Gost autor| IT

Slobodan softver u nastavi

uros_vozdovac RSS / 03.02.2015. u 14:01

Gost autor: Miloš Miladinović

Slobodan softver u nastavi – Intervju sa profesorom informatike Goranom Jovišićem

Biti slobodan je osnovno ljudsko pravo a slobodan softver je samo još jedan korak prema tome. Kod nas pojam slobodnog softvera nije poznat dovoljno. Za to postoji svakako više faktora ali situacija se polako menja na bolje.
Najbolji primer za to je takmičenje oragnizovano od strane UPIS-a (Udruženje Profesora Infromatike Srbije) ,,Nastavni sadržaj i slobodan softver", čiji je autor Goran Jovišić, profesor informatike u Karlovačkoj gimnaziji.
Sa profesorom Jovišićem razgovarao sam o ovom takmičenju i slobodnom kodu, Linuksu u Srbiji. 

Za početak na našeg razgovora bih Vas pitao kako ste se vi upoznali sa slobodnim kodom i od kada je krenulo Vaše interesovanje, aktivno propagiranje slobodnog softvera?

U školi u kojoj radim, Karlovačka gimnazija iz Sremskih Karlovaca, u okviru jednog projekta od 2003. godine organizovana je obuka za rad u Suse Linux op. sistemu. Obuku je vršio Linux Centar iz Beograda i prvobitno bila planirana samo za profesore informatike. (Tom prilikom smo bili upoznati sa idejom slobodnog softvera i GNU/GPL licencom.

Da li imate omiljeni operativni sistem i koje programe bazirane na slobodnom kodu koristite na  svom kompjuteru?


Ne uspevam da ispratim najnovija dešavanja na ovom polju. Pohađao sam kratke obuke za razne operativne sisteme. Pošto najviše radim, u školi,  Ubuntu mogu reći da mi je on i omiljen. Kod kuće koristim Libre Office, Insckape, Gimp, Audacity, Euler, Jedit, Notepad++…Uglavnom one programe koji su mi neophodni u svakodnevnom korišćenju računara i u nastavnom procesu. Povremeno sa kolegama i u saradnji sa Linux centrom dobijem dodatna saznanja o slobodnom softveru.

UPIS-300x151.jpg

Da li se dovoljno govori o slobodnom kodu u našim školama i kako ga učenici prihvataju?


Nažalost, ne. Ovaj proces je prepušten individualnoj volji, interesovanjima i znanjima nastavnika. Nama u prosveti niko ne brani upotrebu programa baziranih na otvorenom kodu, ali isto tako niko nas ne motiviše i ne obučava da ih koristimo. Učenici su generacija “digitalnih urođenika“ za razliku od nas koji smo generacija “digitalnih pridošlica“. Njihov uzrast, radoznalost, širina, i velika znanja koja često nadmašuju znanja nastavnika motivišu učenike da istražuju, kreiraju i koriste raznovrsne softverske alate. Ovaj broj učenika je znatno veći u tehničkim školama i specijalizovanim matematičkim gimnazijama.

Da li postoji dovoljno volje kod Vaših kolega da na svojim časovima govore o slobodnom softveru?


Najveći broj nastavnika nije upoznat sa “postojanjem“ slobodnog softvera, niti sa njegovim prednostima istog što je posledica neznanja i neinformisanosti. Većina pojam slobodan softver poistovećuje sa pojmom “besplatan softver“. Mali broj nastavnika koji je prisustvovao seminarima, tribinama, i promocijama slobodnog softvera uglavnom i usvaja ovaj softver i koristi za potrebe nastave. U zavisnosti od predmeta ili grupe predmeta koju predaju nastavnici koriste samo onaj softver koji “zadovoljava“ potrebe nastave.
U poslednjih par  godina distributeri hardvera su nam učinili veluku uslugu instaliranjem operativnog sistema otvorenog koda u računare koje prodaju. Sada su korisnici (nastavnici) u prilici da se upoznaju i da sebe nateraju da nauče npr. Ubuntu (ili neki drugi operativni sistem) zato što nemaju druge mogućnosti. Nažalost, oni su i dalje samo priučeni za korišćenje istih.

Kada je osnovano Udruženje profesora informatike Srbije, koji su mu ciljevi i zadaci?


Udruženje profesora informatike Srbije je strukovna, neprofitna organizacija osnovana 2007. godine u Kruševcu, a od 2010. godine sedište mu je u Novom Sadu.
Ciljevi Udruženja su da: doprinosi napretku računarskih nauka, njihovih primena u nastavi i popularizaciji ovih nauka, podstiče na naučni i stručni rad svoje članove, realizuje naučna i stručna istraživanja u oblasti informatike i računarstva i njihovih primena, se bavi pitanjima nastave računarstva i informatike u osnovnim i u srednjim školama i doprinosi unapređenju te nastave, bavi se otkrivanjem, negovanjem i razvijanjem obdarenih mladih informatičara i programera;

Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruženje će naročito da: organizuje razne vidove vannastavnih aktivnosti za mlade informatičare i programere (takmičenja, cikluse predavanja i sl), angažuje prvenstveno svoje članove, ali i stručne spoljne saradnike na organizovanju i realizaciji programa i projekata radi ispunjavanja ciljeva Udruženja, organizuje samostalno ili u zajednici sa drugim organizacijama, domaće i međunarodne konferencije, javne tribine, okrugle stolove, seminare, savetovanje, predavanja i druge oblike stručnog i javnog rada, sarađuje sa naučnim i obrazovnim institucijama za informatiku i računarstvo, odgovarajućim prosvetno-pedagoškim institucijama i drugim radnim i društvenim organizacijama, sarađuje sa srodnim društvima na teritoriji Srbije i sa srodnim društvima u drugim zemljama, prikuplja literaturu i softver iz informatike i računarstva za svoje članove.

slobodansoftverskole-300x199.jpg

Zašto je kod nas po Vašem mišljenju znanje o slobodnom kodu veoma slabo i da li vi, misleći kao ,,UPIS“ imate projekte koje biste predložili nadležnim organima naše države u cilju edukacije populacije?


Naše istraživanje koje je realizovano:
Slobodan softver može uspešno da se primeni u sledećim segmentima fukcionisanja škole:
a) informacijska infrastruktura (kompjuterska mreža, serveri za elektronsku poštu, razmenu datoteka, web serveri i infrastruktura, baze podataka);
b) administracija nastavnih aktivnosti i pedagoškog rada (web aplikacije za obrazovanje, kreiranje obrazovnog sadržaja, upisivanje ocena i administraciju nastave i pedagoških aktivnosti, kreiranje rasporeda, komunikacija sa društvenom zajednicom i sl.);
v) upravljačke funkcije škole (aplikacije za upravljanje projektima, upravljanje dokumentima, baze podataka, arhiviranje dokumenata, enkripcija, aplikacije za upravljanje finansijama);
g) neposredan obrazovni rad (aplikacije za obradu slike, teksta, slike, audio signala, video signala, aplikacije iz oblasti hemije, biologije, bioinformatike, programiranja, matematike, fizike, projektovanje, elektronika, upravljanje finansijama, web alati, kreiranje i upravljanje informacijskim sistemima i sl.).
Primena u ovim oblastima funkcionisanja obrazovnog procesa govori o mogućnosti primene slobodnog softvera u svim društvenim aktivnostima pa se struktura ove primene u obrazovnom procesu može analogno primenjivati u celom društvu jer potreba za informacijama i kreiranje i distribucija informacija moraju imati slobodnu infrastrukturu i razvijenu naviku i veštine ukreiranju i distribucij informacija kao i kreiranju i upotrebi alata koji tome služe.
Udruženje je održalo Konferenciju sa međunarodnim učešćem “Primena slobodnog softvera u nastavi“ u decembru 2012. pod pokroviteljstvom Uprave za Digitalnu agendu sa učešćem od oko 100 predavača.
Prošle godine održano je 16 akreditovanih jednomesečnih seminara u kojem je učestvovalo 480 nastavnika iz cele Srbije. U prošloj godini je u oko 100 škola uz našu saradnju a podstaknuti seminarima – obukom uvelo slobodan softver u svoje škole. Uštede su ogromne samo u korišćenju LO (Libre Office) paketa kojim je zamenjen komercijalni paket škole su uštedele 5.900000 dinara, efekti korišćenja drugih programa i operativnih sistema su još veći. Kreiranjem baze primera, vežbi, zadataka, pripremne nastave, i sl. za potrebe nastave motivisaćemo i druge škole da koriste slobodan softver.
Od ove školske godine Udruženje akreditovalo stručne tribine “Primena slobodnog softvera u inkluzivnom obrazovanju“ za nastavnike i stručne saradnike u školama.

%D0%A1%D0%9B%D0%9E%D0%91%D0%9E%D0%94%D0%90%D0%9D_%D0%9A%D0%9E%D0%94-300x200.jpg

Da li postoji podrška od strane države i koji je zvaničan stav države prema slobodnom kodu kao alternativi, dobrom načinu ka uštedi i bezbednosti?


Koliko mi je poznato bilo je pomaka pre par godina u ovoj oblasti, naročito u Ministarstvu telekomunikacaij tj. Upravi za digitalnu agendu dok je bila u sastavu ovog ministarstva. Slobodan softver nije deo strategije razvoja ni jednog državnog organa. Država pomaže, ali nedovoljno i nesistematično.

Jedan od razloga zbog koga sam Vas kontaktirao je svakako takmičenje ,,Nastavni sadržaj i slobodan softver“ čiji ste vi autor. Ideja mi se tako dopala, oduševio sam se kada sam video da kod nas postoji ovakav vid promocije slobodnog koda. Kažite mi nešto o samom takmičenju, ideji, organizaciji, o učesnicima, pravilima.


Uvođenje slobodnog softvera u školama u Srbiji je dovelo do značajnih ušteda koje imaju višestruko dejstvo u situaciji ekonomske krize. Pored finansijske uštede nastavnici i učenici su omogućili tehnološki i pedagoški integritet slobodnom upotrebom softvera bez restriktivnih licenci koje kaznenim odredbama prete pedagoškom integritetu i slobodnom savladavanju nastavnog gradiva.
Iako je uvođenje slobodnog softvera spor proces prepun raznih subjektivnih prepreka i nepoznanica, može se reći da je zahvaljujući razvoju zajednice koja podržava slobodan softver i besebičnim naporom nastavnika isprobao slobodan softver uvećoj ili manjoj meri. U Srbiji sve veći broj škola koristi slobodan softver u nastavi iako nema dovoljno odgovarajuće tehničke literature na srpskom jeziku. Može se reći da su škole u fazi ohrabrivanja nastavnog osoblja da sami kreiraju deo nastavnog sadržaja kako bi učenicima olakšali učenje. Naša svakodnevna iskustva govore da je potrebno stimulisati nastavnike, učenike, roditelje drugo stručno osoblje u obrazovnim institucijama da kreiraju nastavni sadržaj kako bi se omogućilo lakše savladavanje nastavnog gradiva i kako bi realizacija inkluzije bila uspešnija uz poštovanje individuacije i diferencijacije u nastavi.
Udruženje profesora informatike sa finansijskom podrškom Ministarstva spoljne i untrašnje trgovine i telekomunikacija Republike Srbije realizuju projekat pod nazivom “Kreiranje nastavnih sadržaja korišćenjem slobodnog softvera“.
Projekat se po predlogu projekta podnesenom Ministarstvu spoljne i untrašnje trgovine i telekomunikacija Republike Srbije realizuje u formi takmičenja za učenike i nastavnike osnovnih i srednjih škola u Srbiji, sa namerom da ovim programom povećamo broj škola koje će koristiti slobodan softver.
Učenici srednjih i osnovnih škola koji su u timovima sa svojim nastavnikom mentorom kreiraju nastavne sadržaje u nekom od programa slobodnog softvera, koji inače koriste u nastavi (npr. Gimp, Inscape, Libre Office, Geogebra, Audacity i sl.). Ovi programi će predstavljati bazu zadataka i vežbi iz svih predmeta koji se izučavaju u školi. Timovi iz škola nakon raspisanog konkursa i kriterijuma za izradu zadataka kreiraju voje zadatke – sadržaje. Zadaci se šalju organizatoru a stručna komisija će pregledati zadatke. Ceo proces se odvija onlajn. Na kraju takmičenja svi zadaci će biti postavljeni na sajt udruženja kao baza koju mogu da koriste svi zainteresovani. Najbolji timovi će biti nagrađeni. Timovi učenika će zajedno sa mentorom predstaviti zadatke u svojoj školi nastavnicim i drugim učenicima kroz prezentacije, predavanja, tribine i dokumentovati ove aktivnosti na sajtu. Ovim će se izvršiti vršnjačka edukacija.
Kandidati koji zbog invaliditeta ili drugih otežavajućih okolnosti imaju potrebu za tehničkom asistencijom u procesu prijave rada mogu se obratiti Udruženju profesora informatike Srbije za pomoć. Pomoć ne može biti finansijske prirode i ne može se odnositi na sadržaj rada, već na proceduru prijavljivanja rada uz upotrebu asistivnih tehnologija i davanja uputstava u procesu prijave rada

.%D0%A3%D0%9F%D0%98%D0%A1.jpg

Da li je bilo zainteresovanih kompanija koje bi stale iza ovako dobrog projekta?


Nažalost, kompanije sa sedištem u Srbiji nisu pokazale interesovanje. Jedina prava podrška i poklon nagrađenim učenicima i nastavnicima je stigla od Kanonikal-a.

Da li postoji saradnja sa Linuks zajednicama u Srbiji kao što je recimo Ubuntu Srbija?


Jedan od glavnih partnera je bio Linux centar iz Beograda, sa kojim imamo saradnju desetak godina. Linux centar je radio na izradi sajta, evaluaciji radova i tehničkim aspektima realizacije. Druga organizacija, ne po značaju već po obimu poslova je Ubuntu zajednica Srbije s akojom imamo odličnu saradnju. U novije vreme razvili smo saradnju sa Lovćenac Linux group.

Kakvi su planovi za budućnost? Da li će i dalje biti ovakvih takmičenja?


Takmičenja su po prirodi stvari rezultat izvesne aktivnosti i važna su za popularizaciju nauke, struke, za samoevaluaciju i evaluaciju kako nastavnika tako i učenika.. Mi smatramo da je potrebno planirati razvoj i unapređenje postojećih aktivnosti u obrazovaju o upotrebi slobodnog softvera u nastavi i stimulisati saradnju u obliku takmičenja koja imaju funkciju pregleda i kvalitativne evaluacije upotrebe slobodnog softvera u nastavi.

Slobodan softver u školama?


U Srbiji je 2011. godinu slobodan softver koristilo svega pet posto škola i devet posto nastavnika. Možemo reći da sada veći broj škola koristi slobodan softver u nastavi iako nema literature na srpskom jeziku, nisu javno dostupni zadaci i vežbe primenljivi u nastavi na našem jeziku. Po podacima od prošle godine 19% škola u Srbiji slobodan softver iako je on licenciran i besplatan. Ovim programom želimo da podignemo procenat škola koje će koristiti slobodan softver.
Gospodine Jovišiću, hvala na vremenu.

Zaključak


Zahvaljujući ljudima kao što gospodin Goran Jovišić, menja se slika o slobodnom softveru i njegovom značaju. Bilo mi je veoma drago kada sam video da je Slađana Trajković profesorka u Tehničkoj školi ,,15 maj“ u Prokuplju sa učeniciama Milicom Cekić i Radicom Momčilović, osvojila ,,nagradu za korišćenje slobodnog softvera u nastavi matematike – dostignuta interaktivnost u nastavi“.
Jedan od sledećih tekstova na blogu biće intervju sa profesorkom Trajković, o projektu, Linuksu ali i generalno slobodnom kodu kod nas.

Atačmenti



Komentari (71)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

hajkula1 hajkula1 14:43 03.02.2015

...

uros_vozdovac uros_vozdovac 15:30 03.02.2015

Re: ...

bogami nije mala stvar :)
Ribozom Ribozom 16:48 03.02.2015

Da preporucim

Pre neki dan sam se upoznao sa jednim zanimljivim programom za edukaciju ucenika.
Radi se o programu za pravljenje kvizova, testova za ucenike i vrlo je jednostavan za rukovanje i dobar i besplatan:
Zove se kahoot! [url=https://getkahoot.com/][/url]
mr.fogg mr.fogg 16:56 03.02.2015

Slobodan softver u nastavi

Iskrene pohvale autoru za ovakav blog.
Zašto?

Pa, za poslednjih petnaest godina isprobao sam različite Linux distribucije.
Na osnovu tog iskustva mogu da vam kažem da još ne znam koja je najbolja.
Radi se o tome da svaki korisnik kompjutera može da izabere onu koja mu odgovara i da uživa. Ali ...

Od većine korisnika kojima sam preporučio Linux čuo sam sličnu rečenicu, koja se svodi na:
'Ma, daj nem' pojma ni o vindovsu a ti mi pričaš o nekom linuksu'.
Dakle: neznanje ... totalno.
Probam ja da im kažem: 'Nema tu virusa, nije potrebna defragmentacija' i sl.
Ne vredi.
Probam da im kažem: 'Možeš da imaš oba operativna sistema (i Windows i Linux) ... probaj.
Ne vredi.

Ima nekoliko korisnika koji su se 'primili' - zahvalni su mi kao da sam ja napravio Linux.
Među njima je i dvoje prosvetnih radnika koji su potpuno 'odlepili' kad su skontali da tu ima sve, baš sve što je njima potrebno da bi radili svoj posao, mnogo bolje nego u Windows-u.
Ali, to je mali broj ... zato mislim da je potrebno da se Linux promoviše mnogo više u svim srpskim medijima.

P.S. U Srbiji se najviše forsira Ubuntu distribucija. Mislim da Ubuntu prosečne korisnike odbija zbog Gnome-okruženja koje se primetno razlikuje od Windows-okruženja. Preporučio bih da se prosečnim korisnicima više forsira KDE-okruženje, zato što više liči na Windows. Možda bi se tako povećao broj korisnika Linux-a.
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:39 03.02.2015

Re: Slobodan softver u nastavi

hvala mr.frogg na lepim rečima, mislim da vi van zajednice nemate ideju koliko ovih par rečinica znači i aktivistima i pokretu uopšte.

Ovoliko nam je srce!

Ubuntu se forsira, i u Srbiji naprosto jer je kad je stvaran krenuo dobrim putem, slanje DVD-jeva poštom, široka zajednica, podrška na domaćem jeziku, izbegavanje RTFM pristupa korisnicima, svakako je bitan činilac, kod nas u Srbiji osim brojne i veoma aktivne Ubuntu zajednice, postoje LUGoNS (Linux user group of Novi Sad) kao najstarija organizacija, Slackware zajednica, i izvesna FOSS kao privatni projekat jedne porodice.
Svaka na svoj način doprinosi pokretu, Linux centar je na svoj način ogroman doprinos dao a sada imamo i Udruženje profesora kao partnera. Biće od nas nešto :)

Što se preporuka za KDE tiče svakako Kubuntu je tu prirodan izbor :)
rade.radumilo rade.radumilo 20:12 03.02.2015

Re: Slobodan softver u nastavi

Od većine korisnika kojima sam preporučio Linux čuo sam sličnu rečenicu, koja se svodi na:
'Ma, daj nem' pojma ni o vindovsu a ti mi pričaš o nekom linuksu'.
Dakle: neznanje ... totalno.
Probam ja da im kažem: 'Nema tu virusa, nije potrebna defragmentacija' i sl.
Ne vredi.
Probam da im kažem: 'Možeš da imaš oba operativna sistema (i Windows i Linux) ... probaj.
Ne vredi.


Ovo je ono što je ključni problem Linux zajednice. Možemo da polemišemo do sutra, ali na Linux-u je uglavnom sve komplikovanije nego na Windows-u i iOS-u. Na žalost taj pristup računari nisu za "tehnološki hendikepirane", je ono što ukopava Linux i pumpa profite Microsoft-a i Apple-a.
Ni jedan ni drugi ne prodaju korisnicima ni kvalitetniji ni bolji software već: nesmaranje.
Stavi se u kožu čoveka koji doživi traumu kada treba na Windows-u da instalira aplikaciju. Probaj sad tom čoveku da uvališ priču da treba da raspakuje .tar file, pa da iskopira sadržaj u odgovarajuće foldere, pa da zatim napravi shortcut za app start, ali da pre svega toga koristi sudo aptget da instalira ove ili one biblioteke, naravno prvo mu uvališ da doda tvoj repozitorijum jer tih biblioteka nema u supported repoima.
Za one sa skupljim ulaznicama, tu je nenadmašna zabava samostalnog kompajliranja i bildovanja aplikacije.
Naravno, baš ona aplikacija koja tebi treba, ne postoji u formi paketa za tvoju distribuciju, tako da si prinuđen da se mlatiš sa gore pomenutim postupcima.
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:30 03.02.2015

Re: Slobodan softver u nastavi

rade.radumilo
Od većine korisnika kojima sam preporučio Linux čuo sam sličnu rečenicu, koja se svodi na:
'Ma, daj nem' pojma ni o vindovsu a ti mi pričaš o nekom linuksu'.
Dakle: neznanje ... totalno.
Probam ja da im kažem: 'Nema tu virusa, nije potrebna defragmentacija' i sl.
Ne vredi.
Probam da im kažem: 'Možeš da imaš oba operativna sistema (i Windows i Linux) ... probaj.
Ne vredi.


Ovo je ono što je ključni problem Linux zajednice. Možemo da polemišemo do sutra, ali na Linux-u je uglavnom sve komplikovanije nego na Windows-u i iOS-u. Na žalost taj pristup računari nisu za "tehnološki hendikepirane", je ono što ukopava Linux i pumpa profite Microsoft-a i Apple-a.
Ni jedan ni drugi ne prodaju korisnicima ni kvalitetniji ni bolji software već: nesmaranje.
Stavi se u kožu čoveka koji doživi traumu kada treba na Windows-u da instalira aplikaciju. Probaj sad tom čoveku da uvališ priču da treba da raspakuje .tar file, pa da iskopira sadržaj u odgovarajuće foldere, pa da zatim napravi shortcut za app start, ali da pre svega toga koristi sudo aptget da instalira ove ili one biblioteke, naravno prvo mu uvališ da doda tvoj repozitorijum jer tih biblioteka nema u supported repoima.
Za one sa skupljim ulaznicama, tu je nenadmašna zabava samostalnog kompajliranja i bildovanja aplikacije.
Naravno, baš ona aplikacija koja tebi treba, ne postoji u formi paketa za tvoju distribuciju, tako da si prinuđen da se mlatiš sa gore pomenutim postupcima.


Napredovali smo u zadnje vreme, napunili softver centar, i bogami ne pamtim da sam raspakivao aplikaciju, zadnji put me Pleskonjić poterao :)

Od 14.04 Ubuntu je dramatično napredovao, baci oko kad stigneš.
Sepulturero Sepulturero 18:14 03.02.2015

Свака сличност...

Браво за професора и Карловачку гимназију.

Него, читам пре неки дан да су у Румунији неки силни бивши и садашњи политичари заглавили затвор јер их је Мајкрософт пре неколико година поткупио. Радило се наравно о увођењу Мајкрософт скаламерије у школе у Румунији.
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:43 03.02.2015

Re: Свака сличност...

Sepulturero
Браво за професора и Карловачку гимназију.

Него, читам пре неки дан да су у Румунији неки силни бивши и садашњи политичари заглавили затвор јер их је Мајкрософт пре неколико година поткупио. Радило се наравно о увођењу Мајкрософт скаламерије у школе у Румунији.


Ja duboko verujem da se i ovde Microsoft Srbija ne ponaša etično na tržištu, samo za razliku od Rumunije, ovde nema ko to da istraži i da se odbavi s time.

Samo par godina koliko postoje informatički kabineti po osnovnim školama samo pogledaj u kakvom su stanju danas.
mr.fogg mr.fogg 19:18 03.02.2015

Linux vs Windows



Maj 2013.
'Predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić i direktor Microsofta Stiv Balmer potpisali su danas u Sijetlu ugovor o licenciranju i servisiranju računarskog softvera koji će Srbija koristiti u državnoj administraciji'.

LINK

Ako je znao šta radi nije trebalo to da radi.
Ako nije znao, takođe nije trebalo to da radi.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:42 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

>>>Na ovom linku<<< smo pisali na tu temu, i još uvek je aktuelno.
mr.fogg mr.fogg 20:04 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

i još uvek je aktuelno.

Da, zato što našom zemljom upravljaju ljudi koji jednostavno ne znaju sve ... a misle da znaju. Zato je još uvek aktuelno, zato Srbiju napuštaju mladi ljudi, zato padamo ... zato što u našoj zemlji postoji izvrnut sistem vrednosti:
Ako imaš malo pameti, samo smetaš, zato što možeš da nekome otmeš fotelju.
Zato je bolje da ti savetnik ili pomoćnik ... bude neko ko je gluplji od tebe.
Taj neće moći da ti ugrozi fotelju.

Kratkoročno - pametno >>>.
Dugoročno - katastrofa <<<!

Ali, još uvek je aktuelno ... nastaviće se :(
rade.radumilo rade.radumilo 20:30 03.02.2015

Re: Linux vs Windows


MS Office nisu samo MS Word, MS Excel i MS PowerPoint. Realno da li koristio njih ili OpenOffice, LibreOffice itd. za većinu korisnika nema neke razlike.
Međutim, MS Office su MS Exchange Server, MS SharePoint Server, MS Project Server, samo da navedem neke. Upakuj sve to sa tim da se za pristup tim serverima koristi domain account, a autorizacija pristupa sadržajima je definisana na nivou domenskih grupa, tako da je dovoljno da te admin doda u grupu na domain controller-u ili izbaci iz iste kada promeniš radno mesto i da time završi priču oko autorizacije prava pristupa.
I u end user produktima, puno toga fali u open source ponudi, tako da ukoliko ti ipak treba tako što, onda se moraš okrenuti rešenjima koja se plaćaju (bez obzira da li su za Linux ili neki drugi OS).
Open Source solution za koji bih mogao da kažem da ima makar neke sličnosti sa MS Visio-om jednostavno ne postoji.
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:33 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

Jesi pogledao Zentyal? Klik!

Baziran na Ubuntu, što garantuje prvoklasnu dokumentaciju, baš me zanima mišljenje.
rade.radumilo rade.radumilo 20:42 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

uros_vozdovac
Jesi pogledao Zentyal? Klik!Baziran na Ubuntu, što garantuje prvoklasnu dokumentaciju, baš me zanima mišljenje.


Deluje mi interesantno. Za svaku od stavki koje sam naveo, postoji sigurno neko rešenje na Linux platformi, pa čak i ako mora nešto da se plati. Međutim, ono gde Microsoft ušije takva rešenja je u tome, što su sva ona različitog porekla, tako da bi "sistemaši" morali da se obučavaju za svako ponaosob, dok u slučaju MS servisa, manje vise je uvek ista logika za implementaciju I konfigurisanje. O broju utrošenih čovek sati za integraciju istih, da i ne govorimo.
Kada te stvari staviš na papir, onda ti implementacija MS rešenja na enterprise nivou, zapravo košta manje.
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:45 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

rade.radumilo
uros_vozdovac
Jesi pogledao Zentyal? Klik!Baziran na Ubuntu, što garantuje prvoklasnu dokumentaciju, baš me zanima mišljenje.


Deluje mi interesantno. Za svaku od stavki koje sam naveo, postoji sigurno neko rešenje na Linux platformi, pa čak i ako mora nešto da se plati. Međutim, ono gde Microsoft ušije takva rešenja je u tome, što su sva ona različitog porekla, tako da bi "sistemaši" morali da se obučavaju za svako ponaosob, dok u slučaju MS servisa, manje vise je uvek ista logika za implementaciju I konfigurisanje. O broju utrošenih čovek sati za integraciju istih, da i ne govorimo.
Kada te stvari staviš na papir, onda ti implementacija MS rešenja na enterprise nivou, zapravo košta manje.

Upravo ovo što pišeš je bila ideja vodilja Zentyal tima, ne čudi me da je apsolutni hit u zadnjih godinu dana.
rade.radumilo rade.radumilo 20:59 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

Držim im fige. Ako ništa drugo, nateraće MS da poradi na koječemu. Znaš kad bi MS prihvatio MVC da nije bilo open source comunity-ja.
rade.radumilo rade.radumilo 21:03 03.02.2015

Re: Linux vs Windows

uros_vozdovac
Jesi pogledao Zentyal? Klik!

Baziran na Ubuntu, što garantuje prvoklasnu dokumentaciju, baš me zanima mišljenje.


Nisam baš fan Ubuntua, previše bug-ova. Nisam doduše odavno seo za neki Red Hat, ne znam kako sad izgleda. Posoednji put sam se bahtao s njim pre 10 godina. Nisam ni Suse video isto toliko, a za Mandrake ne znam ni da li još postoji.
aurelije aurelije 09:56 05.02.2015

Re: Linux vs Windows

Radim kao programer u velikoj firmi gde sam primljen kao prvi linuxaš (no posle moje inicijative sad ima 4 linuxaša) i gde je infrastruktura potpuno MS orijenitisana. Od stvari koje si naveo samo nemamo MS SharePoint Server i MS Project Server. Jesam se prvi put ubio da sve podesim, pre svega zbog mog neiskustva s tim stavima a i administratora u firmi koji ništa sem windowsa nisu videli a ni windows im baš nije blizak.

Dakle join na domain može da se uradi preko potpuno slobodnog softwera podešavanjem gomile programa. Ali postoji i lakše rešenje PowerBroker. Nisam siguran da je to rešenje free source, ali je besplatno i zasnovano na SMB paketu. Preko PB-a se radi join, menja pass (mada to može i preko webmaila na Exchange-u), pristupa network folderima...

Sledeći problem je glupi Forefront TMG proxy koji koristi neki MS specific NTLM način autorizacije. Instalira se cntlm koji glumi međuproxy. On se podesi sa tekućim passwordom da gađa Forefront a svi programi koji koriste net moraju da se preusmere na cntlm proxy. To zvuči prosto ali Linux je pravljen da bude slobodan a ne ograničen proxijem tako da ne postoji jedno mesto na kojem se proxy podesi za sve programe, pa onda na jednom mestu podešavaš Firefox, na drugom KDE, preko enviromen varijabli one sitne programčiće, pa wget na četvrtom a apt-get na petom. I onda svaki put kad moraš da promeniš domenski pass, mora da se /etc/cntlm.conf edituje sa novim pass hashom i da se restartuje service.

Naredni problem je MS Exchange. Thunderbird sa Lightning i Exchange EWS provider pluginovima (ovaj poslednji treba skinuti sa najsvežijim kodom sa Git-a) rešava problem pristupa emailu sa IMAPI protokolom, remainderima, kalendarima i taskovima.

U svakom slučaju, jaz između Windowsa i Linuxa se smanjuje. Pri tom se MS trudi da jaz veštački održi jer koristi nestandardne protokole i menja ih sa svakom novom verzijom. Taman ljudi iz free sourca otkriju reverse engeneeringom protokol recimo za MS Exchange 2003 oni izmisle novi u verziji 2010. pa onda Jovo nanovo... Isto i sa Office dokumentima. Kad je .doc postao relativno provaljen izmisle .docx :)
rade.radumilo rade.radumilo 00:46 06.02.2015

Re: Linux vs Windows

To zvuči prosto ali Linux je pravljen da bude slobodan a ne ograničen proxijem tako da ne postoji jedno mesto na kojem se proxy podesi za sve programe,


Još kada bi Linux zajednica mogla da mentalno dobaci do toga da za različite mreže, linux autmatski postavi ili ne proxy...
Ovako, kada se ubodem u LAN, postavim proxy, kada premestim laptop i prebacim se na WiFi, moram da otvorim Settings i da ga prebacim na direct i tako...
Jedno od rešenja, digneš Windows i u njemu Virtualnu Mašinu sa linux-om kada ti treba, i namestiš joj mrežu, tako da Windows detektuje na kom si adapteru i da li će ili ne da postavi proxz settings, a Linux živi u blaženom neznanju.

Isto i sa Office dokumentima. Kad je .doc postao relativno provaljen izmisle .docx :)


Ali .docx je open source. to je samo ZIP arhiva u kojoj je gomila XML-ova.
aurelije aurelije 09:56 06.02.2015

Re: Linux vs Windows

Ali .docx je open source. to je samo ZIP arhiva u kojoj je gomila XML-ova.


Ali i ODF je otvoreni standard koji postoji deceniju duže. OOXML je takođe otvoren standard ali je bloat teški jer je samo jedna kompanija ga radila za svoje uske potrebe. Ima mišljenja i da je namerno zakomplikovan da ga niko ne može lako implementirati, a bilo je i pritužbi da je izglasan na mišiće uz veliku kampanje možda i najveće firme u svetu...

Sve je lepo napisano na wikipediji

rade.radumilo rade.radumilo 10:11 06.02.2015

Re: Linux vs Windows

Ali i ODF je otvoreni standard koji postoji deceniju duže. OOXML je takođe otvoren standard ali je bloat teški jer je samo jedna kompanija ga radila za svoje uske potrebe.


Ekipa iz Redmonda ima zanimljivu legalnu foru:
- Ti, kao korisnik, si vlasnik svih office dokumenata I sadržaja u njima.
- Microsoft je vlasnik svih patenata i licenci, dakle i autorskih prava, na bilo kakav kod koji je u stanju da čita ili piše office dokumente.

U prevodu, može im se da office dokumente spakuju kao plain tex ML, ali ako napraviš aplikaciju koja barata sa sadržajem u njima, moraš da im platiš tantijeme.
emsiemsi emsiemsi 15:43 06.02.2015

Re: Linux vs Windows

rade.radumilo
Ali i ODF je otvoreni standard koji postoji deceniju duže. OOXML je takođe otvoren standard ali je bloat teški jer je samo jedna kompanija ga radila za svoje uske potrebe.


Ekipa iz Redmonda ima zanimljivu legalnu foru:
- Ti, kao korisnik, si vlasnik svih office dokumenata I sadržaja u njima.
- Microsoft je vlasnik svih patenata i licenci, dakle i autorskih prava, na bilo kakav kod koji je u stanju da čita ili piše office dokumente.

U prevodu, može im se da office dokumente spakuju kao plain tex ML, ali ako napraviš aplikaciju koja barata sa sadržajem u njima, moraš da im platiš tantijeme.

Искусно !
milos_miladinovic milos_miladinovic 21:02 03.02.2015

Budi slobodan - Budi Ubuntu

Pre svega hvala svima na podršci.

Vidim da rasprava polako klizi u pogrešnom smeru. Ovde uopšte nije pitanje da li je bolji Windows ili Linux, to je stvar ličnih pogleda na jedan ili drugi OS. Sa Linuksom je jednostavna stvar, imate veliku ponudu sistema što znači da imate ono što nas čini svesnim bićima a to je stvar izbora. Neka svako koristi ono što mu odgovara i tu se završava priča Linux - Windows.

Kao korisnik Linuksa volim da pišem o njemu ali i da podržavam projekte kao što je ,,,,Nastavni sadržaj i slobodan softver", odnosno želim da ljudima predočim da izbor postoji za nas ali i našu državu.

Daleko od toga da je Linux savršen. Zapravo šta je to napravljeno ljudskom rukom a da je savršeno? Ali ono što jeste je težnja ka slobodi, saradnji i stvaranju nečeg, novog. To je zapravo nešto najlepše u Linux svetu i ono što me je zadržalo do danas.

Linux je veoma napredovao, ja dugo već koristim Ubuntu kod kuće i na poslu. Instalacija je laka i brza, izbor programa i njihova upotreba je na zavidnom nivou. Budite samo otvorenog duha, bez predrasuda, testirajte. Toliko je OS-a u ponudi da ćete verovatno pronaći nešto i za sebe.
rade.radumilo rade.radumilo 21:18 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

milos_miladinovic

Linux je veoma napredovao, ja dugo već koristim Ubuntu kod kuće i na poslu. Instalacija je laka i brza, izbor programa i njihova upotreba je na zavidnom nivou.


Ovde moram da se ne složim. Linux je nekada važio za pojam stabilnosti. Instalacija Mandrake, Suse ili RedHat-a nije bila ništa bitno komplikovanija nego Windowsa. Izbor svih aplikacija "široke potrošnje"" je bio na istom nivou kao i u slučaju Windowsa ili iOS-a.
Međutim, Linux danas izgleda isto kao i pre deset godina. Ubuntu je prepun bugova, aplikacije padaju same od sebe, izbor aplikacija se nije nešto značajno pobolšao.
Na žalost, jije dovoljno da software bude samo slobodan da bi bio validna alternativa korporativnim rešenjima. Potrebno je da comunity uloži malo više napora, inače će nam Microsoft i Apple postati komunalna preduzeća.
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:20 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

milos_miladinovic

Ja samo autoru da poželim dobrodošlicu na naš blog. Polako Miloše ovde je cool ekipa, a Maksa odavno ne svraća nedostaje mi...
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:22 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

rade.radumilo
milos_miladinovic

Linux je veoma napredovao, ja dugo već koristim Ubuntu kod kuće i na poslu. Instalacija je laka i brza, izbor programa i njihova upotreba je na zavidnom nivou.


Ovde moram da se ne složim. Linux je nekada važio za pojam stabilnosti. Instalacija Mandrake, Suse ili RedHat-a nije bila ništa bitno komplikovanija nego Windowsa. Izbor svih aplikacija "široke potrošnje"" je bio na istom nivou kao i u slučaju Windowsa ili iOS-a.
Međutim, Linux danas izgleda isto kao i pre deset godina. Ubuntu je prepun bugova, aplikacije padaju same od sebe, izbor aplikacija se nije nešto značajno pobolšao.
Na žalost, jije dovoljno da software bude samo slobodan da bi bio validna alternativa korporativnim rešenjima. Potrebno je da comunity uloži malo više napora, inače će nam Microsoft i Apple postati komunalna preduzeća.


Sve bih ovo potpisao do 14.04 LTS i sa zaovoljstvom se borio protiv bugova, ali 14.04 jeste dramatično napredovao, a imam utisak da ga nisi poterao.
milos_miladinovic milos_miladinovic 21:29 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Hvala Uroše.

Ah, parlamentaran sam ja. :)
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:32 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

milos_miladinovic
Hvala Uroše.

Ah, parlamentaran sam ja. :)


Cool, nego jel` beše ono tvoj tekst o Gcompris-u na koji sam neki dan naleteo? Ako jeste - eto nama novog bloga.
rade.radumilo rade.radumilo 23:28 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Kuckam sa Drndoid tableta, pa se ivinjavam što ne citiram i zbog slovnih grešaka.
Elem, na 14.04 LTS radim poslednjih 10 meseci u okviru nekog projekta. Popičanio sam, ima tu bug-ova i na strani samog Ubuntua, a ponajviše na strani aplikacija.
Sam Ubuntu se stabilizovao kada sam promenio laptop u novembru pa ga sa drugog boot-a bacio u virtualnu mašinu na Hyper-V. Pre toga je imao nekih problemčića sa HW-om. Najviše sa Ethernet i WiFi uređajima, pa sam često morao da radim suspend. Najgluplji bug koji sam video: ako podigneš Ubuntu sa uključenim lan kablom i isključenim WiFi, tu onda nema pomoći. WiFi mu je disabled i jedino suspend i ponovni start sa upaljenim WiFi ga "odglupi" s tim što moraš neki put i dva puta da ponoviš proces.
Same aplikacije su noćna mora. Neke od njih puknu same od sebe prilikom startovanja. To se dešava nakon system update, da bi posle sledećeg radile normalno. Lutrija.
Neke, kao npr. Oracle SQL developer se tako sočno zaglupave. Ukoliko joj se prekine konekcija na Oracle server u toku rada, ostaje mi samo da lovim procese i da ih ubijam.
Chrome REST client plugin je jednostavno prestao funkcionisati, sam od sebe tako da sam morao naći drugi, od drugog autora.
Eclipse je vio noćna mora na prethodnoj instalaciji Ubuntua (direktno na HW). Sada na Microsoftovoj virtualki nemam provlema sa njim.
Google Talks je jednom u X dana, gde je X broj od 5-20 donosio odluku da prijavi da sušalice i mikrofon nisu podržani HW. Šta li bi tek bilo sa USB headset-om ili Jabra-om, nisam se usuđivao da proveravam. Sada, na virtualnoj mašini ga ne korisrim na VM nego na hostu, pošto Hyper-v ne propagira audio devices sa hosta na VM.
Ima tih dogodovština podosta. Neke od njih su nestale sa prelaskom na VM što mi govori da je problem bio u hardveru, a druge se pjave i nestanu nakon update-a.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:39 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Neke, kao npr. Oracle SQL developer se tako sočno zaglupave. Ukoliko joj se prekine konekcija na Oracle server u toku rada, ostaje mi samo da lovim procese i da ih ubijam.


O da

ps aux | grep sqld
kill -9 PID

mi uopšte nije nepoznata radnja, ali ruku na srce zaglupi se i na Vindozi, mada, od četvorke te stvari se ređe dešavaju.

EDIT:
Google Talks je jednom u X dana, gde je X broj od 5-20 donosio odluku da prijavi da sušalice i mikrofon nisu podržani HW. Šta li bi tek bilo sa USB headset-om ili Jabra-om, nisam se usuđivao da proveravam. Sada, na virtualnoj mašini ga ne korisrim na VM nego na hostu, pošto Hyper-v ne propagira audio devices sa hosta na VM.


Sve ovo na Džesiki fercera ko podmazano.
uros_vozdovac uros_vozdovac 23:40 03.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

rade.radumilo
Kuckam sa Drndoid tableta, pa se ivinjavam što ne citiram i zbog slovnih grešaka.
Elem, na 14.04 LTS radim poslednjih 10 meseci u okviru nekog projekta. Popičanio sam, ima tu bug-ova i na strani samog Ubuntua, a ponajviše na strani aplikacija.
Sam Ubuntu se stabilizovao kada sam promenio laptop u novembru pa ga sa drugog boot-a bacio u virtualnu mašinu na Hyper-V. Pre toga je imao nekih problemčića sa HW-om. Najviše sa Ethernet i WiFi uređajima, pa sam često morao da radim suspend. Najgluplji bug koji sam video: ako podigneš Ubuntu sa uključenim lan kablom i isključenim WiFi, tu onda nema pomoći. WiFi mu je disabled i jedino suspend i ponovni start sa upaljenim WiFi ga "odglupi" s tim što moraš neki put i dva puta da ponoviš proces.
Same aplikacije su noćna mora. Neke od njih puknu same od sebe prilikom startovanja. To se dešava nakon system update, da bi posle sledećeg radile normalno. Lutrija.
Neke, kao npr. Oracle SQL developer se tako sočno zaglupave. Ukoliko joj se prekine konekcija na Oracle server u toku rada, ostaje mi samo da lovim procese i da ih ubijam.
Chrome REST client plugin je jednostavno prestao funkcionisati, sam od sebe tako da sam morao naći drugi, od drugog autora.
Eclipse je vio noćna mora na prethodnoj instalaciji Ubuntua (direktno na HW). Sada na Microsoftovoj virtualki nemam provlema sa njim.
Google Talks je jednom u X dana, gde je X broj od 5-20 donosio odluku da prijavi da sušalice i mikrofon nisu podržani HW. Šta li bi tek bilo sa USB headset-om ili Jabra-om, nisam se usuđivao da proveravam. Sada, na virtualnoj mašini ga ne korisrim na VM nego na hostu, pošto Hyper-v ne propagira audio devices sa hosta na VM.
Ima tih dogodovština podosta. Neke od njih su nestale sa prelaskom na VM što mi govori da je problem bio u hardveru, a druge se pjave i nestanu nakon update-a.

dosta miriše na HW, ali lagano ima vremena, upeglaće se :)
inco inco 08:41 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

uros_vozdovac
dosta miriše na HW, ali lagano ima vremena, upeglaće se :)


Životna priča Linuksa (i Vindoza Fona) od njegova nastanka

Ako se posle skoro dve i po decenije postojanja nije upeglao nije realno očekivati da će ikada - što b' MekKoj rekao "He's dead, Jim".

Da se razumemo, ovde govorim o eksperimentu zvanom 'desktop Linux' i to specifično desktop za ono što kolektivno nazivamo PC platformom - u ostalim segmentima Linux je i više nego živahan, često i dominantan, ali rak rana mu je bila i ostala segment kućnih desktop korisnika.

Srećom po pingvinče, tradicionalni desktop izumire i kao koncept i kao potreba jer je većina, hm, 'civila' bilo primorano na takvo okruženje da bi uopšte mogli da konzumiraju raznorazne sadržaje. Kako danas i svaki iole pristojan televizor dolazi sa browserom, YT-om, Netflix-om, Skajpom pa čak i igricama, kako konzole nikada nisu bile jeftinije a sadržaj na istima kvalitetniji, kako svaka šuša tera smartfon u džepu i tablet na astalu - potreba za tradicionalnim desktop okruženjem je drastično opala. Činjenica je da brat-bratu 90% doskorašnjih desktop korisnika nikada u životu nije stvorilo neki sadržaj (za koji bi trebalo punokrvno radno okruženje) pa koj' će njima moj sva ta komplikovana čudesa na desktopu kad i onako čim se uloguju otvore browser, 'maksimiziraju' ga i šibaj po netu u potrazi za validacijom na socijalnim mrežama i razgaljivanjem srca na YT klipove sa mačkama i kerovima? To se može raditi i za znatno manje para sa prilično više komfora nego što to pruža (i zahteva) klasično desktop okruženje.

Ovo je prva godina koju započinjem bez da imam dual boot u Lindžu (a već par godina mi nije bio default boot option) - naravno, iz poslovnih (ali i nostalgičnih) razloga i dalje ga držim u VM-u sa zagarantovanih mu četvrt dostupnih resursa i automatski mi se podiže na drugom monitoru, ali sad je tu samo kao gost u (paz' sad svetogrđa) daleko stabilnijoj i komfornijoj Vindozi. There, I've said it! Odveć sam mator da se, da prostiš, zajebavam sa zvrčkama i bubicama koje neizostavno dolaze sa Lindžom (pogotovo ako je reč o egzotičnijem hardveru kakav volem da teram). I to dolazi od strane osobe koja je prošla svoje vatreno krštenje još u vremenima kad je i kernel mor'o da se kompajlira od nule skoro bez ikakve dokumentacije i bez današnjih egzotika sa one-click instaliranjima i tim čudesima, i osobe koja je bila primorana da piše drajvere za istog tog Lindžana, mogu samo da zamislim kako je onima što su jedva naučili kako da upale kompjuter bez benzina i šibice.

U međuvremetu teram SailfishOS u džepu (a uskoro i na tabletu), slobodno vreme provodim ludo se zabavljajući sa Hardkernel-ovim minijaturnim sokoćalima, DD-WRT mi je skoro uvek otvoren u nekom od konzolnih pendžera i non-stop se nešto mlatim s njim, sečem i kratim kernel za moj kućni custom made FPGA... Linuks je tu skoro nezamenjiv i pravi je plezir igrati se s njim. Ali desktop, jok! Što se krivo rodi - niko ne ispravi.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:08 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

kanim se odavno da Sailfish poteram na N9 bio sam odavno jednom, u njegovu zoru, pa nemam vremena, jel` čemu?

rade.radumilo rade.radumilo 09:25 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Odveć sam mator da se, da prostiš, zajebavam sa zvrčkama i bubicama koje neizostavno dolaze sa Lindžom


Ma nemam više živaca ni za neintuitivan ili nedovršen UI, a kamo li za insekte.
inco inco 10:34 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

uros_vozdovac
kanim se odavno da Sailfish poteram na N9 bio sam odavno jednom, u njegovu zoru, pa nemam vremena, jel` čemu?


Ja svog belog jednoroga (N9 White, prim. kom.) čuvam u skoro fabričkom stanju (vrlo malo sistemskih modifikacija u odnosu na svoje navike, nema ni najmanju ogrebotinu igde itd.) pa nisam terao SailfishOS na njemu - doduše imam tu negde ugruvanu crnu N9-ku pa bih mogao da probam da poteram SailfishOS na njojzi i vidim kako se ponaša al' nikako da za to nađem vremena.

S druge strane, na mojoj Jolla-i radi skoro pa savršeno - povremeno ume da mu se zatupi connection manager (stiže veliki fix za to u sledećem apdejtu) al' od kako normalno funkcionišu Sailfish Utilities vrlo lako se rešavaju te zvrčke (koje stvarno nisu tako česte). Većinu problema koje sam imao s njim čovek može da otpiše na Alien Dalvik jer ono što radi nativno je uglavnom stabilno k'o stena, bez primetnih kočenja i seckanja itd. i troši resurse k'o upaljač. Uskoro nadolazeća verzija 2 bi trebalo mnogo toga da popravi na tom frontu.

E sad, u non-Jolla varijantama takvih problema nema jer nema Alien Dalvik-a (sem ako jednog dana Myriad ne počne da ga prodaje krajnjim korisnicima) ali to je kol'ko dobro, tol'ko i, hm, manje dobro. Dobro je što se dobije čista Lindža (čak nema ni nesrećnog X-a mada ako ti ga duša ište il' si mazohista možeš da poteraš XWayland) bez raznoraznih upadica sa semi-virtuelizacijom koju zahteva Alien Dalvik, što će reći sistem je dosta stabilniji i predvidljiviji. E sad, ako ga teraš na blaženopočivšem made-for-Android hardveru tu je uvek overhead libhybris-a al' to nije tako strašno, a i nije aplikativno u tvom slučaju sa N9-kom pa da ne širim priču.

S druge strane, SailfishOS još uvek tragično pati od nedostatka aplikacija (doduše ako porediš sa N9kinim Maemo-MeeGo hibridom i nije tako loše, pogotovo ako se usidriš i na OpenRepos.net) čak i nekih osnovnih koje razvija sam Jolla tim - recimo browser je srednje loš (mada je do skora bio tragičan), mape su polu-upotrebljive, history management (pogotovo glede propuštenih poziva/poruka/etc.) ostavlja mnogo toga za poželeti, email klijentu još uvek nedostaju copy/paste mogućnosti (pa moraš na forward, pa da kopiraš iz edit dela ) i mnoge druge takve nedorečenosti. Tu je Alien Dalvik para vredan jer bar može da te nedostatke na aplikativnom nivou prilično dobro nadomesti (ja recimo koristim Dalvik varijante Firefox-a (Fennec), HERE Maps (bolje su nego nativne na N9 sa još više opcija), Skype itd.

Da rezimiram, SailfishOS u Jolla varijanti je upotrebljiv više od, ili bar kao i prosečno Android sokoćalo, a pritom pruža bolje performanse i bezgranično više slobode. SailfishOS u non-Jolla varijantama ne bih preporučio kao primarno sokočalo jer ima krupnih nedostataka na aplikativnom nivou pa sem ako ne služi specifičnoj svrsi (ili ako ti potrebe nisu specifične) nije baš opremljen da bude ono što b' Ameri nazvali 'main driver'.


rade.radumilo
Ma nemam više živaca ni za neintuitivan ili nedovršen UI, a kamo li za insekte.


Ma UI (a naročito UX) je priča za sebe - kad Linux community nije uspeo da poentira dok je Microsoft u teškom momentu ludila rešio da na silu ugura interfejs-sa-bivšim-imenom-Metro ljudima niz grlo kroz grozote poznatije kao Windows 8 i 8.1, nikad neće. Slažem se da pored 'insekata' to verovatno najviše odbija korisnike tipa PSD (proečna srpska domaćica), al' ja bih to još i nekako mogao da svarim (bar kad ne žurim), mož' biti što sam se kroz godine svikao na nelogičnost, nekonzistentnost i opšte-govoreći grozotu (mada sam čak i u momentima Linuks zilotizma tvrdio da je prelazak sa Linuksa na Vindozu praznik za oči i ostala čula).

Al' da mi se drugi monitor ugasi bez najave, da krene pišteći zvuk iz zvučnika kad mu se niko ne nada, da tvrdoglavo krene da tera sav network saobraćaj na inner-loop (pa ultimativno u /dev/null), da ni uz pomoć magije ne mogu da usaglasim UPnP na mom kompu i kućnom NAS-u (koji, o ironije, srećno tera Lindžu na gorespomenutim Hardkernel sokoćalima), da reši da izvrne kompoziciju prozora naopačke, da i dalje s vremena na vreme moram sam da kompajliram aplikacije da bi ih naterao da rade 'kako kaže na kutiji' inače puknu pa se ti hebi, da se PulseAudio toliko zabaguje da moraš da skroz resetuješ konfiguraciju na default... i da onda moram il' da restartujem il' da lupam pola sata po konzoli da ga vrnem u prvobitno poželjno stanje (u prevodu moram da restartujem - brže je!) to sam mislio da smo napustili još pre deceniju i kusur kad smo se, s punim pravom, ismevali Majkrosoftu. Ne, to je stanje desktop Linuksa u 2014! Ko hoće još da čeka i da se nada da će se jednog dana ubosti prava formula, samo napred, ja sam, kao što rekoh, isuviše mator za takvu zajebanciju.
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:16 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

inco
uros_vozdovac
kanim se odavno da Sailfish poteram na N9 bio sam odavno jednom, u njegovu zoru, pa nemam vremena, jel` čemu?


Ja svog belog jednoroga (N9 White, prim. kom.) čuvam u skoro fabričkom stanju (vrlo malo sistemskih modifikacija u odnosu na svoje navike, nema ni najmanju ogrebotinu igde itd.) pa nisam terao SailfishOS na njemu - doduše imam tu negde ugruvanu crnu N9-ku pa bih mogao da probam da poteram SailfishOS na njojzi i vidim kako se ponaša al' nikako da za to nađem vremena.

S druge strane, na mojoj Jolla-i radi skoro pa savršeno - povremeno ume da mu se zatupi connection manager (stiže veliki fix za to u sledećem apdejtu) al' od kako normalno funkcionišu Sailfish Utilities vrlo lako se rešavaju te zvrčke (koje stvarno nisu tako česte). Većinu problema koje sam imao s njim čovek može da otpiše na Alien Dalvik jer ono što radi nativno je uglavnom stabilno k'o stena, bez primetnih kočenja i seckanja itd. i troši resurse k'o upaljač. Uskoro nadolazeća verzija 2 bi trebalo mnogo toga da popravi na tom frontu.

E sad, u non-Jolla varijantama takvih problema nema jer nema Alien Dalvik-a (sem ako jednog dana Myriad ne počne da ga prodaje krajnjim korisnicima) ali to je kol'ko dobro, tol'ko i, hm, manje dobro. Dobro je što se dobije čista Lindža (čak nema ni nesrećnog X-a mada ako ti ga duša ište il' si mazohista možeš da poteraš XWayland) bez raznoraznih upadica sa semi-virtuelizacijom koju zahteva Alien Dalvik, što će reći sistem je dosta stabilniji i predvidljiviji. E sad, ako ga teraš na blaženopočivšem made-for-Android hardveru tu je uvek overhead libhybris-a al' to nije tako strašno, a i nije aplikativno u tvom slučaju sa N9-kom pa da ne širim priču.

S druge strane, SailfishOS još uvek tragično pati od nedostatka aplikacija (doduše ako porediš sa N9kinim Maemo-MeeGo hibridom i nije tako loše, pogotovo ako se usidriš i na OpenRepos.net) čak i nekih osnovnih koje razvija sam Jolla tim - recimo browser je srednje loš (mada je do skora bio tragičan), mape su polu-upotrebljive, history management (pogotovo glede propuštenih poziva/poruka/etc.) ostavlja mnogo toga za poželeti, email klijentu još uvek nedostaju copy/paste mogućnosti (pa moraš na forward, pa da kopiraš iz edit dela ) i mnoge druge takve nedorečenosti. Tu je Alien Dalvik para vredan jer bar može da te nedostatke na aplikativnom nivou prilično dobro nadomesti (ja recimo koristim Dalvik varijante Firefox-a (Fennec), HERE Maps (bolje su nego nativne na N9 sa još više opcija), Skype itd.

Da rezimiram, SailfishOS u Jolla varijanti je upotrebljiv više od, ili bar kao i prosečno Android sokoćalo, a pritom pruža bolje performanse i bezgranično više slobode. SailfishOS u non-Jolla varijantama ne bih preporučio kao primarno sokočalo jer ima krupnih nedostataka na aplikativnom nivou pa sem ako ne služi specifičnoj svrsi (ili ako ti potrebe nisu specifične) nije baš opremljen da bude ono što b' Ameri nazvali 'main driver'.


rade.radumilo
Ma nemam više živaca ni za neintuitivan ili nedovršen UI, a kamo li za insekte.


Ma UI (a naročito UX) je priča za sebe - kad Linux community nije uspeo da poentira dok je Microsoft u teškom momentu ludila rešio da na silu ugura interfejs-sa-bivšim-imenom-Metro ljudima niz grlo kroz grozote poznatije kao Windows 8 i 8.1, nikad neće. Slažem se da pored 'insekata' to verovatno najviše odbija korisnike tipa PSD (proečna srpska domaćica), al' ja bih to još i nekako mogao da svarim (bar kad ne žurim), mož' biti što sam se kroz godine svikao na nelogičnost, nekonzistentnost i opšte-govoreći grozotu (mada sam čak i u momentima Linuks zilotizma tvrdio da je prelazak sa Linuksa na Vindozu praznik za oči i ostala čula).

Al' da mi se drugi monitor ugasi bez najave, da krene pišteći zvuk iz zvučnika kad mu se niko ne nada, da tvrdoglavo krene da tera sav network saobraćaj na inner-loop (pa ultimativno u /dev/null), da ni uz pomoć magije ne mogu da usaglasim UPnP na mom kompu i kućnom NAS-u (koji, o ironije, srećno tera Lindžu na gorespomenutim Hardkernel sokoćalima), da reši da izvrne kompoziciju prozora naopačke, da i dalje s vremena na vreme moram sam da kompajliram aplikacije da bi ih naterao da rade 'kako kaže na kutiji' inače puknu pa se ti hebi, da se PulseAudio toliko zabaguje da moraš da skroz resetuješ konfiguraciju na default... i da onda moram il' da restartujem il' da lupam pola sata po konzoli da ga vrnem u prvobitno poželjno stanje (u prevodu moram da restartujem - brže je!) to sam mislio da smo napustili još pre deceniju i kusur kad smo se, s punim pravom, ismevali Majkrosoftu. Ne, to je stanje desktop Linuksa u 2014! Ko hoće još da čeka i da se nada da će se jednog dana ubosti prava formula, samo napred, ja sam, kao što rekoh, isuviše mator za takvu zajebanciju.


Taj Davik layer sam probao još na N900 i uopšte mi se ne dopada, samo da uhvatim vremena sleteće Jolino čedo na N9.
inco inco 16:52 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

uros_vozdovac
Taj Davik layer sam probao još na N900 i uopšte mi se ne dopada, samo da uhvatim vremena sleteće Jolino čedo na N9.


U odnosu na to šta je bio, Alien Dalvik danaska radi mlogo dobro - jeste, još uvek pravi najviše problema al' je mnogo korisna stvar kad ti zatreba nešto iz Android voda a nemaš vremena da to pišeš/portuješ sam. Da sam primoran samo na Jolla-in browser i mape osećao bih se prilično hendikepirano. YMMV.

U svakem slučaju, očekujem blog o avanturi turanja i korišćenja SailfishOS-a na en-devetki
rade.radumilo rade.radumilo 17:44 04.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Microsoft u teškom momentu ludila rešio da na silu ugura interfejs-sa-bivšim-imenom-Metro ljudima niz grlo kroz grozote poznatije kao Windows 8 i 8.1, nikad neće


Microsoft je u tekom momentu ludila, korisnicima niz grlo nagurao i sadašnji interfejs. Hteli su da ih javno spale na lomači, kada se pojavio Windows 95. Razlika je tada, bila u tome što je PC industrija bila u uzletu, tak oda su jednostavno istrajali u svojoj nameri.
Najveću dreku su tada, kao i sada, digli "stručnjaci". Što se PSD (prosečne srpske/svetske domaćice) tiče njima je zapravo mnogo lakše sa Win 8.x. Gomili sam instalirao (i to na Srpskom) i jednostavno se daleko lakše snalaze.
Sada je situacija drugačija, PC tržište je odavno u padu, PC će na kraju ostati samo alat dok će home users i gamers preći na handheld devices i konzole.
Microsoft-ov problem je u tome što se nisu na vreme uključili u tu trku, pa dobrano zaostaju za iPhone/iPad i Android uređajima. Windows Phone ima mali udeo na tržištu, taj udeo vrlo sporo raste, a ni MS nema neki profit od toga.
Njihova šansa je u tome što je Android postao commodity i što su proizvođači zapali u krizu inovacija i nemaju šta novo da ponude. Ni Apple nije skoro ponudio neke prave inovacije (skeniranje otiska prsta je novelty ne inovation). Međutim, Apple pritiska operatere da prihvate programabilne SIM kartice. Ukoliko im to uspe, a po svoj prilici hoće u SAD a samim tim i šire, to će biti prava inovacija koja će dovesti do novih promena na tržištu.
aurelije aurelije 10:03 05.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Bogami, Oracle SQL Developer se zakucava i na windowsu.

Zato koristim SQuirreL sa oracle pluginom jer ima podešavanje za keep live konekcije (okine select 1 from dual svaka 2 minuta) te mi sve radi kako treba danima...
rade.radumilo rade.radumilo 10:30 06.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

Bogami, Oracle SQL Developer se zakucava i na windowsu.


Zato, lepo, otvoriš SQL Server Management Studio, otvoriš konekciju na MS SQL Server, u new query-ju ukucaš recept za kolače i dobiješ data set sa sastojcima, cenama, količinama u magacinu.
Karikiram, ali MS je razmazio nas developere svojim radnim okruženjima za razvoj. Kad treba posle Visual Studia ili SQL Management Studia da otvorim Eclipse i Aptanu, ajd i nekako, ali kada treba da radim iz Toad-a, Oracle SQL Developer-a ili da čukam kod u editoru, plače mi se. Maven bi trebalo zabraniti ženevskom konvencijom. Hebote, Borland je krajem osamdesetih imao IDE, koji je između ostalog struktuirao projekat tako da kompajler i linker znaju gde im je šta. Borlandov IDE za Turbo Pascal i C++ i posle Delphi, su po meni i dalje najbolja razvojna okruženja svih vremena.
Poslednja verzija Oracle SQL Modelera za linux, nije htela da mi izgeneriše skriptove za objekte iz modela. Neće, pa neće, prijavljuje da model ne zadooljava pravila Oracle-a. Na kraju sam iskopao da u custom rules imam ubačen: "My first rule", koji uvek vraća false. Neko je to ostavio tamo, pa je tako otišlo u release. Pri tome možeš da ga izbaciš odatle ali svaki put kada ponovo startuješ Modeler, tu je. Nema ga ni u jednom fajlu koji sam u stanju da otvorim, a koji sadrži nešto što liči na konfiguraciju...
noboole noboole 13:54 06.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

rade.radumilo
milos_miladinovic

Linux je veoma napredovao, ja dugo već koristim Ubuntu kod kuće i na poslu. Instalacija je laka i brza, izbor programa i njihova upotreba je na zavidnom nivou.


Ovde moram da se ne složim. Linux je nekada važio za pojam stabilnosti. Instalacija Mandrake, Suse ili RedHat-a nije bila ništa bitno komplikovanija nego Windowsa. Izbor svih aplikacija "široke potrošnje"" je bio na istom nivou kao i u slučaju Windowsa ili iOS-a.
Međutim, Linux danas izgleda isto kao i pre deset godina. Ubuntu je prepun bugova, aplikacije padaju same od sebe, izbor aplikacija se nije nešto značajno pobolšao.
Na žalost, jije dovoljno da software bude samo slobodan da bi bio validna alternativa korporativnim rešenjima. Potrebno je da comunity uloži malo više napora, inače će nam Microsoft i Apple postati komunalna preduzeća.



E, sta pricas. "Linux izgleda danas kao i pre deset godina." Uporedi GNOME danas i pre deset godine. Da ne govorimo da ce resenja kao sto su virtuelni desktopi bez kojih ne bih mogao da zamislim rad u GUI postati deo Windows stvarnosti tek u verziji 10. Eeej, ovo postoji vec od kad ja znam za GNU distribucije, a to je od , pa neke 2002/2003 (Debian Woody) . Koliko cemo cekati na tabbing razlicitih aplikacija (kao npr u fluxbox-u), jos deset godina?

Inace , da ne bude da sam zastupnik koriscenja GNOME-a. Najproduktivniji moguci setup na bilo kom kompu je da se makne sve debelo -- GNOME, KDE itd, postavi minimalan menadzer (fluxbox, openbox, blackbox, ili cak enlighenment 17 i nadalje) i naprave tastaturne "precice". Tada se racunar koristi gotovo brzinom uma. Dobro, tastature :).

Poenta je, sloboda te cini mocnim (ako umes da je iskoristis).


noboole noboole 17:58 06.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

vrabac_u_steni

Sve ovo na Džesiki fercera ko podmazano.



Covek zna :)
rade.radumilo rade.radumilo 10:47 09.02.2015

Re: Budi slobodan - Budi Ubuntu

E, sta pricas. "Linux izgleda danas kao i pre deset godina." Uporedi GNOME danas i pre deset godine.


Ne pričam o izgledu GUI. Pričam o stabilnosti, UX, legacy kompatibilnosti itd. O tome da se nikada nisu potrudili da naprave makar interop kompatibilnost između distribucija, da i ne govorim.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:32 03.02.2015

Celestia

Kada smo kod edukativnih aplikacija,svima koji imaju klince koji se interesuju za astronomiju toplo preporučujem:

Celestia

ima i na vikipediji o istoj:

http://en.wikipedia.org/wiki/Celestia

moja petogodišnja ćera je obožava, mada je u suštini za malo veču decu, naročito ako mu se dodaju plaginovi (mi se uglavnom igramo kao, putujemo svemirskim brodom).

Radi pored Linuksa i na Meku i na Vindozi, ali je GPL, što je u stvari jedino bitno.

Što se tiče ove priče oko Ubuntu, priznajem nisam probao 14.04 ali me je isti posle nekoliko godina smorio sa silnim bagovima, pa sam se pre više od godinu dana vratio Debianu. Prvo na Wheezy, a već par meseci furam Jessie (od kako je ušao u "freeze" fazu) na laptopu, i mogu da primetim da je potonji stabilniji od večine "stable" Ubuntu izdanja i ako je još uvek u "testing" fazi.

P.S.
Što se tiče obrazovnih programa iz oblasti astronomije tu je naravno i KStars, samo je za malo veću decu. Inače, može i da se poveže i sa teleskopom, onim kučnim, hobističkim, pa mu opraštam što je iz KDE okruženja, koje za razliku od nekih baš nešto i ne mirišem :)

Kada smo već kod toga, zanimljivo je da sam se tek sa Jessie privikao na Gnome Shell, onaj Unity na Ubuntu nikako nisam mogao da svarim. Dotle sam uglavnom koristio "Gnome Classic" mada je XFCE sada mnogo bolji izbor ako neko želi "klasično" X okruženje.
E da, novi Enlightement je svakako nešto vredno gledanja.
uros_vozdovac uros_vozdovac 23:43 03.02.2015

Re: Celestia

I Unity se značajno popravio sa 14.04

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 00:23 04.02.2015

Re: Celestia

I Unity se značajno popravio sa 14.04


eh a vidi ga šel kako je lep

uros_vozdovac uros_vozdovac 09:16 06.02.2015

Re: Celestia

Jeste baš je lep shell, kad se pojavio bio sam se zainatio da Ambiance/Radiance temu poteram na shell i mislim da sam uspeo svojevremeno, bila je baš sexy, ali kako sam se vratio na Unity a shell dramatično napredovao mislim da čak više nije ni kompatibilna, eno je na Gnome Look :)
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:11 04.02.2015

važan update

ljudi, slobodan softver nije samo Linux, hvala bogu.
bocvena bocvena 10:12 04.02.2015

Re: važan update

napred naši!

povezivanje slobodnih softvera i nastave je idealna kombinacija. pošto to ne ide samo od sebe, ovakvi ljudi su dragoceni. i od njih treba praviti zvezde.

volim ovakve blogove jer ima divnih linkova za klince.

angie01 angie01 14:27 04.02.2015

Re: važan update

uros_vozdovac uros_vozdovac 15:15 04.02.2015

Re: važan update

angie01
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&mm=02&dd=04&nav_category=12&nav_id=954539

komunalna policija na netu:)


pa to! Dođite da se igramo
angie01 angie01 15:16 04.02.2015

Re: važan update

pa to! Dođite da se igramo


znala sam da ces da se radujes:)))
milos_miladinovic milos_miladinovic 15:29 04.02.2015

Re: važan update

Da li da se smejem ili plačem. Da nisam bolje pogledao pomislio bih da je Njuz.
angie01 angie01 16:00 04.02.2015

Re: važan update

Da nisam bolje pogledao pomislio bih da je Njuz.


Njuz net daje najtacnije i najobjektivnije vesti!
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:55 04.02.2015

Ovaj...

Stvarno mi nisu jasni neki komentari...
Ja stvano ne vidim nikakav problem u Linuks desktopu, naprotiv, mislim da se prilično poboljšao od kako sam je instalirao svoju Red Hat peticu, a to je eonima udaljeno od ove vremenske tačke. Sa druge strane, kada god treba da uradim bilo šta na Vindozi dobijem ospice, totalno je kontraintuitivno, glupo i retardirano.

Tako da ne verujem baš mnogo ovima što su kao radili na linuksu "još dok je Torvalds piškio u gaće", al su na kraju shvatili šta je prava stvar.

Za takve sledeća numera nekada vrlo popularnog vokalno instrumentalnog sastava:

rade.radumilo rade.radumilo 23:43 04.02.2015

Re: Ovaj...

Ja stvano ne vidim nikakav problem u Linuks desktopu


...This killed the ecosystem for third party developers trying to target Linux on the desktop. You would try once, do your best effort to support the "top" distro or if you were feeling generous "the top three" distros. Only to find out that your software no longer worked six months later.

Supporting Linux on the desktop became a burden for independent developers...


LINK

...The most pragmatic contributors to Linux and open source gradually changed their goals from "an world run by open source" to "the open web". Others found that messing around with their audio card every six months to play music and the hardships of watching video on Linux were not worth that much. People started moving to OSX...

...Backwards compatibility, and compatibility across Linux distributions is not a sexy problem. It is not even remotely an interesting problem to solve. Nobody wants to do that work, everyone wants to innovate, and be responsible for the next big feature in Linux.

So Linux was left with idealists that wanted to design the best possible system without having to worry about boring details like support and backwards compatibility.

Meanwhile, you can still run the 2001 Photoshop that came when XP was launched on Windows 8. And you can still run your old OSX apps on Mountain Lion...
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:59 04.02.2015

Re: Ovaj...

ne znam šta da kažem, ja sam sasvim zadovoljan trenutno svojom debian džesikom, radi sve što mi treba a daleko od toga da sam nezahvtevan korisnik.
sa druge strane, kada god sednem za vinndozu na ženinom lapu, bukvalno mi postane loše, neki bol u predelu želuca.

što se tiče linkova, mogao bih i ja da ponudim gomilu, al brate, to mi previše liči na brajovića.

prosto, nije moj nivo.
uros_vozdovac uros_vozdovac 06:53 05.02.2015

Re: Ovaj...

vrabac_u_steni
ne znam šta da kažem, ja sam sasvim zadovoljan trenutno svojom debian džesikom, radi sve što mi treba a daleko od toga da sam nezahvtevan korisnik.
sa druge strane, kada god sednem za vinndozu na ženinom lapu, bukvalno mi postane loše, neki bol u predelu želuca.

što se tiče linkova, mogao bih i ja da ponudim gomilu, al brate, to mi previše liči na brajovića.

prosto, nije moj nivo.


Ja sam imao priliku da skoro upadnem u gadnu rupu sa Win, zahvaljujući našim vendorima i Asusu. I UEFI. Instalacija jednog računara je trajala 30 radnih sati. Backward compatibility my ass.
rade.radumilo rade.radumilo 00:36 06.02.2015

Re: Ovaj...

Ja sam imao priliku da skoro upadnem u gadnu rupu sa Win, zahvaljujući našim vendorima i Asusu. I UEFI. Instalacija jednog računara je trajala 30 radnih sati. Backward compatibility my ass.


Što se toga tiče, jedna instalacija Mandrake linux-a je trajala 54 radna sata zbog grafičke kartice, koju je on uredno prepoznavao i imao u listi, ali nije hteo da radi s njom.
Međutim, nije to tema. Tema je: Koliko aplikacija za Linux, starih 5 godina ili više, možeš pokrenuti na nekoj aktuelnoj verziji iste distribucije danas? Pričam o paketima za instalaciju, ne o bildanju iz source koda.
Zamisli da imaš STR i da u njoj teraš neku aplikaciju, koju ti je za neke pristojne pare napravila neka mala domaća firmica, za koju nisi ni siguran da još uvek postoji. Teraš ti to tako jedno 5-6 godina, a onda ti crkne matična ploča. Nema druge, nego da zameniš celu skalameriju. Instaliraš noviju vindozu, instaliraš svoju aplikaciju, takvu kakva jeste i idemo dalje. U zavisnosti od toga koliko je developer otkrivao toplu vodu, manje ili više se zezaš da naviješ tu aplikaciju da radi, ali radi.
Primer: Za moju suprugu postoji jedna svetinja na računaru: Heroes of Might and Magic III. To čudo je pisano za Windows 9x. Sada radi na njenom laptopu na Win 8.1 i nema problema.
Tu je prava boljka Lindže na Desktopu. Jednostavno razvoj aplikacija trpi zbog takvog stava Linux zajednice. Skoro sam imao karambol na projektu, jer je pametnjaković, koji je napravio open source driver za neke namene, rešio da izbaci overload neke metode na koju se oslanjao web servis koji smo napravili. Pri tome, između dve verzije je, osim toga što je izbacio taj overload metode takođe i ispravio neke bugove. Zbog svega toga, nismo mogli da upotrebimo ni staru ni novu verziju biblioteke, nego je momak iz Kanade, koji učestvuje na projektu jednostavno postavio kod koji je sa github-a skinuo u pravom trenutku u naš repo na github-u.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:13 06.02.2015

Re: Ovaj...

rade.radumilo
Ja sam imao priliku da skoro upadnem u gadnu rupu sa Win, zahvaljujući našim vendorima i Asusu. I UEFI. Instalacija jednog računara je trajala 30 radnih sati. Backward compatibility my ass.


Što se toga tiče, jedna instalacija Mandrake linux-a je trajala 54 radna sata zbog grafičke kartice, koju je on uredno prepoznavao i imao u listi, ali nije hteo da radi s njom.
Međutim, nije to tema. Tema je: Koliko aplikacija za Linux, starih 5 godina ili više, možeš pokrenuti na nekoj aktuelnoj verziji iste distribucije danas? Pričam o paketima za instalaciju, ne o bildanju iz source koda.
Zamisli da imaš STR i da u njoj teraš neku aplikaciju, koju ti je za neke pristojne pare napravila neka mala domaća firmica, za koju nisi ni siguran da još uvek postoji. Teraš ti to tako jedno 5-6 godina, a onda ti crkne matična ploča. Nema druge, nego da zameniš celu skalameriju. Instaliraš noviju vindozu, instaliraš svoju aplikaciju, takvu kakva jeste i idemo dalje. U zavisnosti od toga koliko je developer otkrivao toplu vodu, manje ili više se zezaš da naviješ tu aplikaciju da radi, ali radi.
Primer: Za moju suprugu postoji jedna svetinja na računaru: Heroes of Might and Magic III. To čudo je pisano za Windows 9x. Sada radi na njenom laptopu na Win 8.1 i nema problema.
Tu je prava boljka Lindže na Desktopu. Jednostavno razvoj aplikacija trpi zbog takvog stava Linux zajednice. Skoro sam imao karambol na projektu, jer je pametnjaković, koji je napravio open source driver za neke namene, rešio da izbaci overload neke metode na koju se oslanjao web servis koji smo napravili. Pri tome, između dve verzije je, osim toga što je izbacio taj overload metode takođe i ispravio neke bugove. Zbog svega toga, nismo mogli da upotrebimo ni staru ni novu verziju biblioteke, nego je momak iz Kanade, koji učestvuje na projektu jednostavno postavio kod koji je sa github-a skinuo u pravom trenutku u naš repo na github-u.


Dan danas teram jedan 8.04 na vremešnom hardveru sa pripadajućim aplikacijama, i nema njakanja.
rade.radumilo rade.radumilo 10:42 06.02.2015

Re: Ovaj...

Dan danas teram jedan 8.04 na vremešnom hardveru sa pripadajućim aplikacijama, i nema njakanja.


Kada uporedim Ubuntu i Mandrake, plače mi se. Jednom kada sam uglavio parametre grafičke kartice, to je poletelo na tom HW-u (Bio neki Pentium I, poslednja generacija pred izlazak Pentium II) i nije bilo boga da ga išta natera da štucne. Sećem se da sam sam kompajlirao drajvere za modem i to je posle radilo ko zmaj.
U poređenju sa Windows-om 9x na istoj mašini (first boot), bio je k'o Toyota spram FIAT-a.
uros_vozdovac uros_vozdovac 06:56 05.02.2015

Sveže vesti

U jedinom kompjuterskom letnjem kampu u ovom delu planete imaćemo od ove sezone Linux lab, da se pohvalim, zahvaljujući razumevanju pre svega ljudi koji stoje iza kampa.

Bravo! Klik!
emsiemsi emsiemsi 11:08 05.02.2015

Re: Sveže vesti

uros_vozdovac
U jedinom kompjuterskom letnjem kampu u ovom delu planete imaćemo od ove sezone Linux lab, da se pohvalim, zahvaljujući razumevanju pre svega ljudi koji stoje iza kampa.

Bravo! Klik!

Лајк !
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:31 05.02.2015

Re: Sveže vesti

ма лајк и од мене ако баш мора...

више бих волео да је камп у вези матиша, физике, астроноије...итд. па да они у оквиру тога науче да направе неки програм у вези са том материјом.

да се разумемо, волим и ја игрице и дан данас, али мислим да је овде сама суштина упитна...
emsiemsi emsiemsi 06:52 06.02.2015

Re: Sveže vesti

vrabac_u_steni
ма лајк и од мене ако баш мора...

више бих волео да је камп у вези матиша, физике, астроноије...итд. па да они у оквиру тога науче да направе неки програм у вези са том материјом.

да се разумемо, волим и ја игрице и дан данас, али мислим да је овде сама суштина упитна...

Суштина је да се паметна деца друже (и не само паметна, него сва деца) --- у било коме контексту.
Резултат ће доћи --- кад - тад.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:11 06.02.2015

Re: Sveže vesti

vrabac_u_steni
ма лајк и од мене ако баш мора...

више бих волео да је камп у вези матиша, физике, астроноије...итд. па да они у оквиру тога науче да направе неки програм у вези са том материјом.

да се разумемо, волим и ја игрице и дан данас, али мислим да је овде сама суштина упитна...


I ja bih voleo, pa naravno. To bi bila Petnica II, ali daj šta daš i ovako. Linux lab neće biti orijentisan prema igricama nego naginje ka administratorskoj strani, čak i pre nego programiranju klasičnom, imam utisak da se tu nalazi neka razlika koja bi je učinila atraktivnom.

Možda da začinimo malo sa White Hat hacking
mr.fogg mr.fogg 14:34 06.02.2015

Re: Sveže vesti

U jedinom kompjuterskom letnjem kampu u ovom delu planete imaćemo od ove sezone Linux lab, da se pohvalim, zahvaljujući razumevanju pre svega ljudi koji stoje iza kampa.

Jedini letnji kamp u Evropi za Game Design
za decu uzrasta od 8 do 15 godina.
8 godina uspešnog rada sa decom uz moto:
Deco, nemojte samo igrati igrice, naučite da ih pravite!


Mislim da je ovo odlična ideja.
Pre dvadesetak godina, imali smo u kući Atari-komp.
Deca su se igrala na kompu, a van kuće sa drugarima. Predložio sam im da na kompu naprave igricu koju igraju van kuće. Pitali su: 'Kako?', i tako je sve počelo. Danas su programeri koji rade svoj posao u Srbiji, zadovoljni su, zarađuju dovoljno i imaju perspektivu.
filip.maric filip.maric 20:12 06.02.2015

Slobodan softver u nastavi

Očekivano, diskusija na blogu se pretvara u klasičnu Linux vs Windows raspravu, što, čini mi se, malo maši zadatu temu, a to je upotreba slobodnog ili vlasničkog softvera u obrazovanju. Ja bez ikakvih većih problema koristim isključivo Ubuntu prethodnih 6-7 godina, na isto toliko različitih računara i možda sam jednom imao malo posla oko nekih finih podešavanja nakon istalacije - ostalo je sve teklo veoma glatko. No, to nije bitno. Klinci, nastavnici i PSD dominantno koriste Windows i uglavnom ga poseduju legalno i ja ih ne mogu terati da to promene, ako oni ne žele.

Ono gde problem nastaje je šta dalje staviti na OS. Pretpostavka našeg prosečnog nastavnika (i našeg prosečnog udžbenika informatike) je da učenik na računaru ima instaliran Microsoft Office, Adobe Photoshop, CorelDraw, Embarcadero Delphi, Mathworks Matlab, Autodesk Autocad, ... Udžbenik npr. kaže Word se pokreće tako što se klikne na tu i tu ikonicu, bez ikakve diskusije da je u pitanju vlasnički softver i da ga prethodno treba nekako instalirati na računar. I tu nastavnici ne vide nikakav problem. Ne vide da bi roditelj trebalo da proda auto ili pola stana da bi nakupovao sve ovo što nastavnici podrazumevaju da klinci imaju kući instalirano kada treba da vežbaju. Većina školskih kabineta je zaista opremljena svim nabrojanim (naravno, ukradenim). Nastavnici računaju, ukrao sam ja, pa nek ukradu i deca, šta fali? Dakle, učimo decu da je potpuno legitimno krasti (viđao sam čak tekstove gde nastavnici učenicima opisuju kako da sa torrent-a skinu piratizovan softver - dobri nastavnici, potrudili se da pomognu učenicima). I onda, da me neko pita, zašto je situacija takva, moj jedini odgovor bi bio da su nastavnici na navikli na korišćenje piratizovanog vlasničkog softvera i mrzi ih da pogledaju šta su alternative. Ako se pogledaju nastavni planovi i programi informatike, svi se mogu u potpunosti sprovesti korišćenjem isključivo slobodnog softvera. Neka bude Windows (ako već mora), ali stavite na njega LibreOffice, Gimp, Inkscape, Lazarus (naši nastavnici se uglavnom nisu makli dalje od Pascal-a, ali to je opet, druga tema), Octave, ... i naučite klince osnovne koncepte korišćenjem ovog softvera. Ko dobro nauči koncepte, taj će se lako prilagoditi različitim implementacijama. Koncepti su bitni, softverska implementacija nije. Na primer, ako naučiš da koristiš stilove u Writer-u, lako ćeš ih pronaći i koristiti kasnije u Word-u (kada ga kupiš jednog dana ili kada te u firmi nateraju da ga koristiš). Sa druge strane, ako naučiš da centriraš i formatiraš svaki naslov peške, a ne pomoću stilova, onda je potpuno nebitno koju si implementaciju koristio (Word ili Writer) - nagrabusio si i ti i onaj kome šalješ to što si otkucao, šta god da koristi.

Inače, što se literature tiče, postoji nekoliko zvanično odobrenih udžbenika u kojima se u nekoj meri opisuje slobodan softver. Ja sam pisao udžbenik za prvi razred gimnazije u kome prolazim kroz predvidjeni plan i program istovremeno prikazujući vlasnička i slobodna rešenja (ja bih pisao samo o slobodnim, ali se taj udžbenik ne bi nikako prodavao, tako da je moralo da ide paralelno). Slobodno mogu da kažem da što se tiče tema predviđenih planom i programom, nema apsolutno nikakve razlike i slobodan softver ni mrvicu ne zaostaje za vlasničkim rešenjima.

Inače, podrška Goranu Jovišiću i hvala Milošu i Urošu što su nam ovo preneli!
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:02 06.02.2015

Re: Slobodan softver u nastavi

Hvala tebi Filipe na iscrpnom objašnjenju :)
Slobodno mogu da kažem da što se tiče tema predviđenih planom i programom, nema apsolutno nikakve razlike i slobodan softver ni mrvicu ne zaostaje za vlasničkim rešenjima.

noboole noboole 22:18 06.02.2015

.

Trebalo bi istaci i da su GNU Linux distribucije masovno prodrle u univerzitetsko okruzenje i istrazivacke centre kada su u pitanje prirodne nauke. Ukoliko neko zeli da se time bavi, tesko da ce uspeti da mimoidje slobodan softver.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana