Društvo| Porodica| Roditeljstvo| Zdravlje| Život

Vakcine razne, od majstora raznih

Milan Novković RSS / 03.02.2015. u 20:44

A+baby+receiving+a+vaccine+injection.-202x300.jpg

Gledam kako se kao nedisciplinovani spartanci okomljujemo na roditelje koji se dvoume oko vakcinisanja dece - napadamo kao neinhibirane falagne, ali u analizi i planiranju smo više kao pet-do-pet ekipa koja je već trebala da napusti posao nego eto, isprečila se tema gde nekima treba održati lekciju i nije u redu da se odlepimo od kompjutera dok na Internetu neko falšira na tako važnu temu.

Kako starim moja facinacija ljutom i beskompromisnom borbom protiv i najmanjeg "lošeg", pa spremnošću za udruživanjem snaga u toj borbi na prostorima odakle sam i sam maznuo gene koje i dalje i koristim i ljubomorno čuvam, je sve veća.

Malo je čudo prirode koliko mi volimo da se udružimo pa drugima očitamo bukvicu, a tema često nije toliko ni bitna.

Ali dobro, vakcina je bitna tema.

Ja mislim da je vakcina jedna revolucionarna tekovina. Prosto je spasila toliko života i taj fakat je jasan. Samo odatle do promišljenog osvrta na temu vrebaju skoro sve logičke i moralne zamke koliko ih ima.

Ja sam svoju decu vakcinisao. Iako sam kod trećeg najviše razmišljao i zamenio MMR sa posebnim vakcinama za koje sam mislio da su boljeg kvaliteta. I dalje sam mislio da vakcine umeju da budu opasne. I sada mislim. Ali opasni su i vožnja avionom, pa vožnja kolima.

Ja sam opasnost od vakcinacije, onako s kuka, ocenio kao veću od leta u 40 godina starom DC9, gde je to pilotu prvi samostalni let, ali manju od lomljenja obe noge u saobraćajnom udesu dok ja vozim kola. A ja se ne plašim kada sednem u kola. Čovek mora da ima neke okvire da bi kvantifikovao rizik i dobrobit i doneo odluku.

Ućutkati one koji imaju sumnje što se tiče vakcinacije ume da bude kontraproduktivno, po mom mišljenju. Bolje je kolektivno učiti inače će većina nas nastaviti i dalje da burno i crno-belo reaguje povrh površnog znanja i brda tekstova na internetu kojima ne može da se proceni kvalitet.

Danas se kao teza protiv štetnosti MMR vakcina najčešće poteže članak britanskog Andrew Wakefield u medicinsko časopisu The Lancet 1998. godine. Ne sećam se više detalja iako nije ni bitno pošto su me onomad ubedili da je on imao konglikt više interesa pa su motivi i narativ u članku sumnjivi. Ali vezu između MMR vakcine pa autizma i Kronove bolesti nije on izmislio. Ono što je važno za priču je da ima raznih MMR vakcina, akronim dolazi od imena bolesti, ne jedinstvenog načina na koji je npravljena vakcina.

U istoriji vakcina uopšte ima jako teških priča, horor priča. Ali to nije tema. U UK su i u devedesetim, ali pre Wakefielda, plaćane odštete ljudima zbog posledica MMR vakcina, samo tom prilikom ovo drugo slovo ‘M' (mumps, zauške) nije dobro „radilo" i neka deca su završavala sa jednom vrstom meningitisa. Wakefield je donekle iskorišćen da se te priče zaborave I zataškaju, a onda skoro deceniju i po korišćen kao paravan celom svetu za odbranu od onih koji vole da postaljaju pitanja.

Do nedavno.

Ja sam ubeđen da i danas ima dosta slučajeva autistic encephalopathyje vezane za MMR. Sinu mog druga se to desilo, pa znam još jednu porodicu iako ih ne poznajem toliko dobro, to im se desilo ubrzo posle vakcinisanja, oni su pametni, uradili dosta istraživanja i ne sumnjaju u MMR vakcinu kao uzrok.

Odjednom je i Dr. Frank DeStefano, CDC Director of Immunization Safety (US Center for Disease Control and Prevention), jako opreznim jezikom dozvolio mogućnost da MMR vakcina može da dovede do Autizma. To je pomalo nečuveno za osobu na takvoj poziciji u zapadnom svetu. Ja ne znam mnogo o razlogu za ovo priznanje, ali je sve više priča koje, između ostalog, govore i o sledećem:

Izvori povremenih, malih epidemije ovog prvog ‘M' (measles, male boginje) su, izgleda, ne prirodni virusi malih boginja nego vakcinisane osobe (u vakcinama je virus „pomeren" donekle). Od novo-zaraženih je čak 25% osoba koje su bile vakcinisane pre toga.

Nameće se zaključak da 75% širenja zaraze odlazi na nevakcinisane i da su skoro potpuno oni krivi.

Taj argument, po mom mišljenju, nije dobar pošto i opasno sreće pažnju sa podjednako važne druge teme - u razvijenom svetu od posledica malih boginja umre oko 0.3% osoba (3 među 1,000 obolelih) a u krajevima gde vladaju posebna glad i iscrpljenost do 30%.

I sada je prosto - bolest nije naivna pa vakcinisane osobe ne bi trebale da budu izvor zaraze, pogotovo ako ta zaraza kompromituje i već vakcinisane ljude.

Vakcina nije dovoljno dobra, to bi trebala da bude glavna tema, pa obrazovanje.

Šta bih ja sada radio da treba da mi se vakciniše dete, u nerazvijenom i siromašnijem kraju, MMR vakcinom nepoznatog kvaliteta - i dalje bih vakcinisao dete, samo bih pazio da to bude u trenutku kada je zdravo i kada mu imuni sistem nije kompromitovan, pa bih neko vreme posle toga pazio na njega više nego obično. Ako bih imao novca kupio bih kvalitetnije vakcine.

Samo nikako se ne bih obrušavao na one sumnjičave u grupi, pa sa nipodaštavanjem. Priča i zajedničko učenje su, prosto, superiorniji obrazac.

Oni što znaju više bi trebali nama ostalima da posvete dužnu pažnju i iskreno ispričaju širu priču.



Komentari (283)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

little_radojica little_radojica 08:10 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre


Da, Srbija je tu na primajućem kraju, tj šta FDA kaže, to će Srpski zavod samo potvrditi. Ali koliko ljudi zapravo zna šta se zapravo dešava od trenutka kad neko smisli neki magični molekul, pa do trenutka dok lek ne uđe u promet? Kako se ispituju ti lekovi? Koje se studije prijavljuju? Ko su ti ljudi na kojima se ispituju lekovi? Kako se uopšte approve neki lek ili vakcina? Šta je potrebno dokazati? Da li je potrebno da lek bude bolji od nekog drugog leka? Recimo, farmaceutske kuće imaju pravo da sprovedu 7 studija analize dejstva novog leka i da prijave samo 2 koje pokazuju pozitivne efekte. Šta je sa preostalih 5? Da li su te studije uopšte sprovedene, ako da, da li su rezultati tih studija dati na uvid javnosti? Farmaceutske kompanije su se izborile za status po kome nikom ne moraju dati te podatke (jbg, kad dovoljno platiš dovoljan broj kongresmena, proguraćeš šta hoćeš). Da li se kriju negativni rezultati? Da li se false positives guraju kao dokaz da lek daje efekte? Da li farmaceutska industrija samo proizvodi ogromne količine placeboa? Nije to pitanje nikakve panike, nego zdrave skepse koja se mora imati prema svakom pitanju.


Ајд да размишљамо "здраворазумски" из другог угла. Ко брани било којој фармацеутској кући да испита лек који је произвела конкуренција? Ко брани универзитетима да тестирају било који лек? Као што се тестирају ти СУВови у креш тестовима. Мислим, ко тестира квалитет бетона који се уграђује у мостове? Јел може свако ко прелази мост да прочита елаборат о чврстоћи бетона и да ли треба сам да донесе свој суд да ли је бетон довољно чврст и мост довољно безбедан. Јер, може да се каже да сваки мост може да падне као онај у Такоми.

Оно што свако треба да зна је да искључи емоције док вага ризике на основу доступних података које даје струка. А струка није један затворен круг људи, већ систем спојених судова који мора да се ослања и на науку, на коју се ослањају и друге индустрије. Не може један узак круг људи да измајмунише цео тај систем, може мало да га искриви, али не може да направи да му сви једу из руке.

Један од главних захтева ових који одбијају да акцинишу своју децу је да њима доктор гарантује да се ништа неће десити. То је као да му продавац аутомобила гарантује да му нико неће прећи у супротан смер догод вози тај ауто. Он треба да схвати да је то исто. А од тога да свако буде скептичан како се праве и тестирају лекови, како се производе и тестирају аутомобили, како се пројектују и изводе мостови нема никакве вајде.

Мислим, да кад би свако пошао од своје струке и помислио шта би се све могло замерити и где би се све могла испиновати потенцијална опасност, да би лакше разумели и лекаре и истраживаче који смишљају нове лекове.
blue92 blue92 08:36 07.02.2015

Re: Da, šio nam ga Djura

Mislim, kad je na imućnijem zapadu toliko korumpirano i igra po diktatu farmaceutskih kuća, šta mi u ovoj bedi tek možemo da očekujemo ne smem ni da pomislim



obavešten pisac - John le Carré - napisao je novelu o tom modelu - an international conspiracy of
corrupt bureaucracy and pharmaceutical money.
Unfuckable Unfuckable 11:26 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

šta se zapravo dešava od trenutka kad neko smisli neki magični molekul, pa do trenutka dok lek ne uđe u promet? Kako se ispituju ti lekovi? Koje se studije prijavljuju? Ko su ti ljudi na kojima se ispituju lekovi? Kako se uopšte approve neki lek ili vakcina? Šta je potrebno dokazati?


eno objasnio nam baya gore:

Porde testova na celijama,na organima i organskim sistemima, nekoliko vrsta zivotinja, zdravim dobrovoljcima, bolesnicima u malim grupama, zatim bolesnicima u vecim grupama kako bi se potvrdila bezbednost i efikasnost, sledi pracenje leka posle stavljanja na trziste.Bezbroj lekara radi svoje magistarske, doktorske studije i specijalizaciju danonocno proucavajuci dobijene podatke kako bi otkrili nesto novo sto se do sada nije znalo.


što mene ovako tupavog dovodi, recimo, do zaključka da je vakcina protiv ptičjeg gripa (znam, davim, ali to mi je omiljena tema)
u stvari otkrivena mnoooogo ranije nego sam ptičiji grip

Slatko, zar ne?
Milan Novković Milan Novković 11:54 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Slatko, zar ne?

Ko je rekao "konspiracione teorije"?

To je cool tema za blog - orvelovsko pomeranje definicija tako da osnovane sumnje nisu više to što jesu nego postaju podloga za lepljenje ispodprosečnih etiketa rokerima od strane "don'r rock, just roll" ekipe.

Evo, pročitao pre neki dan definiciju konspiracionog teoretičara is pera jednog od ljudi što se trudi da časno radi posao procesiranaj informacija na širem nivo - "To je osoba koja dovodi u sumnju nove izjave proverenih lažova".

Pričalo se da su farmaceutske firme godinama ili decenijama polako infiltrirale svetsku zdravstvenu organizaciju, "WHO".

A sa osnovnom idejom da mogu da se rade stvari tipa re-definisanje, npr, pojma "pandemija".

I to je potez u igri koja sa neke druge strane ima ugovore koji automatski stupaju na snagu između vlada nekih država, mnogih, i farmaceutskih kuća, oko kupovina ogromnig broja vakcina, ako se u svetu proglasi pandemija.

Tako, taj ptičiji grip od pre nekoliko godina jeste vanredno zarazan, pandemičan, jedino što je zaraza potpuno bezopasna bila, nešto kao prehladica, bukvalno.
princi princi 11:59 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Ајд да размишљамо "здраворазумски" из другог угла. Ко брани било којој фармацеутској кући да испита лек који је произвела конкуренција? Ко брани универзитетима да тестирају било који лек? Као што се тестирају ти СУВови у креш тестовима. Мислим, ко тестира квалитет бетона који се уграђује у мостове? Јел може свако ко прелази мост да прочита елаборат о чврстоћи бетона и да ли треба сам да донесе свој суд да ли је бетон довољно чврст и мост довољно безбедан. Јер, може да се каже да сваки мост може да падне као онај у Такоми.

Niko, naravno. Ali, to se ne radi i to je problem. Napisah gore, lek je u nezavisnim, unbiased studijama. Kao što niko osim Fitcha i Moodyja nije davao ratinge CDOovima i CLOovima. Beton je neuporedivo lakše i jeftinije, i materijalno i etički, ispitati nego novi lek. Farmaceutska kompanija, danas, kada ispituje novi lek, uopšte nema potrebu da dokazuje da je njen proizvod bolji od konkurencije. Ona samo treba da dokaže da je on bolji od ničega, tj obične vode. Šta to znači? Da se ljudima, pravim pacijentima, u toku proba, a i kasnije, kad se lek odobri, svesno daje inferiorno sredstvo za lečenje. Zašto je to tako? Ko je to dozvolio?

Mislim, infrastruktura je jedna stvar, to da li će most vibrirati sa amplitudom od 1 ili 2 cm je pretežno pitanje neprijatnosti vozača, ali ovo je druga stvar. Ljudski životi su u pitanju, a mi jako malo znamo o svim tim procedurama i često ih vrlo nekritički primamo.

Recimo, Ben Goldacre u svojoj knjizi Bad Pharma, iznosi podatak da je on 2010. svom pacijentu prepisao lek reboxetine. Pročitao je sve članke, pogledao sve stručne publikacije, pregledao publikovana iskustva kolega, prodiskutovao sve to sa svojim kolegama i pacijentom i prepisao taj lek. Par meseci posle toga, došli su mu do ruku rezultati neke metastudije koja je volšebno imala pristup rezultatima ispitivanja reboxetinea (iste farmaceutske kompanije koja je sponzorisala sve one "pozitivne" članke) na mnogo većem uzorku ljudi, i dala poređenje sa drugim lekovima. Iz tih studija je ispalo da reboxetine ne da nije superioran, nego je, zbog side efekata opasniji od drugih lekova, opasniji čak i od vode, tj ničega da se daje. Reboxetine je samo jedan od lekova koje Ben Goldacre opisuje, i u knjizi on daje primere gomile nekih drugih lekova, tj reboxetine je pravilo a ne izuzetak. Moderna farmaceutska industrija jednostavno tako funkcioniše: daje na uvid positives, koji su prečesto false, a krije i nije nikom dužna da prikaže negatives. I to je osnovni problem.
Unfuckable Unfuckable 12:15 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Pričalo se da su farmaceutske firme godinama ili decenijama polako infiltrirale svetsku zdravstvenu organizaciju, "WHO".

A sa osnovnom idejom da mogu da se rade stvari tipa re-definisanje, npr, pojma "pandemija".

redefinišu oni mnogo šire, koliko sam ukapirao svake godine se lista "novootkrivenih" bolesti (ne nužno zaraznih, pogledaj onu "anksioznost ploda u utrobi" ) uvećava, i to znatno.

Mislim, ja kapiram da i oni (farmaceuti) ljudi moraju nešto da rade i od nečega da žive ali nastaje blagi sumrak kada se ukrste informacije kao recimo kod tog nesrećnog ptičjeg gripa, pa pogledaš tajmlajn, pa odnegde iskoči (iza svakog ugla vreba...) niko drugi do jebeni Donald Ramsfeld (čuveni lekar i filantrop), pa se setiš one poljske ministarke zdravlja...pa se setiš cele te priče ovde na lokalu - pa ti bude malo muka.
A pazi, ništa drugo osim života i zdravlja nije u pitanju, dakle "samo" to. Jer, mi obični korisnici tog "zdravlja" i smrtnici ne kapiramo tržište koje je keva cele priče:
Mislim, tačno vidim sliku nekog zadriglog pomoćnika saveznog sekretara za nešto u bivšoj sfrj, pored još pomičnog Broza, koji duboko zamišljen gleda ispred sebe u tri ponude za vakcine protiv besnila - i skrušeno se pitam pomoću koje to dedukcije ili čega već nepogrešivo bira - najgoru moguću, za tadašnje "tržište" od otprilke bar milion potencijalnih doza, ako ne i više?

I tu meni negde (paranoik, znam) postaje jasno da su farmaceutske kuće tihi vladari sveta koje (iz ugla neke kao "vlasti" gledano) ne možeš pobediti ili staviti pod kontrolu nego samo birati da li im se pridružuješ ili ne. Nama, običnim smrtnicima to ne pomaže mnogo, znam - mi smo ionako samo predviđeni da budemo ili kupac ili statistička greška
princi princi 12:25 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

I tu meni negde (paranoik, znam) postaje jasno da su farmaceutske kuće tihi vladari sveta koje (iz ugla neke kao "vlasti" gledano) ne možeš pobediti ili staviti pod kontrolu nego samo birati da li im se pridružuješ ili ne. Nama, običnim smrtnicima to ne pomaže mnogo, znam - mi smo ionako samo predviđeni da budemo ili kupac ili statistička greška

Da, baš tako, ljudi kao potrošači. Jednostavno, moderni kapitalizam je ljude pretvorio u generatore GDPja, robove. Čak i one u jedno veliko Ništa zagledane pesnike, koji su mrtvi ubeđeni da su neka velika muda. Van tih, čisto ekonomskih kategorija, ljudi ne postoje. I ovaj domen zdravstva je samo jedan deo te velike slike.
freehand freehand 13:09 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Mislim, ja kapiram da i oni (farmaceuti) ljudi moraju nešto da rade i od nečega da žive ali nastaje blagi sumrak kada se ukrste informacije kao recimo kod tog nesrećnog ptičjeg gripa, pa pogledaš tajmlajn, pa odnegde iskoči (iza svakog ugla vreba...) niko drugi do jebeni Donald Ramsfeld (čuveni lekar i filantrop), pa se setiš one poljske ministarke zdravlja...pa se setiš cele te priče ovde na lokalu - pa ti bude malo muka.

Rekoh da sam po ovom pitanju neuki konformista i linijaš manjeg otpora. U situaciji sa tim pomorom vrabaca i pataka pitao sam prijatelja, lekara-specijalistu (ne imunologa i ne ornitologa) za savet.
Odgovor je bio: "Ja tu vakcinu nisam primio. Ni gospođa mi, ni deca."
I to mi je bilo dovoljno.
Unfuckable Unfuckable 13:14 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

možda je falilo samo jedno sićušno i bezazleno
"a zašto?"
freehand freehand 13:23 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Unfuckable
možda je falilo samo jedno sićušno i bezazleno
"a zašto?"

Nije, nego nije bilo decidiranog odgovora, i mislim više zato što je i on pipao u polumraku nego što je imao potpuno jasan i nedvosmislen stav.
Realno, koliko se sećam, retki su tu bili oni koji su zaista suvereno vladali činjenicama i potpuno rezolutno tvrdili jedno ili drugo, sem onih što su to činili ili po zadatku ili iz nekakvih ličnih frustracija.
A ja, opet, ne bih da prenosim stvari koje nisam najbolje razumeo. malo li je takvih i bez mene?
Unfuckable Unfuckable 13:35 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

da, ali pazi - pa i to "pipanje u polumraku" je upravo ono što takođe (kao i sporadične naznake zloupotreba, s druge strane) može da napravi konfUzijuuglavu prosečnog konzumenta i izrodi onakve fejsbuk primarijuse.

Mislim, imam ja i grđi scenario, otprilike obrnuta priča od one gde primećuješ da se prepisuju stalno jedni te isti lekovi jednih te istih Kuća, dakle pazi sad ovo:
lekar željan ekstra kinte odbija da "reklamira" vakcine Te i Te kuće jer mu nisu tutnuli keš.
Morbidno, a?
mrdax mrdax 13:54 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

industrije koja ima vrlo jasne finansijske interese u kom pravcu treba da ide istraživanje. To se ne radi na jednom ili 2 projekta, to se radi na masovnoj skali. Lekove testiraju ljudi koji ih proizvode, i to rđavo projektovanim probama, na problematično malom broju, često nereprezentativnih pacijenata, koristeći tehnike i procedure koje su u samom startu pogrešne, često sa jedinim ciljem da preuveličaju pozitivne efekte lekova. Prirodno, te probe su uvek uspešne, jer kompanije, kad god im je to u finansijskom interesu, neuspešne rezultate kriju i od stručne i od nestručne javnosti, i od doktora i od pacijenata. Istina je da mi zapravo nemamo punu sliku ni od jednom od lekova koje doktori prepisuju (osim, možda, aspirina i još par njih). To ne važi samo za Srbiju, to važi za ceo svet. To je čitav lanac povezanih interesa, u koje je, zbog izuzetne kompleksnosti problema, najlakše ne dirati. Najlakše je sve svesti na pitanje vere i autoriteta.


Ovo je potpuno netacno. Jednostavno ispitivanja lekove se ne rade na ovaj nacin.
mrdax mrdax 13:56 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Farmaceutska kompanija, danas, kada ispituje novi lek, uopšte nema potrebu da dokazuje da je njen proizvod bolji od konkurencije


Ovo je potpuno netacno. Zavisi od dizajna klinicke studije. Studija moze da koristi komparator koji moze biti zlatni standard ili placebo. Jednostavno ljudji zasto komentariste nesto sto ne znate sa sigurnoscu? Ozbiljno , ovde zavrsavam, smesno mi je.
mrdax mrdax 13:58 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Slatko, zar ne?


Nije slatko, nego si samo neobavesten a ni nemas potrebu da iscitas. Da si proveo 20 minuta samo trazeci online kako se ipsituju i odobravanu nove vakcine verovatno bi ti bilo jasno. Ali treba citati....
mrdax mrdax 14:01 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Kako lekari dobijaju saznanja o novim lekovima? Iz časopisa, sa kongresa, predavanja kolega (čiji sponzor mogu biti farmaceutske kompanija), sales reps. Ti sales reps idu na kurseve, studiraju psihologiju lekara, psihologiju ubeđivanja, to im je jedini smisao postojanja. Ne dobrobit društva u celini, obolelih, nego finansijski uspeh kompanije. To je jedino što se meri i što se računa. To je jedan začaran krug kojim upravljaju farmaceutske kompanije koje je jako teško kontrolisati. Na severnoameričkom kontinentu, 97% reklama na mreži su ili kola (najnoviji sedani ili SUVjevi) ili lekovi (skoro isključivo za hronične bolesti, nije mi poznato koliko je novih antibiotika proizvedeno u poslednjih 20 godina i možemo se samo zapitati otkud tolika eksplozija lekova za dijabetes, visok pritisak i erektilnu disfunkciju). Koja je svrha reklamiranja lekova? Zašto se lekovi reklamiraju kao bombone? Zašto farmaceutske kompanije potroše dvostruko više para na marketing i reklamiranje leka nego na njegov razvoj? To je vrlo snažna industrija, od koje žive mnogi ljudi i kojoj nije lako reći ne.

Što bi rekao Filip Smarenović, mućnite glavom, :).[/quote

Farmaceutska industrija je najkontolisanija industrija pored avio industrije.
Jednostavno mogao bih da pisem bukvalno do sutra ali znam da neces promeniti misljenje jer je ono vec zasnovano, po mome utisku vise na medijskim naslovima i "pricama" i teoriji zavere nego na poznavnanju kako industrija funkcionise. Sve u svemu, nemam nista protiv tebe licno ali imam protiv stava da je medicna i farmacija jedno veliko zlo itd...
little_radojica little_radojica 14:03 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Niko, naravno. Ali, to se ne radi i to je problem. Napisah gore, lek je u nezavisnim, unbiased studijama. Kao što niko osim Fitcha i Moodyja nije davao ratinge CDOovima i CLOovima. Beton je neuporedivo lakše i jeftinije, i materijalno i etički, ispitati nego novi lek. Farmaceutska kompanija, danas, kada ispituje novi lek, uopšte nema potrebu da dokazuje da je njen proizvod bolji od konkurencije. Ona samo treba da dokaže da je on bolji od ničega, tj obične vode. Šta to znači? Da se ljudima, pravim pacijentima, u toku proba, a i kasnije, kad se lek odobri, svesno daje inferiorno sredstvo za lečenje. Zašto je to tako? Ko je to dozvolio?


Како ја сад теби да верујем да они ником не морају ништа да доказују? Хипотетички, наравно, али то је суштина оног "коме човек данас да верује, ако не непознатом човеку на интернету?"

Mislim, infrastruktura je jedna stvar, to da li će most vibrirati sa amplitudom od 1 ili 2 cm je pretežno pitanje neprijatnosti vozača, ali ovo je druga stvar. Ljudski životi su u pitanju, a mi jako malo znamo o svim tim procedurama i često ih vrlo nekritički primamo.


Како можеш бити сигуран да се ради о "један или два" центиметра? Онај у Такоми је осцилирао амплитудом од можда и метар и на крају пао. Теоретски, то би могло да се деси сваком мосту. Даље, већина контраиндикација лекова се логиком од "1-2 цм" могу подвести под "питање нелагодности" јер ником не угрожавају живот. Осип дође и прође. За оне тешке контраиндикације које остављају трајне последице не постоје никакви непосредни докази, а толико људи који сумњају. Ради се о томе да ти као инжењер нећеш потписати да "мост неће осциловати амплитудом већом од два центиметра" јер не знаш какав ветар може да налети. Написаћеш да у нормалним условима неће осциловати више од толико и толико, односно само оно до чега си прорачуном дошао. Одбио би да се бавиш спекулацијама типа ШББКББ. Е сад замисли да те неко хвата на то: "Аха, шта значи то у нормалним условима? Ја преко тог моста не идем, јер они не могу да ми гарантују да никад неће пасти!". Ако то каже довољно утицајан члан месне заједнице довољно гласно - мост се не гради и брвно остаје. Карикирам, наравно, али то отприлике тако изгледа кад лаици доводе у питање читаву стручну и научну заједницу.

Само да се осврнем и на бетон. Јасно је мени да је чврстоћу бетона лакше доказати него исправност вакцине, али овде се говори о томе да неко не верује у тај доказ и ту процедуру доказивања ма каква да је. Не верује и не мош му ништа. Ево, колико људи зна ишта о процедури доказивања чврстоће бетона? И да зна, да ли треба свако понаособ да извади стандардан узорак, да те прати до лабораторије да нешто не смутиш, да провери све инструменте да ли су добро калибрисани, да надгледа мерења и да на крају каже "а шта ако је неки пијани радник убацио празну флашу од пива у критичном пресеку моста, па чврстоћа бетона пада у воду?". Како да ти верује да је бетон с временом само чвршћи, кад му интуиција говори да грађевински материјали с временом постају слабији? Докле треба ићи у тим проверама и објашњењима да би се баш сваки неверни тома понаособ убедио? Срећом па из неког разлога бетон није толико занимљив теоретичарима завера... А могао би бити
princi princi 14:39 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Карикирам, наравно, али то отприлике тако изгледа кад лаици доводе у питање читаву стручну и научну заједницу

Pa, ta "stručna i naučna zajednica" mora dovoditi u pitanje samu sebe. Ona prvenstveno mora biti kritična prema svom radu. Kritika, sumnja, stalno preispitivanje je nešto pa skoro što definiše naučni metod. Ali ovde se radi o nečem drugom: "nauka" i "eksperstvo" se koriste kao štit, kao plašt za isključivanje javnosti. O tome Ben Goldacre i piše. Jedna je stvar kako mi zamišljamo da taj svet funkcioniše a sasvim druga kako on zaista funkcioniše u praksi. I ta razlika između percepcije i stvarnosti je ono o čemu Goldacre piše i o čemu upozorava. Kao što napisah gore, mi hoćemo da vidimo modernu medicinu kao evidence based nauku, ali u stvarnosti je ona polje na kome farmaceutske kompanije ostvaruju profite i to tako što komodizuju naše zdravlje. Mislim, treba pročitati tog Goldacrea pa onda da pričamo. On je lekar praktičar. On leči ljude, prepisuje recepte. On nije neki mali tehno-morončić koji sedi u nekom labu, bulji u neke mikroskope i spektrometre.
princi princi 14:44 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

mrdax
...

Pa, dobro, ja sam preneo ono što sam pročitao u Bad Pharmi i o čemu Ben Goldacre upozorava već godinama. Nisam farmaceut, nisam mikrobiolog, nisam lekar, oba deteta su uredno primila sve vakcine koje su nam preporučene, nisam nikakav conspiracy theorist. Ako misliš da sam nerazuman i da ne razumem šta je argument, ok, nemoj gubiti vreme, ali, ako ne misliš, daj nam ti napiši, kakve su zaista procedure za odobravanje novog leka, kako se rade ti trials, ko i kada određuje koje su doze leka dovolje za određivanje side efekata, na kome se ti lekovi ispituju, koliko su reprezentativni ti trials, i da li i u čemu još Goldacre laže.
sioux sioux 14:50 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

little_radojica
Ајд да размишљамо "здраворазумски" из другог угла. Ко брани било којој фармацеутској кући да испита лек који је произвела конкуренција? Ко брани универзитетима да тестирају било који лек? Као што се тестирају ти СУВови у креш тестовима. Мислим, ко тестира квалитет бетона који се уграђује у мостове? Јел може свако ко прелази мост да прочита елаборат о чврстоћи бетона и да ли треба сам да донесе свој суд да ли је бетон довољно чврст и мост довољно безбедан.


Ovo je pre bolesnorazumski.
freehand freehand 14:52 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Unfuckable
da, ali pazi - pa i to "pipanje u polumraku" je upravo ono što takođe (kao i sporadične naznake zloupotreba, s druge strane) može da napravi konfUzijuuglavu prosečnog konzumenta i izrodi onakve fejsbuk primarijuse.

Mislim, imam ja i grđi scenario, otprilike obrnuta priča od one gde primećuješ da se prepisuju stalno jedni te isti lekovi jednih te istih Kuća, dakle pazi sad ovo:
lekar željan ekstra kinte odbija da "reklamira" vakcine Te i Te kuće jer mu nisu tutnuli keš.
Morbidno, a?

Što se mog slučaja tiče da ponovim da je bila potpuno lična i pšrivatna priča. Dakle sigurno nikakvo grebanje niti poslovni interes na bilo koju stranu.
Opet, što se ukupne situacije tiče - i tu ako hoćeš velike rogove na zidu tražiš kapitalce, jel tako-tako je!
Pa tu dolazimo do čuvene Tadićeve slike kako prima boc-boc, Maksi i drugim blogerima tako drage. Pa onda imamo dva scenarija a oba krajnje nepovoljna po bivšeg nam Prezidenta: ili je neopavana baraba koja je znajući šta se događa zavrnula rukav za potrebe marketinške kampanje i to debelo naplatila pa je onda golema nepravda da je još uvek na slobodi; ili je teška ovca koju je ministar Milosavljević zajedno sa klikom preveslao a savetnik Krstić kao lekar propustio da upozori na lične i mnogo opasnije masovne posledice takvog čina.

Edit:
Ako joj je ikad igde bilo mesto - ovde omanuzti neće


Milan Novković Milan Novković 15:12 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Ovo je pre bolesnorazumski.

Čini vam se.

Tako sam i ja kad sam došao u UK pre 27 godina počeo ubrza da se pitam šta bi sa slobodnim tržištem i konkurencijom (bilo mi čudno da kad cena nafte opada ne opadaju odmah i cene benzina, ili nikad ne opadnu kao cena nafte - tj očekivao bi čovek da neko počne da obara cene zbog konkurentnosti i krađe klijenata od konkurencije.

To ne radi baš uvek tako, i na tu temu su UK "prepametni" ako mene pitaš - oni se ovde drže teorije igara gde je osnovna premisa da ako smo ti i ja konkurencija i dalje je osnovni zdrav temelj i tovje i moje strategije win-win kao focus.

Primer, zamisli da smo ti i ja jedini proizvođači nečega u regionu, 50-50, i konkurencija.

Ako ja oborim cenu da bi tebi maznuo neku klijente, ti brzo oboriš isto cenu, sad nešto malo manju od moje.

I na kraju se stabilišemo na minimalnim cenama a i dalje delimo tržište 50-50.

Znači bolje nam je da delimo tržište 50-50 i da su cene više, prosto pravimo više profita. Ne možemo previše da ih dižemo da nas ne bi optužili da manipulišemo tržište, da se kao grupa ponašamo monopolistički. I mi se takmičimo samo tako što otvaramo nove radnje, benzinske pumpe npr, itd, pomalo i postepeno, malim koracima na lokalnim nivoima.

Pa ako smo jako veliki mi smo iznad države i njenih agenicja, oni su naše sluge.

U proizvodnji lekova - ista strategija - ako ja lupam tvoj biznis ti lupaš moj.
sioux sioux 16:24 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Milan Novković
Čini vam se.

Ja počeo i nastavio na ti, ako smeta reci. Pišem na ti jer se većina obraća tako, teško bih zapamtio kome treba da se obraćam sa ti a kome sa vi, plus bih morao da pišem pravilno - Vi...

Nazad na temu - odakle ti sad slobodno tržište i konkurencija? Ni pomenuo, ni pomislio. Čak tvrdim da slobodno tržište ne postoji nigde, i uopšte mi nije jasno zašto većina ljudi još veruje u tu mantru.

manipulišemo tržište, da se kao grupa ponašamo monopolistički.

To se zove oligopol.

U proizvodnji lekova - ista strategija - ako ja lupam tvoj biznis ti lupaš moj.

OP reče da niko ne brani konkurentu da ispituje suparnički lek, niti univerzitetu. Mislio sam da je jasno zašto tu zdravoga razuma nema - ko će da plati takva ispitivanja? I, čemu, kada već postoje obavezna ispitivanja pre puštanja leka? A pogotovu - kakav konkurent, pa i ti objasni da konkurencije nema?
ivana23 ivana23 16:24 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Evropska agencija za lekove je još pre 10 dana izdala nalog da se u zemljama širom EU iz prodaje povuče oko 300 generičkih lekova. Razlog je kontrola laboratorije „GVK Biosciences“ u Indiji za koju se sumnja da je vršila neetička istraživanja nad ovim lekovima, a onda ih puštala u promet. Inspekcija je utvrdila da je tokom kliničkih ispitivanja tih lekova bilo manipulacije podacima ili „nameštanja rezultata“, i to u periodu od najmanje pet godina. Lekovi su zbog toga označeni kao nepouzdani i preventivno je, dok se istraga ne završi, naloženo njihovo povlačenje iz prodaje.




LINK
Milan Novković Milan Novković 16:28 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Ja počeo i nastavio na ti, ako smeta reci

Ne smeta, sorry, tako i ja nego sam mislio na tebe i Malog Radojicu
freehand freehand 16:29 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Milan Novković
Ja počeo i nastavio na ti, ako smeta reci

Ne smeta, sorry, tako i ja nego sam mislio na tebe i Malog Radojicu

Na tebe, Malog i Radojicu.
tadejus tadejus 16:40 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Unfuckable
jel to ona struka koja prepisuje jedan isti antibiotik, svima, sve vreme jer mu je Kuća koja ih proizvodi platila letovanje, dva ili je to ona visoka struka koja sa tv preti "ko ne uzme vakcinu umrećemumajkaaa, zlo!" a posle skapiramo da je tu itekako bilo nekog taljenja i da nema ni z od zlaMislim, kad je na imućnijem zapadu toliko korumpirano i igra po diktatu farmaceutskih kuća, šta mi u ovoj bedi tek možemo da očekujemo ne smem ni da pomislim


ma ne bolan ta struka..
joj, čitaš li ti išta..
to smo apsolvirali da ta struka nema pojma (uostalom koja pa i ima.. i te struke vala da se zabrane)..
nego eno vidiš gore da otvara brajović kliniku, možda će da kolje i po kućama, nije se izjasnio..
znači problem riješen..
a ti još o struci...
ivana23 ivana23 16:44 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

The agency admitted that the flu vaccine issued this winter provides only “low protection” against the main strain of the virus spreading around the UK. The vaccine was estimated to work in just 3% of cases in lab tests, compared with a more typical past effectiveness of 50%. It said the problem was caused by a mismatch between the A(H3N2) influenza strain used to make the vaccine and the main A(H3N2) strain that has been spreading in the UK.


Public health officials knew months ago about UK flu vaccine mismatch - ceo tekst (The Guardian)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:39 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

tadejus
nego eno vidiš gore da otvara brajović kliniku, možda će da kolje i po kućama, nije se izjasnio...

Шта клинику???
Јок, него кад се ради, има да се ради навелико -- има да отворим "Клинички центар доктор Брајовић", дакле широко, а ако наставим овим темпом досезања Гугл Доктората, мислим да ћу, самостално, имати снаге да покријем и гинекологију (са акушерством, нормално), нефрологију, гастроентерологију и пластичну хирургију. Фале ми, ипак, стручњаци за поједине области, не могу баш све сам...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:59 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Узгред буди речено, цела та фама с комерцијализацијом има своју димензију која каже: да ли вам се икада десило да одете код аутомеханичара а да вам он каже да су вам кола исправна, или код зубара а он да каже да баш ништа не треба на зубима да радите, или код банкара а он да вас посаветује да не користите његове услуге, или код софтвер инжињера који вам објасни да вам његове услуге баш никако нису потребне?

У данашњем свету све је комерцијализовано, па индустрија здравља радиће оно за шта је створена -- продаваће здравље, индустрија новца -- продаваће новац, а индустрија информација -- продаваће вести. И свака од ових индустрија посегнуће, често, преко етичке или разумне мере како би запослила своје капацитете и остварила профит. Томе индустрије и служе.
Milan Novković Milan Novković 19:16 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

И свака од ових индустрија посегнуће, често, преко етичке или разумне мере како би запослила своје капацитете и остварила профит

Umesto da idemo na pecanje

E sad, al baš moram da se pohvalim - kad sa nekim radim posao gde je potrebno i kvalitetno razmisliti (u biznisu nešto teže) ja sve češće zamolim partnera da slobodno razmisli, osmisli i kreira i meni samo da kaže šta treba da radim - i super se osećam, to razmišljanje ume da bude baš precenjeno i eto ga mlađim ljudima pa ostalima ako hoće.

U biznisu - tamo malo učestvujem u početku, pa onda primenim istu ovu strategiju. Ponekad se malo pokajem kasnije i sad to vežbam, skidanje sa kajanja. (a kolege ko kolege, oni uvek zvocaju da im se mešam u posao, ma koliko to malo bilo)

Čim mi prođe ova biznis faza, par godina, ode Miško u kafanu i tamo neće brstiti nit biznis, nit politiku nego izlete - ranac pa leđa pa šta smo imali danas, Tara (gledam letos kako je lepa), šira Srbija, Slovenija, Hrvatska, sve bivše republike, u stvari, ili dokle dobacim.
little_radojica little_radojica 19:31 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

sioux
little_radojica
Ајд да размишљамо "здраворазумски" из другог угла. Ко брани било којој фармацеутској кући да испита лек који је произвела конкуренција? Ко брани универзитетима да тестирају било који лек? Као што се тестирају ти СУВови у креш тестовима. Мислим, ко тестира квалитет бетона који се уграђује у мостове? Јел може свако ко прелази мост да прочита елаборат о чврстоћи бетона и да ли треба сам да донесе свој суд да ли је бетон довољно чврст и мост довољно безбедан.


Ovo je pre bolesnorazumski.


Обрати пажњу на наводнике.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:41 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Milan Novković
Čim mi prođe ova biznis faza, par godina, ode Miško u kafanu i tamo neće brstiti nit biznis, nit politiku nego izlete - ranac pa leđa pa šta smo imali danas, Tara (gledam letos kako je lepa), šira Srbija, Slovenija, Hrvatska, sve bivše republike, u stvari, ili dokle dobacim.

Све ти нешто верујем, а-ха ;-)

Досадиће ти, у то сам уверен, и те Таре и Опленци и Повлени и Мокре Горе и Заовина... (Ово ја дајем руту.) У Србији је то помало делује као непозната категорија, али има и то, да ти добро урађен посао испуњава. Кажеш себи: Ех, ово сам добро урадио. И то јесте једина извесна плата. Она друга, новчана, уме и да изостане.
little_radojica little_radojica 19:53 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

princi
Карикирам, наравно, али то отприлике тако изгледа кад лаици доводе у питање читаву стручну и научну заједницу

Pa, ta "stručna i naučna zajednica" mora dovoditi u pitanje samu sebe. Ona prvenstveno mora biti kritična prema svom radu. Kritika, sumnja, stalno preispitivanje je nešto pa skoro što definiše naučni metod. Ali ovde se radi o nečem drugom: "nauka" i "eksperstvo" se koriste kao štit, kao plašt za isključivanje javnosti. O tome Ben Goldacre i piše. Jedna je stvar kako mi zamišljamo da taj svet funkcioniše a sasvim druga kako on zaista funkcioniše u praksi. I ta razlika između percepcije i stvarnosti je ono o čemu Goldacre piše i o čemu upozorava. Kao što napisah gore, mi hoćemo da vidimo modernu medicinu kao evidence based nauku, ali u stvarnosti je ona polje na kome farmaceutske kompanije ostvaruju profite i to tako što komodizuju naše zdravlje. Mislim, treba pročitati tog Goldacrea pa onda da pričamo. On je lekar praktičar. On leči ljude, prepisuje recepte. On nije neki mali tehno-morončić koji sedi u nekom labu, bulji u neke mikroskope i spektrometre.


Па она и доводи саму себе у питање, а што је још битније и други је неминовно, посредно или непосредно доводе у питање. Не може се изоловати једна наука од свих других. Или мислиш да сваки млади човек који упише медицину, фармакологију, биохемију, хемију, биологију итд. то ради са предумишљајем да након 10 година учења постане део удруженог злочиначког подухвата, да би неко продао вакцину за 30 долара? Друго, једна је биологија, једна је хемија и она мора да ради исто и за оног ко производи вакцине и за било којег доктора, за остале гране науке и остале индустрије. Не можеш поткупити биологију, а не можеш је ни утамничити. Ја сам сигуран да постоје људи који не размишљајући раде на томе да продају што више лекова и да обезбеде максималне приходе, али сам исто тако сигуран и да већи део тог система чине људи од интегритета који не би ни за које паре потписали нешто што може нанети штету милионима људи, било да је истраживач у лабораторији (техно-морончић како га ти нажалост зовеш) или да је лекар опште праксе на првој борбеној линији, било да је директор болнице или неки министар здравља. Осим ако ћемо да верујемо искључиво Голдакреу и да занемаримо све остале...

Мислим, могла је и Обоката да сања да је нашла начин да лако узгаја матичне ћелије које могу да се преметну у разна ткива, али су је остали научници просто проказали. Онда је њен институт спровео истрагу и утврдио да је жестоко погрешила. То њено једноставно није радило и никако се није могла с тим извући. Њена каријера је завршена. Можда није очигледно, али наука заиста сурово чисти саму себе. Поготово те егзактне науке.

Потрудићу се да нађем тог Голдакреа, а дотле, реци ми само колико поверење имаш у своју струку? Да ли мислиш да неко може да подвали нешто штетно милијардама људи и да то сакрије од целе струке?
sioux sioux 20:13 07.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

little_radojica
Обрати пажњу на наводнике.

Ponovo sam pročitao celu tvoju poruku i opet ne vidim šta navodnici menjaju?

Ја сам сигуран да постоје људи који не размишљајући раде на томе да продају што више лекова и да обезбеде максималне приходе, али сам исто тако сигуран и да већи део тог система чине људи од интегритета који не би ни за које паре потписали нешто што може нанети штету милионима људи, било да је истраживач у лабораторији (техно-морончић како га ти нажалост зовеш) или да је лекар опште праксе на првој борбеној линији, било да је директор болнице или неки министар здравља. Осим ако ћемо да верујемо искључиво Голдакреу и да занемаримо све остале...


Prvaci borbenih linija - Doctors 'ignoring drugs warning'
http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/file_on_4/7457132.stm

Lilly to Pay $690 Million in Drug Suits
http://www.nytimes.com/2005/06/10/business/10lilly.html
Zyprexa

Eli Lilly pleaded guilty in January 2009 to illegal marketing of its drug Zyprexa, which the FDA only approved to treat bipolar disorder and schizophrenia. The company also marketed the drug as a treatment for dementia and for pediatric uses. Lilly paid $1.42 billion to end the criminal investigation and settle civil lawsuits, and another $62 million to settle similar cases in 32 states and Washington, D.C.

Da pogađam šta ćeš sledeće reći - nisu krivi stručnjaci, naučnici, lekari, kompanije - krivi su advokati i pravni sistem?
princi princi 02:42 08.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Ljudi, nisu u pitanju nikakve conspiracy teorije, već opšte poznate činjenice.

2010. trojica baja sa Harvarda i sa Univ of Toronto su gledali u triale za 5 glavnih vrsta lekova: antidepresante, za čir, itd... i merili su 2 glavna svojstva: da li su triali bili pozitivni i da li ih je sponzorisala farmaceutska industrija. Pregledali su preko 500 triala: 85% triala koje je sponzorisala farmaceutska industraija su bili pozitivni; istovremeno, samo 50% government funded trials su bili pozitivni.

2007. su opet neke baje gledale ispitivanja u vezi statina: metastudija je analizirala 192 triala pri čemu su triali ili poredili dejstvo jednog statina u odnosu na drugi, ili su poredili dejstvo statina u odnosu na neku drugu terapiju. Pošto su iskontrolisali sve druge faktore, istraživači su našli da su triali koje je finansirala farmaceutska industrija 20 puta više favorizovali statin.

2006. su opet analizirali triale psihijatrijskih lekova koji su objavljni tokom 10 godina u 4 glavna akademska časopisa. Opet su našli da su industrijski sponzorisani triali davali pozitivne rezulate u 78% slučajeva, naspram samo 48% nezavisnih triala.

Ben Goldacre u svojoj knjizi dokumentuje rezultate još velikog broja studija. Znači, postoji itekako bias i to vrlo sistematski. Ovo što Mrdax priča o regulaciji je samo na papiru i samo pomaže gradnji iluzije regularnosti i privida nekog reda. Na isti način je bila regulisana i finansijska industrija (zato su, na koncu, u radili sve te ratinge). Videli smo svi do čega je to dovelo 2008. godine.

jkt2010 jkt2010 13:50 08.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre


E brate, sa ovaj Serbglish ga pretera.

princi

2010. trojica baja sa Harvarda i sa Univ of Toronto su gledali u triale ...

Triale? Tri ale? U koj moj su gledala ova trojica?

...za 5 glavnih vrsta lekova: antidepresante, za čir, itd... i merili su 2 glavna svojstva: da li su triali bili pozitivni i da li ih je sponzorisala farmaceutska industrija.


OK znači nisu ale jer je muški rod...

Pregledali su preko 500 triala: 85% triala koje je sponzorisala farmaceutska industraija su bili pozitivni;

znači muški a mogu da budu pozitivni ili negativni... hmm..

istovremeno, samo 50% government funded trials su bili pozitivni.


BINGO! Engleski je u pitanju...
eng: Trials [trajls]
srp: probe, testiranja, ispitivanja ... koliko hoćeš srpskih reči, da ne nabrajam... pa nije valjda da si ih baš sve pozaboravljao?
little_radojica little_radojica 03:32 09.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

princi
Ljudi, nisu u pitanju nikakve conspiracy teorije, već opšte poznate činjenice.

2010. trojica baja sa Harvarda i sa Univ of Toronto su gledali u triale za 5 glavnih vrsta lekova: antidepresante, za čir, itd... i merili su 2 glavna svojstva: da li su triali bili pozitivni i da li ih je sponzorisala farmaceutska industrija. Pregledali su preko 500 triala: 85% triala koje je sponzorisala farmaceutska industraija su bili pozitivni; istovremeno, samo 50% government funded trials su bili pozitivni.

2007. su opet neke baje gledale ispitivanja u vezi statina: metastudija je analizirala 192 triala pri čemu su triali ili poredili dejstvo jednog statina u odnosu na drugi, ili su poredili dejstvo statina u odnosu na neku drugu terapiju. Pošto su iskontrolisali sve druge faktore, istraživači su našli da su triali koje je finansirala farmaceutska industrija 20 puta više favorizovali statin.

2006. su opet analizirali triale psihijatrijskih lekova koji su objavljni tokom 10 godina u 4 glavna akademska časopisa. Opet su našli da su industrijski sponzorisani triali davali pozitivne rezulate u 78% slučajeva, naspram samo 48% nezavisnih triala.

Ben Goldacre u svojoj knjizi dokumentuje rezultate još velikog broja studija. Znači, postoji itekako bias i to vrlo sistematski. Ovo što Mrdax priča o regulaciji je samo na papiru i samo pomaže gradnji iluzije regularnosti i privida nekog reda. Na isti način je bila regulisana i finansijska industrija (zato su, na koncu, u radili sve te ratinge). Videli smo svi do čega je to dovelo 2008. godine.



Дакле, неке независне институције ипак врше нека истраживања и неко ту ипак константно сумња. Значи и да неко ипак има увид у те доказе, да нису сакривени од очију (стручне) јавности као што си горе изнео.

Шта значи позитиван trial? Мислим, мени пада на памет неколико ствари...

Морам још једну ствар да кажем, ма како снобовски могло звучати (а није). Научна истраживања не може да чита и тумачи баш свако. Чак ни огромна функционална писменост, нити бављење науком не гарантује да ће неко ко није из те уске научне области баш све лепо разумети. Терминологија која се користи је често толико прилагођена да неке речи за које мислимо да знамо шта значе, у конкретном случају могу да значе нешто сасвим друго и да нас одведу у криво разумевање. Те тако "позитивно" у овом конкретном случају има један компликован подтекст који је можда негде у самом истраживању прецизно дефинисан (или можда и није, али истраживачи из те области добро разумеју о чему се ради). Док, Голдакре, Принци и ја вероватно имамо три различита схватања на шта се "позитивно" односи. Другим речима, ти радови су писани првенствено да би били читани од стране стручњака из исте области који ће тачно знати где је аутор себи дозволио уметничку слободу, где је "пун гована", где је нешто заиста допринео. Разумеће и ограничења самог метода који је примењен, података који су узети у обзир и свега осталог што уз то иде. Не кажем ништа ни за Голдакреа, ни за ова истраживања, ни за твоје тумачење Принци. Кажем само да разумем ограничења овога што тврдиш и да то не значи да је читав систем сјебан.


П.С. А скроз ми је занимљиво ово што овде пишеш, посебно зато што си доле рантовао да нам треба мање избора, да нам симплификација избора побољшава квалитет живота.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:19 09.02.2015

Re: Da, Ben Goldacre

Просто ми је неки пут фасцинантно колика је снага наших предубеђења и склоности да у "своју корист" искривимо ствари и да у разматрање чињеница унесемо своје личне односе према њима, појединцима или инститицијама или идеолошким системима одакле чињенице (или наративи) долазе.

Ево, навешћу примере, без неке зле воље: доле ми је Ивана објашњавала да свету иде све лошије и како ни Торонту не иде баш како треба, а тај град је по читавом низу анкета већ годинама један од најбољих за живот, а за најбољег проглашен је прошле године. И ја сам помислио, да је сасвим узалудно да се то квантификује, да показујем бројкама да је то тако, да никог нећу убедити, у то да је живот на планети Земљи све бољи, комфорнији и квалитетнији, у Торонту нарочито, и од тога сам одустао.

Недавно сам с HCMом имао неку расправу, у којој је он као узорне и тачне и паметне донео стихове извесног песника, који почивају на мотиву да су српским фрескама на Косову очи копали наши вековни непријатељи, који се -- исти? -- и у овом веку указују (наратив неправде, жртве, страдања...). И ја сам тврдио -- указујући да је Чајкановић давно писао о томе како су махом српски локалци, најчешће жене, за лековити прах сматрали тај малтер и боју скинуту из очију наших фресака, и да, стога, данас шупље и глупо звуче сви стихови који почивају на тој заблуди, о којој се учи и у редовном школовању -- дакле тврдио сам да је писац велика незналица и згубидан. (По страни што је лош песник.) Узалуд: како год изнео ове једноставне а необично тачне увиде, они нису успели да доспеју до свих који су их прочитали.

Опет, и ова испод размена са сокомодбуба била ми је симпатична: она је, као ауторитативно, одбацила мој текст који сам пренео из Курира, багателишући га, и као нешто и њему и мени пребацујући. Ниједна њена реч није демантовала било шта изнесено у тексту, а њене примедбе, чак, показују да текст није пажљиво ни прочитала, јер би иначе знала да је то тек уводни део текста који је у целини штампан у другим новинама. И онда је донела пар линкова и текстова, као исправљајући нас, ширећи нам знање, да не лутамо, који су само потврдили оно што је текст, а мало и ја, о том случају донео. Просто, и њен коментар више је читан на основу тога ко, а не шта пише и говори, и ко је тај, а не како и чиме му се обраћа.

Идеју ауторитета, идеја да јесте важно ко говори -- интернет не може да укине, како се и овде на блогу стално указује. Такође, специфична, уско стручна и комплексна знања не могу се, у далеко највећем броју случајева, ваљано стећи на интернету, осим ако неко од вас није спреман да сврати данас поподне до мене на операцију слепог црева, ако му треба? Ја сам спреман, а мало сам и сам вежбао...

freehand freehand 08:53 07.02.2015

Slika

Ivana Knežević Ivana Knežević 19:03 07.02.2015

Pravila za novi svet

Milane, mislim da je tema izvanredna i da dotice puno sire, a I poklapa se sa onim sto svako uocava u svom malom uglu sveta.

Uprkos vecem broju strucnjaka nego ikada u istoriji, I vrlo visokim organizacijama, realno je da niko nema kontrolu. Svet je prevelik, administracije su prevelike, interesi su preveliki.... I kvalitet - zdravlja, zivota, svega - konsekventno opada.

No one can manage all this.

Tamo gde bi bilo nezamislivo da nemas kompletnu veru u strucnjake, danas ispada da skaces u nepoznato.

Vakcine koje su sumnjivog kvaliteta - kako je to moguce? A ne samo da je moguce, vec bi ti izvesna vrsta strucnjaka pokazala kako je neminovno.
The bottom line, Milane, nikad ne omasi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:57 07.02.2015

Re: Pravila za novi svet

I kvalitet - zdravlja, zivota, svega - konsekventno opada.

Ово је потпуно нетачно.
Никад се није живело боље и квалитетније него данас.
То су лако проверљиви и свима доступни факти: смртност одојчади, дужина живота, квалитет становања, пензиона и социјална заштита...

И кад се о овом поведе питање, увиђање овог напретка често је више ствар темперамента и карактерних црта личности, више него било чега другог.
Ivana Knežević Ivana Knežević 23:46 07.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Predrag Brajovic
I kvalitet - zdravlja, zivota, svega - konsekventno opada.
Ово је потпуно нетачно.
Никад се није живело боље и квалитетније него данас.


Predraze, mislila sam na ono sto pojedinac moze da uoci tokom svog zivota, a ne poniranje unazad 100+ godina.

Toronto danas u odnosu na '60-te godine proslog veka, kada je izgradjen metro sistem, ima vise nego duplo stanovnika i prakticno istu metro mrezu. To je veliki pad u kvalitetu zivota.

Penziona i socijalna zastita je mit koji ce uskoro puci.

Zdravstveno osiguranje pokriva sve manje lekarskih usluga.

Samo tokom godina mog zivota ovde, gradske usluge se ili ukidaju, ili su od bepslatnih presle na malu sumu pa sve vecu...

Obrazovanje ne mogu da poredim jer nisam ovde isla u skolu, ali ako probam medjugeneracijski i medju kulturama - poredjenja u stvari nema.
(Dok nisam ovde dosla nikad nisam cula za high-school dropouts.)

Na farmaceutskom trzistu su novi antibiotici najredji, jer su, izmedju ostalog, najmanje isplative investicije za farmaceutske kompanije. U prakticno dve generacije smo od najveceg istorijskog otkrica otkad je ljudi - antibiotici (uz vakcine) - dosli do realne mogucnosti da ce za jos jednu generaciju postati kompletno neefektivni.

I tako dalje. Pri tome ima nebrojeno ljudi koji se od sveg srca trude da svet bude bolji, ali je on postao unmanageable.
To jeste moje misljenje (za razliku od gore-navedenog, sto su cinjenice). I volela bih da je kompletno pogresno.

Sa ovim

Predrag Brajovic
И кад се о овом поведе питање, увиђање овог напретка често је више ствар темперамента и карактерних црта личности, више него било чега другог.


se slazem. Zavisi u sta ces gledati - nekad vidis napredak, a nekad silazak u propast. Uostalom, ja sam overeni namcor
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:16 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Ivana Knežević
To je veliki pad u kvalitetu zivota.

Toronto named world's best city to live: Economist magazine

Мени твоја перспектива не делује уверљиво, но -- рекао сам из које је визуре разумем. Особито због признања -- "намћор"!


Узгред, моја дивна другарица из Тоскане, наша једна лепа, има сина од 13 година који никад није примио ниједан антибиотик, по њеној одлуци. Каже да је пар пута било фрка, оно -- високе температуре, али данас је Андреј израстао у Херкула.

Питаћу је и за вакцине, сад ме заинтригирало, да ли их је примио.
b92fmember b92fmember 03:47 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Узгред, моја дивна другарица из Тоскане, наша једна лепа, има сина од 13 година који никад није примио ниједан антибиотик, по њеној одлуци. Каже да је пар пута било фрка, оно -- високе температуре, али данас је Андреј израстао у Херкула.


I šta nam taj jedan primer govori? Apsolutno NIŠTA.

Herkula je bilo i pre vakcina i antibiotika.
princi princi 04:29 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Ivana Knežević
Milane, mislim da je tema izvanredna i da dotice puno sire, a I poklapa se sa onim sto svako uocava u svom malom uglu sveta.

Uprkos vecem broju strucnjaka nego ikada u istoriji, I vrlo visokim organizacijama, realno je da niko nema kontrolu. Svet je prevelik, administracije su prevelike, interesi su preveliki.... I kvalitet - zdravlja, zivota, svega - konsekventno opada.

No one can manage all this.

Tamo gde bi bilo nezamislivo da nemas kompletnu veru u strucnjake, danas ispada da skaces u nepoznato.

Vakcine koje su sumnjivog kvaliteta - kako je to moguce? A ne samo da je moguce, vec bi ti izvesna vrsta strucnjaka pokazala kako je neminovno.
The bottom line, Milane, nikad ne omasi.


Da, to je tačno. Površni ljudi često govore kako je današnji svet bolji od onog nekad jer se duže živi, jer imamo više izbora, jer imamo više robe... Ali da li je to sreća? Barry Schwartz, jedan od velikih istraživača iz oblasti decision makinga, kaže da nije. Fakat da danas u radnji možeš birati 30 vrsta džemova te ne čini srećnijim nego frustriranijim. Fakat da možeš birati od koga ćeš kupovati struju, čiji telefonski pretplatnik ćeš biti, koji penzioni plan ćeš usvojiti (neki mutual fondovi nude ravno 5000 različitih planova), na kojoj ćeš školi učiti, šta ćeš učiti (bolji američki unverziteti danas nude i po 4000 razlilitih kurseva, od kojih 3850 najverovatnije nema nikakve veze sa životom), kojim ćeš praškom prati veš te ne čini srećnijim, koji će te lekar lečiti, čime će te lečiti. Zašto? Pa zato što izbor smara. Troši vreme, energiju, pažnju. I na kraju procesa, kad odabereš iz takvog mnogštva nikad nisi siguran da si napravio optimalan izbor (istraživanja kažu da najčešće nisi). Zamisli da svako jutro počinješ ispred 1000 vrsta čarapa, 2000 vrsta gaća, 500 pantalona, 2800 košulja, itd... Kad bi se obukao? I kad bi se obukao da li bi to uradio optimalno? Da li bi u nekom trenutku dana pomislio, šta mi je trebalo da ovo obučem? To je ta iluzija kapitalizma i potrošačkog društva da više izbora znači i više sreće.

Ljudima je potrebna simplifikacija, pojednostavljenje, filtriranje. Ljudi vole ideju slobode, ali ne vole samu slobodu previše, pogotovu ne u kompleksnom, umreženom okruženju, gde svaka mala odluka ima milijardu mogućih posledica. Sloboda u kompleksnom svetu je teška, nije laka, ona puno uzima. troši. kako bi izgledao život u kojoj bi svaku mikroodluku morali da biramo. Možda i nije tako teško to zamisliti- kako bi, na primer, izgledao internet bez Googlea (Google je na filtriranju i pojednostavljivanju informacije zasnovao svoju biznis imperiju).
Unfuckable Unfuckable 04:39 08.02.2015

Re: Pravila i Kriterijumi

То су лако проверљиви и свима доступни факти:
смртност одојчади, дужина живота, квалитет становања, пензиона и социјална заштита...


...a sjebanost u glavu?
tadejus tadejus 10:50 08.02.2015

Re: Pravila i Kriterijumi

Unfuckable
.a sjebanost u glavu?


e pa to ti je od vakcine
tadejus tadejus 10:54 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Predrag Brajovic

Узгред, моја дивна другарица из Тоскане, наша једна лепа, има сина од 13 година који никад није примио ниједан антибиотик, по њеној одлуци. Каже да је пар пута било фрка, оно -- високе температуре, али данас је Андреј израстао у Херкула.Питаћу је и за вакцине, сад ме заинтригирало, да ли их је примио.


moj klinja još nije stigao da izraste u herkula ali takođe nikad nije ni popio antibiotik.. nije bilo potrebe..
mlađi braca je popio jednom..
najmlađi braca još nije imao prilike (a možda neće biti ni potrebe)..
ne prepisuju ljekari toliko antibiotika koliko ljudi uspaničeno trče ljekarima čim dijete ima temperaturu.. i onda ne odustaju dok im se ne prepiše antibiotik..
freehand freehand 10:55 08.02.2015

Re: Pravila i Kriterijumi

Unfuckable
То су лако проверљиви и свима доступни факти:
смртност одојчади, дужина живота, квалитет становања, пензиона и социјална заштита...


...a sjebanost u glavu?

Kaže se uglavu.
freehand freehand 10:58 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

moj klinja još nije stigao da izraste u herkula ali takođe nikad nije ni popio antibiotik.. nije bilo potrebe..
mlađi braca je popio jednom..

Bemu miša, ja znam desetine klinaca, a bogami i matoraca - koji možda nisu baš Herkuli ali su izrasli do sasvim pristojnih gabarita i snage a krljani jugocilinima samo tako.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:03 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

b92fmember
I šta nam taj jedan primer govori? Apsolutno NIŠTA.

А ко је рекао супротно?
Само наводим да постоји и избор.

Иначе, увек ми дођу необично када о релативности квалитета живота причају они који су се из Србије одселили. Но, вероватно ја ту нешто добро не видим. Као ни они несрећници из Африке или сада с Косова, који покушавају да се прошверцују у ту за живот само "релативно квалитетнију" Европу. Но, добро, још сам млад, научићу.
tadejus tadejus 11:07 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

freehand
Bemu miša, ja znam desetine klinaca, a bogami i matoraca - koji možda nisu baš Herkuli ali su izrasli do sasvim pristojnih gabarita i snage a krljani jugocilinima samo tako.


ma to na stranu sad dal nekrkanje jugocilinom proizvodi mitsku snagu..
meni je tu više poenta da ne vidim smisla da se dijete uopšte vodi doktoru svaki čas a onda ni da mu se daju toliki lijekovi..
prosto mi je smiješno kad današnji roditelji počnu da leleču nad činjenicom da potomak ima temperaturu..
ja se ne sjećam da je to u moje vrijeme tako bilo (bar kod mojih roditelja nije) a ni ja ne praktikujem padanje u nosvjest svaki put kad junior kašljucne..
e hoću reći ne može tebe farmakomafija da natjera da popiješ lijek koji ti ne želiš i ne tražiš od doktora da piješ..
princi princi 11:10 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

i onda ne odustaju dok im se ne prepiše antibiotik..

Da, u Poor Economics kažu da je to karakteristika svih siromašnih društava: niska potrošnja za prevenciju i izuzetno visoka za lečenje. Siromašni nema šanse da primenjuju jeftina ili besplatna sredstva prevencije, ali su u stanju da potroše veliki % svoje godišnje zarade na skupe lekare i lekove. To je slučaj i u Indiji i u Africi, a i u Srbiji (setimo se samo koliko srpsko društvo godišnje troši na relativno skupe abortuse, koji se mogu sprečiti mnogo jedonstavnijim i jeftinijim načinima). Što skuplji, to bolji. To je zato što prevencija ima odložen efekat. Odluka da se ne vakciniše dete ima odložen efekat koji će se videti tek kroz neku godinu, ili možda nikad. Ljudi u takvim slučajevima obično ne reaguju racionalno. Jaki lekovi i procedure, pak, imaju skoro trenutno dejstvo. Mislim da u bihevioralnoj ekonomiji ima i izraz za to nejednako tretiranje sadašnjeg i budućeg utilityja: hyperbolic discounting.

Kaneman bi rekao, we are not only blind, we are blind to our blindness.
freehand freehand 11:14 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

ma to na stranu sad dal nekrkanje jugocilinom proizvodi mitsku snagu..
meni je tu više poenta da ne vidim smisla da se dijete uopšte vodi doktoru svaki čas a onda ni da mu se daju toliki lijekovi..
prosto mi je smiješno kad današnji roditelji počnu da leleču nad činjenicom da potomak ima temperaturu..
ja se ne sjećam da je to u moje vrijeme tako bilo (bar kod mojih roditelja nije) a ni ja ne praktikujem padanje u nosvjest svaki put kad junior kašljucne..
e hoću reći ne može tebe farmakomafija da natjera da popiješ lijek koji ti ne želiš i ne tražiš od doktora da piješ..

Ovde se sve slažemo. Uz to mi smo imali pedijatra (pedijatrikinju ?!) koja je po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno, a mislim da im je to i neki princip u dispanzeru bio.
Milan Novković Milan Novković 11:49 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno, a mislim da im je to i neki princip u dispanzeru bio

I ovde je to slučaj, i pre možda 15 godina su bili strožiji nego danas.

Jedan problem je rast otpornosti bakterija na antibiotike ako ih previše pijemo, ili nedisciplinovano, a drugi poremećaj odnosta dobrih i loših bakterija u crevima, pogotovo kad neki antibiotik lakše pobije dobre bakterije nego loše, onda može da se završi sa ozbiljnim upalama creva (ja navalio na ove upale creva, jedna od "radosti" starijeg doba, imamo sve više primera svega i svačega iza nas) koje ponekad umeju da ugroze i život.

Imati razboritog doktora i dobrog dijagnostičara je blago, ali baš, bakterije umeju da budu jako opasne i da nam neočekivano brzo ozbiljno podriju zdravlje tako da ne treba kasniti sa antibioticima kod bakterijskih infekcija
princi princi 11:55 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Jedan problem je rast otpornosti bakterija na antibiotike ako ih previše pijemo, ili nedisciplinovano, a drugi poremećaj odnosta dobrih i loših bakterija u crevima, pogotovo kad neki antibiotik lakše pobije dobre bakterije nego loše, onda može da se završi sa ozbiljnim upalama creva (ja navalio na ove upale creva, jedna od "radosti" starijeg doba, imamo sve više primera svega i svačega iza nas) koje ponekad umeju da ugroze i život.


Kažu da je preterana upotreba antibiotika kod baby boomera dovela do epidemije gojaznosti. Navodno su antibiotici uništili silne neke "dobre" bakterije koje razgrađuju šečer. Toliko o side effectima, trialima i odloženom dejstvu lekova, :). Naravno, medicina tek upoznaje mikrobiom. Ne znam da li se te stvari i izučavaju na fakultetima ili su još uvek u fazi "naučnih teorija".
Milan Novković Milan Novković 12:09 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

we are not only blind, we are blind to our blindness

Mi smo prebrzo, za evoluciju, produžili životni vek, pa nemamo genetske predispozicije da organizacionoj fenomenologiji posvećujemo dužnu pažnju.

Verovatno neće ni biti toliko važno pošto naučno-tehnološki napredak ide još brže (ako se ne pobijemo virusima, ratovima, globalnim zagrevanjima, genetikom ili igranjem neutronskim zvezdama).

Samo se u tim "sitnicama" koje i ti spominješ, pa još kako se uvežu, kriju velike tajne - u prevenciji, risk managementu, učenju, kreativnom druženju sa drugima itd.

Interesantno je, npr, da možeš da imaš nekolikominutne emisije na nacionalnim frekvencijama, svaki dan, pa da značajno pomeriš društvo učeći ga ovim "sitnicama", ali mnogi ne veruju u to (setio se sad ovde kampanje za usporavanje u vožnji kolima po gradu prosto sistematskim podsećanjem šta se desi kad nekoga udariš sa N kilometara na sat - bilo malo surovo ali nema koga nije dotaklo, a to su bile reklame kraće od minut)
Milan Novković Milan Novković 12:17 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Predraze, mislila sam na ono sto pojedinac moze da uoci tokom svog zivota, a ne poniranje unazad 100+ godina.

Da, to je "neminovna" posledica kompleksnih, "živih" sistema, oni osciluju doneke (zbog povratnih sprega i faznih kašnjenja u njima, najčešće), imaju cikluse, i te oscilacije se onda dodaju na krivu napredka koja, kao što Predrag kaže, ide polako na gore.

I jedan život jeste takav, kako kažeš, da smo i svedoci urušavanja raznih kvaliteta i vrednosti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:22 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Milan Novković
Interesantno je, npr, da možeš da imaš nekolikominutne emisije na nacionalnim frekvencijama, svaki dan, pa da značajno pomeriš društvo učeći ga ovim "sitnicama", ali mnogi ne veruju u to (setio se sad ovde kampanje za usporavanje u vožnji kolima po gradu prosto sistematskim podsećanjem šta se desi kad nekoga udariš sa N kilometara na sat - bilo malo surovo ali nema koga nije dotaklo, a to su bile reklame kraće od minut)

Има сад ту неки чланак, који показује моћи и последице наше увезаности: How Online Interaction Shapes Everything From Baby Name Trends To Revolutions

Ово је из њега најинтересантније, и узбудљиво, и мислим да се догађа:

"We may be able to use these studies to understand the critical density at which online social networks shift from local opinion formation, to spontaneous convergence on norms," Centola told HuffPost. "The capacity of these networks to produce this kind of massive change in behavior, even though no one person or organization is advocating it, suggests that large and unexpected swings in collective attitudes and collective behaviors may become more common in the future as more and more people are connected online."

princi princi 13:02 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Milan Novković
we are not only blind, we are blind to our blindness

Mi smo prebrzo, za evoluciju, produžili životni vek, pa nemamo genetske predispozicije da organizacionoj fenomenologiji posvećujemo dužnu pažnju.

Verovatno neće ni biti toliko važno pošto naučno-tehnološki napredak ide još brže (ako se ne pobijemo virusima, ratovima, globalnim zagrevanjima, genetikom ili igranjem neutronskim zvezdama).

Samo se u tim "sitnicama" koje i ti spominješ, pa još kako se uvežu, kriju velike tajne - u prevenciji, risk managementu, učenju, kreativnom druženju sa drugima itd.

Interesantno je, npr, da možeš da imaš nekolikominutne emisije na nacionalnim frekvencijama, svaki dan, pa da značajno pomeriš društvo učeći ga ovim "sitnicama", ali mnogi ne veruju u to (setio se sad ovde kampanje za usporavanje u vožnji kolima po gradu prosto sistematskim podsećanjem šta se desi kad nekoga udariš sa N kilometara na sat - bilo malo surovo ali nema koga nije dotaklo, a to su bile reklame kraće od minut)


Nudgeing, choice architecture, zovi ga kako hoćeš, uopšte nije jednostavan. Ljudi imaju prirodne sklonosti ka zastranjivanju (odatle i potiču svi ti biasi). Treba prvo uvideti šta je prava policy, šta je pravi choice, a onda i efikasne načine da ljude ućuškaš u poželjno ponašanje.
Milan Novković Milan Novković 13:12 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Ово је из њега најинтересантније, и узбудљиво, и мислим да се догађа:

To i "Consensus spontaneously emerged from nothing":

Nothing nije nothing, nego je "nešto" jako malo, i organizaciona fenomenologija se zove fenomenologija zato što je nemoguće "pohvatiti" uzročno-posledične putanje zroz prostor i vreme neke pojave - nemoguje je dekonstruisati krajnji rezultat. Kao i često, evolucija je dosta toga izbrusila gurajući sledeće kao kvalitet:

- Polove
- Case-based reasoning
- Strast ka ubeđivanjem drugih da smo mi u pravu i da treba da nas slušaju
- Empatiju
- Radoznalost

A sve u ime prostog obrasca "preživi i razmožavaj se".

Mi smo prosto male case-based reasoning mašinice. Zamisli da smo u 5,000 BC okruženju, da smo već uveliko odrasli i da nam je prosečan život 35 godina tamo negde - samim činom da postojiš, da si još živ, meni privlačiš neku pažnju - ti kritičan broj stvari radiš dobro i, pogotovo ako nemam vremena, ja ću imati blagu do veću tendenciju da te kopiram.

Polovi su zbog specijalizacije, većina životinjskih vrsta ih ima - imamo pomalo različite zadatke, a evolucija nas je upregla hormonima da radimo kako nam je rečeno u slučaju da nam padnu ne-evolutivne "gluposti" na pamet - žene nešto više paze na preživljavanje, muškarci na osvajanje novog terena, srljanje i ginjenje su legitimne strategije, zato što ćemo, možda, tamno naći nove resurse i znanja. Ovde je, onda, upregnuta i radoznalost (svi imamo sve, da ne bude zabune, samo nešto drugačije "organizovano".

Ubeđivanje - ako me ubediš u nešto znači da si u mom referentnom sistemu jako pametan ili pametniji od mene, u tom nekom podprostoru. Ja mogu i da ne pristanem da budem ubeđen, ali ako pristanem i pokaže se da si bio u pravu zajedno smo jači, duže živimo i više se razmnožavamo, obojica smo pametniji (statistički govoreći) i idemo dalje, ti zbog ideje i ubeđivačke sposobnosti, ja zbog prepoznavanja kvaliteta u tvojim osobinama.

Empatija - ako ja drugima ne pomažem da prežive neće ni oni meni pa sam lakši plen ljutim silama, pa nas je priroda isfiltrirala da smo empatični i pomažemo jedni drugima. Oko nas je 3% psihopata, nemamo empatiju, to zvuči kao čudno visoka cifra, ali je i to imalo evolutivnog smisla jako davno. Mi danas na te ljude gledamo najgore, psihopate koje su ispolirane pa nismo svesni da su psihopate, ali davno su te kombinacije bile potrebne da empatija ne bi rizikovale neke poduhvate (potreba da se žrtvuje dosta ljudi oko nas da bi se postigao neki cilj, nekad davno su to bili izbori, svesno žrtvovati dosta da se ne bi rizikovalo gubljenje svega).

Tako i ovi swarm-intelligence eksperimenti, nema "nothing", nego i u nekim malim trenucima case-based reasoning nagon u jednima je nešto jači nego kod drugih, strast za ubeđivanjem kod tih drugih ume da bude malo jača, i imamo "match", ravnoteža se malo pomeri, neprimetno, i "generacije" situacija izguraju neke primetne razlike.
sokodbuba sokodbuba 13:55 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet


Pri tome ima nebrojeno ljudi koji se od sveg srca trude da svet bude bolji, ali je on postao unmanageable.


I evo izgleda novog unmanageable skandala na pomolu:

''Merck, the pharmaceutical giant, is facing a slew of controversies over its Measles-Mumps-Rubella (MMR) vaccine following numerous allegations of wrongdoing from different parties in the medical field, including two former Merck scientists-turned-whistleblowers. A third whistleblower, this one a scientist at the Centers for Disease Control, also promises to bring Merck grief following his confession of misconduct involving the same MMR vaccine.''

Merck je već imao u prošlosti cirkus sa lekom Vioxx, koji je sada zabranjen i koji su prodavali uz pomoć Riki Martina, ghostwriter studija, lažnog naučnog časopisa:

''For example, in Australia, Merck allegedly:
Had a doctor sign his name to an entirely ghostwritten journal article even though a Merck staffer had complained that the data within it was based on "wishful thinking."
Created a fake "peer-reviewed" journal, the "Australasian Journal of Bone and Joint Medicine," in which to publicize pro-Vioxx articles.
Created a Ricky Martin-style pop song to get Merck sales reps all jazzed up about Vioxx (lyrics below!).
During the trial, Merck has employed an unusually aggressive set of PR consultants, some of whom have even followed reporters into the bathroom to make sure they got the story "right."
Hatched a Blackadder-style "cunning plan" to seed seminars with speakers who were sympathetic to Vioxx but under instructions not to mention the brand name too often.''

sioux sioux 14:10 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

tadejus
ne prepisuju ljekari toliko antibiotika koliko ljudi uspaničeno trče ljekarima čim dijete ima temperaturu.. i onda ne odustaju dok im se ne prepiše antibiotik..

Koještarija.
sioux sioux 14:25 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

freehand
koja je po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno

I jel uspela u tom svom izbegavanju?
I, na koji način je postajala sigurnom da je to neophodno?
freehand freehand 14:30 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sioux
freehand
koja je po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno

I jel uspela u tom svom izbegavanju?

Mnogo više nego ja u izbegavanju glupih pitanja.
I, na koji način je postajala sigurnom da je to neophodno?

Hoćeš mail ili baš mora broj mobilnog?
sioux sioux 14:33 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

freehand
sioux
freehand
koja je po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno

I jel uspela u tom svom izbegavanju?

Mnogo više nego ja u izbegavanju glupih pitanja.
I, na koji način je postajala sigurnom da je to neophodno?

Hoćeš mail ili baš mora broj mobilnog?

Tako te volim, kad priznaš da si se nalupetao.
tadejus tadejus 15:30 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sioux

koja je po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno

I jel uspela u tom svom izbegavanju?I, na koji način je postajala sigurnom da je to neophodno?


pitanja ti zaista jedu strašno glupa i možda je Milan i u pravu, glupe i one koji glupima vjeruju i treba prepustiti odumiranju..
ali ajde..

procedura utvrđivanja da li se radi o bakterijskoj ili virusnoj infekciji nije nikakva sepktakularna.. može se uraditi i o vlastitom trošku za give or take 350 dinara..
jednom kad se utvrdi da se radi o bakterijskoj infekciji opet se tom istom procedurom može pratiti da li se ona pogoršava ili smiruje..
pa prema tome i odlučiti da li je antibiotik neophodan ili nije..
ali prvi korak u preduzimanju bio kakvih procedura je da i sam roditelj procjeni da li treba da potrči doktoru na prvi znak temperature i da li 12 sati nakon prvog pregleda treba da dođe ponovo..
to nije tako lako sa prvim djetetom ali nakon par preležanih prehlada i taj roditelj jedinčeta može steći neku sliku o imunitetu svog djeteta..
a nažalost ima i onih kojima dojadi noćno bdijenje nad djetetom pa antibiotik traže da bi što brže završili s tom neugodnom obavezom..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:46 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Evo jedne "zanimljive" lekarske greške, u kojoj je učestvovao i Unicef:



Ovo je greška iz neznanja.
Ili je, recimo, neko od globalnih snabdevača potrebnim aparaturama i materijalom svesno lažirao izveštaje o neštetnosti metode?

Btw, onima koji danas slave -- srećno!
sokodbuba sokodbuba 16:43 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet


Ovo je greška iz neznanja.
Ili je, recimo, neko od globalnih snabdevača potrebnim aparaturama i materijalom svesno lažirao izveštaje o neštetnosti metode?


Izgleda da je ovo senzacionalističko pisanje. Osnovni podaci su poznati kao Ringworm affair.


Dokumentarac koji se bavio istraživanjem i postavio problem:




A evo i drugačijih pogleda i aspekata - Barry Chamish and the Ringworm Children Hoax
sioux sioux 17:05 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

tadejus
sioux

freehand
koja je po svaku cenu izbegavala da prepisuje antibiotike ako nije baš baš sigurna da je to neophodno

I jel uspela u tom svom izbegavanju?I, na koji način je postajala sigurnom da je to neophodno?


pitanja ti zaista jedu strašno glupa i možda je Milan i u pravu, glupe i one koji glupima vjeruju i treba prepustiti odumiranju..
ali ajde..


Bravo! Pitanja su mi strašno glupa! Glupog me treba prepustiti odumiranju!
Bravo!

Evo šta je još tvoj idol lupetao:
freehand
Ne znam šta bih rekao. Sem da sam u poslednjih nekoliko meseci dva puta bio na rendgenu i oba puta sve po propisu. Da sam bio prisutan još nekoliko puta (sa majkom i klincem) i sve je bilo po propisu.
...

Misliš li da on zna propise? Gde je to bio prisutan da bi mogao da tvrdi da je sve po propisu kada se kod rendgenskog snimanja samo pacijent sme nalaziti u prostoriji? Itd.

freehand
Rekoh da sam po ovom pitanju neuki konformista i linijaš manjeg otpora. U situaciji sa tim pomorom vrabaca i pataka pitao sam prijatelja, lekara-specijalistu (ne imunologa i ne ornitologa) za savet.
Odgovor je bio: "Ja tu vakcinu nisam primio. Ni gospođa mi, ni deca."
I to mi je bilo dovoljno
---------------------
Nije, nego nije bilo decidiranog odgovora, i mislim više zato što je i on pipao u polumraku nego što je imao potpuno jasan i nedvosmislen stav.

!?
freehand
Bemu miša, ja znam desetine klinaca, a bogami i matoraca - koji možda nisu baš Herkuli ali su izrasli do sasvim pristojnih gabarita i snage a krljani jugocilinima samo tako.

Još je pronalazač penicilina uvideo i upozoravao na štetnost penicilina ali freehand sigurno bolje zna!?
tadejus
procedura utvrđivanja da li se radi o bakterijskoj ili virusnoj infekciji nije nikakva sepktakularna.. može se uraditi i o vlastitom trošku za give or take 350 dinara..
jednom kad se utvrdi da se radi o bakterijskoj infekciji opet se tom istom procedurom može pratiti da li se ona pogoršava ili smiruje..
pa prema tome i odlučiti da li je antibiotik neophodan ili nije..
ali prvi korak u preduzimanju bio kakvih procedura je da i sam roditelj procjeni da li treba da potrči doktoru na prvi znak temperature i da li 12 sati nakon prvog pregleda treba da dođe ponovo..
to nije tako lako sa prvim djetetom ali nakon par preležanih prehlada i taj roditelj jedinčeta može steći neku sliku o imunitetu svog djeteta..
a nažalost ima i onih kojima dojadi noćno bdijenje nad djetetom pa antibiotik traže da bi što brže završili s tom neugodnom obavezom..


Uz veliki rizik da opet postavim strašno glupo pitanje - kako se zove ta procedura?
freehand freehand 17:22 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Misliš li da on zna propise? Gde je to bio prisutan da bi mogao da tvrdi da je sve po propisu kada se kod rendgenskog snimanja samo pacijent sme nalaziti u prostoriji? Itd.

Ja sam rendenolog.
Ali nisam ni veterinar ni zoo psihijatar. :(
Sad iš, a ti Milane ponovo briši.
tadejus tadejus 17:31 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sioux

Uz veliki rizik da opet postavim strašno glupo pitanje - kako se zove ta procedura?


nije glupo pitati ono što ne znaš.. no tvoja pitanja kao da su sadržala u sebi retoričku dimenziju.. a to je već problem..
kako bilo, radi se o diferencijalnoj krvnoj slici.. poznatijoj pod imenom leukocitna formula..
Milan Novković Milan Novković 17:35 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Sad iš, a ti Milane ponovo briši.

Ja nisam ništa brisao, pa su verovatno moderatori, ako nešto fali.

Ali mi je žao kad se svađate - znam i po sebi, ne hvata me često to svađanje ali i kad me dohvati pusti me posle desetak minuta i onda mi krivo, potpuno je besmisleno.
freehand freehand 17:40 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

Milan Novković
Sad iš, a ti Milane ponovo briši.

Ja nisam ništa brisao, pa su verovatno moderatori, ako nešto fali.

Ali mi je žao kad se svađate - znam i po sebi, ne hvata me često to svađanje ali i kad me dohvati pusti me posle desetak minuta i onda mi krivo, potpuno je besmisleno.

Nije problem u svađi, nego je problem kad se pojavii neki od tih malignih entiteta sa kojim ne možeš ni da se posvađaš, jer jedino što čini jeste da sikće i prosipa žuč, bez stava koji možeš da definišeš.
Svađa može da bude i produktivna, a ti izvinjavaj. Bolje je ignorisati.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:15 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sokodbuba

Ovo je greška iz neznanja.
Ili je, recimo, neko od globalnih snabdevača potrebnim aparaturama i materijalom svesno lažirao izveštaje o neštetnosti metode?


Izgleda da je ovo senzacionalističko pisanje. Osnovni podaci su poznati kao Ringworm affair.

Dokumentarac koji se bavio istraživanjem i postavio problem:

A evo i drugačijih pogleda i aspekata - Barry Chamish and the Ringworm Children Hoax

Нешто баш и не видим шта је толико сензационалистичко у чланку, ево из твојих линкова:

Parallel to irradiation for ringworm carried out during the 1950s in the State of Israel, irradiation for ringworm was also carried out among children in Yugoslavia (94,000), in Portugal (30,000), and in Syria (7,000). About 4,600 children were irradiated for the disease between the years 1922-1958 in just one hospital in London.

The primary agent behind these ringworm eradication operations was UNICEF,[20] which even assisted in the purchase of X-ray machines for this purpose.


... и даље:
The treatment regime increased the risk of cancerous and noncancerous growths of the head and neck area years later among a portion of the patients... In Israel, this study was led by Professor Baruch Modan, who published an article in the medical journal The Lancet in 1974, in which Modan determined a strong causal linkage between irradiation of ringworm patients and the appearance of growths on the head and neck.

Како видим, контроверза је око броја зрачених, свесности о штетности зрачења (тек касније оно је ограничено), исплата одштете итд. итсл. А не да ли је зрачења деце било и да ли је оно штетно. ОВАЈ НАУЧНИ ЧЛАНАК из 2005. потврђује везе повећаног броја тумора и тог зрачења, на узорку од преко 10.000 третираних.

Тако да не разумем природу твог коментара.
sokodbuba sokodbuba 20:10 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet


Тако да не разумем природу твог коментара.


Članak na srpskom (ovaj imidž) je pisan na bagatelan način, takva tema zaslužuje mnogo odgovorniju i precizniju obradu.

U prilog temi, evo šta je objavio Haaretz, o istorijatu i odštetama: Running rings around the victims

Evo jednog članka gde piše kome mogu da se jave naši građani koji su ovo preživeli:

Lečeni od mikoze - oboleli od raka
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:26 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sokodbuba
Članak na srpskom (ovaj imidž) je pisan na bagatelan način, takva tema zaslužuje mnogo odgovorniju i precizniju obradu.

А-ха, то...

Па, то је само део чланка, лепо кажу, пише у најави, који ће бити објављен у српском издању Newsweeka, тако да ћемо комплетну слику моћи да добијемо тамо. Ово је тзв. teaser: купи сутра Newsweek, кажу ови, јер им је издавач исти.

Чланак, осим мало таблоидног наслова и поднаслова, не диже баш буку, него доноси утемељене податке и причу.

Иначе, више бих волео да је неко коментарисао по оном због чега сам га и окачио: како је могуће и нехотице грешити, како незнање угрожава проналажење правих решења, како је нова терапија укинула стару, погрешну. И како, све док је трајала терапија, није било критичне масе, критичног знања у научној заједници о њеној штетности и правој природи. Тек кад је оно нарасло, увело се тачна контрола годишње дозвољеног зрачења. (Има овде стручњака за рендген, па да се даље у ту материју не залећем, тек сам почео да је гуглујем.)

Слично ономе што ће се и поводом питања које смо ми овде покренули у једном трену десити.
sokodbuba sokodbuba 22:48 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet


Иначе, више бих волео да је неко коментарисао по оном због чега сам га и окачио: како је могуће и нехотице грешити, како незнање угрожава проналажење правих решења, како је нова терапија укинула стару, погрешну. И како, све док је трајала терапија, није било критичне масе, критичног знања у научној заједници о њеној штетности и правој природи


Pa da, to je potpuno normalno, deo procesa, i dešavaće se uvek, naučno znanje nikada nije niti može biti potpuno, ali je u 20. i 21. veku strahovito brzo poraslo. Sada se u proces naučne empirije i metodologije umetnula i farkamološka industrija, pa je na primer grupa profesora sa Harvarda napravila, u saradnji sa nekim državnim institucijama, jednu fondaciju i sajt koji prezentuje filtrirane i utemeljene naučne radove i istraživanja, kao i prakse (nekompromitovane uticajima i neuprljane akademskim nepoštenjem) i utemeljeno naučno znanje za one koji se bave lečenjem (kao i praktične alate i mehanizme kroz predavanja i opensource materijale), jer su sami lekari postali u praksi ugroženi zbog pritiska lukavog pr-a koji se odeva u naučno ruho: Alosa Foundation

Pre tridesetak godina, kada su dvojica prvi put tvrdila da Helicobacter Pylori izaziva čir na želucu, toj hipotezi se smejala čitava naučna zajednica, jer je bilo poznato da bakterije ne mogu živeti u tako kiseloj sredini. Istorija medicine i nauke je puna takvih primera. Zanimljiviji je primer dečaka od 15 godina koji je nedavno, uz pomoć naučnih članaka dostupnih na internetu i vikipedije napravio test za rano otkrivanje kancera pankreasa (i jajnika i pluća), koji najbrže ubija a košta tri centa. On je ovo učinio za svega sedam meseci, i time prevazišao višedecenijska nastojanja kompletne naučne zajednice. Naravno, bio je uporan da mejlovima zasipa stotine profesora i ubeđuje ih da mu dozvole da u laboratoriji testira što je zaključio i jedan mu je dozvolio. Toliko o upotrebi interneta i upotrebi znanja, pošto se mnogi podsmevaju ''internet'' znalcima, što je takođe greška, jer će ovakvih stvari upravo uz pomoć interneta biti sve više, niko ne mora fizički da odlazi u biblioteku i nabavlja naučne časopise, svi vrhunski fakulteti su postavili svoje online platforme za učenje i literaturu, sve je dostupno ako se zna šta se traži.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:36 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sokodbuba
Toliko o upotrebi interneta i upotrebi znanja, pošto se mnogi podsmevaju "internet" znalcima...

Ево, на пример, подсмевају се мени! :)))))))))))))
Ја имам PhD in Googlology, па ми завидници оспоравају знање!

Озлојеђен и искривљен је тај поглед који свуда види заверу, и не рачуна на транспарентност и етичност људи. А часних људи има свуда, и увек, па чак и тамо где их најмање очекујемо:

sokodbuba sokodbuba 23:49 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet


Ево, на пример, подсмевају се мени! :)))))))))))))
Ја имам PhD in Googlology, па ми завидници оспоравају знање!


Tiću, nemaš ni osnovnu, nego ti da ideš da proučiš istoriju religija, istoriju, kompletnu sociologiju i istoriju filozofije (ne dajdžest verzije), logiku, Kuran, Talmud, Mišnu (što je dostupno), Bibliju, Nag Hamadi rukopise i tako dalje, ima i online i u biblioteci, sećam se tvojih zapaljivih dedukcija o islamu
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:56 08.02.2015

Re: Pravila za novi svet

sokodbuba

Ево, на пример, подсмевају се мени! :)))))))))))))
Ја имам PhD in Googlology, па ми завидници оспоравају знање!


Tiću, nemaš ni osnovnu, nego ti da ideš da proučiš istoriju religija, istoriju, kompletnu sociologiju i istoriju filozofije (ne dajdžest verzije), logiku, Kuran, Talmud, Mišnu (što je dostupno), Bibliju, Nag Hamadi rukopise i tako dalje, ima i online i u biblioteci...

:)
Положио.
Бојим се да сам ја један од ретких на блогу који је све ово, мање више, прочитао.
Такви ми били и струка и натура ;-)
freehand freehand 00:04 09.02.2015

Šćepan mali

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:08 09.02.2015

Re: Šćepan mali

Кладио сам се на тебе...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana