Istorija| Jubileji| Na današnji dan

Dvadeset dana i dvadeset noći

apostata RSS / 09.05.2015. u 00:03

igorkravtsov-posledny_salut.jpg

 

Danas u 10 časova po moskovskom vremenu, na Crvenom trgu će se održati vojna parada povodom 70 godina pobjede nad fašizmom.

Parada se u Rusiji reklamirala i propagirala na sve moguće načine i ruku na srce bilo je tu svega i pretjerivanja i neukusa, ali dobro vremena su takva, pa se podosta od ovog pobrojanog može i koliko-toliko oprostiti.

No ono što mi je u cijeloj toj kampanji najviše smetalo (pored Georgijevske lente koja sa VOV-om veze nema) je bilo stalno isticanje da je ova parada najveća do sada.

Ja znam da se pri tom misli na parade održane 9. maja, ali ipak smatram da je to uvijek trebalo govoriti uz nekakvu ogradu, u kojoj bi bila pomenuta ona prva parada od 24. juna 1945, jer veće od nje nikako ne može biti.
Nije tu stvar u prostom broju učesnika, o onih 40 hiljada, nasuprot današnjih 15 hiljada - ni govora.

getImage?photoId=770885843869&photoType=0 

Ovo i ono sutra se jednostavno ne može porediti, to su različiti nivoi.

Te dvije parade jesu na neki način, da to tako kažem, supstancijalno povezane, ali svaka poslije one prve je ipak samo neka vrsta njezine emanacije.

Tako da najveća je bila i biće samo ta prva ...

... mada, eto kada opet bolje razmislim, u teoriji postoji ipak i opcija još veće parade.

Naime tog 24. juna 1945. po Crvenom trgu je prošlo, kao što već rekoh, oko 40 hiljada vojnika. Oni su tuda marširali u tzv. paradnim "karopkama" (kutijama), od po dvjesto ljudi (20x10) i taj njihov mimohod pored svečane tribine je trajao oko dva sata.

Za 4 godine VOV-a SSSR je izgubio oko 9,7 miliona vojnika i oficira i svaki od njih je krvlju zaslužio da prođe u paradnom stroju Crvenim trgom.
Ako bi se svi ti poginuli borci RKKA postavili u te paradne "karopke", Crvenim trgom bi marširali 20 dana i 20 noći.

480 sati bi prolazili rame uz rame branioci Bresta, Smolenska i Kijeva, heroji Jeljne i 28 Panfilovaca, oni koji su ostali pod ruševinama Staljingrada i oni koji su se smrzli u rovovima Lenjingrada, pored njih bi išli mornari Odese i Sevastopolja i hiljade onih koji su kao kamen potonuli na dno Dnjepra, Visle i Odre, a iza njih stupali bi osvajači Kenigsberga i oslobodioci Varšave i Beograda, kao i oni koji su na proljeće '45. ginuli u Pragu, na Zelovskim visovima i na stepenicama Rajhstaga.

20 dana i 20 noći ... pokušajte samo na trenutak to da zamislite, samo na jedan trenutak.

Da, to bi bez ikakve sumnje bila u svemu mnogo veća parada od one iz juna '45.
Parada heroja i parada pobjednika.

Ne znam za Vas, ali danas ja ima za njih da popijem, ali i ne samo za njih, ima da popijem i za poginule Montgomerijeve "pacove", branioce Nankinga, za pale američke mornare, pilote i marince, za Slobodne Francuze, za ubijene poljske borce i za norveške, jugoslovenske i italijanske partizane.

Tih par pića je stvarno najmanje što mogu da uradim za sve njih.

Neka im je svima vječna slava!

-----------------------------------

(Donji spot je napravljen 2013 , povodom 70 godina od oslobođenja Stavropolja, zahvaljujem se svom drugu Milošu koji ga je expresno brzo titlovaona naški i takođe ekspresno brzo postavio na svoj kanal)

Tagovi



Komentari (389)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 03:41 10.05.2015

Re: ...

Inače, ukupne žrtve samo opsade Lenjingrada:
- prevazilaze ukupne žrtve stanovništva Jugoslavije u WW2


Ukupan broj poginulih u SFRJ je bio 1.700.000.
Čisto sumnjam da ih je u Lenjingradu umrlo više od toga. Jednostavno, u to vreme nije bilo tolikih gradova.
princi princi 06:28 10.05.2015

Re: ...

Ukupan broj poginulih u SFRJ je bio 1.700.000.

To su nas učili u školi, ali pitanje je da li ja zaista bilo toliko žrtava. To se, izgleda, pumpalo posle rata i zbog ratnih šteta, reparacija. Slično desetinama hiljada silovanih Bosanki leta 1992. iz onog, čini mi se, NYT članka. (Sem toga u bici za Lenjingrad nisu učestvovali samo Lenjingrađani, tu su dovodili čete i čete ljudi iz čitave Rusije. Slali su ih na Nemce često i bez pušaka. Kažu da su Nemci toliko pucali i ubijali da su im se na kraju usijale cevi i puške postale neupotrebljive. To je bio veliki pomor. Ljudski život tih godina u Rusiji nije bio previše na ceni.)

Jedino iz nekog razloga, za Kosovo nikako nisu mogli da naduvaju cifre: sećam se da je neki američki kongresmen rekao: "Šta, hoćete da ih bombardujete zbog 1800 navodnih žrtava tokom 2 godine? Pa više ljudi izgine tokom istog perioda u sukobima bandi u Atlanti."
milisav68 milisav68 07:06 10.05.2015

Re: ...

blogovatelj
Inače, ukupne žrtve samo opsade Lenjingrada:
- prevazilaze ukupne žrtve stanovništva Jugoslavije u WW2


Ukupan broj poginulih u SFRJ je bio 1.700.000.
Čisto sumnjam da ih je u Lenjingradu umrlo više od toga. Jednostavno, u to vreme nije bilo tolikih gradova.

Ali nisu sve žrtve stanovnici Lenjigrada, a opsada je trajala skoro koliko i rat na prostoru Jugoslavije (Opsada je trajala od 8. septembra 1941. godine do 18. januara 1944. godine).

Mada, i u jednom i u drugom slučaju se radi o ne baš preciznim podacima, već o procenama, a te brojke jesu približne.

Nevezano sa tim, jedna interesantna fotografija.

milisav68 milisav68 07:11 10.05.2015

Re: ...

princi
Kažu da su Nemci toliko pucali i ubijali da su im se na kraju usijale cevi i puške postale neupotrebljive.

Grešiš, mnogo veći broj žrtava je bio zbog gladi, zime i bolesti.
apacherosepeacock apacherosepeacock 07:19 10.05.2015

Re: ...

(Sem toga u bici za Lenjingrad nisu učestvovali samo Lenjingrađani, tu su dovodili čete i čete ljudi iz čitave Rusije. Slali su ih na Nemce često i bez pušaka. Kažu da su Nemci toliko pucali i ubijali da su im se na kraju usijale cevi i puške postale neupotrebljive. To je bio veliki pomor. Ljudski život tih godina u Rusiji nije bio previše na ceni.)


E jbg. princi, pa sta je bila alternativa? Da ti gradovi pod opsadom padnu u ruke Nemcima koji bi tek onda pomor bio, da ne pominjem konsekvence za celu SSSR i tok rata u krajnjoj liniji? Kako su se drugacije mogli otresti onih nemackih krpelja....

Bilo je i kanibalizma. Da li mozemo danas da predstavimo sebi 800+ dana pakla koji su ti ljudi dozivljavali.

princi princi 07:25 10.05.2015

Re: ...

Jbg, ne zalažem se za povlačenje pred fašistima, to ne radim ni ovih dana kad bezmalo 4M Britanaca glasa za fašiste, kad salonski fašisti voljom većine građana zadržavaju vlast, samo kažem da je cena možda mogla biti manja (da nije bilo Staljinovih čistki među generalima, i sl).
docsumann docsumann 07:29 10.05.2015

Re: ...

kažem da je cena možda mogla biti manja (da nije bilo Staljinovih čistki među generalima, i sl).


i da je vjerovao svojim obavještajcima.
princi princi 07:36 10.05.2015

Re: ...

i da je vjerovao svojim obavještajcima

Čitam onaj link koji je Maksa postavio juče, o onom finskom snajperisti, i prosto je neverovatno da je taj čovek, Staljin, mislim, tolike ljude mesecima slao mečki na rupu. Mislim, prosto je neverovatna ta nebriga za ljudske živote.
freehand freehand 07:39 10.05.2015

Re: ...

docsumann
kažem da je cena možda mogla biti manja (da nije bilo Staljinovih čistki među generalima, i sl).


i da je vjerovao svojim obavještajcima.

Teško da bi cena bila manja i da nije pravio čistke među oficirima i da je verovao svojim obaveštajcima (iz Japana). Odnos snaga i raspored figura na tabli su bili takvi da teško da bi se tu išta promenilo.
Posebno je pitanje šta je od svega u tim popularnim skaskama realna istina a šta su derivati popularne mitologije.
docsumann docsumann 07:41 10.05.2015

Re: ...

Mislim, prosto je neverovatna ta nebriga za ljudske živote.


pa i u samoj završnici rata, pri osvajanju Berlina, sovjetske žrtve su bile višestruko veće od "neophodnih" da se ta posljednja bitka privede kraju.

forsiranje rokova na uštrb ljudskih života, tako kapitalistički manir.
docsumann docsumann 07:44 10.05.2015

Re: ...

Teško da bi cena bila manja i da nije pravio čistke među oficirima i da je verovao svojim obaveštajcima (iz Japana). Odnos snaga i raspored figura na tabli su bili takvi da teško da bi se tu išta promenilo.


šta bi bilo da je bilo. da, slažem se - bespredmetna diskusija.

Posebno je pitanje šta je od svega u tim popularnim skaskama realna istina a šta su derivati popularne mitologije.


to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjeni istorijskih događaja.
princi princi 07:47 10.05.2015

Re: ...

forsiranje rokova na uštrb ljudskih života, tako kapitalistički manir.

Pre caristički i imperatorski. Kapitalizam ipak više ceni ljudske živote, ako ništa ono što su ljudi potročaši, konzumenti. Pa i Vlada ima tih sklonosti, vidiš kako je lavish party napravio, proslava Dana pobede je tu samo povod da se pokažu mišići zapadu.
freehand freehand 07:49 10.05.2015

Re: ...

to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjebni istorijskih događaja.

Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.
Na to sam mislio, a takvih stvari ima koliko hoćeš.
Činjenica je da tih falš "istina" ima trilion koje zagađuju javni prostor, a pitanje je samo koliko ih je produkt lošeg čitanja i konstrukcija nastalih natezanjem malog znanja, a koliko namerno plasiranih iz štabova tome namenjenih i posvećenih, gde su "eksperti" posle samo prenosioci tih informacionih virusa. Sve više sam sklon da verujem da ovih drugih ima kudikamo više.
princi princi 07:50 10.05.2015

Re: ...

to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjeni istorijskih događaja.

Da, istorija koja se stalno redefiniše u zavisnosti od vantage point. Sadašnjost je ta koja upravlja istorijom, a ne obratno. Ajde da probamo da nađemo šta je ko pisao o Danu pobede i njenoj moskovskoj proslavi pre 10 ili, ne daj bože, 20 godina.
docsumann docsumann 07:51 10.05.2015

Re: ...

Kapitalizam ipak više ceni ljudske živote, ako ništa ono što su ljudi potročaši, konzumenti.


ajde da se složim da bolje tretira sopstvene glasače.
međutim za vijetnamsku djecu u fabrikama patika, ili djecu robove na plantažama kakao u Obali Slonovače, mari koliko za otpalo prošlogodišnje lišće.
princi princi 07:53 10.05.2015

Re: ...

Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.

Jbg, ni ti Gorran2ovi dokumenti nisu nešto puno pouzdaniji od onih iz Večernjih novosti (koliko sam ovlaš video, poziva se na neka SUBNOR sponzorisana izdanja nekih "istorijskih" knjiga). To je sukob 2 naracije, priče o istoriji. Svaki čovek daje drugačije značenje istim ili drugačijim dokumentima, pogotovu u tako smutnim vremenima kakva su Jugoslavijom vladala 1941.-45.
docsumann docsumann 07:54 10.05.2015

Re: ...

Sadašnjost je ta koja upravlja istorijom, a ne obratno


uvijek je lakše uticati na prošle događaje (odnosno manipulisati percepcijom istih) nego na sadašnjost i probleme koje ona nosi.
princi princi 07:54 10.05.2015

Re: ...

docsumann
Kapitalizam ipak više ceni ljudske živote, ako ništa ono što su ljudi potročaši, konzumenti.


ajde da se složim da bolje tretira sopstvene glasače.
međutim za vijetnamsku djecu u fabrikama patika, ili djecu robove na plantažama kakao u Obali Slonovače, mari koliko za otpalo prošlogodišnje lišće.

Da, da, to je tačno. I o tome je upravo ona polemika Noama Čomskog i one budaletine Sem Har'sa.
milisav68 milisav68 07:55 10.05.2015

Re: ...

docsumann
to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjeni istorijskih događaja.

To jeste tačno, samo u slučaju samog napada na Rusiju, iznenađenje je bilo kompletno, iako su dobijane informacije o nemačkom spremanju za napad.
freehand freehand 07:56 10.05.2015

Re: ...

princi
Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.

Jbg, ni ti Gorran2ovi dokumenti nisu nešto puno pouzdaniji od onih iz Večernjih novosti. To je sukob 2 naracije, priče o istoriji. Svaki čovek daje drugačije značenje istim ili drugačijim dokumentima, pogotovu u tako smutnim vremenima kakva su Jugoslavijom vladala 1941.-45.

Ma kakvi. Ovo o čemu govoriš nosi u sebi dva pitanja i dve odvojene stvari: jedno je činjenično stanje, faktografija. Sasvim drugo je njihovo tumačenje i vrednovanje. Čitaocu prosečne inteligencije i bez zakucanih ideoloških stavova i zle volje ta rasprava upravo ilustruje ovo što sam rekao.
gorran2 gorran2 09:03 10.05.2015

Re: ...

princi
Jbg, ni ti Gorran2ovi dokumenti nisu nešto puno pouzdaniji od onih iz Večernjih novosti (koliko sam ovlaš video, poziva se na neka SUBNOR sponzorisana izdanja nekih "istorijskih" knjiga). To je sukob 2 naracije, priče o istoriji. Svaki čovek daje drugačije značenje istim ili drugačijim dokumentima, pogotovu u tako smutnim vremenima kakva su Jugoslavijom vladala 1941.-45.

Morao sam da izrazim očaranost ovom naučnom metodom "ovlaš-gledanja" u cilju fundiranja saznanja i stavova
Inače, juče me Bane Gajić blokirao na fejsu kad je u nekom komentaru rekao "to su dokumenti sumnjive autentičnosti", a ja ga upitao šta je to sumnjivo sa autentičnošću dokumenata.
Radi se o 90 rolni njemačkih originalnih dokumenata (preko 50.000 dokumenata), iz američkog ratnog plena, i koji su mikrofilmovani u National Archives and Records Administration, i čija je procedura nabavke (ili, uostalom, provere) ekstremno jednostavna. Ameri su uveli jedinstven sistem klasifikacije, svaki dokument ima jedinstvenu oznaku, i samo pošalješ upit NARA. Dokumenti su javni - ako tražiš nekoliko, poslaće di digital images besplatno, a ako tražiš cele rolne, traže da platiš "troškove digitalizacije" (nekih $120 po rolni).

Slično važi i za, npr, USAF.

Dakle, ljudi su prosto nesvesni današnje ogomne dostupnosti raznorazne dokumentacije iz WW2, i još misle u komičnim kategorijama opskurnih knjiga i publicista.

Inače, mislim da mi je to prvo blokiranje na fejsu. A možda i na internetu uopšte, ako ne računam e-novine (tamo sam banovan jedno 5-6 puta)
freehand freehand 09:06 10.05.2015

Re: ...

ako ne računam e-novine (tamo sam banovan jedno 5-6 puta)

Oće oni, oni su antifašisti ali specijalnog kova.
gorran2 gorran2 09:06 10.05.2015

Re: ...

princi
Kapitalizam ipak više ceni ljudske živote

2013 Savar building collapse
Bez komentara.
apostata apostata 09:10 10.05.2015

Re: ...

princi
Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.

Jbg, ni ti Gorran2ovi dokumenti nisu nešto puno pouzdaniji od onih iz Večernjih novosti (koliko sam ovlaš video, poziva se na neka SUBNOR sponzorisana izdanja nekih "istorijskih" knjiga). To je sukob 2 naracije, priče o istoriji. Svaki čovek daje drugačije značenje istim ili drugačijim dokumentima, pogotovu u tako smutnim vremenima kakva su Jugoslavijom vladala 1941.-45.

Nije to sukob dvaju naracija nego sukob nekoga ko ima dokumente i nekoga ko ih nema.

Prof. Pavlović je iznio te davno optužbe, pa kada je izazvan od Stankovića da ponudi dokaze rekao je da zbog toga specijalno i ide u SAD.
Ima tome čini mi se 10 godina, profesor se davno vratio, a dokaza nigdje. Nisam ga više čuo da o tome trkelja do onog bloga.., osim što ga koriste u raznim člancima, forumima i tako to.

A i kako bi brate kada je (čini mi se) 2006. izašlo jedno maestralno djelo pod nazivom: Bombing the European - Axis Powers. A Historical Digest of the Combined Bomber Offensive 1939–1945. Autor je dr Richard G. Davis, currently a division chief for the US Army Center for Military History.
(to i jeste knjiga o kojoj Gorran govori).

U prilozima Dejvis je dao tabele sa hronološkim pregledom savezničkih (strateških) bombarderskih misija u Evropi, od 1939. do 1945.

O kakvom se poduhvatu radi dovoljno govori podatak da u jednoj tabeli u kojoj se obrađuje period od 1942-45. godine, ima upisanih 17.068 misija.

Za svaku misiju u kolonama tabele su dani brojni podaci, a jedna od tih kolona je izuzetno za nas zanimljiva.Ta kolona nosi naziva Area u njoj upisana oznaka pojašnjava karakter konkretne misije.
Uz imena gradova u Jugoslaviji, pojavljuju se tri kategorije od ukupno sedam:
-C: city-area bombing;
-ordered or authorized by directive or numbered air force;
-O: opportunity city-area bombing, conducted by individual formations and crews following initiative granted by AAF or RAF policy;
-R: city-area bombing requested by friendly ground forces or partisans.

Od nešto ispod 600 misija izvršenih na teritoriji posljednju oznaku ima samo 31 misija i to:
- Podgorica (četiri puta)
- Mitrovica (tri puta)
- Novi Pazar, Prijepolje, Sjenica i Višegrad (po dva puta)
- Banja Luka, Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Drvar, Knin, Livno, Omiš, Peć, Prijedor, Ražanak, Rogatica, Split, Užice, Zavalje i Žegar (po jednom).

S tim što se ne navodi od kojih snaga je bombardovanje traženo. Kako se ide dublje u '44. uloga partizana kao naručioca je sigurno sve izraženija, ali kada je konkretno riječ o tzv. ali kada je konkretno riječ o tzv. Vaskršnjem bombardovanju BG, onda zanimljive podatke možemo naći u др Милан Терзић, Југословенска краљевска влада, генерал Драгољуб Михаиловић и савезничко бомбардовање циљева у Југославији 1942–1944. Године, objavljenom u TOKOVI ISTORIJE - Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije, 1-2/2005 (i njega Gorran pominje), gdje se na stranama 105 i 106 govori o prepisci između vojnog izaslanika Jugoslavije u Vašingtonu kneževića i pukovnika Putnika u Kairu.
Ovaj prvi 25.04.'44. traži od ovog drugog da mu se da pregled ciljeva u Jugoslaviji koji je prošle godine za R.A.F. i U.S.A.F. izradio potpukovnik Skrivanić.
Putnik mu odgovara 01.05. potvrđuje njegovu konstataciju o Skrivaniću i naglašava da je lično njemu (Putniku) Slobodan Jovanović izričito naredio da on da pismenu potvrdu za bombardovanje ciljeva u BG.
Deset dana poslije, nakon istrage koju je proveo u Vašingtonu, Knežević Putniku piše da je Skrivanić te ciljeve sastavio na osnovu prethodnih Mihajlovićevih traženja bombardovanja, mada još nije utvrdio ko je tražio bombardovanje Rogožarskog, studentskog doka i sjedišta Gestapoa.

Knežević i na kraju dodaje da mu Britanci kažu da je BG bombardovan na zahtjev Tita.
Ali BG (kao što se to vidi po Dejvisovim tabelama) nije bombardovan na zahtjev nikoga sa terena (ciljevi jesu najvjerovatnije urađeni po Mihajlovićevim smjernicama).

Beograd čak tog 16.04. on nije bio ni primarni cilj (što se može fino vidjeti ovde http://www.461st.org...s/april1944.htm ... ) nego je to bio Rumunski Brašov, na koji se nije otišlo zbog loših vremenskih uslova.Tako da sa svim ovim i otpada ona poznata Nedićevska propagandna patka sa onim Srećan Vaskrs.
princi princi 10:27 10.05.2015

Re: ...

gorran2
...

Prema svecu i tropar. Ne mogu ja baš svačemu davati istu pažnju. Tvoje ideološke lakirovke nemaju baš ničeg naučnog u sebi. One su, tačno je, pismeno sročene, ali ih to ne čini ništa tačnijim od onih četničkih trabunjanja. A ja stvarno nemam ni najmanju nameru da se uključujem u rasprave čije mi se lupetanje čini ubedljivijim.

I inače mislim da bi bilo fer da svi koji učestvujete u tim raspravama stavljate neke disclaimere u sve te svoje pisanije: očigledno je da ne iznosite samo lične stavove već imate i neke druge interese, da li dedine penzije, aspiracije ka nekretninama, otetim ili koje treba vratiti, plaćeno članstvo u raznoraznim organizacijama, SUBNORima, čudima... Mislim, čisto da ljudi mogu da procene vašu objektivnost u proceni tih istorijskih "činjenica".
gorran2 gorran2 10:44 10.05.2015

Re: ...

princi
gorran2
...

Prema svecu i tropar. Ne mogu ja baš svačemu davati istu pažnju. Tvoje ideološke lakirovke nemaju baš ničeg naučnog u sebi. One su, tačno je, pismeno sročene, ali ih to ne čini ništa tačnijim od onih četničkih trabunjanja. A ja stvarno nemam ni najmanju nameru da se uključujem u rasprave čije mi se lupetanje čini ubedljivijim.

I inače mislim da bi bilo fer da svi koji učestvujete u tim raspravama stavljate neke disclaimere u sve te svoje pisanije: očigledno je da ne iznosite samo lične stavove već imate i neke druge interese, da li dedine penzije, aspiracije ka nekretninama, otetim ili koje treba vratiti, plaćeno članstvo u raznoraznim organizacijama, SUBNORima, čudima... Mislim, čisto da ljudi mogu da procene vašu objektivnost u proceni tih istorijskih "činjenica".

Znači, da rezimiram tvoj stav:
a) neću da ulazim u materiju
b) ali svejedno ću zapljunuti, onako, široko
c) i izneti svoje ni na čemu zasnovane pretpostavke kao "očigledne" činjenice

S obzirom da nemam ni "dedine penzije, aspiracije ka nekretninama, otetim ili koje treba vratiti, plaćeno članstvo u raznoraznim organizacijama, SUBNORima, čudima", ni državni posao, ni "otkupljen" društveni stan u vlasništvu, niti bilo šta slično čega bih se mogao setiti,

Mogu da zaključim da tvoje teze:

a) činjenično ne piju vodu, jer ih pobija kontraprimer
b) i inače zvuče kao definicija intelektualno-moralne bede i niskosti.
princi princi 10:52 10.05.2015

Re: ...

S obzirom da nemam ni "dedine penzije, aspiracije ka nekretninama, otetim ili koje treba vratiti, plaćeno članstvo u raznoraznim organizacijama, SUBNORima, čudima", ni državni posao, ni "otkupljen" društveni stan u vlasništvu, niti bilo šta slično čega bih se mogao setiti,

Znači, idiotizam iz hobija? Sećam se kako te je svojevremeno Milica Tomić vijala po blogu pitanjem "Gorane?" kad si čistom nepažnjom opravdao neku akciju Srba u Bosni ili Hrvatskoj, ne sećam se više. Bilo je žalosno gledati kakvu si krpu izigravao izvinjavajući se i prevrćući i uvrćući svoje reči.
gorran2 gorran2 10:58 10.05.2015

Re: ...

princi
S obzirom da nemam ni "dedine penzije, aspiracije ka nekretninama, otetim ili koje treba vratiti, plaćeno članstvo u raznoraznim organizacijama, SUBNORima, čudima", ni državni posao, ni "otkupljen" društveni stan u vlasništvu, niti bilo šta slično čega bih se mogao setiti,

Znači, idiotizam iz hobija? Sećam se kako te je svojevremeno Milica Tomić vijala po blogu pitanjem "Gorane?" kad si čistom nepažnjom opravdao neku akciju Srba u Bosni ili Hrvatskoj, ne sećam se više. Bilo je žalosno gledati kakvu si krpu izigravao izvinjavajući se i prevrćući i uvrćući svoje reči.

Lep primer, pa, nečega (ono kad nećeš da se baviš "samom stvari", jer ti je ispod časti, ali hoćeš da se baviš oponentom u polemici - o kome inače ne znaš ništa - jer ti nije ispod časti).
Zanimljiva vrsta časti...
princi princi 11:05 10.05.2015

Re: ...

Ne bavim se tobom nego (ne)istinama koje pišeš o sebi, jer su tvoje reakcije na pitanja Milice Tomić proisticale iz pripadnosti nekakvoj grupaciji, nekakvim tetkama koje su pevale pesme po Sandžaku i Bosni. Mislim, uobičajen je trik da svoje interese maskiraš u pitanja morala i etičnosti.

I, ljudi, jel vi stvarno sebe smatrate toliko svetim i velikim da moralnost drugih ljudi određujete po tome šta pišu o vama? Jel vi sebe zaista smatrate tako bezgrešnim, jel zaista patitet od takvih deluzija veličine?
gorran2 gorran2 11:15 10.05.2015

Re: ...

princi
Ne bavim se tobom nego (ne)istinama koje pišeš o sebi, jer su tvoje reakcije na pitanja Milice Tomić proisticale iz pripadnosti nekakvoj grupaciji, nekakvim tetkama koje su pevale pesme po Sandžaku i Bosni. Mislim, uobičajen je trik da svoje interese maskiraš u pitanja morala i etičnosti.

Ovo već prevazilazi moju moć razumevanja.
Nisam pevao pesme po Sandžaku i Bosni, pa možda zato.
A i ono koliko razumem, ne zanima me.
princi
I, ljudi, jel vi stvarno sebe smatrate toliko svetim i velikim da moralnost drugih ljudi određujete po tome šta pišu o vama? Jel vi sebe zaista smatrate tako bezgrešnim, jel zaista patitet od takvih deluzija veličine?

I, ljudi, jel vi zaista smatrate da neko može biti moralan, onako uopšte, a istovremeno bez ikakvog povoda i osnova pisati neke uvrede i izmišljene pretpostavke o (doduše sitnim i nevažnim) ljudima?
emsiemsi emsiemsi 11:34 10.05.2015

Re: ...

gorran2
princi
Ne bavim se tobom nego (ne)istinama koje pišeš o sebi, jer su tvoje reakcije na pitanja Milice Tomić proisticale iz pripadnosti nekakvoj grupaciji, nekakvim tetkama koje su pevale pesme po Sandžaku i Bosni. Mislim, uobičajen je trik da svoje interese maskiraš u pitanja morala i etičnosti.

Ovo već prevazilazi moju moć razumevanja.
Nisam pevao pesme po Sandžaku i Bosni, pa možda zato.
A i ono koliko razumem, ne zanima me.
princi
I, ljudi, jel vi stvarno sebe smatrate toliko svetim i velikim da moralnost drugih ljudi određujete po tome šta pišu o vama? Jel vi sebe zaista smatrate tako bezgrešnim, jel zaista patitet od takvih deluzija veličine?

I, ljudi, jel vi zaista smatrate da neko može biti moralan, onako uopšte, a istovremeno bez ikakvog povoda i osnova pisati neke uvrede i izmišljene pretpostavke o (doduše sitnim i nevažnim) ljudima?

Ни мени ти не делујеш морално !
Додуше, ја не патим од делузије те могу допустити да (делимично) (и) нисам у праву.
oskar-z-wild oskar-z-wild 00:02 11.05.2015

Re: ...

Blog Gorran2 Kraj jedne travestije
Đeneral Mihailović je prikupljao, povezivao i organizovao oficire, vojnike i aktiviste na platformi nepristajanja na predaju.
S druge strane, đeneral Nedić je smatrao da teška situacija u kojoj se našao srpski narod zahteva od njega "žrtvu" da stupi u dobrovoljnu zločinačku službu okupatora i srpskih krvnika.
Ova podela je od samog početka međutim bila privid, predstava za publiku.
Na današnji dan pre 65 godina predstava je konačno okončana i zavesa spuštena. Saveznici i kralj Petar II odbacili su Mihailovića, a ovaj je i zvanično "usvojio" i priznao očinstvo nad Nedićevim kvislinškim aparatom.


Gorane, prvi put sam otkrio vaše blogove i vidim da imate naučni pristup, i veoma sam impresioniran. Ali u ovoj gore podvučenoj rečenici vidim da vi uopšte ne analizirate Nedićeve i Mihailovićeve racionalizacije, strategije i taktike , već sve to kvalifikujete jednostavno kao "privid, predstava za publiku". O kakvoj je predstavi reč u okvirima tako velikog rata i holokausta? I za kakvu publiku? Mrtvu?

Mislim da su ti ljudi starog kova imali drukčiji pristup prema svojim dužnostima 1. narodu, 2. Kralju, 3. Otdađbini, 4. profesiji, itd.

Nedićeva kompletna familiji i sin ginu u bombardovanju 6. Aprila.

Možemo postaviti pitanje: šta bi bilo da njih dvojice nije bilo?
Drugo, u momentu kada oni prave svoje strategije za opstanak države, naroda, sistem... - nije bilo očigledno da će komunisti postati realna sila i protivnik.

Čini mi se da pretpostavljate da su Nedić i Mihailović imali nedobronamerne motive. Ali za mene je najbitnije što je moje čvrsto uverenje da bez Hitlera i Musolinija, fašizam kao pojava ne bi ni postojao u Srbiji tj. Jugoslaviji. Naši ljudi su morali "da misle na nogama", i zato im (barem ja) opraštam i smatram da su bili anti-fašisti.

Možda je vaše stanovište sa pozicije klasnog neprijatelja, tj. ideološki obojeno?

U svakom slučaju, pozdravljam vas. I ipak mislim da bi trebali u vašem profilu da se pojavite imenom i prezimenom. Zašto tajna?
hajkula1 hajkula1 14:30 11.05.2015

Re: ...

freehand
to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjebni istorijskih događaja.

Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.



Zanimljiva ta dokumenta.
Znači, nije Tito, tj Glavni štab NOVJ! (??)
Kako to Draža traži nešto od saveznika ako nije saveznik?


Puno pitanja.

freehand freehand 14:56 11.05.2015

Re: ...

hajkula1
freehand
to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjebni istorijskih događaja.

Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.



Zanimljiva ta dokumenta.
Znači, nije Tito, tj Glavni štab NOVJ! (??)
Kako to Draža traži nešto od saveznika ako nije saveznik?


Puno pitanja.




Ne zamaraj se. Zaboleće te glava.
urbana_gerila urbana_gerila 14:56 11.05.2015

Re: ...

hajkula1
freehand
to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjebni istorijskih događaja.

Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.



Zanimljiva ta dokumenta.
Znači, nije Tito, tj Glavni štab NOVJ! (??)
Kako to Draža traži nešto od saveznika ako nije saveznik?


Puno pitanja.




tetka, ono što je gorran2 postavio - garant neki falsifikat, m?
dugo ga nije bilo na blogu pa ne zna da sad nema zezanja sa tvojim naučnim metodima...
oskar-z-wild oskar-z-wild 15:07 11.05.2015

Re: ...

Kako to Draža traži nešto od saveznika ako nije saveznik?


Veoma dobro pitanje.
gorran2 gorran2 15:09 11.05.2015

Re: ...

hajkula1
Puno pitanja.

Puno pitanja, a malo čitanja
blogovatelj blogovatelj 03:15 12.05.2015

Re: ...

dugo ga nije bilo na blogu pa ne zna da sad nema zezanja sa tvojim naučnim metodima...


Ti si na blogu od 2014. a znaš da njega nema dugo ovde?
E moj antioksidante, sisice neopevana.
vlad_aleksh vlad_aleksh 09:04 12.05.2015

Re: ...

hajkula1
freehand
to je neodređenost s kojom uvijek moraš da računaš u procjebni istorijskih događaja.

Pa pogledaj Milikćev blog i onu konstrukciju o tome kako su partizanski generali naredili rušenje gradova u Srbiji 1944. a onda se pojavi Gorran2 sa dokumentima.



Zanimljiva ta dokumenta.
Znači, nije Tito, tj Glavni štab NOVJ! (??)
Kako to Draža traži nešto od saveznika ako nije saveznik?


Puno pitanja.




Draža to nešto traži od saveznika jer je Draža fašista. I kolaborant. A svi ostali su antifašisti, uključujući i samog Hitlera.
urbana_gerila urbana_gerila 10:30 12.05.2015

Re: ...

blogovatelj
Ti si na blogu od 2014. a znaš da njega nema dugo ovde?
E moj antioksidante, sisice neopevana.


blogodavitelju, ne moraš stalno dokazivati da si ti i samo ti merna jedinica za glupost - verujem u tebe i nemam drugih mernih jedinica osim tebe.
ja jesam antioksidans - za tebe i ostale slobodne radikale.

tyson tyson 13:16 12.05.2015

Re: ...

A znate li šta nam je davalo snage da izdržimo?
?
Veliku moralnu okrepu davalo nam je saznanje da negde duboko u porobljenoj Evropi opstaju i bore se jugoslovenski partizani, večito opkoljeni i večito izloženi nadmoćnom neprijatelju.

Jeste, uz sve one strahote baš im je to davalo veliku moralnu okrepu.
Idi bre.
Patetika + ljubaznost prema domaćinima.


blogovatelj blogovatelj 20:37 12.05.2015

Re: ...

ja jesam antioksidans


Ti si ..... na biciklu.
Kad nemaš biciklu, onda si samo .....
urbana_gerila urbana_gerila 20:40 12.05.2015

Re: ...

blogovatelj
ja jesam antioksidans
Ti si ..... na biciklu.
Kad nemaš biciklu, onda si samo .....


imao ili nemao biciklo - ti si tu da te... vozam.
freehand freehand 06:16 10.05.2015

Gluposti

Premijer Aleksandar Vučić izjavio je na akademiji povodom Dana pobede u Sava centru da je Srbija u Drugom svetskom ratu žrtvovala sebe za ideju antifašizma.

Ovaj preuzeo štafetu od Tome. Nije se Srbija žrtvovala za ideju antifašizma, nego su se neki u Srbiji (a pre Srbi i neki građani iz Srbije) borili protiv okupatora i za svoju slobodu.
A Vučić u govoru preskočio da pomene (kad je već pominjao) narode u toj borbi sem Hrvata i Jevreja.
Bruka.

LINK
apostata apostata 09:39 10.05.2015

I da!

Prekinite se zaebvt sa tim floskulama i parolama sa kraja '80-tih i početka '90-tih o Švabama zavaljenim ruskim tijelima, nedostatku pušaka, uništavanju oficirskog kadra, neslušanju obavještajaca i tome sl.

Nevjerovatno je to da se nekakvi drugi razlozi traže samo kod početnih poraza SSSR-a.

Francuska drži više od pola godine mobilisanu vojsku na granicama, a Švabe je iznenade i pregaze kao baru, 500 hiljada Engleza kod Denkerka za vrijeme tog rata samo misli o tome kako da pobjegne na Ostrvo i opet ništa - Čerčil to pretvara u epopeju.

Uspjesi Njemaca u periodu '39-'41. nisu ni posljedica turbo mega extra kvalitete njemačkog vojnika, ni nečega drugog, razlozi tih uspjeha leže u činjenici da se taj vojnik borio u okvirima principjelno sasvim drugačije paradigme vojnog mišljenja.

tasadebeli tasadebeli 10:39 10.05.2015

Re: I da!

apostata

Uspjesi Njemaca u periodu '39-'41. nisu ni posljedica turbo mega extra kvalitete njemačkog vojnika, ni nečega drugog, razlozi tih uspjeha leže u činjenici da se taj vojnik borio u okvirima principjelno sasvim drugačije paradigme vojnog mišljenja.






Сви други су изгледа очекивали, на основу претходног искуства, некакво укопавање, позиционирање, рововски рат... Најбоља илустрација за то је Мажиноова линија.

А тек брзина кретања! Избезумљење код непријатеља... Грабовац-Блатиште-Рисовске баре!


gorran2 gorran2 10:56 10.05.2015

Re: I da!

tasadebeli
А тек брзина кретања!

Po pitanju "brzine kretanja", jedan zanimljivi podatak za poređenje:
- Napoleon je 1812, dakle pre nego što su postojala motorna vozila, počeo invaziju Rusije prelaskom Njemena 24. juna 1812.
- 14. septembra iste godine ušao je u Moskvu - dakle nakon 84 dana
- Hitler je pokrenuo invaziju SSSR-a sa slične pozicije, 22. juna 1941, sa sve avionima-kamionima, blitz-kriegom, munjevitim prodorima oklopno-motorizovanih kolona, itd
- pred Moskvu se dokotrljao tokom novembra - dakle nakon nekih 130-150 dana.
I, da podsetim, (iako sumnjam da je neophodno ) u Moskvu nikad nije ušao.
maksa83 maksa83 11:39 10.05.2015

Re: I da!

- Napoleon je 1812, dakle pre nego što su postojala motorna vozila, počeo invaziju Rusije prelaskom Njemena 24. juna 1812.
- 14. septembra iste godine ušao je u Moskvu - dakle nakon 84 dana

Možda nije zgoreg da ilustrujemo kako je to njegovo napredovanje (i povlačenje) izgledalo, tj. šta je bila cena njegovog munjevitog napredovanja.

Izvinjavam se zbog velike slike dole, mora tako, skrolovati levo desno.
Krenuo sa 420000 vojnika, do Moskve stigla četvrtina, nazad se vratilo 10000 - 42 puta manje ljudi. Na dnu se vidi temperatura u svakom trenutku.
Obratiti pažnju na prelazak reke Berezine koji je bukvalno prepolovio vojsku sa 50000 na 25000.
Francuzima je Berezina ostala u takvom istorijskom sećanju da se i dan danas koristi idiomatski ("Kako je bilo na ispitu?" "Pusti ... k'o na Berezini" ).


tasadebeli tasadebeli 14:00 10.05.2015

Re: I da!

А замисли како би свет данас изгледао да је Москва којим случајем пала Немцима у руке... САД тада још увек нису биле у рату, а Британију би Немци после тога почистили само тако. Ионако је Хитлер имао поприличну подршку и у САД и у Великој Британији пре почетка Другог светског рата.

На сву срећу


gorran2

Hitler... u Moskvu nikad nije ušao.






(Мада треба да имамо у виду и да у првом случају, Наполеоновом, кретање се није одвијало уз непрекидну борбу на терену, а у другом, Хитлеровом случају јесте.)


Мислим да је ред да сада овде поменемо и неке истинске јунаке заслужне за спас Москве 1941. (ЛИНК)


Рамзај је послао и информацију да ће Немачка напасти Совјетски Савез 20. или 22. јуна.

Послао је и информацију да јапанска милионска квантуншка армија која се на граници са Манџуријом гледала очи у очи са Совјетима ипак неће напасти Совјетски Савез. Али те извештаје Џугашвили је првобитно игнорисао.

Тек када је пад Москве постао скоро известан, НКВД се присетио Рамзајевих извештаја. Тада су решили да огроман број људи и опреме пребаце са истока према Москви, што је такође био подухват вредан дивљења (транссибирска железница, широки колосек, уски колосек), остављајући на источној граници само пограничне трупе.

У последњи час. Швабе су стигле на 25 км од центра Москве када је уследио контраудар неких нових, свежих совјетских јединица.

У Рамзајевој групи био је и један Југословен, Бранко Вукелић, дописник Политике из Токија. (ЛИНК)

Када су после рата поменули Висарионовичу да би Зоргеа и његову групу требало постхумно одликовати, он је питао зашто. Рекоше му за заслуге у одбрани Москве. Кажу да је Коба тада рекао:"Мислим да је неко други заслужан за одбрану Москве...". Мислио је, наравно, на себе.

Рихард Зорге је ипак постхумно одликован Орденом народног хероја Совјетског Савеза, а његова група Орденом Отаџбинског рата тек 1964, једанаест година после Џугашвилијеве смрти.

Једини преживели из Зоргеове групе, брачни пар Кристијансен (Клаусен) после Другог светског рата доживео је дубоку старост у Источној Немачкој.

А Зорге је био Немац. И антифашиста. (Чујеш ли ме, Тес! )
tyson tyson 01:14 11.05.2015

Re: I da!

Po pitanju "brzine kretanja", jedan zanimljivi podatak za poređenje:

Još jedan zanimljiv podatak za poređenje:

- Broj motornih vozila u nemačkoj vojsci u operaciji Barbarossa (napad na SSSR 22. juna 1941. godine): ca. 600.000

- Broj konja u nemačkoj vojsci u operaciji Barbarossa (napad na SSSR 22. juna 1941. godine): ca. 625.000


tyson tyson 01:15 11.05.2015

Re: I da!

Uspjesi Njemaca u periodu '39-'41. nisu ni posljedica turbo mega extra kvalitete njemačkog vojnika, ni nečega drugog, razlozi tih uspjeha leže u činjenici da se taj vojnik borio u okvirima principjelno sasvim drugačije paradigme vojnog mišljenja.

Smela tvrdnja.


princi princi 09:32 11.05.2015

Re: I da!

Smela tvrdnja.

Vala jeste. Zapravo lici na neki kangaroo problem: pokusavam da desifrujem znacenje "okvira prinicipjelno sasvim drugacije paradigme vojnog misljenja" ali mi nikako ne uspeva. Izgleda da sam, pored toga sto sam emotivac, malo i priglup.
hajkula1 hajkula1 15:31 11.05.2015

Re: I da!

gorran2
tasadebeli
А тек брзина кретања!

Po pitanju "brzine kretanja", jedan zanimljivi podatak za poređenje:
- Napoleon je 1812, dakle pre nego što su postojala motorna vozila, počeo invaziju Rusije prelaskom Njemena 24. juna 1812.
- 14. septembra iste godine ušao je u Moskvu - dakle nakon 84 dana




Nisi čitao Rat i Mir?


gorran2 gorran2 15:39 11.05.2015

Re: I da!

hajkula1
gorran2
tasadebeli
А тек брзина кретања!

Po pitanju "brzine kretanja", jedan zanimljivi podatak za poređenje:
- Napoleon je 1812, dakle pre nego što su postojala motorna vozila, počeo invaziju Rusije prelaskom Njemena 24. juna 1812.
- 14. septembra iste godine ušao je u Moskvu - dakle nakon 84 dana

Nisi čitao Rat i Mir?

Ne, nego sam onako napamet onolike godine bio zaljubljen u Natašu Rostovu, i svako veče kad legnem ginuo onako mrgodno kao Bolkonski, a Nataši kriiivo
freehand freehand 17:03 11.05.2015

Re: I da!

gorran2
hajkula1
gorran2
tasadebeli
А тек брзина кретања!

Po pitanju "brzine kretanja", jedan zanimljivi podatak za poređenje:
- Napoleon je 1812, dakle pre nego što su postojala motorna vozila, počeo invaziju Rusije prelaskom Njemena 24. juna 1812.
- 14. septembra iste godine ušao je u Moskvu - dakle nakon 84 dana

Nisi čitao Rat i Mir?

Ne, nego sam onako napamet onolike godine bio zaljubljen u Natašu Rostovu, i svako veče kad legnem ginuo onako mrgodno kao Bolkonski, a Nataši kriiivo

Da si se prethodno učio sabljarskoj veštini od Griške Melehova i glava bi ti na bojištu duže trajala.
Zato nekad nije bitno samo šta već i kojim redom čitaš.
emsiemsi emsiemsi 19:02 11.05.2015

Re: I da!

princi
Smela tvrdnja.

Vala jeste. Zapravo lici na neki kangaroo problem: pokusavam da desifrujem znacenje "okvira prinicipjelno sasvim drugacije paradigme vojnog misljenja" ali mi nikako ne uspeva. Izgleda da sam, pored toga sto sam emotivac, malo i priglup.

Не секирај се --- нисам ни ја схватио ту другачију парадигму војног мишљења.
Успут --- како неко уопште може да скарабуџи такву синтагму !?
tasadebeli tasadebeli 19:34 11.05.2015

Re: I da!

freehand
gorran2
hajkula1
gorran2
tasadebeli
А тек брзина кретања!

Po pitanju "brzine kretanja", jedan zanimljivi podatak za poređenje:
- Napoleon je 1812, dakle pre nego što su postojala motorna vozila, počeo invaziju Rusije prelaskom Njemena 24. juna 1812.
- 14. septembra iste godine ušao je u Moskvu - dakle nakon 84 dana

Nisi čitao Rat i Mir?

Ne, nego sam onako napamet onolike godine bio zaljubljen u Natašu Rostovu, i svako veče kad legnem ginuo onako mrgodno kao Bolkonski, a Nataši kriiivo

Da si se prethodno učio sabljarskoj veštini od Griške Melehova i glava bi ti na bojištu duže trajala.
Zato nekad nije bitno samo šta već i kojim redom čitaš.



А ја сам прво читао о Павлу Корчагину... Јбг, моји сви у кевиној фамилији били шлосери... Пардон, машинбравари...

Али Платона Каратајева сам зато простудирао до детаља... Барем два цела часа у гимназији сам га анализирао одговарајући лектиру... Његое речи, све до најмање ситнице...

Шта ћеш, Земунска гимназија...



П.С. - Узгред, ево на Tрећем програму Радио Београда почео пренос из Коларца свечаног концерта Симфонијског оркестра и Хора РТС (Суђић диригује, Сердар клавир) под називом "Победа и идеали" поводом, цитирам:

...обележавања Дана победе над фашизмом и Дана Европе, а изводе се дела Чајковског и Бетовена.



Тако то раде паметни људи... А не као ми овде, запенисмо објашњавајући се... Са све мртвим фратрима, четницима и партизанима...



milojep milojep 20:10 11.05.2015

Re: I da!

Da si se prethodno učio sabljarskoj veštini od Griške Melehova i glava bi ti na bojištu duže trajala.
Zato nekad nije bitno samo šta već i kojim redom čitaš.


Tesla, početak devedesetih, profesorka srpskog Mara prozva i upita našu drugaricu: -Ko je bio Grigorije Melehov? Znam, to je onaj u kožnoj jakni
Na njenu sreću profesorka Mara bila je žena u godinama i slabo je čula pa joj se ovaj gaf naše drage drugarice izmakao. Naime većina razreda je odgledala film koji se volšebno tih meseci pojavio u video klubovima.Ja sam jedan od ređih koji ga je pročitao
apostata apostata 23:02 11.05.2015

Re: I da!

tyson
Uspjesi Njemaca u periodu '39-'41. nisu ni posljedica turbo mega extra kvalitete njemačkog vojnika, ni nečega drugog, razlozi tih uspjeha leže u činjenici da se taj vojnik borio u okvirima principjelno sasvim drugačije paradigme vojnog mišljenja.

Smela tvrdnja.

Ebga al ja stvrno ne mogu da skontam šta je tu smjelo?
Pa zar ovo što sam rekao nije opštepoznato?
tyson tyson 02:21 12.05.2015

Re: I da!

Ebga al ja stvrno ne mogu da skontam šta je tu smjelo?
Pa zar ovo što sam rekao nije opštepoznato?

Vojno učenje i strategija jesu naravno veoma važan deo umetnosti* vođenja rata, ali još mnogo toga utiče na uspeh ili neuspeh. Na primer motivacija, uvežbanost, oružje i oruđe, kvalitet oficirskog i podoficirskog kadra, logistička podrška, novac... Ima toga još.

A i bili su dobri vojnici, majku im njihovu... Ne bi tek tako izdržali 6 godina u ratu protiv ostatka sveta.




* Obzirom na to šta se sve danas zove umetnošću, e vala može i vođenje rata.


tasadebeli tasadebeli 05:45 12.05.2015

Re: I da!

tyson


* Obzirom na to šta se sve danas zove umetnošću, e vala može i vođenje rata.




Сун Цу? (ЛИНК)


Глобал бук (ЛИНК)

Има и ово... (ЛИНК)

Има ту и битка на Косову... (ЛИНК)


Била и нека пауерпоинт презентација за Косовски бој 1389, али је не видим више... Даунлоудовао сам је на време, па је пуштам клинцима када радимо епске народне песме о Косовском боју...
sevarlica sevarlica 07:31 12.05.2015

Re: I da!

A i bili su dobri vojnici, majku im njihovu... Ne bi tek tako izdržali 6 godina u ratu protiv ostatka sveta.


Prosto, spremali su se duuugoooo....

Cela Hitlerova stranka je bila zasnovana na uvežbavanju mladih članova vojnoj veštini. Nije bilo mesta za mirne civile.
Prosta je matematika kada 500.000 5 godina uvežbavanih vojnika udari na 500.000 rezervista i dojučerašnjih krčmara koji prvi put drže pušku.
tyson tyson 13:25 12.05.2015

Re: I da!

Cela Hitlerova stranka je bila zasnovana na uvežbavanju mladih članova vojnoj veštini. Nije bilo mesta za mirne civile.
Prosta je matematika kada 500.000 5 godina uvežbavanih vojnika udari na 500.000 rezervista i dojučerašnjih krčmara koji prvi put drže pušku.

Ne slažem se.

NSDSAP je održavala militaristički duh među svojim članstvom, i kasnije među omladinom generalno, ali neka vojnička obuka nije bila vredna spomena. Međutim, i ta militarizacija društva, uz odgovarajuću propagandu, igra važnu ulogu za vođenje rata (uporediti sa Francuskom 1939/40., na primer). Waffen SS jedinice su, na primer, prvih godina rata s pravom bile tretirane od strane Wehrmachta kao drugorazredne; takvi su im uglavnom i bili rezultati.

Tako da, i Nemci i njihovi protivnici - i saveznici - bili su makar na početku rata rezervisti, manje-više podjednako često obučavani i uvežbavani. Naravno, Nemci su kasnije, kada su napadali druge zemlje, imali "prednost" realnog iskustva.


apostata apostata 22:36 12.05.2015

Re: I da!

tyson

Vojno učenje i strategija jesu naravno veoma važan deo umetnosti* vođenja rata, ali još mnogo toga utiče na uspeh ili neuspeh. Na primer motivacija, uvežbanost, oružje i oruđe, kvalitet oficirskog i podoficirskog kadra, logistička podrška, novac... Ima toga još.

A i bili su dobri vojnici, majku im njihovu... Ne bi tek tako izdržali 6 godina u ratu protiv ostatka sveta.

A to!
E onda se nismo dobro razumjeli.

Sve ono što si nabrojao stoji - motivacija i idološka pripripremljenost vermahta su bili na najvišem nivou, kao i entuzijazam i uvjerenost u ne samo sigurnu, nego i brzu pobjedu.
Uvježbanost redovnog satava bazirana na ogromnom iskustvu iz kampanja '39. i '40, dovedena je pred Barbarosu do optimuma.
Takođe ako se zna da je formiranju podoficirskog kadra pridavana ogromna važnost, onda se može samo predpostaviti sa kakvom je pedantnošću to rađeno kada su u pitanju oficiri.
Oružje i oruđe su tu posebna priča, bilo je tu i vrhunskog i prosječnog (ali vrlo malo slabog), a vojni rashodi su opet fascinantni - u ’40. u buđetu SSSR-a na odbranu je izdvojeno 57 miliar. rub. (10 miliar. dolara), dok je Njemačka je te godine u vojne svrhe potrošila 84,5 miliar. maraka (21,1 miliar. dolara).

No u svemu tome postoji kvaka 22.
Npr.ta ogromna, gore pomenuta novčana sredstva troše se naravno namjenski, odnosno iza njih stoji narudžba vojnog vrha, koja se formira na osnovu potreba strategije i taktike.
Te shodno tome i oružja i oruđa moraju zadovoljavati zahtjeve koje postavljaju ta strategija i ta taktika.

Ista je stvar i sa formiranjem podoficirskog i oficirskog kadra - oficir je specijalno pripreman za komandovanje većim jedinicama, koje nastupaju u sadejstvu sa tenkovima i sa pojačanom podrškom artiljerije.
Što drugim riječima znači da je bio obrazovan u skladu sa osnovnim taktičkim principima, uostalom drugačije nikako nije ni moglo da bude.

A opet ti ljudi kasnije upravo i jesu oni koji su radili sa običnim vojnicima, njihova obuka i daljna uvježbanost jednostavno nisu mogli da budu u koliziji sa zahtjevima zvanično prihvaćenih taktičkih zamisli.

Pa i taj entuzijazam i vjera u pobjedu su isto direktno povezani sa uvjerenošću u nadmoćnost i taktičkih i strateških koncepcija, koje su Njemačkoj već omogučile da podčini cijelu Evropu.

Sve u svemu Wehrmacht (model '40-'41.) je najbolja armija u dotadašnjoj istoriji ratovanja i ja kada sam rekao:
Uspjesi Njemaca u periodu '39-'41. nisu ni posljedica turbo mega extra kvalitete njemačkog vojnika, (...)

nisam mislio da vojnik Vermahta nije bio odličan vojnik, nego sam mislio reći da se ne radi o nekakvim kiborzima.

Osnovna prednost Vermahta jebilo to što je on prvi, ne samo u teoriji prihvatio, nego se i prvi "preformatirao", a zatim i prvi u praksi proveo teoriju dubokih ofanzivnih operacija, čiji je cilj bilo istovremeno slamanje odbrane protivnika po cijeloj njezinoj operativnoj dubini, a u čijoj se suštini nalazilo nanošenje snažnog prvog udara artiljerijom, iza kojeg je slijedio munjevito nastupanje pješadije i krupnih tenkovskih formacija, podržanih masovnim udarima avijacije i vazdušnim desantima u pozadini protivnika.

SSSR je spasilo to što je ono gore pomenuto "preformatiranje" prije 22.VI u RKKA bilo u toku (za razliku od npr. Francuske). Uz strahovite napore i žrtve ono je ne samo završeno u narednih godinu i po, nego je i u teoriji i u praksi usavršeno.

Poslije Kurska, strateškeofanzivne operacije kao Bagration ili Visla-Odra su moćnije kopije najuspješnijih njemačkih operacija u '41.
Pa tako u operaciji Visla-Odra za 20-tak dana napravljen je prodor od 500 km u dubinu. Sovjeti i Poljaci su imali oko 50 hiljada mrtvih, a kod Švaba je potpuno uništeno 35 divizija i još 25 je praktički prepolovljeno.
* Obzirom na to šta se sve danas zove umetnošću, e vala može i vođenje rata.

Slažem se.



tasadebeli tasadebeli 00:22 13.05.2015

Re: I da!

apostata

Ista je stvar i sa formiranjem podoficirskog i oficirskog kadra


Poslije Kurska, strateškeofanzivne operacije kao Bagration ili Visla-Odra su moćnije kopije najuspješnijih njemačkih operacija u '41.
Pa tako u operaciji Visla-Odra za 20-tak dana napravljen je prodor od 500 km u dubinu. Sovjeti i Poljaci su imali oko 50 hiljada mrtvih, a kod Švaba je potpuno uništeno 35 divizija i još 25 je praktički prepolovljeno.



И само да додам, негде сам прочитао али не могу се сетити где, нисам историчар, да је после контраудара испод Москве у којем су Немци у кратком временском периоду били одбачени 200 км од Москве, Хитлер сменио 35 генерала.

Све стари плавокрвни пруски официрски кадар.

И себе поставио за главнокомандујућег у Вучјој јами.

Што је све сигурно допринело каснијим неуспесима Вермахта, односно успесима Црвене армије.

Неко је поменуо (мислим, Тајсон) и различите факторе од утицаја у ратовању. Мислим да је у сваком ратовању у Русији кроз историју најважнији фактор увек био простор.

Простор је тај фактор који штити Русију од инвазије. Чак и данас, када се поседују многи технолошки изуми који су у она времена били незамисливи.

Због тога, вероватно, НАТО данас и настоји да Русију "грицка" онако по мало, на "мрвице"... Украјина, Грузија,... (све делове некадашње империје).

И овај пут главни циљ и није Москва, него азијски део Русије и Сибир...

Some US experts such as former Secretary of State Madeleine Albright have suggested that Moscow has power over enormous territory that it cannot develop and it prevents these territories from serving humanity's needs. Statements are being made about the allegedly unjust distribution of natural resources and the necessity to provide free access to them for other nations.
tyson tyson 14:01 13.05.2015

Re: I da!

E onda se nismo dobro razumjeli.

I meni se čini


omega68 omega68 11:46 10.05.2015

Дан из наше будућности

Крај друог рата је код Руса коначно донео помирење црвених и белих.Код нас није и ми тек треба да дочекамо наш ,,Дан победе ''.Тек после неког новог отаџбинског рата ми ћемо постати нормална нација која више не губи време у доказивању да су бољи партизани или четници.
milojep milojep 13:10 10.05.2015

Re: Дан из наше будућности

omega68
Крај друог рата је код Руса коначно донео помирење црвених и белих.Код нас није и ми тек треба да дочекамо наш ,,Дан победе ''.Тек после неког новог отаџбинског рата ми ћемо постати нормална нација која више не губи време у доказивању да су бољи партизани или четници.


Mislim da je jasno da bi u slučaju pobede monarhističke strane na prostorima Jugoslavije imali 'sliku u ogledalu'! Partizani bi bili oličenje zla skoro pa ko fašisti, njihovi zločini bi izbili u prvi plan, njima bi fabrikovali dokaze i cela istorija bi bila štelovana protiv njih. Sistem bi malo drugačije izgledao, pa bi 'četničke familije' bili privilegovane u školovanju, zapošljavanju...
Zbog toga svako ne ostrašćen u prvi plan treba da stavi neosporan antifašistički stav celog srpskog naroda! Tu naravno ne računam koje čije koljače ili posleratne egzekutore! 27 marta 1941 je ceo narod izašao na ulicu.To je ono što svima nama treba da kaže ko smo!
Naravno, lični interesi u ponekim boračkim penzijama i još preostali komesari sa Dedinja sa svojom uhlebljenom decom praviće još neko vreme probleme ali ne mislim da nam treba novi otadžbinski rat! Na kraju krajeva imali smo ga 1999.


milisav68 milisav68 14:55 10.05.2015

Re: Дан из наше будућности

milojep
Mislim da je jasno da bi u slučaju pobede monarhističke strane na prostorima Jugoslavije imali 'sliku u ogledalu'! Partizani bi bili oličenje zla skoro pa ko fašisti, njihovi zločini bi izbili u prvi plan, njima bi fabrikovali dokaze i cela istorija bi bila štelovana protiv njih. Sistem bi malo drugačije izgledao, pa bi 'četničke familije' bili privilegovane u školovanju, zapošljavanju...

Ma da, Draža je bio najpotrebniji komunistima, da bi imali "ravnopravnog" neprijatelja, i da bi mogli skoro svakome da zalepe etiketu izdajnika, kada se za to ukaže potreba, pošto je veliki broj ljudi bio pod njegovom komandom (uslovno rečeno, jer su mnogi radili na svoju ruku, i nisu uvek slušali naređenja).

Tako su i devedesetih organizovali skupove "četnika" sa ikonografijom Bulajićevih filmova (kao izduvni balon), a dvehiljaditih krenuli sa "iskopavanjem Draže" (kad ponestane tema za skretanje pažnje sa raznih finansijskih malverzacija).
omega68 omega68 20:11 10.05.2015

Re: Дан из наше будућности

Na kraju krajeva imali smo ga 1999.

Nije bio.Da nije bio vidimo po odnosu većine stanovništva prema Kosovu i Metohiji.Da je bio otadžbinski i sa velikim žrtvama ne bi ga se danas većina olako odricala i ne bi je Kosovo ''smaralo''.
vlad_aleksh vlad_aleksh 08:43 11.05.2015

Re: Дан из наше будућности

milojep
omega68
Крај друог рата је код Руса коначно донео помирење црвених и белих.Код нас није и ми тек треба да дочекамо наш ,,Дан победе ''.Тек после неког новог отаџбинског рата ми ћемо постати нормална нација која више не губи време у доказивању да су бољи партизани или четници.


Mislim da je jasno da bi u slučaju pobede monarhističke strane na prostorima Jugoslavije imali 'sliku u ogledalu'! Partizani bi bili oličenje zla skoro pa ko fašisti, njihovi zločini bi izbili u prvi plan, njima bi fabrikovali dokaze i cela istorija bi bila štelovana protiv njih. Sistem bi malo drugačije izgledao, pa bi 'četničke familije' bili privilegovane u školovanju, zapošljavanju...



To je dobra tema za spekulacije - kako bi sve ovo izgledalo da zapadni saveznici nisu izdali Dražu. Da je pobedu odneo Draža sa svojim četnicima situacija bi bila možda slična kao u Grčkoj. Tamo su takođe ratovali njihovi "četnici i partizani". S tom malom razlikom što su Englezi podržali grčke četnike. Takav je bio dogovor velike trojke.
Što se nas tiče, po meni postoje dva scenarija. Budući da su u četnicima dve najjače političke struje bile Demokratska stranka i Srpski kulturni klub, od njihovog dogovora ili nedogovora zavisila bi sudbina države. Ako bi prevagnula struja Demokratske stranke, država bi bila demokratska i pravna. 1939. DS je u svoj program unela "državu blagostanja", dakle - socijaldemokratija. Da je prevagnuo Srpski kulturni klub, država mi možda skliznula u diktaturu desnog tipa - Draža bi postao novi Franko.
freehand freehand 08:48 11.05.2015

Re: Дан из наше будућности

To je dobra tema za spekulacije - kako bi sve ovo izgledalo da zapadni saveznici nisu izdali Dražu. Da je pobedu odneo Draža sa svojim četnicima situacija bi bila možda slična kao u Grčkoj.

Prvo, da bi neko pobedio mora da se bori. Drugo, ako računamo borbe koje su četnici vodili njihova pobeda značila bi pobedu sila osovine.
Teško da bi u tom slučaju bilo išta od programa Demokratske stranke.
milojep milojep 11:25 11.05.2015

Re: Дан из наше будућности

Prvo, da bi neko pobedio mora da se bori. Drugo, ako računamo borbe koje su četnici vodili njihova pobeda značila bi pobedu sila osovine.


Rekoh već, isto to bi pričao samo za partizane da smo kojim slučajem bili u savezničkoj interesnoj zoni ili da je Normandija bila u Grčkoj recimo.
Uz svako dužno poštovanje svakom antifašisti koji je tabanao po vrletima Jugoslavije ne mogu se odati utisku da je sve vodilo čekanju oslobodioca a kako Tito nije bio siguran dal' će to biti Crvenoarmejci uspeo je da na svoju stranu prelomi i saveznike sa zapada. E kako je to uradio može biti takođe predmet špekulacija ali ponajmanje je u pitanju navodna ili ne četnička kolaboracija.
vlad_aleksh vlad_aleksh 14:03 11.05.2015

Re: Дан из наше будућности

milojep

Rekoh već, isto to bi pričao samo za partizane da smo kojim slučajem bili u savezničkoj interesnoj zoni ili da je Normandija bila u Grčkoj recimo.


Grčki Draža, vođa grčkih četnika - andarta:
http://en.wikipedia.org/wiki/Napoleon_Zervas
I grčki četnici su nosili brade, pa starom pravoslavnom običaju da dok si u žalosti ne briješ bradu. Inače, u Grčkoj je tada bila manje kompleksna situacija nego u kraljevini Jugoslaviji, naročito po nacionalnoj strukturi zaraćenih strana u građanskom ratu. Velika trojka je podelila Grčku u odnosu 90:10 u korist Zapadnih slila, za razliku od Jugoslavije koja je podeljena 50:50. Da su tamo komunisti pobedili u građanskom ratu i Napoleon Zervas bi bio osuđen kao kolaborant i ratni zločinac. A da su četnici pobedili u Jugoslaviji, već napisah koje su dve opcije bile moguće.
anonymous anonymous 19:34 11.05.2015

" Kolaboracionizam " nacionalne države

Sadašnja država Srbija nije definisana na principima antifašizma već na principima kolaboracionizma


Dobra "omaška" Bab... , iz Frojdovske perspektive - podsvest funkcioniše.

Podsvesno si u pravu , ali grešiš što se zatim u nedostatku racionalnog argumenta povlačiš.

Naravno da si u pravu. Država obavezno funkcioniše na nivou zakonodavstva: svakodnevni život prati tačno ono što je zapisano u ustavu i zakonima. Ne znam šta mi bi da pomislim da je moguće da u ustavu piše jedno, a da država vodi sasvim drugu politiku, valjda mi je pala koncentracija.



free..jev autoritet te je slomio.

Gde si to pročitao i gde postoji ta definicija Srbije kao države na principima korlaboracionizma? Koliko se ja u to razumem država se definiše u ustavu, a Srbija je definisana kao država srpskog naroda i svih njenih grđana.



Možda ovaj citat iz jednog komada zadovoljava :

" Država više postaje administrator spolja definisanih politika i zahteva, nego njihov samostalni kreator. Zbog toga se ona često definiše kao „ transmisioni kaiš „ globalnih imperativa , što ujedno znači da su njeni kapaciteti za zadovoljavanje potreba vlastitih gradjana bitno ograničeni.

Medjutim, treba imati u vidu da ova bitna ograničenost nije samo posledica nemoći nacionalne države države naspram transnacionalnih struktura, već i činjenice da unutar same države nastaju moćne frakcije transnacionalne elite koje zastupaju interese globalnog kapitala.“

prof.Radmila Nakarada

freehand freehand 20:12 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

Možda ovaj citat iz jednog komada zadovoljava :

" Država više postaje administrator spolja definisanih politika i zahteva, nego njihov samostalni kreator. Zbog toga se ona često definiše kao „ transmisioni kaiš „ globalnih imperativa , što ujedno znači da su njeni kapaciteti za zadovoljavanje potreba vlastitih gradjana bitno ograničeni.

Medjutim, treba imati u vidu da ova bitna ograničenost nije samo posledica nemoći nacionalne države države naspram transnacionalnih struktura, već i činjenice da unutar same države nastaju moćne frakcije transnacionalne elite koje zastupaju interese globalnog kapitala.“

Gubiš iz vida jednu sitnicu koja, možda, menja sve: Babmiloš je zastupnik ideja transnacionalnih elita, a standardna je varijanta u tom drugosrbijanskom svetonazoru da je nacionalno ok ako nije srpsko, a da je nezavisnost ok dok ne dođe do NATO. Tada nastupa ono "Bolje rob nego grob" i "Bolje pakt nego rat". E o toj je pičkoj materinoj reč ovde.
anonymous anonymous 20:23 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

E o toj je pičkoj materinoj reč ovde.



Dobro si me nasmejao.

Naravno da Babmiloš ima mnogo bagova, ali to nisam uzimao u obzir.

Mislim samo da je za kolokvijanu diskusiju izraz "kolaboracija " upotrebljiv.
gorran2 gorran2 20:24 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

Jel to opet o "imenici"?
freehand freehand 20:27 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

gorran2
Jel to opet o "imenici"?

O pridevu, o pridevu. Čovek se uči dok je živ, a jezik i anatomija su bezobalna prostranstva koja se nikad istražiti do kraja ne mogu.
gorran2 gorran2 20:33 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

freehand
gorran2
Jel to opet o "imenici"?

O pridevu, o pridevu. Čovek se uči dok je živ, a jezik i anatomija su bezobalna prostranstva koja se nikad istražiti do kraja ne mogu.

Vidiš, a ja bio ubeđen da je imenica.
Moram sledeći put bolje da pogledam.
Ima jedna moja drugarica. Pa joj dala ime "Karleuša". E, to već moje junačko srce nije izdržalo, insistirao sam da se promeni. Našli smo se na "Severini".
To sam već mogao da progutam, jer mi je Severina nekako, kako da kažem... toplo-duboko-osećajna.
(Samo kad bi mogla da se ukrsti sa Natašom Rostovom...)
A sad, ako nije imenica...
Mogu li pridevi uopšte da budu kršteni, da nose imena?
I pirsing?
freehand freehand 20:39 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

To sam već mogao da progutam

Šta si mogao da progutaš?!!?
gorran2 gorran2 20:46 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

freehand
To sam već mogao da progutam

Šta si mogao da progutaš?!!?

Kad malo razmislim... sasvim umesno pitanje
Definitivno moram da pogledam bolje
A na prvom mestu, da odem po nove naočare.

Ali, na kraju krajeva, važno je da se svi mi volimo.
I da smo pobedili u ratu.
Kako i čime, to je sekundarno.

Zar ne?
freehand freehand 20:49 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

I da smo pobedili u ratu.
Kako i čime, to je sekundarno.

Zar ne?

A neki koji nismo čekamo da pobedimo u nekom novom, pa ćemo retroaktivno da pobedimo i u onom prethodnom, a Peko i Marko će da narede da se sruši Beograd za Usrks '44
I onda ima da se retušira i ovaj blog, da ne ostane traga.
predatortz predatortz 20:55 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

freehand
I da smo pobedili u ratu.
Kako i čime, to je sekundarno.

Zar ne?

A neki koji nismo čekamo da pobedimo u nekom novom, pa ćemo retroaktivno da pobedimo i u onom prethodnom, a Peko i Marko će da narede da se sruši beograd za Usrks '44
I onda ima da se retušira i ovaj blog, da ne ostane traga.


Da! Životni cilj mi je da izbrišem sve što je pisao veliki blogo-revolucionar Freehand!

Jbte, koja umišljenost!
freehand freehand 21:03 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

predatortz
freehand
I da smo pobedili u ratu.
Kako i čime, to je sekundarno.

Zar ne?

A neki koji nismo čekamo da pobedimo u nekom novom, pa ćemo retroaktivno da pobedimo i u onom prethodnom, a Peko i Marko će da narede da se sruši beograd za Usrks '44
I onda ima da se retušira i ovaj blog, da ne ostane traga.


Da! Životni cilj mi je da izbrišem sve što je pisao veliki blogo-revolucionar Freehand!

Jbte, koja umišljenost!

O, kolega istoričar!
Pazi, ovo bi morao da znaš: retuširaju se slike i svoje i tuđe, ali se brišu svoje reči.
predatortz predatortz 21:05 11.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

freehand
predatortz
freehand
I da smo pobedili u ratu.
Kako i čime, to je sekundarno.

Zar ne?

A neki koji nismo čekamo da pobedimo u nekom novom, pa ćemo retroaktivno da pobedimo i u onom prethodnom, a Peko i Marko će da narede da se sruši beograd za Usrks '44
I onda ima da se retušira i ovaj blog, da ne ostane traga.


Da! Životni cilj mi je da izbrišem sve što je pisao veliki blogo-revolucionar Freehand!

Jbte, koja umišljenost!

O, kolega istoričar!
Pazi, ovo bi morao da znaš: retuširaju se slike i svoje i tuđe, ali se brišu svoje reči.


Ne moram da znam. Ne bavim se takvim rabotama.
blogovatelj blogovatelj 03:23 12.05.2015

Re: " Kolaboracionizam " nacionalne države

E o toj je pičkoj materinoj reč ovde.


Kako posle da ne dođe do odliva mozaka?

vera.nolan2 vera.nolan2 08:26 12.05.2015

Gledala sam

prenos parade iz Moskve...i osećala se svečano
i sa užasnom primisli kako bi izgledao posleratni svetski poredak !?,da je pobedio nacistički projekat, da nije bilo vojne moći i ogromnih žrtava sovjetske armije i naroda....i to se ne sme i ne može zaboraviti!

Pitanje je i da li bi bilo moguće poraziti neprijatelja bez učešća Sovjetskog Saveza; na jednog stradalog amerikanca palo je 80 sovjetskih boraca,95 % vojnih gubitaka Saveza.(da li je ovo tačno?)

Pa i danas,kakve god deformacije prisutne,ne samo u Rusiji(svet je takav kakav je i ljudska vrsta ,bojim se,u svojoj prirodi nepopravljiva,sem vladavinom zakona i ajde reći-humane kontrole...),opasno je ako ne postoji multipolarni svet-do nekog krajnjeg konsezusa svih naroda,ako postoji samo jedna paradigma svetskog razvoja i globalizacije...
freehand freehand 07:52 13.05.2015

Makedonija

... Greška

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana