojota ili Sony.
No u ovom kontekstu to je potpuno nebitno, čak i kad u obzir uzmemo da javna preduzeća u Srbiji po pravilu imaju i funkciju socijalnog amortizera. Što nije uvek i po pravilu loše ni za državu ni za građane.

P.S. energetski sektor se menja pa svi pobegoše iz njega, niko EPS-u više neće da prodaje vozila, delove, nameštaj, hranu, opremu, SOFTVER, da pruža banakarske i sve druge najrazličitije usluge vredne godišnje desetine i stotine miliona evra, ili šta je ta rečenica imala da znači?
naginata_83 naginata_83 12:23 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Ма да --- очајни Немци, начисто пропадоше !
Успут --- делује ми да 'имаш соли у глави', па сам сада збуњен, јер пишеш то што сам цитирао.


Nisam rekla da nacisto propadose vec da i oni koji su 50 godina ispred nas u razvoju tehnologije, imaju izuzetno kvalitetne proizvode, visoku produktivnost itd. imaju trenutno problem sa plasmanom svojih industrijskih proizvoda. Zasto? Zato sto je od 2008. svugde posustao rast. Sto se novi kupci ne stvaraju dovoljno brzo koliko raste produktivnost u Kini, Nemackoj, Japanu, Koreji. Zato sto SAD ne uspeva vise da reciklira tolike trzisne viskove a Kina, Japan, Koreja, Nemacka nikako ne uspevaju da stimulisu potrebnu domacu traznju itd.

Vise od 40 godina svet se pokrece putem americkog duplog deficita, budzetskog i trgovinskog, tako sto amerika apsorbuje visak industrijskih proizvoda iz ostatka industrijalizovanog sveta u zamenu za to sto se visak novca koji iste zarade reinvestira kroz Wall street... i tocak se okrece.

Sada se zaglavio mehanizam. Em je financijalizacija uzela previse maha pa se novac ne spusta dovoljno u realnu ekonomiju, tj kod potrosaca, em jednostavno nema vise ko da kupi tolike frizidere, pegle, golfove i sl. Zemlje u razvoju su svasta pokupovale na kredite koje nemaju kako da vrate (koji su im dati upravo kako bi kupovale)...

Dakle, ne vidim da je industrijalizacija resenje. Dok je virtuelna ekonomija i sfera usluga informacionog drustva zaista sansa cini mi se. Novac je ionako samo cena naseg poverenja. Dok je fizicki svet ogranicen i ne moze se raubovati beskonacno (da za svaki dolar rasta napravis po nepotrebnu peglu i ubedis nekoga da baci staru koja radi i pride zagadis zivornu sredinu), u virtuelnoj sferi i pruzanju usluga nema granica.

svarog svarog 12:55 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

To je tajna Kine i njihove proizvodnje, ne samo niske cene. Kinez može danas da ti napravi 100000 plastičnih pištolja, ako zatreba sutra to preore i pravi dizne za ... neštonešto, prekosutra nešto drugo, danas čipove za ajFon, sutra diode za Samsung frižider. Amerikanci (prema sopstvenom priznanju) to nemaju i to ih yebe.


Baš sam juče, prekjuče čitao neku analizu gde se kaže da je to u stvari najveći problem Kine. Oni sada treba da pređu sa masovnih proizvođača jeftinih proizvoda na proizvode sa više znanja, tehnologije itd. Za to im je potrebno znanje, a radnici nisu stigli da se usavrše u jednoj oblasti jer su svaki čas skakali sa pravljenja jednog proizvoda na drugi, kako se šta isplatilo
svarog svarog 12:59 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Vidite kakva je muka voditi državu pa moraš da vagaš hoće li da se razvija crna metalurgija ili softver ili velika preduzeća ili MSP ili ćemo u usluge ili u proizvodnju...
A neko bi recimo rekao šta vas boli tuki za to, pustite ljude da rade skinite im državu sa grbače i sami će naći šta znaju da prave i šta mogu da prodaju. Al to je onaj odvratni libertarijanizam koji ič ne jebe ove silne analitičare što vole tuđom guzicom da mlate gloginje
freehand freehand 13:04 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

A neko bi recimo rekao šta vas boli tuki za to, pustite ljude da rade skinite im državu sa grbače i sami će naći šta znaju da prave i šta mogu da prodaju. Al to je onaj odvratni libertarijanizam koji ič ne jebe ove silne analitičare što vole tuđom guzicom da mlate gloginje

Pa će svi da krenu u tu crnu metalurgiju i razvoj novih tehnologija. Sve u timovima od po njih 5-6.
Ne zezaj se Svarože.
martin_krpan martin_krpan 13:05 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

svarog
Vidite kakva je muka voditi državu pa moraš da vagaš hoće li da se razvija crna metalurgija ili softver ili velika preduzeća ili MSP ili ćemo u usluge ili u proizvodnju...
A neko bi recimo rekao šta vas boli tuki za to, pustite ljude da rade skinite im državu sa grbače i sami će naći šta znaju da prave i šta mogu da prodaju. Al to je onaj odvratni libertarijanizam koji ič ne jebe ove silne analitičare što vole tuđom guzicom da mlate gloginje




I da, više volim sushi i šah nego hagra.
svarog svarog 13:17 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

freehand
A neko bi recimo rekao šta vas boli tuki za to, pustite ljude da rade skinite im državu sa grbače i sami će naći šta znaju da prave i šta mogu da prodaju. Al to je onaj odvratni libertarijanizam koji ič ne jebe ove silne analitičare što vole tuđom guzicom da mlate gloginje

Pa će svi da krenu u tu crnu metalurgiju i razvoj novih tehnologija. Sve u timovima od po njih 5-6.
Ne zezaj se Svarože.



Neće svi, neki hoće. Ne moramo mi ništa da izmišljamo, postoji istorija ne tako davna. Jel država podigla železaru u Smederevu?
Jel država napravila Forda?
Svi ti današnji giganti nastali su kao male firme koje su porasle vremenom. Umesto da smo se 70 godina zajebavali sa socijalizmom i samoupravljanjem danas bi imali neke prilično moćne domaće privatne firme. Ili recimo Narodnu banku čiji su vlasnici privatni domaći industrijalci (kao što je bila kada je osnovana).
Umesto toga hteli smo (a i sada) da preskačemo po 50-100 godina razvoja pravljenjem državnih mutanata kako bi imali gigante. E pa jbg Губитак ЕПС-а 10,5 милијарди динара у 2014.
svarog svarog 13:18 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

I da, više volim sushi i šah nego hagra


Ovde bih citirao alselonea

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana