Gost autor| Ljudska prava| Planeta| Život| Životinjski svet

5 razloga zašto prava životinja jesu feminističko pitanje

docsumann RSS / 16.01.2015. u 10:41

Gost Autorka: Aph Ko

Prevela: Vera Kurtić

 

Prava životinja su feministčko pitanje. Eto, izgovorila sam.

Zapravo, objektivizacija i eksploatacija života i životinja i njihovih tela mora biti tema promišljanja feministkinja koje veruju da je feminizam borba protiv patrijarhata koji štiti interese i subjektivitet određenih bića, kao proizvoljno određenih superiorinih, u odnosu na druge.

Strašno je da se izmišljena slabost životinja koristi u opravdavanju njihovog zlostavljanja.

Drugim rečima, zato što životinje ne mogu da uzvrate nasiljem, daju ili odbiju pristanak ili da organizuju otpor, mi, kao ljudi, mislimo da možemo da im činimo šta god želimo, i to vrlo često  pod izgovorom da nešto činimo za njihovo dobro.

Ima puno toga što sprečava mnoge od nas da shvate realnost opresije nad životinjama, pa tako i  mnogi/e ne shvataju zašto neke feministkinje misle da su prava životinja feminističko pitanje.

Ali jeste feminističko pitanje i navešću 5 razloga zašto.

1. I tela životinja su objektivizovana

Biti objektizovan/a znači da nečije telo ili život postoji radi zadovoljstva i koristi nekoga drugog.

Mnoge feministkinje mogu puno toga da kažu na temu objektivizacije ženskih tela u medijima. Znamo da se žene redovno svode na seksualne objekte za muškarce. Takođe znamo da su žene svakodnevno uznemiravane, silovane, prebijane, i ubijane, upravo zato što smo smatrane za objekte muškog zadovoljstva umesto svesnih subjekata sa sopstvenim zadovoljstvima.

Kao što je Džin Kilborn (Jean Kilbourne) rekla:  …pretvoriti ljudsko biće u stvar, u objekat, je skoro uvek prvi  korak da  nasilja nad tom osobom racionalizovanje.

Kada objektivizujete tela gledate na njih kao stvari koje vama za nešto služe.

Istovremeno, tela neljudskih životinja su, bukvalno, svedena na mesnate objekte koji se mogu konzumirati ili koristiti u bolnim i neetičkim naučnim projektima.

Tela životinja se smatraju manje vrednim. Naša kultura ih ne vidi kao nezavisna bića koja osećaju bol, zadovoljstvo i čitavu skalu emocija, i koje imaju sopstvene društvene odnose i zbog toga životinje trpe jezive sisteme nasilja koje se najčešće ne dovode u pitanje.

Objektivizovanje objašnjava zašto toliko mnogo industrija koristi miševe, majmune, svinje, zečeve i druge neljudske životinje u strašnim naučnim ispitivanjima, a da smo potpuno navikli da na to ne obraćamo pažnju. Objašnjava i zašto neljudske životinje trpe užasne stvari u industriji zabave kao što je SeaWorld, pa čak i majmuni upotrebljeni u filmovima i reklamama kako bi se ljudi smejali.

Za našu kulturu je neprijatno da razmišljamo da neljudske životinje imaju emocije i da mogu da osete bol, depresiju i mnogo toga još.

Objektivizacija životinja je u toj meri uspela da njihovu subjektivnost svodi na to da one  postoje zbog nas.

2. Tela životinja se koriste kako bi se normatizovala kultura silovanja

Životinje su seksualizovane. Tortura koja se primenjuje nad njima je prilagođena njihovom polu i ne iznenađuje da se za ženske životinje i njihov kapacitet za prekomernu reprodukciju određuje način na koji će njihova tela biti kontrolisana.

Industrijsko stočarstvo, čak i ono koje se naziva “srećnim farmama“, institucionalizuju prisilan seks i nasilje. Većina ubijenih životinja prolazi kroz sistem industrijskog stočarstva. Ženske životinje žive živote kontinuiranog silovanja i stalnih trudnoća, a kada su istrošene živote završavaju u klanicama.

Stalci za silovanje (rape racks)— stvarni  industrijski termin za spravu kojom se obuzdavaju životinje prilikom oplođavanja- koriste se da bi se obezbeđivale konstantne trudnoće kod životinja kao što su krave ili svinje  i da bi kokoške proizvodile ogromne količine jaja. Ovim se na njihovim telima uzrokuje ogroman stres i bolne reproduktivne smetnje, kao što je upala jajovoda ili mnoge druge bolesti.

Ako smo feministkinje, a koristimo tela silovanih i mučenih neljudskih životinja dok se istovremeno borimo protiv kulture silovanja, nešto moramo da prispitamo!

Ali tu nije kraj institucionalizovanoj kontroli ženskih tela…

3. Porodično nasilje pogađa životinje

Prema članku u Njujork tajmsu pod naslovom Nasilje nad životinjama kao pokazatelj drugih okrutnosti  Diana S. Urban, predstavnica Demokratske partije iz američke države Konektikat, tvrdi da nasilje nad životinjama već jeste jedan od četiri pokazatelja koji F.B.I. koristi za profilisanje budućeg nasilnog ponašanja neke osobe.

Postoji jasna veza između povređivanja neljudskih životinja u detinjstvu i povređivanja ljudi u zrelijem dobu.

Američko društvo za zaštitu životinja (American Humane Association) govori da su u domovima u kojima su deca zlostavljana u 88% slučajeva istovremeno zlostavljane  i životinje. I više od polovine žena koje se obraćaju za skloništa u sigurnim ženskim kućama svedoči o pretnjama nasilnika da će povrediti njihove ljubimce.

Veza između nasilja nad decom i ženama sa nasiljem nad neljudskim životinjama pokazuje kako patrijahat povređuje one koji imaju manje moći ili je uopšte nemaju.

Zapravo, mnoga skloništa i sigurne kuće prihvataju neljudske životinje. Dokazano je da mnoge žene ne žele da napuste nasilnike ukoliko ne mogu da sa sobom povedu i svoje životinje jer se boje za njihove živote. Zbog ove jake veze između nasilja nad ženama i nasilja nad neljudskim životinjama, većina država u Americi su uvele krivične kazne za okrutnost nad životinjama.

Nasilje je intersekcionalno, pa i naš pokret za ukidanje nasilja mora biti takav. Pod patrijarhatom takođe pate i neljudske životinje.

Kad smo već kod intersekcionalnosti…

4. Intersekcionalnost mora uključiti SVE potlačene grupe

Retko da na feminističkim diskusijama ne čujemo izjave poput  čak su i životinje tretirane bolje od žena! Sličan rečnik možemo pronaći i na drugim mestima, kao što je nedavni protest u Fergusonu, na primer da i pas dobija više poštovanja nego Majk Braun!

Jezik o neljudskim životinjama konstantno koristi moralnu hijerarhiju koja upućuje da su određena tela vrednija od nekih drugih i da je zato i patnja određene grupe važnija i značajnija od patnje neke druge.

Sličan stav se vidi i u diskursu o ljudima kada smatramo da borba za prava jedne društvene grupe treba da dobije više pažnje od borbe neke druge grupe, ili da zaslužuje bolji tretman od druge, uprkos tome što su obe ugnjetavane.

Odlična paralela za ovo se može naći i kod pojedinih radikalnih cis-feministkinja[1] koje isključuju trans osobe iz svojih redova, jer ne veruju da trans osobe mogu doživeti iskustva koje one imaju.

Ili zamislite neku belu feministkinju koja misli da rasizam nije bitan za feminističku agendu i da je diskriminacija na osnovu roda najvažnija, uprkos tome što žene koje nisu bele doživljavaju diskriminaciju i na osnovu rase i na osnovu roda.

Intersekcionalnost kao teorijski napredak nam pomaže da se borimo protiv ovakvih stavova. Ona pomaže da se sagledaju sve veze u sistemu potlačivanja.

Stvarnost je da ljudi različitih rasa, žene, oni koji imaju neki invaliditet, LGBTQIA+ zajednice i mnogi drugi,  jesu u teškom položaju. I stvarnost životinja je takođe teška, naročito onih koje se smatraju korisnim ako se konzumiraju, bilo kao meso ili kao mleko.

Apsurdno je i pokušavati “rangirati” koliko je teško svakoj grupi u odnosu na drugu, ili verovati da moramo biti posvećene borbi za prava jedne grupe, jer ako posvećujemo pažnju jednoj grupi mora da je zato što su druge grupe u tom trenutku manje značajne ili da su u boljem položaju.

Sve sfere potlačenosti su nus produkti  istog sistemskog zla— zla koje je duboko prisutno u belom dominantnom patrijarhatu.

Tvrditi da se sa jednom od tih grupa postupa bolje nego sa drugom je potpuno nerazumevanje načina na koji su opresije isprepletene u međusobnoj zavisnosti.

5. Kao i o ženama, društvo širi laži i o životinjama

Većina nas već zna da kulturne norme određuju šta se smatra problematičnim a šta ne.

Znamo da izreka dečaci će uvek biti dečaci služi da se odvrati pažnja od pravog razloga zašto je muškarcima moguće da ne budu kažnjeni za nasilje ili destruktivno ponašanje. Lakše je reći da su dečaci prirodno takvi, nego se upustiti u razmatranje rodnih matrica koje prozvode određena ponašanja.

Takođe čujemo da muškarci imaju veći seksualni nagon od žena jer se u filmovima češće viđaju gole žene nego goli muškaraci. I kada govorimo o silovanju koristimo ove iste matrice. To je način normatizovanja nejednakog odnosa društvene moći.

Isto tako, postoje matrice u kulturi jedenja mesa koje normalizuju užasno zlostavljanje životinja. Mnogi će ljudi reći: ne mogu nikada da se odreknem mesa ili ne bih mogao/la da budem vegan/ka jer jako volim sir.

I sve dok mislimo da su nam sir i pljeskavice ukusni,  ove matrice nas odvraćaju od realnosti da su neljudske životinje mučene, klane i silovane zato da bi mi mogli da zadovoljimo našu zavisnost od tih ukusa.

Apatija prema nasilju ne sme da postoji ni u jednom pokretu za društvenu pravdu.

Društvene matrice ponavljaju tradicionalne mitove iznova i iznova. Na primer, postoji široko prihvaćen mit da se belančevine jedino mogu dobiti iz tela životinja, čak i uprkos činjenici da jednako kvalitetne belančevine iz drugih izvora postoje svuda.

Takođe, razmislite o mitu da je humano ubijanje  životinje nekako bolje od nehumanog,  jer je toliko apsurdno da se reči humano i ubistvo koriste  u istoj rečenici, dok se zlostavljanja na tzv. organskim i slobodnim farmama nesmetano nastavlja.

Matrice nam dopuštaju da se osećamo lagodno u onome što je inače problematično. Omogućuju nam da ne razmišljamo o odgovornosti za izbore za koje imamo moć da  ih napravimo.

***

Kao feministkinje, moramo da politizujemo čak i obične, svakodnevne stvari  u našim životima, kao što je to hrana koju jedemo. Dr A. Briz Harper (Dr. A. Breeze Harper), autorka projekta Sestra veganka (Sistah Vegan),kaže:

“Jednostavno ne mogu da gledam na hranu kao na uobičajne, rutinske objekte. Umesto toga, razmemem značenje hrane kao nešto što predstavlja cekokupnu kulturnu ideologiju, svuda prisutnu oko nas. Recimo, hrana pokazuje kakva su društvena očekivanja za seksualnost, rodne uloge, rasnu hijerarhiju moći i mogućnosti.”

Upuštanje u promišljanje naše ishrane, kao i nova razmišljanja o telima o kojima govorimo u našim feminističkim teorijama je prvi korak u dekolonijalizaciji naših umova i tela od belog dominantnog patrijarhata.

 

Prilažem i nekoliko korisnih izvora ako želite da o ovome još čitate:


 

 


 


Komentari (138)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 10:56 16.01.2015

Ех, Цвето, Цвето...

stefan.hauzer stefan.hauzer 12:24 16.01.2015

.

životinja ;i jeste imenica ženskog roda:)


dexter dexter 16:54 16.01.2015

Re: .планета мајмуна

Права животиња , како питомих-узгајаних тако и дивљих , нису од важности креаторима наше свакодневице и будућности . Индустрија хране , прерада коже , фармација , производња сточне хране и још којекакве индустрије - имају за циљ профит . Не да улепшавају , оздрављују , поправљају , прехрањују . Само профит . Уз то , оне су у блиској вези са контролом светске популације . Патња једне краве или крмаче , услед стреса од вештачке оплодње , или изнуравање бројним тељењем , груб однос при храњењу , бол и стрес при клању ?! Аутор овог текста је написао текст управо за просечног , манипулисаног , неинформисаног и необразованог становника Америке или Еуропе . Ми овде одавно знамо истину и оваква лажно племенита тупљења одвлаче од суштине ствари . Као да се у тексту намерно замагљује и компликује . Право је питање : да ли седам милијарди људи конзумира исправну храну животињског порекла и шта ту може да с е побољша ? Да ли хемија која се користи , у читавом ланцу - од исхране животиња до тањира , утиче лоше на здравље људи ? И тако даље , аутор само уноси квазихуманистичке дилеме без жеље да се позитивно определи , предложи решење или искритикује носиоце и генераторе лошег понашања . Текст и оно што анализира , то чини на ниском интелектуалном нивоу , без емпатије за жртве . А то су и животиње и људи ! Ја се трудим да избегавам индустријску храну . Адитиви су гарантовано штетни . Од животиња из слободног това и испаше , намирнице су скупље али ми трошимо мање . Некадашња исхрана по селима је била солидно избалансирана и наша здрава будућност нас тамо чека . Умерено коришћење намирница животињског порекла , а које су здраво храњене и природно живеле , уз много свежег воћа и поврћа - даје основу пријатног људског живота .
gavrilo1 gavrilo1 13:22 16.01.2015

+1

Sve potpisujem!
Ubiti zivotinju je zlocin.
Bilo da si to uradio zbog krzna ili hrane isto je.
Bilo da si je ti samo jeo a drugi ubio isto je.
Mali je broj ljudi koji je svestan toga.
docsumann docsumann 13:30 16.01.2015

Re: +1

Mali je broj ljudi koji je svestan toga.


mali broj ljudi je svjestan matrix efekta društva na sopstveni izbor. u tome leži moć matrixa.

Matrice nam dopuštaju da se osećamo lagodno u onome što je inače problematično. Omogućuju nam da ne razmišljamo o odgovornosti za izbore za koje imamo moć da ih napravimo.
gavrilo1 gavrilo1 13:52 16.01.2015

Re: +1

Ljudi su izgubili bitku sa njim, i kad izadjes iz njega brzo te uvuce unutra, svugde je, kao virus, mutirao u bezbroj oblika, tesko se i razaznaje, tu te i prevari i samo uvuce unutra, nemas gde pobeci.
Priroda, sve u njoj i svi njeni zakoni vode tu bitku za coveka, ljudi toga nisu svesni, ona ga rusi.
Ali to ce imati cenu, sloboda ce kostati ljude.
gavrilo1 gavrilo1 14:20 16.01.2015

Re: +1

docsumann
Mali je broj ljudi koji je svestan toga.


Matrice nam dopuštaju da se osećamo lagodno u onome što je inače problematično. Omogućuju nam da ne razmišljamo o odgovornosti za izbore za koje imamo moć da ih napravimo.


I nemoj misliti da bi se ista promenilo ako bi ljudi sutra prestali jesti meso i ubijati zivotinje, ne bi.
Toliko je to mocno da bi te drzalo zatvorenim necim drugim, bezbroj je njegovih mutacija da ti ne da napolje.
Napolje se jedino moze kroz sebe, pa koliko ti uspe da ostanes napolju, uglavnom dovoljno da razumes sta je to.
Kad to razumes i kad te uvuce unutra ponovo, stres dozivis, mislis da si poludeo pa trazis izlaz ponovo, ali je to takav virus da mutira u sekundi, sve promeni u sekundi a da ljudi to ne primete, ti to vidis.
Shvatas da se ne mozes boriti silom protiv njega pa trazis svoj model opstanka u njemu, slusas svoj unutrasnji glas.
On jedini zna izlaz.
Najbitnije je odrzati vezu sa svojim unutrasnjim glasom on je istina, sve napolju je laz.

A mene ce sada gledati kao ludaka, to je cena
tetkino tetkino 13:59 16.01.2015

И ето разлога

зашто је феминизам постао ружна реч

И само још ово






docsumann docsumann 14:17 16.01.2015

Re: И ето разлога

ove zajebancije na račun vegana su se skroz otrcale


p.s. nekom je i antifašizam ružna riječ.
tetkino tetkino 14:43 16.01.2015

Re: И ето разлога

“The amazing thing is that every atom in your body came from a star that exploded.
And, the atoms in your left hand probably came from a different star than your right hand.
It really is the most poetic thing I know about physics: You are all stardust.
You couldn’t be here if stars hadn’t exploded, because the elements - the carbon, nitrogen, oxygen, iron, all the things that matter for evolution - weren’t created at the beginning of time.
They were created in the nuclear furnaces of stars, and the only way they could get into your body is if those stars were kind enough to explode. So, forget Jesus. The stars died so that you could be here today.”

― Lawrence M. Krauss, A Universe from Nothing: Why There Is Something Rather Than Nothing

Звезде су умрле да би живот био могућ, за мене, за тебе, за ваљкастог црва, за влат траве...

Нема разлике или градације. Ако прихватиш ту логику, онда је сваки живот подједнако свет - а пошто је немогуће живети да не убијаш, биљке, животиње, своје ћелије, бактерије које чине твоје тело, онда је најбоље да одмах починиш геноцид и убијеш се.

Ако престанеш да схваташ себе као нешто што је врхунац Божије воље или Евоулуције, нешто изван магичног круга живота и смрти и прихватиш да си и ти само један мали корак у том кругу, да ће сутра од тебе остати само прашина, лакше ћеш живети.

А што се греха тиче:

And sin, young man, is when you treat people as things. Including yourself. That's what sin is."

"It's a lot more complicated than that--"

"No it ain't. When people say things are a lot more complicated than that, they means they're getting worried that they won't like the truth. People as things, that's where it starts."

"Oh, I'm sure there are worse crimes-"

"But they Starts with thinking about people as things…"

Terry Pratchett

Симплификација да је патријархат једини кривац за све несрећне породице вређа разум.

У српском језику постоје многе речи за домаће животиње: једна је благо, друга је стока.
Од нас зависи којој ћемо ближе бити, исто као и у односима према себи или другим људима,али одбијам ово настојање да нас оптерете кривицом што постојимо.

За покрет који пропагира универзалну љубав овакви текстови зраче невероватном количином мржње према мушкарцима и свима који мисле другачије.
Зар први корак у љубави није потреба да се разуме различитост?

И још нешто, сурова су та истраживања над животињама, дал да то укинемо или пређемо директно на људе или да се можда одрекнемо свих оних лекова који су могући захваљујући њима?

docsumann docsumann 14:57 16.01.2015

Re: И ето разлога

Звезде су умрле да би живот био могућ, за мене, за тебе, за ваљкастог црва, за влат траве...


zvjezde su umrle kao što slonovi umiru, kao što cvijeće umire i vjetar prestaje da duva

i itekako ima razlike kad neko umire uslijed sopstvene smrtnosti i kad mu neko drugi u tome "pomaže" prije vremena.

- а пошто је немогуће живети да не убијаш, биљке, животиње, своје ћелије, бактерије које чине твоје тело, онда је најбоље да одмах починиш геноцид и убијеш се.


potpuno pogrešna premisa, jne moraš da ubijaš životinje da bi živio. možda uskoro nećemo morati ni da ubijamo biljke.
a ubijanje biljki i životinja nije ni izbliza slična rabota.
te životinje imaju živčani sistem sličan našem; one osjećaju bol, patnju, plaše se smrti, bježe od progonitelja.

Ако престанеш да схваташ себе као нешто што је врхунац Божије воље или Евоулуције, нешто изван магичног круга живота и смрти и прихватиш да си и ти само један мали корак у том кругу, да ће сутра од тебе остати само прашина, лакше ћеш живети.


uh, pa ja sam davno prestao sebe tako da doživljavam. i pričao sam sa bićima nesagledive inteligencije iz neznavenih dimenzija postojanja. i vidio sam da od mene sutra neće ostati prašina već suptilne frekvencije koje će se vratiti nazad u svjetlucavu mrežu iz koje su ispleteni svi lejeri multikosmičkog postojanja...
pa opet, svijet osjećam i doživljavam onako kako je to dato čovjeuku, s osjećjem za pravdu i nepravdu, sa empatijom, sa nadom, sumnjama, strahovima, poterbom da budem voljen i da volim, da istražujem svijet oko sebe ...
docsumann docsumann 15:01 16.01.2015

Re: И ето разлога

Симплификација да је патријархат једини кривац за све несрећне породице вређа разум.


to nigdje nije rečeno.

За покрет који пропагира универзалну љубав овакви текстови зраче невероватном количином мржње према мушкарцима и свима који мисле другачије.
Зар први корак у љубави није потреба да се разуме различитост?


jbt, ja sam muškarac i nigdje nisam osjetio ni trunčicu mržnje prema sebi.

И још нешто, сурова су та истраживања над животињама, дал да то укинемо или пређемо директно на људе или да се можда одрекнемо свих оних лекова који су могући захваљујући њима?


to je pitanje društvenog konsenzusa oko toga u kakvom društvu želimo da živimo.
tetkino tetkino 15:33 16.01.2015

Re: И ето разлога

Кад животиња убије да би опстала онда је она само животиња, кад човек убија због хране то је злочин?
Биљке комуницирају хемикалијама, привлаче и одбијају друге животиње и биљке, ако им се допада њихов сусед преплешће са њима корење и делити са њим храну и воду, ако је комшија повређен трудиће се да му помогну, ако их повредиш, покушаће да укруте своје стабло и лишће да би умањили шансу за нову повреду...
Такође су спремне и да убију - друге биљке или инсекте или животиње које би њима да се хране...
Живот биљака је много комплексније него што вегани / вегетаријанци признају - јер да признају свест биљкама, онако као што то чине животињама - шта би онда јели?

То што ми не видимо и нечујемо оно што оне говоре је друго. Оно што је сличније нама је вредније - зато је ок убити кокош или рибу или клас пшенице а није ок убити пса. Биљка не бежи и не крвари - није слична нама, није вредна.
А по чему је човек мера свих ствари?

Зарад поља пшенице почињен је геноцид - убијено је све што је ту некад живело, и то је геноцид који се понавља, јер природа не жели монотоност, него различитост.
Пољопривреда, а не сточарство учинило је 10% Пакистана пустињом, а постоје добре шансе да ће још 20% укупне територије да прати тај тренд.

Доказано је да вештачки витамини немају никаквог ефекта ако се уносе кроз таблете, али кроз храну - опорављају и лече. Далеко смо ми од те "вештачке хране".

Veza između nasilja nad decom i ženama sa nasiljem nad neljudskim životinjama pokazuje kako patrijahat povređuje one koji imaju manje moći ili je uopšte nemaju.


А у матријархату цветају руже - сем што би свака мајка задавила туђег потомка, ако би то њеном продужило живот.
Ово је тип небулоза од којих ми се диже коса на глави.
docsumann docsumann 15:38 16.01.2015

Re: И ето разлога

Кад животиња убије да би опстала онда је она само животиња, кад човек убија због хране то је злочин?


na ovo sam već odgovarao više puta na blogu, al' ne mari. životinja nema samosvjest ni mogućnost da preispituje svoje postupke. ona se povinuje svojoj nagonskoj prirodi i čini ono što joj je genetski predodređeno.
za razliku od njih, mi smo u stanju da se samooblikujemo, da preispitujemo svoje postupke, mjenjamo navike.

mi smo ono što napravimo od sebe.
docsumann docsumann 15:45 16.01.2015

Re: И ето разлога

Живот биљака је много комплексније него што вегани / вегетаријанци признају - јер да признају свест биљкама, онако као што то чине животињама - шта би онда јели?


pusti sad vegane, da li nauka priznaje svijest biljkama?
da li postoje dokazi da pate i osjećaju bol na način koji je nama blizak i razumljiv, ili bilo kako prijemčljiv?
misliš da su dragi bog ili priroda bili toliko nemilosrdni da su nekom ko može da osjeća bol onemogućili da bježi od onih koji mu taj bol nanose?


Далеко смо ми од те "вештачке хране".


griješiš, sinko, silno griješiš - soylent
gavrilo1 gavrilo1 16:02 16.01.2015

Re: И ето разлога

docsumann
Живот биљака је много комплексније него што вегани / вегетаријанци признају - јер да признају свест биљкама, онако као што то чине животињама - шта би онда јели?


pusti sad vegane, da li nauka priznaje svijest biljkama?
da li postoje dokazi da pate i osjećaju bol na način koji je nama blizak i razumljiv, ili bilo kako prijemčljiv?
misliš da su dragi bog ili priroda bili toliko nemilosrdni da su nekom ko može da osjeća bol onemogućili da bježi od onih koji mu taj bol nanose?


Далеко смо ми од те "вештачке хране".


griješiš, sinko, silno griješiš - soylent


Uopsteno u pogledu hrane, jedes ono kakve su ti misli
Ako bi pustio um, ocistio se od misli ne bi ti trebale ni biljke da ih jedes.
Tesko je u to poverovati ali to jeste tako.
riply riply 17:47 16.01.2015

Re: И ето разлога

Dovoljno je pogledati klipove kojih ima na you tube, ukoliko nema imaginacije i empatije ovako "na suvo",kako izgledaju krave koje placu kada im odvode mladunce ili kada ih vode na klanje
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:47 16.01.2015

Re: И ето разлога

docsumann
ove zajebancije na račun vegana su se skroz otrcale

p.s. nekom je i antifašizam ružna riječ.


U, što mi keva poslala dobar veganski recept za sarmice od zelja, žena i ja se bukvalno davimo u njima. Šaljem na PP koga interesuje.

Ja bih odma postao vegan samo da mi neko kaže šta da pijem umesto mleka i jedem umesto sira. Svašta sam probao, ovbe bar ima izbora koliko hoćeš, (mleko od kokosa, pirinča, soje, badema, hempa, nekih sasvim neprepoznatljivih biljaka) i ne mogu nikako da se naviknem na to. Ništa nema ukus kravljeg mleka, ni približno.
docsumann docsumann 18:32 16.01.2015

Re: И ето разлога

Ja bih odma postao vegan samo da mi neko kaže šta da pijem umesto mleka i jedem umesto sira. Svašta sam probao, ovbe bar ima izbora koliko hoćeš, (mleko od kokosa, pirinča, soje, badema, hempa, nekih sasvim neprepoznatljivih biljaka) i ne mogu nikako da se naviknem na to. Ništa nema ukus kravljeg mleka, ni približno.


kao veliki mlijekopija potpuno te razumjem.

i znam da mogu zazvučati kao oportunista (a možda to zbilja i jesam) no nisam ubjeđen da je korišćenje krava kao industrijski najizdašnijeg izvora mlijeka za ljudsku upotrebu nužno i nehumana rabota.

koliko je permanentna trudnoća stvarno permanentna, odnosno koliko su takve trudnoće procentualno učestanije od prirodno generisanih?
da li one kod krava dovode do pojave oboljenja vezanih za reproduktivni sistem?
postoje li pokazatelji psihičkih poremećaja specifičnih za takav tretman, mada mi je jasno da je te poslijedice teško izdvojiti iz integralnog psiho profila jedne krave koja je cijeli svoj život provela kao stroj za punjenje tetrapak ambalaže.


srdjan.pajic srdjan.pajic 19:16 16.01.2015

Re: И ето разлога

i znam da mogu zazvučati kao oportunista (a možda to zbilja i jesam) no nisam ubjeđen da je korišćenje krava kao industrijski najizdašnijeg izvora mlijeka za ljudsku upotrebu nužno i nehumana rabota.


Ja sam se zainteresovao pomalo za vegansku ishranu zbog odredjenih zdravstvenih blagodeti koje ona, po svoj prilici, donosi, i priznajem da se nisam mnogo obazirao na etičku stranu, pravima životinja, eto sad i feministički aspekt, itd. Ne kažem da je to bezveze, mada vegani umeju ponekad da budu naporni i znam da je mnogima od njih važna ta moralna strana, koliko i zdravstvena.

Ne znam ništa o muži krava, i da li u tome može da se pretera, da li kravama prija, ili ne, svakako bi mi bilo žao da znam da je to zapravo mučenje životinja. Verovatno u nekim industrijskim uslovima i jeste, gde se pokušava maksimizirati profit od onog što životinja prirodno proizvodi. Ali imajući u vidu to koliko životinja već nosim na duši time što sam bio mesožder celog života, sigurno nemam nikakvo pravo da nekom morališem o tome. Što opet ne znači da sam ne bih prestao da pijem mleko i koristim mlečne proizvode jer mi je žao krava (i koza i ovaca ).
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:39 16.01.2015

Re: И ето разлога

i jedem umesto sira.

moje ime je stefan.hauzer i ja sam zavisnik od sira. pogotovo sam slab na onaj koziji, mladi sir :)



+ da se požalim, kako je kvalitet "pivničkog sira" drastično opao - od kako je novosadska mlekara pala pod imlek/salford ili ko god da je sad vlasnik srpskih mlekara.
nikvet pn nikvet pn 19:59 16.01.2015

Re: И ето разлога

docsumann
koliko je permanentna trudnoća stvarno permanentna, odnosno koliko su takve trudnoće procentualno učestanije od prirodno generisanih?
da li one kod krava dovode do pojave oboljenja vezanih za reproduktivni sistem?


Само за млекољубе :

Гравидитет краве износи 285 дана ( као и код жене ). Предак краве тур више не постоји али постоје њему блиске примитивне расе код којих се поштује природни ред, једно теле годишње; дакле 285 + 80 = 365 дана. Е тих природних 80 дана (сервис период) даје неки простор за скраћење до половине али то се у крајњој линији не исплати јер отвара репродуционе проблеме и скраћује производни век. Крава по природном реду вожње живи десетак или више година; дивљи предак могао је то само да сања.

Лактација креће тељењем и траје до седам месеци гравидитета, тада се мужа прекида и виме добије годишњи одмор од два и по месеца. До тељења. Ту је учињен највећи продор, селекцијом и исхраном, али не на неку присилу или патњу. Крави мужа прија.

Свака доместификована врста има прецизан параметар који говори о степену доместификације а то је : да ли би могла да преживи у природи без помоћи човека ? За мачку је јасно, за пса размишљајте а за краву ено одговора у Северној Аустралији нпр.
looping looping 20:17 16.01.2015

Re: И ето разлога

pusti sad vegane, da li nauka priznaje svijest biljkama?
da li postoje dokazi da pate i osjećaju bol na način koji je nama blizak i razumljiv, ili bilo kako prijemčljiv?

Po tebi, biljke mogu da uginu ali nema dokaza da mogu da pate i osećaju bol. Kada iščupaš biljku iz zemlje njoj je svejedno? Ne požuti, ne osuši se?
I o kakvoj nauci i dokazima pričaš? Ljudskoj nauci koja se razvija isključivo da bi zadovoljila ljudske potrebe?
misliš da su dragi bog ili priroda bili toliko nemilosrdni da su nekom ko može da osjeća bol onemogućili da bježi od onih koji mu taj bol nanose?

Jel' ti stvarno veruješ u boga ili se zafrkavaš? Jer tako mi deluje.
Onom koji ne beži možemo slobodno da oduzmemo život jer njegov život i ne vredi mnogo? Osim što nam daje vazduh koji dišemo.

Kako jedan Homo sapiens može da zna da biljke nisu na višem stupnju inteligencije?
docsumann docsumann 20:32 16.01.2015

Re: И ето разлога

Свака доместификована врста има прецизан параметар који говори о степену доместификације а то је : да ли би могла да преживи у природи без помоћи човека ?


e, upravo je ključno, barem po meni, da tu zavisnost od čovjeka ne zlorabi sam čovjek - ja sam te stvorio i ja ću te iscijedit do posljednje kapi (mlijeka) pa makar je presom istisnuo iz tebe.

ok, hvala na pojašnjenima. kao što sam i pretpostavljao ( fala bogu ) nemam razloga da sklonim sir sa svog trpezarijskog stola.
gavrilo1 gavrilo1 20:40 16.01.2015

Re: И ето разлога

docsumann
Свака доместификована врста има прецизан параметар који говори о степену доместификације а то је : да ли би могла да преживи у природи без помоћи човека ?


e, upravo je ključno, barem po meni, da tu zavisnost od čovjeka ne zlorabi sam čovjek - ja sam te stvorio i ja ću te iscijedit do posljednje kapi (mlijeka) pa makar je presom istisnuo iz tebe.

ok, hvala na pojašnjenima. kao što sam i predpostavljao ( fala bogu )nemam razloga da sklonim sir sa svog trpezarijskog stola.


Meni je ok piti mleko i praviti sir, kada seljak drzi kravu on nju i ceni, moj deda je postovao kravu vise nego ljude neke jer mu ona pomaze i nikada nije dozvolio da je zedna ili gladna, da je prljava.
Znao je kad on jede da odnese koru hleba kravi.
Cak i pricao sa njom :)

Krava eto moze biti prijatelj coveku a prijatelji se pomazu
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:12 16.01.2015

Re: И ето разлога

ok, hvala na pojašnjenima. kao što sam i pretpostavljao ( fala bogu ) nemam razloga da sklonim sir sa svog trpezarijskog stola.


A ja bih mogao da slistim, u to ime, jedan masan čizkejk.
Jukie Jukie 21:38 16.01.2015

Re: И ето разлога

Koliko sam shvatio neke vegane, moderna mlečna krava se muči samim svojim postojanjem jer živi u telu koje štancuje ogromne količine mleka u džinovskim vimenima, i ako se ne izmuzuje ima da pukne (dobro, da dobije gadne upale), te je rešenje da nove krave uopšte ne nastanu tako što će ljudi prestati da ih razmnožavaju, a postojeće krave će se nekako održavati u najboljim životnim uslovima u azilima za krave dok im život prirodno ne prestane.
Slična priča kao za kučiće lutalice. "Sve pse treba sterilisati tako da postepeno izumru kad im vreme dođe".

Свака доместификована врста има прецизан параметар који говори о степену доместификације а то је : да ли би могла да преживи у природи без помоћи човека ? За мачку је јасно, за пса размишљајте а за краву ено одговора у Северној Аустралији нпр.


Mačke i koze bi mogle, a za ostale vrste bi delovala jaka prirodna selekcija u prvih desetak generacija dok (ukoliko postoji velika inicijalna grupa tako da predatori ne pojedu SVE kokoške; nisam čuo za podivljale kokoške sem na okeanskim ostrvima) ne nastane populacija koja može da opstane u lokalnoj klimi (kažu da su na nekim ostrvima u Britaniji imali podivljale ovce).

Mislim da bi krave muzare izumrle i da bi opstala samo ona divljačna dugoroga goveda koja i danas žive u ekstenzivnom stanju.

U suštini mnoge domaće životinje su podivljale baš u Australiji: kamile, konji, svinje, psi, mačke, i dobro se drže. Mislim da bi problem imale mnoge krave, većina ovaca, skoro sve kokoške.

Zavisi i od lokacije, kakvi predatori tamo žive. Psi su lak plen za leoparde i tigrove, ali tamo gde njih nema verovatno imaju bar nekakvu šansu.

docsumann docsumann 23:31 16.01.2015

Re: И ето разлога

looping


sunce ti, koji kompleks pitanja! kako li mu prići, i kako izanj izići??

Po tebi, biljke mogu da uginu ali nema dokaza da mogu da pate i osećaju bol. Kada iščupaš biljku iz zemlje njoj je svejedno? Ne požuti, ne osuši se?
I o kakvoj nauci i dokazima pričaš? Ljudskoj nauci koja se razvija isključivo da bi zadovoljila ljudske potrebe?


ne znam ni za jednu drugu nauku sem ljudske. a koje (bolje rečeno kakve) potrebe ona pri tome zadovoljava?? hmmm (baš prilično duboko hmmm...)
pored potreba skopčanih sa elementarnom i proširenom egzistencijom, u vidu rješavanja tehničkih problema i rasvjetljavanja prirodnih sila, nauka je nerjetko prodirala i u najnepristupačnija polja filozofije, ostvarujući revolucionarne iskorake ljudskog u božiji (na)um.
ta neprestana potraga za kosmičkom istinom, proistekla iz čovjekove nezajažljive znatiželje je ujedno naše prokletstvo i naš blagoslov.
ljudske istine, odnosno istine do kojih je došla ljudska nauka, jesu samo ljudske, ali su ujedno sastavni dio univerzalne kosmičke istine, pa kakav god bio njen položaj/smisao u odnosu na cijelinu.

"Not only is the universe stranger than we imagine, it is stranger than we can imagine. "

no, da ne pretjerujemo sa filozofiranjem.

Jel' ti stvarno veruješ u boga ili se zafrkavaš?


već sam se par puta izjašnjavao na blogu kao agnostik, a od posljednjeg puta nije kod mene bilo značajnije promjene na tom planu.
ako to nekome nešto znači, rekao bih za sebe da sam aktivni agnostik, tj. da često preispitujem to svoje stajalište.
pokušavam da čuvstvujem božju poziciju (svekolikog u svekolikosti) s pozicije primarnog pokretača nečega što nema svoj vremenski početak i kraj.

taj "bog" je više operativni naziv u pokušajima racionalizacije mojih psihonautičkih reportaža, nego konkretni (i ne daj bože personalizovani) entitet s jasno definisanom ulogom kakve mu recimo pripisuju najpoznatije monoteističke religije.
dakle, taj model je toliko je apstraktan da se slobodno može reći da se zafrkavam

Onom koji ne beži možemo slobodno da oduzmemo život jer njegov život i ne vredi mnogo? Osim što nam daje vazduh koji dišemo.


kako da ti kažem, prema biljkama imam izrazito obziran, gotovo religiozan odnos. izbjegavam svaki oblik bezpotrebne destrukcije naše zelene braće. ne lomim granje, ne berem cvijeće, u prirodi džoint nikad ne gasim od koru drveta, bojkotujem praznik mimoze ()
a pogotovo poštujem biljke sa aspekta šamanskog spiritualizma, kao prenosioce velike mudrosti koja je kodifikovana u njihovim molekularnim strukturama.

Kako jedan Homo sapiens može da zna da biljke nisu na višem stupnju inteligencije?




docsumann docsumann 01:13 17.01.2015

Re: И ето разлога

srdjan.pajic
ok, hvala na pojašnjenima. kao što sam i pretpostavljao ( fala bogu ) nemam razloga da sklonim sir sa svog trpezarijskog stola.


A ja bih mogao da slistim, u to ime, jedan masan čizkejk.




obozavljem
Unfuckable Unfuckable 03:10 17.01.2015

Re: И ето разлога

za razliku od njih, mi smo u stanju da se samooblikujemo, da preispitujemo svoje postupke, mjenjamo navike.


Orke (prve mi padoše na pamet) se odavno samooblikuju, preispituju svoje postupke i menjaju navike (način lova, recimo)
I ceo živi svet slično radi, onaj koji opstaje.

Zato što je samooblikovanje, menjanje navika tj samopreispitivanje (na žalost obično grešaka) ustvari adaptacija, a adaptacija je krunski preduslov opstanka.

Pa evo i ja se adaptiram, recimo - prestao sam da žderem vanilice, ali od mesa ne odustajem.
Sad me baš živo zanima ima li nade za mene ili sam nešto možebitno gadno zajebao?

Jer, nekako mi se čini da mi se pod "adaptacijom" (...pa sad, ako ne primim veru - mora da sam kreten?) provlači i prodaje nešto za šta baš i nisam.

Valjda treba slediti svoje instinkte... Ili je to ipak sasvim passe?

docsumann docsumann 04:11 17.01.2015

Re: И ето разлога

Orke (prve mi padoše na pamet) se odavno samooblikuju, preispituju svoje postupke i menjaju navike (način lova, recimo)
I ceo živi svet slično radi, onaj koji opstaje.


način lova je ujedno i jedino u čemu se orke samooblikuju, i to samo kod antartičkih orki koje se hrane tuljanima (kod orki je inače karakteristična podjela po lovnim navikama) gdje se jedan mali procenat (oko 20%) odlučuje da usvoji tehniku izletanja na plažu, inače vrlo opasna i zahtjevna tehnika lova za tako krupne životinje.

promjene koje spominješ su stvar nužde i spoljnih pritisaka. i to su uvijek promjene u okviru vrste, grupe, porodice.
a da bih bio precizniji u formulaciji onoga što sam mislio da kažem tim komentarom, dodaću da samo čovjek može da se mjenja na indiviudalnom planu, a te promjene mogu biti čin slobodnog izbora proisteklog na osnovu njegove psihičke (kognitivne) akcije.
samo čovjek usvaja, preispituje i mjenja svoje moralne norme, među kojima je najfundamentalnija od svih - ona koja se odnosi na život i oduzimanje života drugih ( i ljudi i životinja i biljaka).

Valjda treba slediti svoje instinkte... Ili je to ipak sasvim passe?


moj izbor je da slijedim svoju savjest, ili kako neko već reče - unutrašnji glas. instikte poštujem, ali im se slijepo ne povinujem.
no, i to je stvar ličnog izbora (što je, opet, ekskluzivna ljudska osobnost).


naravno, uvijek preostaje i objašnjenje po kojem su ljudi greška evolucije, ili posljedica božje nespretnosti...


looping looping 06:00 17.01.2015

Re: И ето разлога

ljudske istine, odnosno istine do kojih je došla ljudska nauka, jesu samo ljudske, ali su ujedno sastavni dio univerzalne kosmičke istine, pa kakav god bio njen položaj/smisao u odnosu na cijelinu.


Na kraju krajeva i sam tvrdiš da je veće oduševljenje kod tebe proizvela jedna biljka nego sama nauka.
sunce ti, koji kompleks pitanja! kako li mu prići, i kako izanj izići??

Nikako.

PS.
Recimo da svi ljudi na planeti postanu vegani: imaćemo ubrzano krčenje šuma (zbog obradive zemlje) da bi zadovoljili ljudske potrebe za hranom, dobićemo daleko veću proizvodnju i upotrebu hemijskih sredstava za poljoprivredu, veće hemijsko zagađenje podzemnih voda (samim tim manje vode) itd.
Đubriva će biti uglavnom neorganska a da ne spominjem da će i biljke izgubiti ono malo ukusa što im je ostalo.
docsumann docsumann 06:15 17.01.2015

Re: И ето разлога

Na kraju krajeva i sam tvrdiš da je veće oduševljenje kod tebe proizvela jedna biljka nego sama nauka.


pravilnije bi bilo reći jedna supstanca, koja nije ekskluzivitet jedne biljke, pa ni mnogih biljaka. u svom organizmu, prirodno ga proizvode sisari, kao i sam čovjek.
a, da, jesam rekao i stojim iza toga da je dmt iskustvo najčudesniji događaj u mom životu.
pa ipak i znanje (uvid) koji sam TAMO stekao prilagođen je meni kao ljudskom biću.
no, namjeravam da napišem jedan opšti, informativni i edukativni blog o dmt-ju, neopterećen mojim fascinacijama.

sunce ti, koji kompleks pitanja! kako li mu prići, i kako izanj izići??


Nikako.


ne razumjem šta nikako? postavio si čitav spektar veoma kompleksnih pitanja. ne vidim šta je loše u tome, sem što je malo zahtjevnije za odgovaranje


PS.
Recimo da svi ljudi na planeti postanu vegani: imaćemo ubrzano krčenje šuma (zbog obradive zemlje) da bi zadovoljili ljudske potrebe za hranom, dobićemo daleko veću proizvodnju i upotrebu hemijskih sredstava za poljoprivredu, veće hemijsko zagađenje podzemnih voda (samim tim manje vode) itd.
Đubriva će biti uglavnom neorganska a da ne spominjem da će i biljke izgubiti ono malo ukusa što im je ostalo.


ovo je pomalo paušalno zaključivanje. informacije kojima ja raspolažem je da je. dobijanje 1kg mesa za ljudsku prehranu je je 20-tak puta skuplje od dobijanja iste količine (ili ekvivalenta u energetskoj vrijednosti (davno sam bio u posjedu tih dokumenata, pa sam malo pozaboravljao činjenice)) hrane biljnog porjekla namjenjene za ljudsku ishranu.
šta misliš čime se hrane sve te domaće životinje, bilo da se drže za proizvodnju mlijeka, jaja, bilo za mesu industriju?
looping looping 07:40 17.01.2015

Re: И ето разлога

ovo je pomalo paušalno zaključivanje. informacije kojima ja raspolažem je da je. dobijanje 1kg mesa za ljudsku prehranu je je 20-tak puta skuplje od dobijanja iste količine (ili ekvivalenta u energetskoj vrijednosti (davno sam bio u posjedu tih dokumenata, pa sam malo pozaboravljao činjenice)) hrane biljnog porjekla namjenjene za ljudsku ishranu.

Voleo bih da vidim ta dokumenta.
U tom slučaju niko ne bi držao svinje, kokoške, stoku.
Najbolje je uporediti cene na pijacama i utvrditi zašto u Srbiji meso nije 20-tak puta skuplje od povrća.
pravilnije bi bilo reći jedna supstanca, koja nije ekskluzivitet jedne biljke, pa ni mnogih biljaka. u svom organizmu, prirodno ga proizvode sisari, kao i sam čovjek.
a, da, jesam rekao i stojim iza toga da je dmt iskustvo najčudesniji događaj u mom životu.
pa ipak i znanje (uvid) koji sam TAMO stekao prilagođen je meni kao ljudskom biću, odnosno
no, namjeravam da napišem jedan opšti, informativni i edukativni blog o dmt-ju, neopterećen mojim fascinacijama.

To su te sitnice koje nauka pokušava da objasni ali baš i ne uspeva.
Nauka je utvrdila hemijski sastav, strukturu, neke hemijske procese i to je to.
Isto kao što je utvrdila sastav i strukturu DNK. Ali nauka razume možda 1% od svrhe DNK.
Mnogo kompleksna tema u svakom slučaju ali meni se čini da nam je naša ljudska nauka prilično nerazvijena.
docsumann docsumann 13:56 17.01.2015

Re: И ето разлога

U tom slučaju niko ne bi držao svinje, kokoške, stoku.
Najbolje je uporediti cene na pijacama i utvrditi zašto u Srbiji meso nije 20-tak puta skuplje od povrća.


meso je stvar (uslovnog) luksuza, i počelo je da biva masovno zastupljeno u ishrani tek s početkom XX vijeka.
pogrešna ti je komparacija. pokušaj da ikalkulišeš koliko stočne hrane potroši jedna krava dok ne bude ekonomski zrela za klanje.
looping looping 17:58 17.01.2015

Re: И ето разлога

pogrešna ti je komparacija. pokušaj da ikalkulišeš koliko stočne hrane potroši jedna krava dok ne bude ekonomski zrela za klanje.


Koliko kg puta din = cena hrane.
Proda se bikče i kako se onda zaradi?
Nešto nije u redu sa tim stočarima.
docsumann docsumann 18:16 17.01.2015

Re: И ето разлога

Proda se bikče i kako se onda zaradi?


jednostavno - na razlici cijene stočne hrane i cijene mesa.
Unfuckable Unfuckable 02:38 18.01.2015

Re: И ето разлога

način lova je ujedno i jedino u čemu se orke samooblikuju, i to samo kod antartičkih orki koje se hrane tuljanima (kod orki je inače karakteristična podjela po lovnim navikama) gdje se jedan mali procenat (oko 20%) odlučuje da usvoji tehniku izletanja na plažu, inače vrlo opasna i zahtjevna tehnika lova za tako krupne životinje.


mene učilo da sve orke love isto (jer okeani, a time i Svet - njihovi su),
a da modus napada menjaju zavisno od mesta na Planeti i plena.

Pri čemu su lišene luksuza konzumacije veselih gljiva, što smatram za plus. Da im trebaju - tražile bi ih, i našle.

samo čovjek usvaja, preispituje i mjenja svoje moralne norme,


samo čovek ih je i uveo u priču, tj Prirodu
(mislim, tzv moralne norme. Daljim tokom regresije ljudske vrste one se, naravno, pretvaraju u - guess what? Korektnost. Zvuči poznato?)

jer one su (moralne norme)
tako slatka i laka tačka manipulacije, da je to bruka.
docsumann docsumann 06:53 18.01.2015

Re: И ето разлога

mene učilo da sve orke love isto (jer okeani, a time i Svet - njihovi su),


ne, ne love, u različitim krajevima planete postoje različite grupacije orki koje love zasebnim tehnikama različite plijenove.
ta podjela je prektično tipa porodične manufakture. prenosi se u okvire zajednice.

Pri čemu su lišene luksuza konzumacije veselih gljiva, što smatram za plus. Da im trebaju - tražile bi ih, i našle.


heh, postoji i sasvim dobro potkrepljena teorija po kojoj su za ključni evolucioni razvoj hominoida zaslužne baš psilocibe (tzv. Stond Ejps teorija). sad da l' je to bilo dobro ili ne, s ove distance ...
samo čovek ih je i uveo u priču, tj Prirodu
(mislim, tzv moralne norme. Daljim tokom regresije ljudske vrste one se, naravno, pretvaraju u - guess what? Korektnost. Zvuči poznato?)

jer one su (moralne norme)
tako slatka i laka tačka manipulacije, da je to bruka.


pa dobro, možemo mi i danas da držimo robove (mism neki to ve ć i rade, samo iligl), da se seksualno iživljavamo nad nemoćnijim od nas, jedemo što prvo nam dopadne pod nož ...
moral je humanizovao čovjeka, a sad što čovjek uspje da sve usput i zloupotrebi i sjebe, druga je stvar.
Jukie Jukie 20:00 18.01.2015

Re: И ето разлога

Orke su nešto drugo.
Danas se smatra da postoji nekoliko VRSTA orki koje se međusobno ne ukrštaju, i svaka ima određenu hranu (neke ribu, druge lignje, treće sisare itd.) a pošto ima manje tipova hrane nego vrsta onda ima nekoliko vrsta riboždera, nekoliko vrsta sisaroždera itd.

Orke (kao i slonovi i ljudi) imaju visoku inteligenciju, razvijenu društvenu organizaciju, uče svoju decu onom što već znaju, a smišljaju i nove stvari. Njih treba razmatrati posebno kao izuzetke od ostatka prirode, koji u svakodnevnom životu mnogo više koristi aplikacije instinkta.

docsumann docsumann 21:48 18.01.2015

Re: И ето разлога

Orke su nešto drugo.
Danas se smatra da postoji nekoliko VRSTA orki koje se međusobno ne ukrštaju, i svaka ima određenu hranu (neke ribu, druge lignje, treće sisare itd.) a pošto ima manje tipova hrane nego vrsta onda ima nekoliko vrsta riboždera, nekoliko vrsta sisaroždera itd.


tnx na podrobnijem objašnjenju juki

to su otprilike bila i neka moja saznanja, ali kako nisu baš najsvježija, malo sam ih uopštio u onom komentaru.
vera.nolan2 vera.nolan2 22:46 19.01.2015

Re: И ето разлога

...i pričao sam sa bićima nesagledive inteligencije iz neznanih dimenzija postojanja. i vidio sam da od mene sutra neće ostati prašina već suptilne frekvencije koje će se vratiti nazad u svjetlucavu mrežu iz koje su ispleteni svi lejeri multikosmičkog postojanja..
.

,
nauka je nerjetko prodirala i u najnepristupačnija polja filozofije, ostvarujući revolucionarne iskorake ljudskog u božiji (na)um.
ta neprestana potraga za kosmičkom istinom, proistekla iz čovjekove nezajažljive znatiželje je ujedno naše prokletstvo i naš blagoslov.
ljudske istine, odnosno istine do kojih je došla ljudska nauka, jesu samo ljudske, ali su ujedno sastavni dio univerzalne kosmičke istine, pa kakav god bio njen položaj/smisao u odnosu na cijelinu.

svakodnevno smušeno prelazim preko ovog tvog bloga(mislim da bi ti lično bolje napisao na istu temu),ali sam toliko frustrirana tim temama,ne mogu da se upustim u komentar,....
...ovo si toliko lepo napisao da moram da izdvojim i podcrtam !!!
nikvet pn nikvet pn 15:01 16.01.2015

Ајој

Каква гомила филипика ...

Tela životinja se smatraju manje vrednim.


Тачно, сматрају се јер у односу на човечије тело то и јесу. Аутор(ка?) хоће да каже да је нпр. говеђи бут исто вредан као њен кук ? Нек јој буде.

Naša kultura ih ne vidi kao nezavisna bića koja osećaju bol, zadovoljstvo i čitavu skalu emocija, i koje imaju sopstvene društvene odnose i zbog toga životinje trpe jezive sisteme nasilja koje se najčešće ne dovode u pitanje.


Занима ме шта би на ово рекли људи осуђени по Закону о добробити животиња ...

Za našu kulturu je neprijatno da razmišljamo da neljudske životinje imaju emocije i da mogu da osete bol, depresiju i mnogo toga još.


Власницима паса је, дакле, непријатно да размишљају о емоцијама својих љубимаца ?

Ženske životinje žive živote kontinuiranog silovanja i stalnih trudnoća, a kada su istrošene živote završavaju u klanicama.


Што значи да су ветеринари масовни силоватељи а кланичари серијске убице.

Stalci za silovanje (rape racks)— stvarni industrijski termin za spravu kojom se obuzdavaju životinje prilikom oplođavanja- koriste se da bi se obezbeđivale konstantne trudnoće kod životinja kao što su krave ili svinje i da bi kokoške proizvodile ogromne količine jaja. Ovim se na njihovim telima uzrokuje ogroman stres i bolne reproduktivne smetnje, kao što je upala jajovoda ili mnoge druge bolesti.


Оволика количина, хм, незнања одбија ме од даљег коментарисања.

А сад извините, морам хитно на терен да спасем једну жртву континуираног силовања.
docsumann docsumann 15:09 16.01.2015

Re: Ајој

Што значи да су ветеринари масовни силоватељи а кланичари серијске убице.


za dio o veterinarima nisam saglasan, a za onaj o klaničarima - jesam.

šta klaničar po difoltu radi na poslu? radi za neki klan ili kolje??
Unfuckable Unfuckable 03:20 17.01.2015

Re: Ајој

šta klaničar po difoltu radi na poslu? radi za neki klan ili kolje??

isto ono što i žetelac, ribar ili berač pečuraka:
obezbeđuje nekome hranu

Uzgred, klaničar ne kolje već preseca vratne žile već poprilično ubijenom govedu, radi iskrvarenja. To sve da bi meso, koje jede neki ništavni procenat populacije, bilo bar neko vreme upotrebljivo.
A poprilično ga ubija (mislim, to govedo) kolega ispred, klinom u čelenku od kog bik od 1000kg pada momentalno.
Ako te zanima proces, eto to je.
docsumann docsumann 04:16 17.01.2015

Re: Ајој

Uzgred, klaničar ne kolje već preseca vratne žile već poprilično ubijenom govedu, radi iskrvarenja. To sve da bi meso, koje jede neki ništavni procenat populacije, bilo bar neko vreme upotrebljivo.
A poprilično ga ubija (mislim, to govedo) kolega ispred, klinom u čelenku od kog bik od 1000kg pada momentalno.


kjut

a koje je profesije kolega ispred? klinar??

docsumann docsumann 04:18 17.01.2015

Re: Ајој

šta klaničar po difoltu radi na poslu? radi za neki klan ili kolje??


isto ono što i žetelac, ribar ili berač pečuraka:
obezbeđuje nekome hranu


pa, dobro, ima i još opštijih definicija. npr, radi svoj posao.
Unfuckable Unfuckable 02:44 18.01.2015

Re: Ајој

ako ćemo u sitna crevca, a vidim da hoćemo - i onaj što bere cvet ili pečurku - lomi nečiji vrat.
Ne znam kako ćemo, a i kuda dalje, opterećeni tim zločinačkim bremenom?
(koji nije Verder)
docsumann docsumann 06:54 18.01.2015

Re: Ајој

Unfuckable
ako ćemo u sitna crevca, a vidim da hoćemo - i onaj što bere cvet ili pečurku - lomi nečiji vrat.
Ne znam kako ćemo, a i kuda dalje, opterećeni tim zločinačkim bremenom?
(koji nije Verder)


rekoh već - svak prema svojoj savjesti.

a relativizovat se može gotovo sve.
gavrilo1 gavrilo1 15:03 16.01.2015

jos ovo ;)

Video sam ti blog krajem prosle godine koji si pisao, zakasnio sam sa komentarima.
Eksperimentisao si opet i isao na putovanje stimulacijom :)
Trudis se da razumes to, to sto si razumeo je obmana.
Sve je obmana spolja jer iz tog matriksa kako si rekao ne mozes izaci koristeci njegovo.
Jedini istinit put je kroz sebe iznutra, sve ostalo je obmana.
Tada si u stanju celovitosti, sve se radja iz tebe, ide kroz tebe, prolazi.
I sve ti to jasno, i nema reci koje to mogu opisati sem hvala ti.
Neverovatan osecaj, nista spolja ti ne treba, telo ti se u momentu ocisti od toksina, stanes pred ogledalo i vidis da si se promenio, od ociju do koze.Hrana ti skoro ni ne treba, energije imas da pesacis ceo dan bez da stanes.Ljudi primete da nekako ko sjajis.
To se desi iznenada, tome prethodi veliko traganje prateci svoj unutrasnji glas.
On te vodi i kroz taj put rusi zidove koje si sazidao oko sebe da bi mogao izaci iz kaveza.
Taj put je bolan i tezak, ides u suprotnom pravcu nego 99,9 % posto ljudi na planeti.
Oni ce te gaziti dok prolazis kroz njih.
Kad prodjes sve to i izadjes jasno ti je sve, ceo tvoj zivot, zasto je sve tako bilo kako je bilo.
I kazes hvala ti.
docsumann docsumann 15:14 16.01.2015

Re: jos ovo ;)

Eksperimentisao si opet i isao na putovanje stimulacijom :)
Trudis se da razumes to, to sto si razumeo je obmana.


naravno da se ne slažem.

među ljudima sa zapada sve je popularniji ajahuaska turizam, koji se sastoji od posjete autentičnih destinacija u Peru i Ekvadoru, da bi pod nadzorom šamana (ajahuaskerosa) učili od ajahuaske.
većina njih smatra to svojim ključnim životnim iskustvom, koje im je uveliko pomoglo da se povežu sa sobom, i srede odnose sa svojim najbližima.

kačio sam već, ima dosta dokumentaraca na tjubu o tome.



mislim, da bi sudio o nečemu ipak moraš to sam da iskusiš.
medjutim92 medjutim92 15:27 16.01.2015

Re: jos ovo ;)

docsumann
mislim, da bi sudio o nečemu ipak moraš to sam da iskusiš.


Fraza koja je tako često pogrešna na tako mnogo načina.
docsumann docsumann 15:35 16.01.2015

Re: jos ovo ;)

medjutim92
docsumann
mislim, da bi sudio o nečemu ipak moraš to sam da iskusiš.


Fraza koja je tako često pogrešna na tako mnogo načina.


ali često je i tačna, pogotovo glede ličnih iskustava. misim, kako napamet ili iz pročitanih knjiga pričati o seksu, NDE, psihodeličnim iskustvima, alkoholu, paraglajdingu, maratonu ...
gavrilo1 gavrilo1 15:57 16.01.2015

Re: jos ovo ;)

docsumann
Eksperimentisao si opet i isao na putovanje stimulacijom :)
Trudis se da razumes to, to sto si razumeo je obmana.


naravno da se ne slažem.

među ljudima sa zapada svje je popularniji ajahuaska turizam, gdje oni idu na autentične destinacije u Peru i Ekvadoru, da bi pod nadzorom šamana (ajahuaskerosa) učili od ajahuaske.
većina njih smatra to svojim ključnim životnim iskustvom, koje im je uveliko pomoglo da se povežu sa sobom, i srede odnose sa svojim najbližim.

kačio sam već, ima dosta dokumentaraca na tjubu o tome.

mislim, da bi sudio o nečemu ipak moraš to sam da iskusiš.


Da,
da se povezes sa sobom i slusas glas, tvoj put nije isti kao moj ili samanov ili nekog duhovnika, cilj nam je samo isti ali ne postoji ni jedan isti put niti ga moze znati iko spolja.
Spolja kroz druge ljude otvorenog duha( da tako kazem) mozes dobiti poruku ako nisi suvise zazizad razumeces je.Tu poruku samo ti razumes, cak ni taj koji je izgovara ne moze je razumeti jer je namenjena kroz njega tebi unutra.Kroz duh drugoga tebi se pomaze ali mi moramo raditi na nama da bi smo tu poruku razumeli.
Niko drugi to ne moze mesto nas uraditi.
Da bi izasao napolje mora se sravniti sve na nulu, nas zid koji smo zidali sazidan je kroz odnose prema drugim ljudima i kroz to se mora rusiti.
Sto ce reci, sve sto si pojeo moras povratiti.
A svi smo jeli razlicito.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:39 17.01.2015

Re: jos ovo ;)

ali često je i tačna, pogotovo glede ličnih iskustava. misim, kako napamet ili iz pročitanih knjiga pričati o seksu, NDE, psihodeličnim iskustvima, alkoholu, paraglajdingu, maratonu ...

pa šta ja znam, ne moram da se bodem u venu da se uverim da bih se navukla na heroin i postala večnim robom droze. dovoljno mi je da vidim šta heroin čini drugim ljudima. s druge strane, takođe znam da bih se navukla na kokain ako bih ga uzela još koji put u životu, pa se u to i ne uplićem. :) ono, ako probaš kajaćeš se, ako ne probaš kajaćeš se.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:40 17.01.2015

Re: jos ovo ;)

A svi smo jeli razlicito.

sine, štastopojo, jbt?
docsumann docsumann 01:49 17.01.2015

Re: jos ovo ;)


ne moram da se bodem u venu da se uverim da bih se navukla na heroin i postala večnim robom droze. dovoljno mi je da vidim šta heroin čini drugim ljudima.


ma, jasno da postoje i oprečni primjeri, odnosno situacije. ne pričamo o univerzalnoj formuli koja sve objašnjava.
zato sam i naveo neke od primjera gdje je lično iskustvo konza.
takođe, prirodni psihodelici su deseta priča u odnosu na hors i koks - LINK

takođe znam da bih se navukla na kokain ako bih ga uzela još koji put u životu, pa se u to i ne uplićem. :)




bejbe, za navlačenje na kokain jedan od preduslova je i solidna suma novca.

docsumann docsumann 15:33 16.01.2015

samo da pojasnim


moje stavove u vezi prenesenog teksta.

nisam siguran da je održavanje krava, svinja, kokošaka u permanentnoj trudnoći mehanizam kojim se uvećavaju njihovi "prinosi".
krava i u prirodnim uslovima ima česta periodična sparivanja. sad koliko je to u vještačkim uslovima učestanije (radi obezbjeđivanja konstanog davanja mlijeka) valjalo bi neko profesionalno upućeniji da nam pojasni.
takođe, koke nosilje ne moraju da budu oplođene da bi davale jaja.

ok, to su neka više tehnička pitanja, tako da kažemo. suština teksta i njena osnovna ideja je ono što potpisujem.


EDIT: boriti se za nečija prava ima smisla samo ako se boriš za prava svih.
nikvet pn nikvet pn 19:19 16.01.2015

Re: samo da pojasnim

docsumann
valjalo bi neko profesionalno upućeniji da nam pojasni.


Да покушам.

Човек се очовечио почетком пољопривреде и доместификацијом дивљих врста. Тек прехрамбена стабилност дозвољава цивилизацијски успон.

У перманентној трудноћи налазе се и дивљи преци домаће стоке. Човек је доместификацијом, негом и добром исхраном само скратио сервис период између два гравидитета који је остао временски исти као код предака. Смањио је смртност новорођених, селекцијом убрзао време раста ... Домаће животиње су човековом заслугом бројније и генерално неупоредиво удобније проведу свој век у односу на дивље претке. То је цена слободе. Уместо да заврше у природном ланцу исхране завршавају на столу.

Тачно је да постоје претеривања у смислу производности. Неки општеприхваћен ниво моралности у узгоју преточен је у Закон о добробити животиња. То заиста јесте цивилизацијски помак; поздрављам.

Изједначавање права животиња са правима човека - не.
docsumann docsumann 19:47 16.01.2015

Re: samo da pojasnim

Изједначавање права животиња са правима човека - не.


pa, dobro, sigurno im neće biti dato glasačko pravo
potpuno izjednačavanje prava je naravno besmislica. ono što je bitno je neki etički minimum ( i koji prst više). a to su pravo životinja na život (neubijanje), pravo da se ne bude mučen i pravo na osnovne životne potrebe.
prava koja mi dajemo (ustupamo) životinjama su djelovi ogledala-slagalice u kojem se ogleda naša humanost.

Домаће животиње су човековом заслугом бројније и генерално неупоредиво удобније проведу свој век у односу на дивље претке. То је цена слободе.


za koju nikad nisu bili pitani pristaju li na nju ili ne.


У перманентној трудноћи налазе се и дивљи преци домаће стоке. Човек је доместификацијом, негом и добром исхраном само скратио сервис период између два гравидитета који је остао временски исти као код предака.


demistifikacija domestifikacije.

e, ovo me je interesovalo (a usput sam i dao neko moje laičko viđenje).
sir i jaja su važne namirinice u mojoj ishrani
gavrilo1 gavrilo1 20:25 16.01.2015

Re: samo da pojasnim

nikvet pn
docsumann
valjalo bi neko profesionalno upućeniji da nam pojasni.


Да покушам.

Човек се очовечио почетком пољопривреде и доместификацијом дивљих врста. Тек прехрамбена стабилност дозвољава цивилизацијски успон.

У перманентној трудноћи налазе се и дивљи преци домаће стоке. Човек је доместификацијом, негом и добром исхраном само скратио сервис период између два гравидитета који је остао временски исти као код предака. Смањио је смртност новорођених, селекцијом убрзао време раста ... Домаће животиње су човековом заслугом бројније и генерално неупоредиво удобније проведу свој век у односу на дивље претке. То је цена слободе. Уместо да заврше у природном ланцу исхране завршавају на столу.

Тачно је да постоје претеривања у смислу производности. Неки општеприхваћен ниво моралности у узгоју преточен је у Закон о добробити животиња. То заиста јесте цивилизацијски помак; поздрављам.

Изједначавање права животиња са правима човека - не.


A odkuda ti to da zivotinje hoce ljudska prava tj. da se izjednace sa ljudima?
Mozda samo hoce svoja prirodna prava?

Malo mi to izgleda da se ljudi ponasaju kao da su oni stvorili zemlju i sve na njoj pa ce oni da dele prava i kome sta pripada.
Mada to i radi zapadna kultura po svetu drugim ljudima.
Fuck


Unfuckable Unfuckable 02:46 18.01.2015

Re: samo da pojasnim

Mozda samo hoce svoja prirodna prava?


mislim da bi trebalo sprovesti opsežnu anketu.
rebel_palamuder rebel_palamuder 22:17 18.01.2015

Re: samo da pojasnim

pa, dobro, sigurno im neće biti dato glasačko pravo


Na svakim izborima se vidi da već imaju to pravo.
sokodbuba sokodbuba 01:44 19.01.2015

Re: samo da pojasnim


prava koja mi dajemo (ustupamo) životinjama su djelovi ogledala-slagalice u kojem se ogleda naša humanost.


Da bi polazišta ovog teksta bila jasnija, čitav taj pravac u feminističko-veganskoj teoriji, koji je povezao odnos društva prema ženama kao mesu i odnos društva prema ''mesu'', to jest životinjama u industriji mesa, zasnovan je na knjizi The Sexual Politics of Meat, Carol J. Adams, koja dovodi u korelaciju animalizaciju žena sa seksualizacijom i feminizacijom životinja. Vegani ne jedu meso zbog mučenja i ubijanja životinja, ali i mlečne proizvode zbog lepeze okrutnosti i prinudnog, veštačkog ''osemenjavanja'' životinja, ili, kako smatraju feministkinje veganke - silovanja u industriji mesa i mleka i svih surovih uslova u kojima se odvija život životinja. Neosetljivost na takve brutalnosti prema životinjama, povezuju sa istom vrstom neosetljivosti prema ženama i animalizacijom žena koja prirodno proističe iz opšteg ignorisanja patnje životinja. Veterinar naravno ne smatra da je životinja povređena, silovana ili mučena, inače ne bi radio takav posao. Evo kako to izgleda u našim uslovima, na primeru ovce.



Edit: Nedavno je snimljen dokumentarac Earhtlings (Zemljani), koji je želeo da pokaže ljudima aspekte kojih nisu svesni u pogledu svoje hrane:





looping looping 05:57 19.01.2015

Re: samo da pojasnim

Neosetljivost na takve brutalnosti prema životinjama, povezuju sa istom vrstom neosetljivosti prema ženama i animalizacijom žena koja prirodno proističe iz opšteg ignorisanja patnje životinja. Veterinar naravno ne smatra da je životinja povređena, silovana ili mučena, inače ne bi radio takav posao.

Životinje se osemenjavaju kako bi bilo kvaliteta u produžetku vrste. Sam seljak to traži od veterinara. U stočarskoj proizvodnji osemenjavanje je logična stvar - ne dozvoljava se životinji da sama sebi traži partnera. Jedino što bi pomoglo je ukidanje stočarstva.
Žene su takođe bitne za produžetak vrste i nekada su se zbog toga i uređivali brakovi (negde se još uvek uređuju).
Zakoni i postoje iz razloga što čovek ignoriše patnju drugog živog stvora.
riply riply 10:42 19.01.2015

Re: samo da pojasnim





Edit: N
edavno je snimljen dokumentarac Earhtlings (Zemljani), koji je želeo da pokaže ljudima aspekte kojih nisu svesni u pogledu svoje hrane:






Film koji je bolno otrjeznjujuci
nikvet pn nikvet pn 11:00 19.01.2015

Re: samo da pojasnim

sokodbuba
Neosetljivost na takve brutalnosti prema životinjama, povezuju sa istom vrstom neosetljivosti prema ženama i animalizacijom žena koja prirodno proističe iz opšteg ignorisanja patnje životinja. Veterinar naravno ne smatra da je životinja povređena, silovana ili mučena, inače ne bi radio takav posao. Evo kako to izgleda u našim uslovima, na primeru ovce.


Знатижељан сам чути шта би о томе мислила горљива феминисткиња која притиснута брачном неплодности мора на вештачку оплодњу ... ?

Поступак је идентичан, само су личности и кулисе другачије.

Сумњам да би јавно, али мооожда би бар у себи захвалила тим бездушним ветеринарима који су поступак упеглали довољно да јој лекари омогуће пород ? Шта мислиш ?
docsumann docsumann 16:09 19.01.2015

Re: samo da pojasnim

Знатижељан сам чути шта би о томе мислила горљива феминисткиња која притиснута брачном неплодности мора на вештачку оплодњу ... ?

Поступак је идентичан, само су личности и кулисе другачије.

Сумњам да би јавно, али мооожда би бар у себи захвалила тим бездушним ветеринарима који су поступак упеглали довољно да јој лекари омогуће пород ? Шта мислиш ?


pravo da ti kažem mislim da ti je ovaj komentar skroz deplasiran.

pravo pitanje bi bilo - šta bi o tome rekla "govorljiva" feministkinja koja je u stanju da prirodnim putem zatrudni, a da je protiv njene volje razapinju i rastežu za ruke i noge, i u matericu joj ubrizgavaju spermu nepoznatog "donatora".


sokodbuba sokodbuba 19:57 19.01.2015

Re: samo da pojasnim


Знатижељан сам чути шта би о томе мислила горљива феминисткиња која притиснута брачном неплодности мора на вештачку оплодњу ... ?


To zvuči, blago rečeno, kao pitanje šta bi o branju pamuka u uslovima robovlasništva mislila gorljiva feministkinja koja pritisnuta nezaposlenošću mora da se zaposli.

Поступак је идентичан, само су личности и кулисе другачије.


Tako misle i feministkinje-veganke, samo u drugom smislu, primećuju da jedan isti mehanizam koji racionalizuje sistemsko mučenje životinja, to isto sistemski čini i sa nepravdama i nasiljem nad ženama, i jedno i drugo većini nije očigledno.

Сумњам да би јавно, али мооожда би бар у себи захвалила тим бездушним ветеринарима који су поступак упеглали довољно да јој лекари омогуће пород ? Шта мислиш ?


Mislim da žena u logoru, ako sledim analogiju sa kravama i ovcama u datoj poziciji, koja je lišena svoje dece, slobode i prava na život, pa protiv svoje volje podvrgnuta veštačkoj oplodnji, nikako ne bi ni u sebi ni javno zahvalila veterinaru koji je postupak upeglao da joj lekar omogući porod, koji bi joj bio oduzet zatim i upotrebljen za pravljenje finog sapuna, o tome ne bi ni razmišljala sigurno.

Veterinari nisu bezdušni, nego smatraju, i to ne svi naravno, nego samo oni koji učestvuju u mučenju životinja, da su ljudi superiorna bića i da imaju moralno i svako drugo pravo da ostala bića na planeti koriste na sve načine koje požele, a u ime ljudske dobrobiti i bez obzira na patnju koju proizvode, čak veruju i da nikakve patnje nema i da je takav tretman životinja sasvim razuman, opravdan i racionalan.

Saosećanje i dublje razmišljanje nije nikad loša stvar, a diskriminacija po osnovi vrste naziva se specizam, evo nečega i o tome:

http://vimeo.com/36450797






docsumann docsumann 20:25 19.01.2015

Re: samo da pojasnim

Veterinari nisu bezdušni, nego smatraju, i to ne svi naravno, nego samo oni koji učestvuju u mučenju životinja, da su ljudi superiorna bića i da imaju moralno i svako drugo pravo da ostala bića na planeti koriste na sve načine koje požele, a u ime ljudske dobrobiti i bez obzira na patnju koju proizvode, čak veruju i da nikakve patnje nema i da je takav tretman životinja sasvim razuman, opravdan i racionalan.




upravo je to ono o čemu autorka teksta govori kad spominje matrice društvenih normi, koje služe kao sedativi što donose mir našoj duši onda kad mira u njoj ne bi smjelo biti.

Matrice nam dopuštaju da se osećamo lagodno u onome što je inače problematično. Omogućuju nam da ne razmišljamo o odgovornosti za izbore za koje imamo moć da ih napravimo.


vjerujem da su bijeli stanovnici američkog juga na sličan način u sebi razvili "zaštitni" mehanizam koji je patnje crnih robova njima predstavljao kao sasvim prihvatljive društvene pojave, bez obzira na očigledne nehumane, ponižavajuće tretmane kojima su robovi svakodnevno bili izloženi.

jer u suštini, i ti bijeli robovlasnici su bili sasvim obični, porodični ljudi, identične genetske osnove kao i mi, ljudi XXI vijeka, koji smatramo da je robovski odnos jedan od najvećih zločina protiv čovječnosti.

sve je stvar prihvaćenih i usvojenih kulturnih obrazaca, kao i naše mogućnosti da ih ne prihvatimo.
što reče sokodbuba:

Saosećanje i dublje razmišljanje nije nikad loša stvar,
nask nask 16:06 16.01.2015

Militanti humanisti

Drugim rečima, zato što životinje ne mogu da uzvrate nasiljem, daju ili odbiju pristanak ili da organizuju otpor, mi, kao ljudi, mislimo da možemo da im činimo šta god želimo, i to vrlo često pod izgovorom da nešto činimo za njihovo dobro.


Ovakve generalizacije i ekstrapolacije i to već na samom početku teksta kod mene izazivaju samo jednu reakciju: daj bre odoh da popijem kafu. Tekst sam pročitao samo zato jer si ga Ti postavio i sad mi nije dobro.
O tome kako se odnosimo prema životinjama treba da se priča i razmišlja ali ovakve histerične papazjanije mi ne deluju kao dobar način za započinjanje diskusije.

EDIT: 5 Reasons revisited
Docse imaš loš uticaj na mene. Posle napornog dana u školi neki đavo mi nije dao mira pa odoh na sajt i pročitah orginalni tekst. Tekst na engleskom ima sasvim drugi prizvuk od ovog, pomalo nezgrapnog, prevoda. Kako stvari stoje, tamo se AK obračunava sa nekim „levim skretanjima“ unutar feminističkog pokreta otpora. A da se radi o temi o kojoj bi trebali da se pozabavimo to i dalje stoji.
PS Danas je jedan od dva dana u nedelji kad jedem samo animal frendly food tj. ne jedem ubijene životinje
PPS Kafa je naravno bez mleka
docsumann docsumann 16:23 16.01.2015

Re: Militanti humanisti

Ovakve generalizacije i ekstrapolacije i to već na samom početku teksta kod mene izazivaju samo jednu reakciju: daj bre odoh da popijem kafu.


i to je nešto
apacherosepeacock apacherosepeacock 21:57 16.01.2015

Re: humanisti

Blog po mom sentimentu, jedan od jako retkih.
docsumann docsumann 00:15 17.01.2015

Re: Militanti humanisti

Docse imaš loš uticaj na mene. Posle napornog dana u školi neki đavo mi nije dao mira pa odoh na sajt i pročitah orginalni tekst. Tekst na engleskom ima sasvim drugi prizvuk od ovog, pomalo nezgrapnog, prevoda. Kako stvari stoje, tamo se AK obračunava sa nekim „levim skretanjima“ unutar feminističkog pokreta otpora. A da se radi o temi o kojoj bi trebali da se pozabavimo to i dalje stoji.


pa si rješio da uzvratiš istom mjerom

oriđinal ću pogledati śutra.

PS Danas je jedan od dva dana u nedelji kad jedem samo animal frendly food tj. ne jedem ubijene životinje


ne jedeš ih valjda žive, kukavče?!
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 15:06 17.01.2015

Re: Militanti humanisti

O tome kako se odnosimo prema životinjama treba da se priča i razmišlja ali ovakve histerične papazjanije mi ne deluju kao dobar način za započinjanje diskusije.

pa to i nisam htela da komentarišem, a ne da li treba ili ne treba jesti meso (tu se moj stav zna odavno, ja sam krvožedni ubica, koja plačem kada vidim prase, i svaki put mi ga je jako žao, ali ozbiljno, i tu smoprestali da se ubeđujemo docs i ja, i nema potrebe da me se provocira na tu temu, neću odgovoriti, jer je svaka dalja diskusija na tu temu sa mnom besciljna ).

meni je skoro smešno (kažem skoro, jer je više jadno) da feministkinje sebi traže novo polje delovanja. pa neka se prešaltaju na PETA-u. a još mi je ubersuper da se priča o nama kao svesnim bićima kojima svest treba da bude na još višem nivou i da tako ubersvesni postanemo vegani (docs, nema surutke, nema cimanja krave i koze za sise, no-no!; i nema kožnih cipela! ok, krzna nema odavno, i to je jasno), i sve to u vreme novog krstaškog (hej, krstaškog! religijskog!) rata u 21. veku?? predlažem feministkinjama-bez-posla da se dovuku do gaze i pomognu rešavanju humanitarne katastrofe, ili da stisnu muda pa otvore feministički ngo u saudijskoj arabiji ili iranu, pošto je feminizam u "civilizovanom" svetu (sad već zvučim kao beli rasista i nacoš, ispričavam se) opšte prihvaćena stvar - žene imaju pravo glasa (doduše, i dalje nemaju iste plate u svim zemljama za iste poslove kao muškarci - alo, fiministkinje, gde je borba?! se odustalo?! - a "tući ženu" je zakonski regulisano) ali muškarci i dalje neće rađati decu jer je žena biološki za to predodređena. progutajte konačno tu surovu istinu.

ps. jbg, opet ću da nasednem na temu, koji sam moron...
docsumann docsumann 18:31 17.01.2015

Re: Militanti humanisti

pošto je feminizam u "civilizovanom" svetu (sad već zvučim kao beli rasista i nacoš, ispričavam se) opšte prihvaćena stvar


e, jbg, onda mi (ovom prilikom mislim na CG) još nismo dio "civilizovanog" svijeta. ok, pomaci u tom pravcu postoje a najviš zahvaljujući zalaganju feministkinja.

progutajte konačno tu surovu istinu.


bejbo, imam utisak da se rvaš sa nepostojećim vjetrenjačama.
Unfuckable Unfuckable 02:56 18.01.2015

Re: Militanti humanisti

o nama kao svesnim bićima kojima svest treba da bude na još višem nivou i da tako ubersvesni postanemo vegani


ja bih nekako jako obožavao scenario po kom bi se mi, tako ubersvesni i moralni (jer o tome je reč, zar ne?) odjednom, lišeni sve tehnologije, našli u džungli Amazonije.

Jako bi mi bilo milo da u tih preostalih nekoliko sekundi života skapiram koliko su mi bili značajni svest, moral i samooblikovanje, mislim da bi me to podiglo, pa što ne reći i oplemenilo načisto.

Htedoh reći - i pored svih gedžeta i izmišljotina tipa "pravda za kaktuse" - malo se zaboravilo da smo (na žalost mnogih) opkoljeni Prirodom.
Jedna bolja solarna oluja i eto zezanja. Pa da vidiš kako se kolje, bato, sve u 16.
docsumann docsumann 06:55 18.01.2015

Re: Militanti humanisti

edna bolja solarna oluja i eto zezanja. Pa da vidiš kako se kolje, bato, sve u 16.


preporučujem knjigu - Put, od Korin Mekartija
docsumann docsumann 01:19 19.01.2015

Re: Militanti humanisti

Jako bi mi bilo milo da u tih preostalih nekoliko sekundi života skapiram koliko su mi bili značajni svest, moral i samooblikovanje, mislim da bi me to podiglo, pa što ne reći i oplemenilo načisto.

Htedoh reći - i pored svih gedžeta i izmišljotina tipa "pravda za kaktuse" - malo se zaboravilo da smo (na žalost mnogih) opkoljeni Prirodom.
Jedna bolja solarna oluja i eto zezanja. Pa da vidiš kako se kolje, bato, sve u 16.


ekstremne hipotetičke situacije nisu baš neki valjani argument.
misim, izgubljeni u nekoj pustari, danima bez kapi vode, svi bi mi bez problema pili mokraću (svoju ili svog sapatnika), pa opet ne vjerujem da bilo ko od nas pije toplu vodu kad ožedni
hoochie coochie man hoochie coochie man 02:01 19.01.2015

Re: Militanti humanisti

ekstremne hipotetičke situacije nisu baš neki valjani argument.


Docs, a da li je ekstremno hipotetička situacija da se npr jednog jutra celo čovečanstvo probudi sa uverenjima koje ti imaš, da je konzumiranje mesa neprihvatljivo, da je "mučenje" i ubijanje životinja nedopustivo.
I sve životinje se "oslobode".

Šta bi se u tom slučaju desilo sa pravima životinja?
A stvarnost bi bila da bi one u toj "slobodi" uginajvale od gladi, bolesti i iznemoglosti u najgorim mukama.
Nije teško tu scenu dočarati, viđale su se takve scene u ratovima ili posle nekih katastrofa, poplava recimo.
Da li je to ta sloboda, da li su to prava životinja?
docsumann docsumann 05:55 19.01.2015

Re: Militanti humanisti

Docs, a da li je ekstremno hipotetička situacija da se npr jednog jutra celo čovečanstvo probudi sa uverenjima koje ti imaš, da je konzumiranje mesa neprihvatljivo, da je "mučenje" i ubijanje životinja nedopustivo.
I sve životinje se "oslobode".


hcm, pa naravno da je i ovo ekstremno hipotetička situacija. misim, ništa se neće dogoditi preko noći, a naročito ne da se čitavo čovječanstvo "probudi" iz istog sna.
populacija domaćih životinja će se postepeno svoditi na mjeru koja če biti neophodna većinski vegetarijanski nastrojenom čovječanstvu. ako smo dovoljno humani znaćemo da se ljudski ponesemo i prema onim životinjama koje nam više ne trebaju. a kao što reče sokoduba, sve to treba izvesti upravo sagledavajući širu sliku, odnosno uticaj ne okolne ekosisteme, na kompletnu biosferu.
i to je naravno svojevrsna hipotetika, ali nadam se realnijeg tipa.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:16 19.01.2015

Re: Militanti humanisti

hcm, pa naravno da je i ovo ekstremno hipotetička situacija. misim, ništa se neće dogoditi preko noći


Neće se dogoditi uopšte, naravno, nikada većina čovečanstva neće biti veganska, samo mi malo čudno da neko veruje u ispravnost svojih uverenja a onda kaže, nemojte naglo, nije to dobro.
Ako je nešto dobro onda je dobro i bolje je što pre da se dogodi.

Perviše smo, mi, ljudska vrsta, odmakli ovim pravcem razvoja da bi tako fundamentalnu stvar kao što je ishrana iz osnova menjali. Jer to nije stvar odluke, to je ona prokleta biologija koja je tako stvar postavila još pre par milona godina.
Možda bi sve bolje i humanije bilo da su nam preci pasli travu umesto što su lovili bez imalo sažaljenja, ali eto lovili su, i evo nas njihovih potomaka ovakvih kakvi jesmo. Dok je nas ishrana će biti ovakva.


Pošto nas evo i sa razumom i sa sposobnošću da biramo šta ćemo jesti, pojavljivaće se pojednici koji iz nekog svog razloga odluče da ovo ništa ne valja i počnu drugačije.
Sretno i prijatno im bilo, mogu oni smatrati da su jedini ispravni, ali oni milioni godina i majka priroda im ne idu na ruku.
nask nask 01:02 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

ne jedeš ih valjda žive, kukavče?!



Doduše jeo sam oštrige i još neke druge školjke, a kao klinac crvene mrave, one kisele.
To je bilo svesno.
A nesvesno pojedemo svaki dan na stotine nekakvih mušica, bubica, grinjica i njima sličnih nevinih životinjica tako da pravi veganisti ne postoje.
docsumann docsumann 17:23 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

Neće se dogoditi uopšte, naravno, nikada većina čovečanstva neće biti veganska, samo mi malo čudno da neko veruje u ispravnost svojih uverenja a onda kaže, nemojte naglo, nije to dobro.
Ako je nešto dobro onda je dobro i bolje je što pre da se dogodi.


potpuno pogrešno člitanje.

ne kažem nemojte, već konstantujem da jednostavno neće ...

Perviše smo, mi, ljudska vrsta, odmakli ovim pravcem razvoja da bi tako fundamentalnu stvar kao što je ishrana iz osnova menjali. Jer to nije stvar odluke, to je ona prokleta biologija koja je tako stvar postavila još pre par milona godina.


ljudska vrasta je isuviše kratko prisutna na evolucionoj sceni da bi išta mogli da kažemo o njenom kosmičkom kursu.
već sutra (100-200 godina od danas, možda se nećemo moći prepoznati) tako da ne bih ja nas, današnje, uzimao za bilo kakav argument po pitanju prave ljudske prirode.

u svakom slučaju, vegetarijsnksi pokret (ideja) je nešto što se u zapadnom, hedonističko-potrošačkom društvu, sve više širi i uspostavlja kao nov sistem vrijednosti.
docsumann docsumann 19:04 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

a kao klinac crvene mrave, one kisele.
To je bilo svesno.


jbt, to sam i ja radio sa nekih 5-6-7 godina (ne sjećam se tačno u kom uzrastu). stara provalila da mi se grlo upalilo (valjda od kiseline, šta li).
priznajem, tada sam čak i pržio mrave, kidao krilca mušicama. žasu živi.
no, vrlo brzo sam eksperimentišući sa sopstvenim rezonima, kroz samopreispitivane i autodijaloge, složio kockice u skladu sa nekim univerzalnim doživljajem pravde koji je djeci generalno vrlo blizak. a upravo na tom fonu, petnestak godina kasnije, formirao se i moj vegetarijanski stav.

tako da pravi veganisti ne postoje.


u tom smislu - da. odnosno - ne, ne postoje.
no, bitna je namjera, odnosno, njeno ne postojanje, tj. nepostojanje namjere da se ta nevina sitna stvorenja konzumiraju.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:13 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

u svakom slučaju, vegetarijsnksi pokret (ideja) je nešto što se u zapadnom, hedonistički-potrošačkom društvu, sve više širi i uspostavlja kao nov sistem vrijednosti.


Razne su se ideje i sistemi vrenosti širili i nestajali, od duvan leči do duvan ubija, a bilo je onih i o životinajma bogovima i životinajma svecima.
Sad je na redu ideja, ljudi i životinje su ravnopravni.
Pa nisu jbg, ništa na ovom svetu nije ravnopravno jedno sa drugim, i sve što može da iskoristi svoju nadmoć koristi je. Lav ne žali antilopu, mačka ne žali miša, moćniji su i to koriste za svoje dobro. Zašto bi se čovek kao deo te prirode radio suprotno tom prirodnom zakonu i suprotno svojim interesima i potrebama?
Zato što je to moderno u zapadnom hedonidstičkom društvu?
Misliš da je baš to društvo pokazatelj pravca razvoja ljudske vrste?

Mnogo je društava do sad u nekom trenutku izgledalo kao najnaprednije, kao društvo koje je najdalje odmaklo u razvolju vrste, ali sva do jednog su propala.
Da li će i ovo?
Ne znam zašto ne bi, zašto bi baš to društvo koje postoji tek jedan tren bilo, bingo, to je to.
docsumann docsumann 20:34 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

Zato što je to moderno u zapadnom hedonidstičkom društvu?
Misliš da je baš to društvo pokazatelj pravca razvoja ljudske vrste?


ne, već mu naprosto vegetarijanstvo nije bilo svojstveno kao npr. istočnim civilizacijama.

Sad je na redu ideja, ljudi i životinje su ravnopravni.
Pa nisu jbg, ništa na ovom svetu nije ravnopravno jedno sa drugim, i sve što može da iskoristi svoju nadmoć koristi je. Lav ne žali antilopu, mačka ne žali miša, moćniji su i to koriste za svoje dobro. Zašto bi se čovek kao deo te prirode radio suprotno tom prirodnom zakonu i suprotno svojim interesima i potrebama?


čovjek odavno nije dio prirode u tom smislu. čovjek je prije svega društveno, odnosno kulturno biće, autooblikovano samoproklamovanim vrijednostima i ciljevima.
čak ni evolucija za čovjeka ne ide više istim tokom kao kod ostalih životinjskih vrsta, niti je uobličavaju isti uticaji.
štaviše, uskoro se predviđa tzv. kulturni, odnosno evolucioni singularitet, skopčan sa razvojem vještačke inteligencije i njenim implikacijama na samog čovjeka.
tako da pozivanje na "prirodnost" nema ama baš nikakvu težinu u ovoj priči.

Mnogo je društava do sad u nekom trenutku izgledalo kao najnaprednije, kao društvo koje je najdalje odmaklo u razvolju vrste, ali sva do jednog su propala.
Da li će i ovo?
Ne znam zašto ne bi, zašto bi baš to društvo koje postoji tek jedan tren bilo, bingo, to je to.


svakako, mnoge civilizacije su nastajale, doživljavale svoj vrhunac, ekspandirale i na koncu - propadale.
međutim, postoje i neke akumulirane i naslijeđene tekovine opšteg toka, kod kojih se uočava pravilnost i nešto što bi se mogalo okarakterisati kao NZS (najmanji zajednički sadržalac).
u to prije svega spadaju domen ljudskih prava i sloboda, humanizam, ekološka svijest.

ovdje ( u pomenutoj priči) uopšte se ne radi o konačnom rješenju, već upravo o doslijednosti u odnosu na taj opšti tok. na asimptotskom, korak-po-korak prilaženju nekom utopističkom idealu, koji možda i jest nedostižan, ali je svrsishodan kao orijentir i kao korektiv.
po meni je proširenje svjesnosti direktno skopčano sa doživljajem zajedništva, povezanosti i upućenosti jednih na druge, ne samo čovječanstva, već cjelokupne biosfere, a sutra, ko zna, možda i nekog galaktičkog, kosmičkog, zajedništva.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:22 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

čovjek je prije svega društveno, odnosno kulturno biće, autooblikovano samoproklamovanim vrijednostima i ciljevima.


Ali to ga ne čini neprirodnim. Ne čini ga izuzetim od prirode koja poštuje jačeg, spretnijeg, moćnijeg, makar kad su odnosi između vrsta u pitanju.
Čovek je došao u stanje da svojom svešću može da odlući hoće li on naparviti taj potez koji je suprotan prirodnom sledu, ali da li je dovoljno soposoban da radi protiv prirode i da je pobedi?
Da li je toliko natprirodan?

štaviše, uskoro se predviđa tzv. kulturni, odnosno evolucioni singularitet, skopčan sa razvojem vještačke inteligencije i njenim implikacijama na samog čovjeka.
tako da pozivanje na "prirodnost" nema ama baš nikakvu težinu u ovoj priči.


To će onda biti sasvim drugo okruženje u kom će vladati neki drugi, nikom poznati zakoni, pa je malo neobično da se ponašanje čoveka suprotno prirodnim zakonima objašnajva nečim za šta ne znamno kako će izgledati.

međutim, postoje i neke akumulirane i naslijeđene tekovine opšteg toka, kod kojih se uočava pravilnost i nešto što bi se mogalo okarakterisati kao NZS (najmanji zajednički sadržalac).
u to prije svega spadaju domen ljudskih prava i sloboda, humanizam, ekološka svijest.


Ništa od toga ne podrazumeva odustajanje od hrane dobijene od životinja.
Sloboda i humanizam su kategorije koje se odnose na čoveka, a ako to proširimo i na životinje onda ponovo dolazimo do toga da se na silu izjednačava različito.

Pomenuo si ovde, na blogu, primer odnosa južnajka prema crncima kao paralelu odnosa vlasnika životinja prema životinajma. I tad mi je to zaparalo uši ali evo kad ponovo o tome pričamo reći ću. To da se crnci, tadašnji robovi, njihov položaj i odnos prema njima, porede sa životinajma, položajem i odnosom, nije nešto što životinje uzdiže nego nešto što ljude ponižava.
Tačno je, verovatno, da su robovlasnici imali takav odnos prema robovima kakav si opisao, smatrali su to prirodnim stanjem stvari, ali to što su oni grešili uopšte nije dokaz da i vlasnici životinja greše kad svoj odnos smatraju prirodnim. Naprosto, nije isto biti životinja i čovek.
po meni je proširenje svjesnosti direktno skopčano sa doživljajem zajedništva, povezanosti i upućenosti jednih na druge, ne samo čovječanstva, već cjelokupne biosfere, a sutra, ko zna, možda i nekog galaktičkog, kosmičkog, zajedništva.

To bi, za sad, morao jednino čovek da radi, da odustane od važećeg principa jačeg, kako bi neko zajedništvo i povezanost postalo princip, ali on to ne može nametnuti drugima, drugi će se i dalje ponašati po principu jačeg, pa taj princip nikada neće moži zaživeti, tj prilično je utopistička ta teza.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:52 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

Pa nisu jbg, ništa na ovom svetu nije ravnopravno jedno sa drugim, i sve što može da iskoristi svoju nadmoć koristi je.

pa ni svi ljudi nisu ravnopravni, za početak.
docsumann docsumann 21:53 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

Čovek je došao u stanje da svojom svešću može da odlući hoće li on naparviti taj potez koji je suprotan prirodnom sledu, ali da li je dovoljno soposoban da radi protiv prirode i da je pobedi?
Da li je toliko natprirodan?


humanizam se upravo ogleda u odnosu prema slabim, bespomoćnim, malim. za odricanje od dijela svoje moći sposobni su samo istinski jaki.
mada, ja ne sporim ni legitimnost ničeovske filozofije moći i lupoidnim međuljudskim odnosima.
sve je to stvar izbora. kao, uostalom, i sam humanizam.

Sloboda i humanizam su kategorije koje se odnose na čoveka, a ako to proširimo i na životinje onda ponovo dolazimo do toga da se na silu izjednačava različito.


ne bih ja ograničavao humanizam. naprotiv. i ne radi se o nikakvom izjednačavanju na silu, već o saosjećanju sa onima koji pate.

što reče Džeremi Bentem - nije važno da li misle i govore, važno je da li pate.

ne znam, meni je agonija tih bića sasvim konkretna, opipljiva stvar, s kojom sam u stanju da se poistovjetim, koja me istinski pogađa.

Pomenuo si ovde, na blogu, primer odnosa južnajka prema crncima kao paralelu odnosa vlasnika životinja prema životinajma. I tad mi je to zaparalo uši ali evo kad ponovo o tome pričamo reći ću. To da se crnci, tadašnji robovi, njihov položaj i odnos prema njima, porede sa životinajma, položajem i odnosom, nije nešto što životinje uzdiže nego nešto što ljude ponižava.
Tačno je, verovatno, da su robovlasnici imali takav odnos prema robovima kakav si opisao, smatrali su to prirodnim stanjem stvari, ali to što su oni grešili uopšte nije dokaz da i vlasnici životinja greše kad svoj odnos smatraju prirodnim. Naprosto, nije isto biti životinja i čovek.


možda je tebi to zaparalo uši, ali i mene baš čudi da si tako omašio poentu.
nema tu nikakve paralele glede poistovjećivanja ljudi & životinja. suština, pa ako hoćeš i paralela je u jednom istom psihološkom mehanizmu koji je prisutan u oba slučaja. u zaklanjanju iza matrica kolektivne prihvatljivosti, o normativnom prigušivanju savjesti.

evo kako onaj ključni lajtmotiv originalnog teksta glasi u prevodu koji sam dobio od buvljegsoka -

Narativi nam dozvoljavaju da se osećamo udobno u odnosima koju su problematični. Oni nam omogućavaju da izbegnemo odgovornost za izbore koje stvaramo i nad kojima imamo moć.

"žrtve" tog mehanizma mogu biti i crnci i jevreji, homoseksualci, pa i životinje, a sutra možda i vanzemaljci.

opet kažem - ne znam, ali ograničavanje humanizma na ljude, po meni, je uskogrudo. umanjuje dimenziju čovjeka.
poput nekog invaliditeta duše, s kojim se može sasvim lagodno živjeti, štaviše, veoma lagodno.

To bi, za sad, morao jednino čovek da radi, da odustane od važećeg principa jačeg, kako bi neko zajedništvo i povezanost postalo princip, ali on to ne može nametnuti drugima, drugi će se i dalje ponašati po principu jačeg, pa taj princip nikada neće moži zaživeti, tj prilično je utopistička ta teza.


ne znam što toliko držiš do principa jačeg. princip jačeg je za slabiće, akomerazumeš
to što će sutra biti moguće i šta će (za)živjeti teško da mi možemo i da naslutimo, pogotovo kad pomjeramo kazaljku dublje u vjećnost.

po meni, budućnost koja ima smisla je ona iz koje ćemo današnji mi izgledati kao neopisivo okrutni i bezumni divljaci.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:23 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

psihološkom mehanizmu koji je prisutan u oba slučaja. u zaklanjanju iza matrica kolektivne prihvatljivosti, o normativnom prigušivanju savjesti.


Pa u jednom slučaju je ta matrica iza koje se "zaklanja", tj koja je na snazi, matrica da je korišćenje životinja za ishranu kolektivno prihvatljivo, ispravna, i tu nema potrebe da se savest prigušuje, a u drugom, iako je bila kolektivno prihvatljiva bila je neispravna.
To je razlika koju, čini mi se, ono tvoje poređenje ne uvažava.

naprotiv. i ne radi se o nikakvom izjednačavanju na silu, već o saosjećanju sa onima koji pate.


Patnje na ovoj planeti ima isuviše pa ako je cilj eliminisati patnju, valjalo bi, kao i uvek, najpre uspostaviti neki red.
Čini mi se logičnim da se patnja najpre eliminiše među ljudima, a nje nije malo.
Ako to uspemo možda ćemo imati razloga, a i prava, da razmišljamo o patnji drugih.
Kad već dajemo ljudske osobine životinjama, pade mi na pamet sf situacija u kojoj životinje mogu da misle.
I vide oni među ljudima patnju i kako se ti ljudi upinju da eliminišu patnju među životinajma. I misle te životinje, vid ovih budala, hoće nas da usreće a oni sami jadni i čemerni.
ne znam što toliko držiš do principa jačeg.

Od Dravina pa sve na ovamo
tako bilo tako i ostade
(a i pre njega, nego mi on zgodan za desetrac:)
docsumann docsumann 22:59 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

Pa u jednom slučaju je ta matrica iza koje se "zaklanja", tj koja je na snazi, matrica da je korišćenje životinja za ishranu kolektivno prihvatljivo, ispravna, i tu nema potrebe da se savest prigušuje, a u drugom, iako je bila kolektivno prihvatljiva bila je neispravna.
To je razlika koju, čini mi se, ono tvoje poređenje ne uvažava.


nekad davno gola borba za preživljavanje je bila faktor koji je uklanjao bilo kakvu moralnu upitnost ubijanja životinja.
i to je trajalo dovoljno dugo da se ta krvava rabota utisne u korpus svakodnevno ljudskog.
po inerciji ona je tamo ostala i nakon što je to ubijanje prestalo da bude istinski neophodno za ljudsku egzistenciju.

teško je govoriti o ispravnosti/neispravnosti matrice dok ona još uvijek šljaka. praktično, u tom stadijumu, nemoguće je i prepoznati kao takvu (matricu, po sebi).

Patnje na ovoj planeti ima isuviše pa ako je cilj eliminisati patnju, valjalo bi, kao i uvek, najpre uspostaviti neki red.
Čini mi se logičnim da se patnja najpre eliminiše među ljudima, a nje nije malo.
Ako to uspemo možda ćemo imati razloga, a i prava, da razmišljamo o patnji drugih.
Kad već dajemo ljudske osobine životinjama, pade mi na pamet sf situacija u kojoj životinje mogu da misle.
I vide oni među ljudima patnju i kako se ti ljudi upinju da eliminišu patnju među životinajma. I misle te životinje, vid ovih budala, hoće nas da usreće a oni sami jadni i čemerni.


nijedna od tih borbi za ukidanje, smanjenje patnji na ovom svijetu ne smetaju jedan drugoj, niti jedna drugu guše. naprotiv, svaka od njih bi trebalo da podiže svijest o neophodnosti ovih drugih borbi.

drugačiji pristup je tipična demagogija, poznatog nam tipa, kao ono - šta hoće ovi homoseksualci sad kad nam otimaju Kosovo?


ne znam što toliko držiš do principa jačeg.


Od Dravina pa sve na ovamo
tako bilo tako i ostade
(a i pre njega, nego mi on zgodan za desetrac:)




to je upravo ona kvaka naturalističkog pristupa. nema pravog iskoraka u budućnost dok se ne shvati i prihvati njegova istorijska prevaziđenost. ne u funkcionalnom smislu, jer je i dalje često moguće obaviti "posao" na silu , već u suštinskom, onom koji omogućava oslobađanje svih naših potencijala.

kako već glasi moja omiljena filozofska maksima - Humanizam je odrastao u utopiji (E.Bloh)
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:15 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

to je upravo ona kvaka naturalističkog pristupa. nema pravog iskoraka u budućnost dok se ne shvati i prihvati njegova istorijska prevaziđenost.


Šta je pravi, ispravni, dobar, iskorak u budućnost?
Možda su to prava životinja a možda i ne.
Možda bi se to pokazalo kao pogrešan korak.
Šta ako se radikalnom promenom ishrane ukupne populacije neke vrste, jave neki neočekivani probelmi koje je nemoguće predvideti.
A sigurno ih je nemoguće apsolutno isključiti.

Al dobro, dok je ovako kako je, dok ovako mali broj ljudi eksperimentiše, to je dobro za sve.
Šta će biti, nećemo videti :)
docsumann docsumann 23:26 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

Šta je pravi, ispravni, dobar, iskorak u budućnost?


ma, dobro, taj dio komentara se odnosio na jedan opštiji i širi osvrt na civilizacijske tokove.

Možda bi se to pokazalo kao pogrešan korak.
Šta ako se radikalnom promenom ishrane ukupne populacije neke vrste, jave neki neočekivani probelmi koje je nemoguće predvideti.
A sigurno ih je nemoguće apsolutno isključiti.


pa u Aziji se ogroman dio populacije (po brojnosti veći nego cjelokupna Evropa) hrani na taj način hiljadama godina.
što je trebalo da se pojavi pojavilo se ...

mada mi je simpatično (& simptomatično) kako se na ovom blogu, a i inače, elementarna i autentično ljudska etika vegetarijanskih principa osporava začudnim začkoljicama tipa - a šta biste vi jeli da sutra nekakvi tajanstveni virus uništi sve usjeve na planati, ili - a šta biste radili da krave počnu preko noći masovno da napadaju ljude.



misim, ova tvoja je mala soft maca u odnosu na kakvih biva


edit: a ja se polako upućujem pud kreveta, kao pravi pripadnik poštene enteligencije koja rano rani.
nastavljam ( ako bude kontrakomentara) tamo negdje oko 05:45

laku noć
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:31 20.01.2015

Re: Militanti humanisti

misim, ova tvoja je mala soft maca u odnosu na kakvih biva


Ma to ja smo da vidiš kako je braniti proGMO poziciju. :)
U tim raspravama je argumentacija najčešće baš to, nije štetno za sad, ali ko zna.
Pa hajd, rekoh, da i ja jednom taj argument iskoristim kad me uvek njime bombarduju :)

A one katastrofičare o virusu i kravama ubicama valjda ne uzimaš za ozbiljno (za razliku od mene :)))
docsumann docsumann 00:01 21.01.2015

Re: Militanti humanisti

A one katastrofičare o virusu i kravama ubicama valjda ne uzimaš za ozbiljno (za razliku od mene :)))


ma, te sam ja izmislio kao ilustraciju



edit: e, sad stvarno liježem
nask nask 01:08 21.01.2015

Re: Militanti humanisti

Rasprava na ovu temu iz ugla etike, a zapravo bi bilo pravilnije reći, iz ugla različitih etičkih profila je po meni pomalo jalova. Koliko god je to legitiman i meni lično vrlo zanimljiv pristup. Problem je definitvno u našim glavama, a tih glava ima malo previše sa tendecijom povečavanja količine istih.
Ja sam za pragmatične pristupe. Ajde da gledamo na taj problem (jedenje životinja) iz ugla održivosti. Da pogledamo na planine mesa koje proizvodimo i planinčine koje ćemo tek morati da proizvodimo kako bi zadovoljili potražnju za mesom usled rasta stanovništva i kupovne moći istog, na globalnom nivou. To jednostavno ova naša mala planeta ne može da izdrži. Mislim da treba razmišljati o tome da biftek koji danas jedemo ne bude razlog zbog kojeg će našim potomcima ostati korijenje kao jedina namirnica na raspolaganju.
Homo sapiens je jedno par stotina hiljada godina bio uglavnom zrnožder, voćežder i bubojed. Uz malo sreće naišlo se na koju crkotinu, a ozbiljan lov je počeo tek malo kasnije. Tako da “nagle” promene u ishrani ne bi trebale da budu problem.
Znam da (drastično) smanjenje konzumiranja mesa ne rešava etički problem oko činjenice da iza (za sada) svakog zalogaja mesa stoji ubijena životinja ali gledano na duže staze moramo da nađemo alternativu mesu kakvog ga danas poznajemo. Naprimer neki na ovom blogu su živ dokaz da bi recimo insekti mogli biti potpuna zamena za meso .
docsumann docsumann 03:21 21.01.2015

Re: Militanti humanisti

Ajde da gledamo na taj problem (jedenje životinja) iz ugla održivosti.


na tome se već uveliko radi - Uskoro stiže veštačko meso
uzgajanje mesa iz matičnih ćelija je već osvojena tehnologija. ostalo je samo da se proces ubrza i usavrši.
e, to će tek biti moralna dilema za pravovjerne vegetarijance


P.S. jbg, ne mogu da spavam

sokodbuba sokodbuba 04:05 21.01.2015

Re: Militanti humanisti


Ja sam za pragmatične pristupe. Ajde da gledamo na taj problem (jedenje životinja) iz ugla održivosti. Da pogledamo na planine mesa koje proizvodimo i planinčine koje ćemo tek morati da proizvodimo kako bi zadovoljili potražnju za mesom usled rasta stanovništva i kupovne moći istog, na globalnom nivou.


Održivosti čega, sistema koji povređuje i muči životinje (tek na kraju su pojedene) ili je održivo gledati na životinje kao na kamenje, planine mesa? Veći deo azijsko - pacifičkog regiona ne jede meso, procene su oko milijardu stanovnika. To se desilo zahvaljujući džainizmu najviše, još u 6. veku, i budizmu i hinduizmu. Princip džainističke ishrane zasniva se na ideji najdubljeg poštovanja života i nepovređivanja, nenasilja, u mislima, rečima i delima. Oni smatraju da neznanje (nesvesno povređivanje) ne opravdava dela. Napravili su sistem ishrane koji ne povređuje sisare, ribe, vodozemce, biljke, insekte i čak mikroorganizme, i taj sistem se održao do današnjih dana. Meso ne jedu, ponašaju se sa najvećom pažnjom prema svim postojećim formama života, jedu samo biljke čiji plod nije ispod zemlje, a jelo sveže pripremljeno (zbog razmnožavanja organizama koji nisu vidljivi ljudskom oku, a za šta su znali još u 6. veku). Gandi je potekao iz takve kulture, i u svom delovanju primenjivao osnovni džainistički princip - ahimsa, koji se odnosi na sve aspekte svakodnevnog života, a znači - nenasilništvo, nenasilje, nepovređivanje. Potražnja za mesom, rast stanovništa i globalni nivo su pitanja za najprimitivniji nivo svesti koji su ljudi odgajili posle kanibalizma. Mi pripadamo tom delu sveta ali to ne znači da je takav pogled jedini, a još manje nužan i dobar.
docsumann docsumann 04:31 21.01.2015

Re: Militanti humanisti

sokodbuba



Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana